GRAANSKO (IMOVINSKO) PRAVO

Definicija posjeda: Faktika vlast nad stvari Vrste posjeda: a) Neposredan i posredan. Posjed je neposredan kada neko lino dri i koristi stvar. Posredan je kada se po nekom pravnom osnovu predmet posjeda ustupi nekom drugom licu na koritenje. I posredan i neposredan posjednik imaju pravo na posjedovnu zatitu u odnosu na svakoga ko ga uznemirava u vrenju posjeda ili mu oduzima posjed. b) Savjestan i nesavjestan. Savjesnost posjeda se uvijek pretpostavlja, nesavjestan posjed se mora dokazati. Posjed je savjestan kada posjednik nije znao niti je mogao znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova. Samo savjestan posjednik moe stei odreena, zakonom predviena prava; nesavjestan posjednik ne moe stei nikakva prava. c) Zakonit i nezakonit. Posjed je zakonit ako je zasnovan na punovanom pravnom osnovu, koji moe posluiti za sticanje prava vlasnitva pod pretpostavkom da nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom prava.

Posjed prava: Posjed prava stvarne slunosti ima lice koje faktiki koristi nekretninu drugog lica (npr. pravo prolaza). Suposjed: Vie lica moe imati posjed na istoj stvari, i oni se smatraju suposjednicima (npr. posjed prava koritenja tehnikih usluga). Ukoliko jedan suposjednik ometa druge suposjednike u vrenju prava, njima pripada pravo na zatitu. Idealni posjed: Nasljednik postaje posjednik u asu smrti ostavioca, to se naziva idealni posjed, te uiva posjedovnu zatitu iako nema faktiku vlast nad stvari (lan 78). Detentor: Lice koje na osnovu radnog ili slinog odnosa dri neku stvar, tj. vri faktiku vlast nad stvari u vlasnitvu drugog lica, postupa po uputama tog lica, te se ne smatra posjednikom i ne pripada mu na posjedovnu zatitu (lan 76). Prestanak ili gubitak posjeda: Prestankom vrenja faktike vlasti nad stvari, osim ukoliko nije sprijeen u vrenju faktike vlasti odreenim okolnostima. Ostvarivanje posjedovne zatite: Tuba zbog oduzimanja ili smetanja posjeda Zakonski rokovi za posjedovnu tubu: Postoje subjektivni rok (30 dana od dana saznanja za izvreno oduzimanje ili smetanje posjeda i poinioca) i objektivni rok (1 godina od dana uinjenog oduzimanja ili smetanja posjeda). Ukoliko je tuba podnijeta po proteku zakonom propisanog roka, onda se donosi rjeenje kojim se tuba odbija (primjena materijalnog prava, meritorna odluka!!). Pravo na samozatitu posjednika: Protiv onoga ko mu smeta ili oduzima posjed, pod uslovom da je opasnost neposredna, da je samopomo nuna i adekvatna okolnostima u kojima se dogaa (lan 81).

