FRIEDRICH NIETZSCHE

DIONIZOVI DITIRAMBI

nevidljivo i nečujno. kako si žeđalo. stavljena je ovdje kao svojevrstan prolog Dionizovim ditirambima — Prim. sjećaš. pritvorna.. poput blagih utjeha — sjećaš li se onda. čovjek i smrt! Ova Nitzscheova pjesma. . maskirana u vlastiti plijen. tješiteljka. grabljiva. To da je — ženik istine?. kako si negda žedno bilo nebeskih suza i rosnih kapi. Ne! Ti si samo pjesnik. — Ti. lukava. umorno i sprženo. a poda mnom — svijet. maskirana različno. ženik istine? — rugali su se. prev. osvit. zasljepljujući. zvjerka. JEDINO LUDA! JEDINO PJESNIK! Iz bistrog zraka* kada utješna rosa na zemlju već pada. kroz crno drveće. plamno srce. pohlepna plijena. da vara učeno i hotice.PUTNIK I NJEGOVA SJENKA JEDNA KNJIGA Ni nazad? Ni da se naprijed kroči? Ni divokoza ovuda ne može proći? Tako čekam i Čvrsto se držim tu Onoga što oku i ruci je na hvatu! Pet stopa jedva tla. zlokobni. osuđena da vara. dok su po žutim stazama travnim opaki zraci sunca u sutonu vitlali oko tebe.. — laku obuću jer nosi ta rosa. nađena posthumno u jednoj od njegovih bilježnica (datirana u jesen 1884). u sebe samu. jarki zraci.

u sveti stup. strjelovito sjuri među jagnjad. bliži nego hramovima. Nietzsche ga je zabilježio u bloku iz 1874. vratar nekog boga: ne! nego dušman takvih kipova vrline. po dugama-varkama između lažnih nebesa. ne smješten pred hramove. krišom. naglo. u kip pretvoren. lijep i šaren vitlao... lepršajući po varljivim parovima riječi. okomito strmoglavi. dugo nepomično u bezdane gleda. sladostrasnih usana. kako se oni strmoglavljuju tu. pod maskama lude o svemu i svačemu. u sve dublje dubine obrušavaju! — I zatim se. Ili orlu sličan koji dugo. sanjajući se i švrljajući naokolo — jedino luda! pjesnik jedino! I to je — ženik istine?. krvožedno. svaku prašumu nanjušivši da bi u prašumama među šarolikim zvijerima grabljivim ti poput grijeha zdrav.. hladan. divljini. loveći plijen.. .. pun mačje obijesti kroz svaki prozor iskačući hop! u svakakvi udes. naniže. — Oh. Ne miran. ukočen. sve dublje. Luda jedino! Pjesnik! Samo šareno pričalo. u svoje bezdane.. gladak. godine posvećenom njemačkoj stilistici. trčao obmanjujući. zavičaju. paklom.* „abgehellter Luft" veoma rijedak njemački izraz koji se upotrebljava za označavanje „otočenog" vina. opijen rugom.

to je tvoja blaženost. u sjenku. u suton. ti. sve dok ne padnu nazad. blagonaklono od jagnjećeg mlijeka.. — padoh dolje.. u sjenu noći: tako padoh i ja sam negda. srdit i jarostan prema svemu što i izgleda samo dobrostivo. Eto takve su. blaženost orla i pantera. sav obuzet glađu i mahnit za dušama jagnjećim. umoran od dana. plamno srce. panterske. svakim svojim korakom potajno kosi vriježe ruža. Ti koji si čovjeka gledao kao boga i kao jagnje. sjećaš. istinom Jednom spaljen i žedan nje — sjećaš li se još. blijede. iz bezumnih mojih čežnji za velikim danom.. takve su tvoje čežnje ispod hiljadu maski. poput ovce. blaženost pjesnika i lude!. orlovske. blesasto. bolan od svjetla. pjesnikove čežnje. kako si nekada žedno bilo? — Baš ja izgnan da budem od svake istine! Luda sam i ništa drugo! Pjesnik jedino! . kao i ovcu u čovjeku i smijati se rastržući — to je.. ludo! Pjesniče!.. iz ludila moga za istinom. kudravo.svirepo ih željan. dušmanin danu. — rastrgnuti boga u čovjeku. U bistrom zraku kada se srp mjesečev zelen među purpurnom rumeni i zavidan već prikrada — i..