Granice pruanja posjedovne zatite: Prema posljednjem mirnom stanju posjeda, prema onom stanju koje je prethodilo uznemiravanju sud donosi rjeenje kojim se uspostavlja, utvruje i nalae uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja, uz zabranu daljeg uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne. Rasprava je ograniena samo na utvrivanje faktikog posjeda i ina uznemiravanja; iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu. Radi se o hitnom postupku gdje se utvruju samo navedene dvije injenice. Ako lice koje uznemirava posjed tvrdi da je on vlasnik predmeta, on treba da koristi vlasniku tubu. Pojam vlasnitva: Pravo vlasnika da stvar posjeduje, koristi i raspolae s njom u skladu sa njenom prirodom i namjenom (tzv. pravna vlast nad stvari). Svaki vlasnik duan je da se uzdrava od nanoenja tete ili ometanja drugog vlasnika u njegovim pravima. Ogranienje ili oduzimanje vlasnitva: Samo i izuzetno u javnom interesu i u skladu sa posebnim zakonom, s tim to vlasniku uvijek pripada pravo na punu naknadu Res in commercio: Stvari koje su u prometu, stvari na kojima postoji pravo vlasnitva (samo zakonom se mogu propisati uslovi za ograniavanje ili stavljanje stvari van prometa) Res extra commercium: Stvari koje nisu u prometu, stvari u optoj upotrebi (ume, jezera). Njihovo koritenje odreuje se posebnim zakonom. Posebnim zakonom se moe odrediti da neke stvari mogu biti samo u vlasnitvu Federacije BiH, ili u vlasnitvu nekih fizikih lica (ali uz odobrenje nadlenih organa) Predmet prava vlasnitva: Mogu biti pokretne i nepokretne stvari Mineralne sirovine, riba, divlja smatraju se stvarima u smislu ZOVO-a kada se nad njima stekne posjed (na osnovu koncesije ili odluke nadlenog organa) Nekretnine: Zemljite, graevinski objekti, posebni djelovi zgrada, poslovne prostorije, pripatci trajnog karaktera, te sporedni objekti koji slue iskoritavanju glavne stvari. Vlasniku zgrade pripada pravo vlasnitva na zemljitu na kojem je zgrada izgraena, kao i na zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade (lan 12). Nosioci prava vlasnitva: Mogu biti fizika i pravna lica, domaa i strana Posebne vrste vlasnitva: a) Suvlasnitvo b) Zajedniko vlasnitvo c) Etano vlasnitvo

Pojam suvlasnitva: Kada nepodijeljena, pokretna ili nepokretna stvar pripada vie lica, tako da je njihov suvlasniki dio unaprijed odreen (idealni dio). Zajedniko vlasnitvo: Za razliku od suvlasnitva, ovdje se ne zna unaprijed udio svakog od zajedniara, ve su ti udjeli odredivi po nekim kriterijima. Prava suvlasnika: Pravo na posjed stvari, pravo na koritenje stvari srazmjerno svom suvlasnikom dijelu (bez ometanja drugih suvlasnika), neodrecivo pravo na 2

fiziku diobu stvari (u svakom trenutku, izuzev u vrijeme kada bi se tom diobom nanijela teta samoj stvari!), pravo raspolaganja svojim suvlasnikim dijelom, pravo pree kupnje, pravo na zajedniko upravljanje sa stvari (trokove upravljanja i odravanja stvari suvlasnici snose zajedno, srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima) Pravo pree kupovine: Obaveza suvlasnika da svoj udio prilikom prodaje prvo ponudi ostalim suvlasnicima (ponuda se dostavlja u pisanom obliku, te mora sadravati identitet nekretnine, cijenu i ostale uslove prodaje). Neophodno je utvrditi datum prijema ponude, jer je rok za prihvat ponude 30 dana od njenog prijema. Ako se ponueni suvlasnik ne oituje u datom roku, smatra se da ponudu ne prihvata i suvlasnik koji prodaje svoj dio ima pravo da ga proda treem licu ali pod istim uslovima. Ukoliko izvri prodaju pod povoljnijim uslovima, suvlasnici sa pravom pree kupovine mogu tubom kod suda traiti ponitenje tog ugovora (i istovremeno deponirati kupovnu cijenu kod suda!). O spornim pitanjima vezanim za upravljanje sa stvari u suvlasnitvu, svaki suvlasnik moe se obratiti sudu, kod opravdanih razloga, o emu sud odluuje u vanparninom postupku.