— razmetnoj igri lutajućih oblaka. Ah! Svečano! Dostojan početak! Afrički svečano! Dostojno lava ili nekog moralnog drekavca… — Ali. najdraže prijateljice. oprosti jednu staru uspomenu! Oprosti mi jednu staru pjesmu koja se pjeva posle jela. svakako. Kod njih je naime isto tako dobar. ženskim duhovima! Samo ti činiš zrak oko sebe snažnim i čistim! Da li sam igdje na zemlji našao tako dobar zrak. dohvatio je već harfu starog čarobnjaka. poput malih tajni. sporo i ispitivački. obješenog neba. Zaratustra! Ovdje je toliko skrivene bijede koja hoće da govori. toliko zagušljivog zraka! Nahranio si nas jakom muškom hranom i snažnim izrekama: ne dozvoli da se opet prepustimo u času poslastica mekim. kao okićene zagonetke. ali bez misli. oblačne. zbilja! Ali bez oblaka: zagonetke koje se mogu odgonetnuti. nad kojim ne lebde nikakvi oblaci i nikakve misli. Ne odlazi! — reče tada putnik koji je sebe nazivao Zaratustrinom sjenkom. vlažne sjete. — ostani sa nama. istočnjački zrak. tamo bijah najdalje od (stare Europe. kao orasi posle jela — neobične i šarene. moj se nos nauči ispitivati i procjenjivati mnogih zrakova. . Pustinja raste: teško onom tko pustinje skriva… 3. Nećete vjerovati kako su divno sjedile kad ne bi plesale." Tako je govorio putnik koji se nazivao Zaraiustrinom sjenkom. osim kod tebe. Već nam je onaj stari čarobnjak dao najbolje od onog što je kod njega najgore. duboko zanijete. u pećini tvojoj? Mnoge zemlje vidjeh. hujećih jesenjih vjetrova. prekrižio noge i spokojno i mudro pogledao oko sebe.MEĐU KĆERIMA PUSTINJE 1. Nosnicama je pak udisao zrak. osim — oh. ukradenih sunaca. vas. vlažne i sjetne! Tada voljeh takve djevojke sa Istoka i drugo plavo nebesko carstvo. I prije nego što mu je itko odgovorio. toliko večeri. ne i vas. ali tek kraj tebe moje nosnice najviše uživaju! Osim ako. a pogledaj samo — dobrom su tako pobožnom papi oči pune suza i opet je zacijelo zaplovio morem sjete. kladim se da bi se ponovo prepustili razmetnoj igri. pjesmu koju sam jednom spjevao među kćerima pustinje. Za ljubav takvih djevojaka izmislio sam tada poslijeobjedni psalam. 2. inače će nas opet obuzeti stari i mukli jad. Ovi kraljevi tu mogu se. svijetao. — razmetnoj igri našeg jaukanja i krikova u nevolji: ostani sa nama. kao netko tko u novim zemljama kuša novi zrak. toliko oblaka. Poče konačno pjevati kao da riče. praviti još ljubaznim pred nama: ali kada ne bi bilo svjedoka.

slatkoj. No u doba grčkog prijevoda biblije (Aquila) razumijevao se kao blagoslov u značenju „zauvijek". Sela. oštrim sjekutićima: za njima naime Žagri srce svih vrelih datulja. što žudi za okruglim djevojačkim ustima. a oko mene plešu.* Čudesno.uz čije mi je noge. dragane moje! Sela.. Slava njegovom želucu ako je i on bio čarni oaza-želudac poput ovog: ali u to sumnjam. u ovoj najmanjoj oazi. snježnim. obigravaju male mušice i s njima još manje. ledenim. smeđoj. Slava budi onom kitu ako je gostu svome okrilje dao! — Shvaćate moj učeni nagovještaj?. i to tumačenje je prevladalo kao tradicionalno. Septaguinta ga prevodi kao diapsalma. zaista! Evo gdje sjedim pustinji bliz a ipak tako dalek opet od pustinje. — opsjednut od vas. najmirisnija međ svim ustašcima: dapoh u njih onda. meni. izgubih — među vas. Slava. sličan nekoj datulji. ili još više za djevičjim njenim. djevojaka-mačaka. Neka je bog popravi! Amen! Evo gdje sjedim. dopušteno da sjedim pod palmama. ili „vječno". sunovratih se. znak za „promjenu melodije". — Prim. . * Selah je termin koji se nalazi u biblijskim i drugim psalmima (u njihovoj sredini i na kraju).. tajanstvenih vas. i još luđe. nijemih. odveć slično tom južnom plodu počivam ovdje. zlaćanoj. Europljaninu. Iz Evrope jer dolazim sumnjičave poput udanih ženica. no i opustošen: progutan naime od ove najmanje oaze — ona je upravo otvorila zijevajući njena ljupka usta. prev. grešnije želje i dosjetke. Slično. Sela.

nosnicama punim kao pehari. Uzdišući taj naljepši zrak. divne dragane. njušeći najbolji zrak. lepršave lepezaste i leptiraste i ljuspaste suknjice. dobar. vjerujete li mi sasvim. na drugu nožicu? Uzaludno sam. — gledajući je duže i nama se pleše. sumnjalo. Ali.Dudu i Zulejka. povija i svija i u bokovima uvija. — slična plesačici koja je. tražio tu nestalu dragocjenu blizanku — drugu nožicu naime — u svetoj blizini dražesne njene. bez budućnosti. kako se i ona. — usfingan.. u to ne vjerujem. svakojako. bez uspomena. — bijaše li to slučaj ili se zbilo iz obijesti? kako pričaju pesnici iz starina. . u jedinu riječ nabijem mnoga osjećanja (oprosti mi bože ovaj jezični grijeh!) — sjedim ovdje. suviše dugo. Neka je bog popravi! Amen. svijetao i lak zrak. ja. zrak koji samo sa mjeseca može pasti. da u jednu. izgleda. i promatram palmu. rajski zrak doista. uvijek i uvijek samo na jednoj nožici stajala? — pa je stoga zaboravila. zlatnom žicom prošiven. ona ju je izgubila.. Da. Hu! Hu!Hu! Hu! Hu! Otiđe joj ona. izgleda. jer dolazim iz Europe sumnjičave poput udanih ženica. slična plesačici. najdraže prijateljice. opasno dugo. sjedim tako ovdje.

ljupku nožicu! Gdje. vi srca datuljasta! Grudi mliječne! Vi.. što snaži srce. Zulejka! Hrabro! Ne plači više. Europljanina pohlepnika! I evo me opet već Europljaninom. moralno riknuti. srca meka! Ne plačite. pustinja steže i davi. djevojčice najdražesnije. Grobna smrt gleda žareći mračno i žvače — njen je život njeno žvakanje. vjetru vrline! Ha! Još jednom riknuti. više je nego sav žar Europljanina. puhni opet. . ovdje trebalo? Neka miropomazana izreka? Neka svečana propovijed? Ha! Uspravno. svjetlogrivim čudovišnim lavom? Ili je pak već oglodana. drukčije ne mogu. blijeda Dudu! Ili bi vam možda nečeg jačeg. gdje je mogla da odluta i napuštena tuguje. ne plačite mi. druga nožica! Šteta za nju. Oh.. kao moralni lav riknuti pred kćerima pustinje! — Jer urlik vrline.zauvijek otiđe. skrcana — Žalosno baš! Jao! Skrcana! Sela. mekušna srca od sladića! Budi muško. tu samotna nožica? Drhti možda u strahu pred nekim surovim. časti! Pukni. bog mi je svjedok! Amen! * Pustinja raste: teško onom tko pustinje skriva! Kamen se tare o kamen.

pustinja. ti da si — kamen.. tvrd. sagorio u nasladi. na njegovom udesu udes počiva. čovječe. drhtao jer je pobjeđivao. samotan. tvrd i nijem.. uništavajući. POSLJEDNJA VOLJA Umrijeti tako kako sam ga jednom video da umire — prijatelja koji je munjama i pogledima božanski obasjavao davnu moju mladost. kako ga brzo dubina proguta! — Ali ti. — nad bezdanima oklijeva gdje je sve iz okoline sklono padu: usred nestrpljivosti oblutaka divljih i bujica trpi strpljivo. ti još voliš bezdan. Umrijeti tako kako sam ga jednom video da umire: pobjeđujući..Ne zaboravi.. vidovit.. igrač među bojovnicima — najvedriji među ratnicima. Vragolast i dubok. MEĐU GRABLJIVICAMA Tko je sklon padu ovdje. promišljen. Zaratustra. najteži među pobjednicima. da si smrt. klicao jer je umirući pobjeđivao — dok je umirao naređivao je — i naredio je da se uništi.... je li da si jednak? Ukorijeni se tamo gdje se čak i litica ježi dok u dubinu gleda. .

sa ludim smijehom. u vlastite zamke zapleten. strijela protiv zla! A sada! — Lovac ulovljeni. smijehom grabljivice. Ti. tvoj gost da bude?. Grabljivica neka možda. mora imati krila. visjeti! — O. samcat sa vlastitim znanjem. . samog sebe odstrijelivši. usred stotine uspomena nesiguran. zlurado upletena. usred stotine ogledala lažan pred samim sobom. suri Nimrode!* Doskora još božji lovac. Ne treba zakačen ostati i poput tebe. prkosnog. koji sebe spozna! Ti. svoj vlastiti plijen.Samotan! I tko bi se odvažio gost da bude ovdje. u kosu mučenika. sam sebi krvniče! Zašto se zaplićeš u zamku svoje mudrosti? Zašto si se namamio u raj drevne zmije? Zašto si se krišom uvukao u sebe — u sebe? * Po bajkama. Zaratustra.. lovna mreža za svaku vrlinu.... Sada — sam sa sobom. umoran od rana. Čemu tako uporno? — ruga se ona svirepo: Tko bezdan voli. židovski kralj i lovac. smrznut u studeni.