Osnovi sticanja prava vlasnitva: a) Po samom zakonu b) Na osnovu pravnog posla c) Odlukom nadlenog organa

d) Nasljeivanjem

Kod pokretnih stvari, pravo vlasnitva se samim zakonom stie: stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem. Kod nekretnina, pravo vlasnitva se po osnovu zakona stie: graenjem na tuem zemljitu i dosjelou (oboje originarni naini sticanja vlasnitva, kao i sticanje vlasnitva od nevlasnika). Stvaranje nove stvari: Pravo vlasnitva na novoizgraenoj stvari stie lice koje je od svoga materijala i svojim radom izgradilo tu stvar. Kada neko svoj materijal preda drugom licu, da bi to drugo lice svojim radom i na temelju ugovora izradilo novu stvar, onda ta stvar pripada vlasniku materijala (ako nije drugaije ugovoreno). Kada neko tuim materijalom i svojim radom izradi novu stvar, ta stvar mu moe pripasti ukoliko je savjestan, te ukoliko je vrijednost uloenog rada vea od vrijednosti upotrebljenog materijala. Ako je njihova vrijednost jednaka, vlasnici materijala i rada stiu pravo suvlasnitva nad novoizraenoj stvari (lan 25). Spajanje i mjeanje: Postoji u sluaju kada se pokretne stvari razliitih vlasnika spoje ili pomijeaju na nain da se ne mogu razdvojiti bez nastanka nesrazmjerne tete ili trokova. Tada oni postaju suvlasnici, a njihov suvlasniki udio srazmjeran je vrijednosti stvari koje su se spojile. Ako je jedan od vlasnika bio savjestan, a drugi nesavjestan, onda savjesni vlasnik moe traiti da mu cijela novonastala stvar pripadne u vlasnitvo, ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku uz obavezu naknade prometne vrijednosti njegove stvari (ovaj zahtjev moe se postaviti u roku od godinu dana od izvrenog spajanja). Ako je ugraen 3

dio koji ima neznatnu vrijednost, onda cijela stvar pripada vlasniku ove vrijednije stvari (lan 26). Dosjelost: Originarni nain sticanja vlasnitva, jer sticalac svoje pravo ne izvodi iz prava prethodnika. Pravo vlasnitva na nekretnini po osnovu zakona stie se momentom ispunjenja zakonskih uslova. Pravo vlasnitva na nekretnini po osnovu pravnog posla stie se momentom upisa u zemljine knjige. Pravo vlasnitva na nekretnini po osnovu odluke nadlenog organa stie se momentom pravosnanosti te odluke. Pravo vlasnitva na nekretnini po osnovu naslijeivanja stie se momentom smrti ostavioca.

Graenje na tuem zemljitu: a) Savjestan graditelj, koji nije znao niti je mogao znati da gradi na tuem zemljitu, moe postati vlasnik zemljita na kojem je objekat izgraen i zemljita koje slui redovnoj upotrebi tog objekta. Ovdje je za sticanje vlasnitva potrebno odreeno ponaanje od strane vlasnika zemljita, tj. da je on bio nesavjestan, da je znao ili mogao znati da neko gradi na njegovom zemljitu i nije reagovao. Vlasnik zemljita ima pravo traiti naknadu prometne vrijednosti zemljita, po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Tubu za ovu naknadu mora podnijeti u zakonom propisanim rokovima (3 godine od dana saznanja za dovrenje objekta, a najkasnije 10 godina od zavretka objekta). b) Ako je graditelj bio nesavjestan, ako je znao da gradi na tuem zemljitu ili ga je vlasnik zemljita ak upozorio i usprostavio se graenju, onda vlasnik zemljita moe traiti: a) da objekat pripadne njemu, ili b) da graditelj porui izgraeni objekat i zemljite dovede u prethodno stanje, ili c) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita. Sud moe odbiti zahtjev, ukoliko procjenom konkretnih okolnosti ocijeni da on nije opravdan. Kada vlasnik zemljita trai da izgraeni objekat pripadne njemu, duan je graditelju isplatiti cijenu prema visini prosjene graditeljske vrijednosti u tom mjestu i u vrijeme donoenja sudske odluke. Vlasnik svoje pravo izbora mora iskoristiti u roku od 3 godine od dana zavretka objekta. Po proteku tog roka on moe traiti samo isplatu prometne vrijednosti zemljita. c) Ako su i graditelj i vlasnik zemljita bili savjesni, a graevinski objekat vrijedi znatno vie od zemljita, onda oboje pripada graditelju, ali uz obavezu da vlasniku zemljita isplati naknadu prema prometnoj vrijednosti zemljita. I obrnuto, ukoliko je vrijednost zemljita znatno vea od vrijednosti objekta, onda se graevinski objekat moe dosuditi vlasniku zemljita, ali uz obavezu da graditelju isplati naknadu u visini prosjene vrijednosti graevine. Ovaj zahtjev se takoer moe postaviti u roku od 3 godine.