sahranjujući se u njoj. kopajući je u sebi. sam sebi krvniče! .. njihove zagonetke.. ukočeno. pustinjak bez boga.. koji sebe spozna! Ti.. Tražio si najteže breme: našao si samoga sebe. Sada — zgrčen između dva ništavila. zarasli duše! A do nedavno tako još gord na mnogim uzvisjima tvoga ponosa! Nedavno još. O one će te već „riješiti". zatočenik sada. — i sada se ne možeš odreći sebe.Bolesnik sada. ujedom otrovnice zatrovan.. gladne su već tvoga „rješenja". nakrcan sobom. upitnik. nespretno. već ni uspravan više nisi! Srastašjoš sa svojini grobom. Vrebajući. samcat sa đavolom. oko tebe. umorna zagonetka — zagonetka za grabljivice. Zaratustra! Ti. lepetaju već oko tebe.. šćućuren. na najkobniji udes osuđen: u vlastitoj jami zgrbljen radeći. skerletni knez svake oholi!. leš smrvljen pod stotinu tovara. znalac! Samosaznavalac! Mudri Zaratustra!. obješeni! O.

upitnik za takve koji odgovor imaju. za sve čistijim visinama izvija šiju — zmija što se nestrpljivo propinje: taj sam znak uzeo za vodilju. žrtvenik strmo uzdignut.. I taj plamen sa sivobijelim trbuhom — u hladne daljine baca svoj žar. pa mu ni more nije bilo dovoljno usamljeno. Sama duša moja je taj plan.SVJETIONIK Tu gdje je između mora otok sinuo. dalje njena tiha jara. tu pod crnim nebom kreše Zaratustra svoju visoku vatru. Što izbježe Zaratustra od zvijeri i ljudi? Što uzmiče pred čvrstim tlom? Šest samotnosti je već upoznao. svetionik za zalutale mornare.. Zalutali mornari! Ulomci starih zvijezda! Mora budućnosti! Neistražena nebesa! Udicu sada bacam svim samotnicima: Odgovorite nestrpljivosti plamena. otok ga pozva da na njegov vrh donese plam u potrazi za sedmom samotnošću i sada on daleko baca udicu svoju. nezasitna novih daljina bukti sve dalje. meni ribaru sa visokih litica ulovite moju sedmu i posljednju samotnost! .

U podne je moje sunce peklo nada mnom: pozdravljam vas što dolazite. zavodnički. vi — svježi duhovi popodneva! Nailazi zrak tuđ i čist. spava sreća svoj podnevni san? U zelenim iskrama tamni bezdan gori. srce moje neustrašivo! I ne pitaj: zašto? 2 Danu moga Života! Sunce zalazi. u podne.SUNCE ZALAZI 1 Nećeš još dugo biti žedno. Danu moga života! Večer nastupa! Žari se već tvoje oko bezmalo ugaslo. rone se suze već. uz tvoje rose. Topliji je dah litice: na njoj. Ne mjerka li me.. preteći pogled noći? Ostani jako. klizi već tiho preko bijelih mora purpurna tvoja ljubav. šapuću mi ga nepoznata usta: — velika svježina dolazi. sreća sijeva. kap po kap. vi — iznenadni vjetrovi. sigurno. Glatki je val već tu i pozlaćen. posljednje tvoje i kolebljivo blaženstvo… .. plamno srce! Obećanje je u zraku.

3 Vedrino. oko podrugljivo što me iz tame gleda! Tako ležim... najsvirepiji lovče. gdje se noga zamorila. groznice neznane. potonulo je u plaveti zaborava. ti. nikada toplije pogled sunčev. tko će me voljeti još? Dajte mi tople ruke! Dajte mangal da rastopim srce! Praćena. sustiže tvoj pogled. Ne blista li led na mom vrhu još? Srebrnasta. ah. ne mreška se more. Bura i plovidba — odučio se toga! Želje i nade — utopile se. od tebe. sustiže tvoja sreća.. ARIJADNINA TUŽBALICA Tko će me zagrijati. najslađi užitku s praga smrti! Prelazim li suviše brzo svoj put? Sada me tek. jedna riba otiskuje sada moju lađu. najtajniji. zlatna. ne mreška se duša. laka. lovče iza oblaka! Munjama tvojim za tlo prikovana. Bez posla je sada moj čamac. misli. dođi! I ti. mučena svim vječnim mukama. Sedma samotnosti! Nikada osjetio nisam bliže slasnu sigurnost. što ga tresu. ti — nepoznati bože. Što je teško bilo. Gađaj dublje! Gađaj još jednom! . naježena.. previjam. pogođena od tebe. savijam se. drhteći pred šiljcima ledenih strijela mraza. samrtniku jednaka kome noge griju. lovljena! Bezimena! Skrivena! Užasna! Ti. Svuda samo valovi i njihov igra.

. provalniče skriven iza oblaka!. munjama zluradim? Ubijati ti nećeš. ljubavlju da ti mašem? Uzalud! Bodi dalje! Najsvirepija bodljo! Nisam pseto — samo divljač tvoja. osluškuješ moje srce. zluradi i nepoznati bože? Ah. mučitelju! Bože-krvniče! Ili treba poput psa pred tobom da puzim? Predano. mene. u najtajnije moje misli da uđeš? Bestidniče! Neznanče! Kradljivče! Što hoćeš za sebe ukrasti? Šta hoćeš prisluškujući saznati? Mučeći da izvučeš. očima božanskim. privlačiš se ovamo.. u vrijeme ponoći? Što hoćeš? Reci! Mrviš me. zanijet. ah. u srce da uđeš. ah! Evo. slomi srce to! Zašto me mučiš tupim strijelama tvojim? Što gledaš opet. pritiskuješ. mučiti? Čemu mučiti. najsvirepiji lovče! Tvoja ponosita robinja.Probodi. neumoran za muke ljudske. ljubomorniče! — zbog čega ljubomoran? Dalje! Dalje! Čemu ljestve ove? Hoćeš unutra. već si odveć blizu! Čuješ me kako dišem. izvan sebe. . samo mučiti.

reci! Što hoćeš. Munja. kakva si. ah! Mene — hoćeš? Mene Mene — cijelog?. moj veliki neprijatelj. najsamotniji. moj neznanac. Ode! Iščezne.. DIONIZ: Budi pametna. ah! A mučiš me. moj jedini drug... Ne! Vrati se!Sa svim tvojim mukama! Sve moje suze bujicom teku k tebi i posljednji plam moga srca za tobom gori. slamaš moj ponos? Ljubavi mi daj — tko će me zagrijati još? Tko voljeti još? Tople ruke daj. Arijadna!. vrati se. Ah. mangal da rastopi srce moje! Daj mi. ludo. . moj bog-krvnik!.. sedmostruki led uči da za neprijateljima samim.. koga led. daj.Reci najzad! Skrivaču munja! Neznanče. moj neznani bože! Bolu moj! Srećo moja posljednja!.. Oh... Dioniz se pojavljuje vidljiv u svojoj smaragdnoj ljepoti. ah. cestovni razbojniče — od mene? Kako? Otkup? Što hoćeš za otkup? Traži mnogo — kaže moj ponos! I budi kratak — kaže moj drugi ponos! Ah. za neprijateljima žudi... predaj mi svirepi neprijatelju sebe!.

2 Taj novac. Zašto skiće Zaratustra obroncima planine? Nepovjerljiv.. mekušci! Sad gromovi pucaju nad svodovima. grabi se ..Imaš male uši.. sa gnusom ga bacam pod noge. olujno naoblačen krči on svoj put. Ja sam tvoj labirint. — na planinama prebiva sada Zaratustrina srdžba.. slava. sa kojim čitav svijet plaća.. strahotna. udar iz bezdana prema nebu: — i samoj planini zatrese se utroba… Tamo gdje su se mržnja i bljesak munje ujedno stopili. mračan. u kletvu jednu. SLAVA I VJEČNOST 1 Koliko si već nasađen na tvojoj zloj kobi? Pripazi! Snijet ćeš mi još jedno jaje. Tko je na prodaju. Tko hoće biti plaćen? Potkupljivci.. sad drhti što greda i zid je. sad sijevaju munje i sumporžute istine — Zaratustra proklinje. jedno zmajevo jaje iz tvoga dugog jada. svijetla.. — sa rukavicama ga dotičem. uporno vrebalo. — ali iznenadno munja. ogorčen. Neka se pokrije tko ima s čime! U krevet.. imaš moje uši: neka prime mudru riječ! — Ne mora li se najprije mrziti. ako voljeti se treba?.

. Dokle god sveta bude. Vidim znak. inače jačaš njihovu vrlinu. Taj novac.. Svi su oni vrli. o smrtotiha viko!. moja jedina želja je da budem najništavniji. 3 Tišina! — O velikim stvarima — a ja vidim veliku! — treba šutjeti ili veličajno govoriti: govori veličajno... slave! — Hoćeš li ih kupiti? Svi su oni na prodaju.. — iz najdaljih daljina jedno sazviježđe zalazi svjetlucajući polako prema meni… . Ali nudi mnogo! zveči punom kesom! Inače ih jačaš. slava. sa kojim čitav svijet plaća. Pred svim vrlinama hoću biti kriv... moja zanijeta mudrosti! Dižem oči — tamo se svjetlosna mora obrušavaju: — o noći.. da se nazivam krivim zbog velikih krivica! U očima svih trubača slave moje slavoljubne pretvara se u crva: među takvima. plaćat će on klepetanje o vrlini kloparanjem o slavi: svijet živi od te larme. — sa rukavicama ga dotičem. Slava i vrlina — to se rimuje. o šutnje. sa gnusom ga bacam pod noge.masnim rukama oko te svačije fanfare.