Dosjelost na nekretninama: Savjesnim posjedom protekom vremena od 20 godina, a savjesnim i zakonitim posjedom protekom vremena od 10 godina. Rok za dosjelost poinje tei od dana stupanja u posjed, s tim to se tu uraunava i vrijeme prednika koji je bio savjestan posjednik. Vlasnitvo se stie protekom poslijednjeg dana zakonom propisanog roka (tuba za utvrenje vlasnitva steenog dosjelou, presuda ima samo deklarativan karakter i slui kao osnov za upis prava vlasnitva u zemljinim knjigama). Sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla: Ako ima vie savjesnik sticaoca prava vlasnitva na nekretnini, onda pravo vlasnitva stie ono lice kojem je nekretnina predata u posjed. Ako predaja nije izvrena, onda prvenstveno pravo ima lice koje je prvo predalo zahtjev za upis u zemljinu knjigu. ta nasljednik stie momentom smrti ostavioca? Stie pravo vlasnitva, ali i idealni posjed, sa pravom na posjedovnu zatitu

Zatita prava vlasnitva putem vlasnikih tubi: a) Rei vindicatio 5

b) Actio publiciana c) Actio negatoria Vlasnike tube ne zastarijevaju i mogu se podnijeti u svako doba. Rei vindicatio Aktivna legitimacija: Vlasnik, koji mora dokazati svoje vlasnitvo Pasivna legitimacija: Posjednik, koji stvar dri bez pravnog osnova Zahtjev: Vraanje, tj. predaja stvari u posjed (ostale obaveze posjednika vidi dole) Obaveze posjednika: U zavisnosti od toga da li je bio savjestan ili nesavjestan posjednik. Savjestan posjednik duan je predati stvar sa neubranim plodovima, te ne odgovara za pogoranje i propast stvari, a pripada mu pravo na naknadu nunih i korisnih trokova odravanja stvari, kao i pravo da zadri stvar u posjedu dok mu ti trokovi ne budu isplaeni od strane vlasnika. Nesavjestan posjednik je ovdje u znatno nepovoljnijem poloaju, jer on je obavezan da stvar preda sa svim plodovima koje je ona dala za vrijeme posjeda, za potroene plodove duan je platiti naknadu, odgovara za pogoranje i oteenje stvari (izuzev ukoliko bi do toga dolo i da je stvar bila u posjedu samog vlasnika), a ima pravo samo na naknadu nunih trokova. Sva navedena potraivanja zastarijevaju u roku od 3 godine od dana predaje stvari.

Actio publiciana (tuba po osnovu jaeg prava) Aktivna legitimacija: Lice koje je stvar pribavilo na temelju pravnog posla i na zakonit nain, a nije znalo niti moglo znati da nije postalo vlasnik Pasivna legitimacija: Lice koje ima slabiji pravni osnov Zahtjev: Pretpostavljeni vlasnik trai predaju stvari u posjed od strane lica koje tu stvar dri po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova Tuilac mora dokazati da je njegov posjed zakonit, a stvar koju trai mora biti individualno odreena. Jai pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretnim poslom, u odnosu na lice koje je stvar steklo besteretno. Ako su pravni osnovi iste vrijednosti i teine, prvenstveno pravo ima lice kod koje se stvar nalazi. Obaveze posjednika cijene se na isti nain kao kod Rei vindicatio, s obzirom na to da li se radi o savjesnom ili nesavjesnom posjedu.