. Sada molim mudrost svoju da ne bude škrta u ovoj suši: prelij se. što jedino ja volim. vječno Da Bića. vječnosti! — O SIROMAŠTVU NAJBOGATIJEG Deset godina je već — nijedna kap me nije takla. Znamenu neumitnosti! Najviša zvijezdo Bića! Ti koju nijedna želja ne doseže. slatkom rosom ljubavi plavim zemlju.. budi sama kiša za oprljenu divljinu! Jednom sam oblake pozvao od mojih planina da se maknu. krave sa visina! Mudrošću toplom kao mlijeko. istoči svoju rosu. tvoje Da sam zauvijek: jer te volim. nijedan vlažan dašak. koju ni jedno Ne ne prlja. — zar? — ona ne bježi pred mojim pogledima? Znamenu neumitnosti! Trpezo vječnih slika! No ti dobro znaš: ono što svi mrze. vi tmasti!" Danas ih mamim da dođu: potamnite oko mene sa vašim vimenima! Hoću da vas muzem.4 Najviša zvijezdo Bića! Trpezo vječnih slika! Dolaziš k meni ti? — Nitko je nazreo nije. ni rosa ljubavi — beskišna zemlja. o. da si vječita! Da si neminovna! Moja se ljubav raspaljuje vječno samo na nužnosti. o. — nekad sam govorio „više svjetla. . tvoju nijemu ljepotu.

tvorac u sedmome danu. Duša moja. ja. ni prema sudbini neću da budem bodljikav — Zaratustra nije jež.Odstupite! Odstupite. ispod svoga vrha. svjetlosna neman. Zaratustra. nestrpljive istine. južni vjetar. umoran i blažen. sa njenim jezikom nezasitnim sve je dobre i loše stvari već lizala. — u vlastitom soku u slasti skuhan. Smijehom pozlaćena neka mi je danas bliska istina suncem zaslađena. ja. ja. sjedi Zaratustra i čeka. Tko su mi otac i majka? Nije li mi otac knez Obilje a majka tihi Smijeh? Nisam li začet u njihovoj ložnici. rasipnik mudrosti? Bolan danas od nježnosti. Danas hoću biti gostoljubiv prema nedobrodošlom. Danas ruku pružam za viticama budućnosti. zvijer zagonetka. ispod svoga glečera. uvijek isplivala opet. u svaku dubinu uranjala. istine sa mračnim pogledom! Na mojim planinama da vidim neću više opore. — jer ubrati želim sa drveta jedino zrelu istinu. da budućnost vodim poput djeteta. čeka na svojim brdima. ljubavlju preplanula. Ali poput pluta uvijek. kap ulja na morima tamnim: zbog duše ove zovu me sretnikom. — Tišina! Istina se neka nada mnom vije . dovoljno lukav da je prevarim.

kvaritelju mnogih! Pretvaraš ih u zavidljivce. prebogati! Tvoja sreća isušuje krajolik. Tvoja svjetlost na mene baca sjenku. što smišlja? Purpurni me zmaj jedan vreba u bezdanu njenog pogleda djevičanskog.. da dijeliš svoje obilje.. — nevidljivim munjama me ranjava. osiromašuje ga u ljubavi. — beskišna zemlja. Širokim i sporim stepenicama njena se sreća meni penje: dođi. ali sam si ti najobilniji! Budi pametan. osiromašuješ mnoge. Zaratustra. — Tišina! Moja istina govori! Teško tebi.. odbij. od tvoga sunca!… Htio bi da darivaš..oblaku slična. — smrzavam se: odlazi. bogatašu! Odlazi. . Zaratustra! Izgledaš kao netko tko se nagutao zlata: želudac će ti još rasparati!. da ti zahvaljuješ svakome tko prima tvoje darove. dođi.. Suviše si bogat. pogled djevice. o Zaratustra! Deset godina je već.. ljubavan i zao. Nitko ti više ne zahvaljuje. iz kadifenih drhtaja. pogađa me njen pogled. Ona sluti sreće moje osnovu. voljena istino! — Tišina! Istina je moja u meni! Iz treperavih očiju. sluti mene — ah. ti bogatašu! Obdari najprije sebe samog. Po tome te prepoznajem. — nijedna kap te nije takla? Niti vlažni dašak? Ni rosa ljubavi? Ali tko bi i mogao da te voli? O.

muka od prepunih ambara.o. prebogati. Vole se samo oni koji pate. ljubav se nudi samo gladnima: darivaj najprije sebe samog. . tvoje te bogatstvo muči.. od prepunog srca a nitko ti više ne zahvaljuje. — dijeliš ga štedno... najsiromašniji od svih bogatih! Žrtvuješ se. Sebe moraš osiromašiti. umni bezumniče! — ako hoćeš da si voljen. o. Zaratustra! — Ja sam tvoja istina. ne štediš se. ne voliš se: muka te ogromna svagda pritiskuje..

KRONOLOGIJA I KOMPOZICIJA DIONIZOVIH DITIRAMBA Dionizovi ditirambi su posljednje djelo koje je Nietzsche za života pripremio za tisak. Petera Gasta). U njihovom kritičkom aparatu. Fritza Koegela). godinu dana kasnije. Izvjesni od ovih nacrta su zaokruženi. Navedenim pjesmama. Pošto su Dionizovi ditirambi posljednje djelo koje je Nietzsche uoči svoga sloma predao tiskari. pjesama na koncu fragmenata 228 i 256. ovo izdanje je prikrilo jedan očigledan Nietzscheov lapsus calami u Arijadninoj tužbalici (trief umesto triff). godine je najbolje. u najširoj mjeri. Godina 1923. osobito one iz svezaka za Zaratustru. 1899. oni imaju i naročiti status u sklopu ostalih Nietzscheovih pjesama i posmrtno otkrivenih pjesničkih fragmenata. Podach. O siromaštvu najbogatijeg i Svjetionik. XLVI. (izd. jesen-ljeto 1888. do kraja godine. godine (izd. kao mnoga precrtavanja izvršena Nietzscheovom rukom. međutim — prema Koliju i Montinariju — doslovno govoreći. godine. Inače. Čiji priređivač je bio Peter Gast (1891). Ali ove posljednje pjesme djelomično su bile ponovljene — sa izmjenama — u Idilama iz Mesine. Hans Joachim Mette daje sumaran ali pouzdan opis kopije upućene tiskari Dionizovih ditiramba. falsifikat. To naročito važi. Usred grabljivica. gdje se isto tako danas nalaze i fondovi bivšeg „Nietzscheovog Arhiva". Zahvaljujući uspješnoj montaži (koje nije. za Pjesme Princa van zakona koje sačinjavaju kraj drugog izdanja Vesele nauke (1887). ali u novom kontekstu i u mnogo dorađenijim verzijama. suviše ljudsko dodao Epilog Usred prijatelja. oni datiraju najvećim dijelom iz tri različita stvaralačka perioda: zima 1882—1883. U tom istom radu. u jednu novu knjigu koju potom. str. Heildelberg 1961. njegovo izdanje Tako je govorio Zaratustra je bilo van prodaje. te ih sve . Cijeli taj materijal je Nietzsche znatno iscrpao kada je drugom izdanju Ljudsko. a do razdoblja Dionizovih ditiramba to jest od jeseni 1882. drugi su ostali u stanju odlomaka. Munchen 1933).. U okviru „velikog in-octavo izdanja" (Grossoktav-Ausgabe) starog nNietzsche-Archiv"-a. (izd. Što se tiče pjesama i pjesničkih odlomaka. otkrivamo mnogobrojne pjesničke nacrte u Nietzscheovim bilježnicama i blokovima. To podjednako važi i za Pogovor Sa vrha planina na kraju S one strane dobra i zla i. Njen potpuni opis je u: Erich F. No. Arthura Seidla) i 1905. U četiri knjige). na njega su se oslanjali priređivači kritičkog izdanja Nietzscheovog cjelokupnog djela Giorgio Colli. u istom djelu. jesen 1884. U svom Sachlicher Vorbericht zur Gesamtausgabe der Werke Friedrich Nietzsches (vol. Dionizovi ditirambi su doživjeli i faksimilno izdanje.1 Objavljeni su kao dodatak prvog „javnog" izdanja četvrtog odjeljka Tako je govorio Zaratustra. Nakon publikacije Idila iz Mesine i Vesele nauke. nasuprot mišljenju Podacha). koje su Koli i Montinari stavili u istu knjigu sa Dionizovim ditirambima novog kritičkog izdanja. Nietzsche dodaje Posljednju volju (koja datira iz 1883). Sve to uskraćuje tom izdanju njegovu vrijednost reprodukcije rukopisa. do početka siječnja 1889. Podach donosi ujedno i izdanje Dionizovih ditiramba. Inače. Vječno vraćanje (Sveti plesovi i pratnje) i Pjesme Princa van zakona. Nietzshes Werke des Zusammenbruchs. otjelovljen u obliku dopune drugom izdanju Vesele nauke. Valja znati i da tri ditiramba koji se nalaze u Tako je govorio Zaratustra Nietzsche ponovo daje. Dionizovi ditirambi su objavljeni u sveci VIII. Jedino je posljednji od ovih naslova. Izdanje iz 1905. Gast je izostavio tri ditiramba koji predstavljaju izvjesno ponavljanje (istina. koristi za sastavljanje njegovih posljednjih pjesama: Sunce zalazi.u pripremi". I. kada je Nietzsche obećao objavljivanje djela sa naslovom Volja za moć. Mazzino Montinari. svi Nietzscheovi rukopisi se čuvaju u Goethe-Schillerovom Arhivu u Vajmaru. U toku istog ljeta 1888. i to 1895. U tom spisku nalazimo Volju za moć (Esej o obrtanju svih vrijednosti. Na četvrtoj strani korica knjige S one strane dobra i zla (ljeto 1888) Nietzsche je pored spiska njegovih djela „po kronološkom redu njihovog nastajanja" dao i spisak djela .). dorađenije) tri pjesme iz spomenutog odjeljka djela Tako je govorio Zaratustra. on prikuplja neupotrijebljene pjesničke odlomke.