Actio negatoria (tuba za zatitu od uznemiravanje vlasnitva) Aktivna legitimacija: Vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik Pasivna legitimacija: Svako lice koje uznemirava vlasnika Zahtjev: Ako je uznemiravanjem posjeda prouzrokovana teta, onda vlasniku pripada i pravo na naknadu tete

Razlike izmeu posjedovne tube i Actio negatoria: Prva se odnosi i na uznemiravanje i oduzimanje posjeda, vezana je za rokove i o njoj se odluuje rjeenjem; druga se odnosi samo na uznemiravanje posjeda, ne zastarjeva i o njoj se odluuje presudom.

Osnovi prestanka prava vlasnitva: a) Sticanje prava vlasnitva na istoj stvari od strane nekog drugog lica (po bilo kojem pravnom osnovu) b) Propast stvari c) Naputanje (ali samo kada vlasnik na nesumnjiv nain i slobodnom voljom izrazi da odreenu stvar vie ne eli imati u svom vlasnitvu; takva izjava se daje pred nadlenim organom u postupku odreenim zakonom)

d) Ostali zakonom propisani sluajevi.

Ogranienje prava na odricanje od prava vlasnitva? Ne moe se odrei vlasnitva na stvari koja je pod nekim optereenjem (npr. hipotekom).

Pojam stvarne slunosti: Pravo vlasnika povlasnog dobra da od vlasnika poslunog dobra zahtjeva da mu dozvoli vrenje odreenih prava na tom povlasnom dobru (put, prolaz) ili da se uzdri od koritenja svog poslunog dobra na nain koji mu inae kao vlasniku pripada (stvarno pravo!) Trajanje stvarne slunosti: Na odreeno ili neodreeno vrijeme, moe i povremeno Nain vrenja stvarne slunosti: Tako da se to manje ometa vlasnik poslunog dobra. Ako je za koritenje poslunog dobra potrebno instalirati neke ureaje, trokove toga snosi vlasnik povlasnog dobra. Ako je to korisno za obojicu, oni trokove snose zajedno, srazmjerno koristi koju imaju. Naini sticanja stvarne slunosti: a) Pravnim poslom b) Odlukom nadlenog organa (uglavnom se dozvoljava pravo prolaza pod uslovom da vlasnik nema prilaza sa javnog puta do svoje nekretnine, dakle samo kada je to nuno neophodno) c) Dosjelou (dva uslova da je vlasnik povlasnog dobra vrio sadraj slunosti u toku perioda dueg od 20 godina, a da se vlasnik poslunog dobra kroz cijelo to vrijeme nije protivio ovom koritenju, dakle savjesnost ovdje nije relevantna; na isti nain slunost i prestaje kada se kroz isti vremenski period nije vrila)

Stvarna slunost prati pravnu sudbinu dobra za koje je vezana. Naini prestanka stvarne slunosti: 7

Pored 1) negativne dosjelosti, stvarna slunost prestaje i 2) ako se vlasnik povlasnog dobra protivi njenom vrenju, a vlasnik povlasnog dobra potuje to protivljenje (slunost prestaje protekom perioda od tri godine) 3) ako vlasnik poslunog dobra zahtijeva da prestane pravo slunosti povlasnog dobra ako je ta slunost postala nepotrebna. U svakom sluaju, treba se obratiti sudu, da sud svojom odlukom to utvrdi. 4) ako isto lice postane i vlasnik povlasnog i poslunog dobra (recimo, spajanjem ovih dobara) 5) ako propadne povlasno dobro ta e se desiti kada doe do podjele poslunog dobra? Stvarna slunost ostaje na svim novonastalim parcelama. ta e se desiti kada doe do podjele povlasnog dobra? Ostaje samo na parceli na kojoj je slunost ustanovljena. U svakom sluaju, vlasnik povlasnog dobra mora tubom traiti od suda da to utvrdi deklaratornom presudom, koja slui kao osnov za brisanje slunosti iz zemljinih knjiga.

Naini zatite stvarne slunosti: Vlasnik poslunog dobra moe se obratiti sudom da utvrdi da slunost nije steena, da vie nije potrebna, itd. Podnoenjem tube (actio negatoria)

Naini zasnivanja hipoteke (pravo zaloga na nekretnini, upisuje se u javne knjige): a) pravnim poslom b) sudskom odlukom c) na osnovu zakona

Nadhipoteka: Hipotekarni vjerovnik moe zasnovati hipoteku na ve postojeoj hipoteci u korist treeg lica, i to bez pristanka hipotekarnog dunika (kada se eli osigurati potraivanje treeg lica). Ako hipotekarni dunik vri smanjenje vrijednosti optereene nekretnine, hipotekarni vjerovnik moe traiti prinudnu naplatu svog potraivanja i prije njegove dospjelosti (izuzetak!). O ovom zahtjevu vjerovnika odluuje sud, nakon to je prethodno utvreno pogoravanje stanja ili vrijednosti nekretnine. Hipoteka se takoer moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu, a odnosi se na cijelu nekretninu koja je u suvlasnitvu i na plodove dok se ne odvoje, kao i na pripatke i poboljanja koji nastanu u periodu trajanja hipoteke. Hipoteka se moe prenijeti na drugo lice samo zajedno sa prenosom potraivanja koje je tom hipotekom osigurano. Za jedno dugovanje moe se zasnovati vie hipoteka. Podjela ili dioba optereene nekretnine nema nikakvog uticaja na namirenje i 8

prava hipotekarnog vjerovnika. Kada na jednoj nekretnini postoji vie hipoteka, redoslijed njihovog ostvarivanja jeste prema redoslijedu njihovog nastanka.

Naini prestanka hipoteke: a) kada se ispuni potraivanje zbog kojeg je zasnovana b) kada se hipotekarni vjerovnik odrekne hipoteke (pismenim putem pred nadlenim organom koji vodi javne knjige) c) kada isto lice postane nosilac prava hipoteke i prava vlasnitva na istoj stvari

d) kada propadne nekretnina na kojoj je zasnovana hipoteka

Koje su odredbe nitave vezano za zasnivanje hipoteke? Nitave su odredbe kojima hipotekarni vjerovnik ugovara ubiranje plodova na optereenoj nekretnini ili iskoritavanje te nekretnine na drugi nain, ili da u sluaju neisplate potraivanja vjerovnik stie pravo vlasnitva na toj nekretnini.

Pravo zaloga na pokretnoj stvari (primjena odredbi ZOO-a)

Prava stranih lica: Strana fizika i pravna lica mogu, pod posebnim uslovima propisanim zakonom, stei pravo vlasnitva na pokretnoj i nepokretnoj stvari kao i domae fiziko i pravno lice, ako federalnim zakonom nije drugaije propisano. Oni koji obavljaju privrednu djelatnost mogu stei pravo vlasnitva na poslovnim objektima, prostorijama, zgrada, stanovima, graevinskom zemljitu na kojem su objekti izgraeni, u pravilu. Izuzetno, posebnim zakonom se moe odrediti da strana fizika i pravna lica ne mogu stei pravo vlasnitva na odreenim teritorijama (npr. u okolini vanih vojnih objekata). Evidenciju o pravima stranih fizikih i pravnih lica vodi Federalno ministarstvo pravde. Strana fizika i pravna lica mogu slobodno raspolagati svojim steenim pravom vlasnitva. Sticanje prava vlasnitva ovdje moe biti uslovljeno reciprocitetom, to se opet ureuje posebnim zakonom. U tom sluaju, odobrenje za sticanje prava vlasnitva izdaje Federalno ministarstvo pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje Ministarstva vanjskih poslova. Takoer, mogue je davanje u dugoroni zakup za potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava i meunarodnih organizacija (od 5 do 50 godina), po odobrenju Ministarstva vanjskih poslova.

Zakon o prometu nepokretnosti

Ovim zakonom ureuju se uslovi i postupak za vrenje prometa nepokretnosti. Nepokretnosti u smislu ovog zakona su poljoprivredna i graevinska zemljita, ume, umska zemljita, neplodna zemljita, zgrade, stambene zgrade, stanovi, poslovne zgrade, poslovni objekti, posebni dijelovi zgrada, kao i sve ono to je za njih vezano i neodvojivo... Pod prometom nepokretnosti podrazumijeva se prenos prava vlasnitva na nekretninama koje su u svojini graana. Nepokretnosti koje su u optoj upotrebi nisu u prometu. Promet nekretnina koje se nalaze u vlasnitvu slobodan je pod uslovima odreenim zakonom. Prenosom prava vlasnitva na graevinskom objektu prenosi se i pravo vlasnitva na zemljitu na kojem je taj objekat izgraen, kao i na zemljitu koje slui redovnoj upotrebi tog objekta. Prenosom prava vlasnitva na zgradi koja je izgraena na dravnom zemljitu stie se pravo koritenja na zemljitu na kojem je ta zgrada izgraena i koje slui redovnoj upotrebi te zgrade. Pod zemljitem koje slui redovnoj upotrebi zgrade smatra se ono zemljite koje je predvieno regulacionim planom, a ako taj plan nije doneen, ono zemljite odreeno rjeenjem nadlenog organa optine. Prema izmjenama i dopunama zakona iz 1994. godine (18/94), ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku, a potpisi ugovaraa moraju biti ovjereni kod nadlenog suda. Ugovor koji ne ispunjava ove uslove ne proizvodi pravno dejstvo i nitav je. Meutim, u meuvremenu je osnovana institucija notara i sada notari vre ovjeru svih ugovora kojima se vri promet nepokretnosti, a ovaj zakon nije izmjenjen (na ispitu se pita po zakonu, sa napomenom da je situacija na terenu drugaija!). Osim toga, ovim izmjenama i dopunama je odreeno da su ugovori sklopljeni prije stupanja na snagu ovog zakona (1994.) punovani, ako su sainjeni u pisanom obliku i potpisani dakle, bez ovjere ukoliko su oba ugovaraa do momenta stupanja na snagu ovog zakona (1994.) ve ispunila obaveze iz tog ugovora u cjelosti ili u pretenom dijelu, dakle znatno vie od polovine (70 do 80%). Osim toga, u roku od est mjeseci stranke su imale mogunost da naknadno ovjere svoje ugovore. Izmjene i dopune zakona izriito se primjenjuju na sve predmete u kojima nije donesena pravosnana prvostepena presuda (!). Danas u praksi jo uvijek ima sluajeva gdje se pojavljuju ovakvi ugovori, tako da je neophodno cijeniti stepen njihovog izvrenja u 1994. godini. Zakon o notarima nije lex specialis u odnosu na zakone koji reguliu nadlenosti suda, advokature, itd, a tako se ponaa, jer uzurpira ove nadlenosti! Primjer ugovora o doivotnom izdravanju: Prema Zakonu o nasljeivanju, ovaj ugovor se sastavlja kod suda, a prema Zakonu o notarima notari su nadleni za njega. Kako ovu dilemu rijeiti u praksi? Ide se notaru sa sudskim zapisnikom i notar sastavlja ugovor. Primjer iz notarske prakse: Notar pravi aneks na nitav ugovor, koji je sklopljen 2005. godine i nije ovjeren kod suda, i tim aneksom ovjerava nitav ugovor!!

10

Pravo pree kupovine po Zakonu o prometu nepokretnosti uglavnom imaju suvlasnici, te neka trea lica ukoliko je prea kupovina konstituisana posebnim zakonom. Suvlasnik dakle prilikom prodaje ima obavezu da ostalim suvlasnicima uputi pismenu ponudu sa svim neophodnim informacijama. Ponueni se o ponudi mora izjasniti u roku od 30 dana, te ako se ne izjasni, smatra se da ponudu ne prihvata. Tada prodava moe prodati nekretninu treem licu, ali samo pod jednakim uslovima navedenim u ponudi. Ako nekretninu proda pod povoljnijim uslovima, ponueni suvlasnik