pa i o tim odnosima. Iz Torina u Leipzig je 29. iz djela Tako je govorio Zaratustra. a na posljednjoj spisak ispravljen Nietzscheovom rukom devet pjesama. Iako je ovaj koncept nađen samo kao odlomak.). ako se čita bez pripreme. Nietzsche još jednom mijenja namjeru u odnosu na upućivanje ove dvije „Zaratustrine pjesme" i traži ih nazad iz Leipziga. Od tog trenutka. Ono predstavlja kraj Ecce homo. Poštanski žig pokazuje: „Torino /Ferrovia/ 3-1-89"... to jest šest gore navedenih „Zaratustrinih pjesama" i tri ostala Ditiramba.. No. prosinca bila upućena jedna druga „Zaratustrina pjesma": Slava i vječnost. 27. Prijepis za tisak Nietzsche je priredio tokom ovog kratkog perioda. Na ovaj dan savršenstva. izgleda da je ipak prihvatio ponovo činjenicu štampanja NV. Sljedećeg dana piše Peteru Gastu: „. Upravo tih dana. godine. siječnja 1889. Nietzsche događaj obznanjuje Cosimi Wagner u jednom od tri „pisamca iz ludila" koje se čuvaju u Bajrojtu i čije je faksimile objelodanio i odgonetnuo Curt von Westernhagen u svojoj knjizi Richard Wagner (Sein Werk.. a naročito počevši od polovine prosinca 1888. sein Wesen seine Welt. Namjeravao je da im da naslov Zaratustrine pjesme.. Možda ću mu priključiti također Zaratustrinu pjesmu — zove se O siromaštvu najbogatijeg. polovinom studenog 1888.. U jednom od njegovih blokova iz te godine nalaze se projekti čak za sedam naslova koji su se.. godine. naslov pjesme je bio konačno utvrđen: Zaratustrine pjesme. 'Ecce' sadrži sve bitno. ubuduće sa naslovom Arijadnina tužaljka." Tri dana kasnije.. decembra Nietzsche već više nije htio tiskati knjižicu Nietzsche protiv Wagnera. . novembra 1888. Zurich 1956. Piše Gastu: „Nećemo tiskati brošuru N. dajući svoj imprimatur za prve 24 stranice Nietzschea protiv Wagnera. Tekst pisamca: Pričali su mi da je izvjesni božanski lakrdijaš ovih dana završio Dionizove ditirambe. Na kraju pojavit će se nešto o čemu čak ni prijatelj Koselitz nije pomišljao: jedna Zaratustrina pjesma (ili nazovite to kako hoćete. Protiv W. 22. i 3.. Nietzsche o njoj govori ovim recima: „Jučer sam poslao tiskari moje 'non plus ultra'. Među kćerima pustinje (nepromijenjen naslov) i „tužbalica" iz prvog paragrafa u zapisu Čarobnjak. Tako u „prologu".. prosinca 1888. sa naslovom Slava i vječnost i načinjeno s one strane sedmog neba.zajedno prepisuje na velikim listovima in-folio. kada je prva verzija Ecce homo bila završena. sudbina Zaratustrinih pjesama je tijesno vezana za nastanak radova Ecce homo i Nietzsche protiv Wagnera. januara 1889. Od toga se može umrijeti. Tiskanje Dionizovih ditiramba je započelo 3." Između posljednjih dana 1888. U do danas neobjavljenom konceptu jednog pisma Peteru Gastu. donekle modificirane. Definitivno čišćenje prijepisa Dionizovih ditiramba za tiskanje pada negdje između 1. do početka siječnja 1889.). godine. radi objavljivanja.. Na prvoj strani on sadrži konačan naslov. Iz tog doba potječe i koncept pisama izdavaču (čiji je identitet nepoznat) kojem Nietzsche nudi na uvid njegovih šest „Zaratustrinih pjesama". kada su predznaci sloma višestruko umnoženi. prosinca Nietzsche upućuje u Leipzig kopiju namijenjenu tisku Nietzsche protiv Wagnera. godine i 2.. Na omotu je adresa bila ispisana na francuskom jeziku: Madame Cosima feu Wagner /Bavreuth/ Allemagne. odnosili na sakupljene pjesme. jedino pjesnik. sa datumom 30. Na dan 15. Kao međuigru između dva veća odjeljka. pod konačnim naslovima.. „Međutim. To su Pjesma o sjeti pod naslovom Jedino luda. u stvari pjesme. na njemu je Nietzschovom rukom datirano: Torino. sa naslovom O siromaštvu najbogatijeg". bez sumnje... Nietzsche navodi ovaj naslov među djelima koja će biti prisutna u najmanju ruku posljednjeg tromjesečja te godine. siječnja 1889. Nietzsche oblikuje i sklapa Dionizove ditirambe u njihovoj sadašnjoj formi.

. Nietzscheov ekspresionistički pjesnički govor isključuje „romantična milozvučja". nego je jezik „grča". ostajući pri tome vjeran mitu o „točnosti". kakav je i u izvorniku.PORUKA PREVODIOCA Tekst prijevoda sam želio učiniti što jednostavnijim i neposrednijim. To nije „pjevljiv". gdje se grcanje miješa sa smijehom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful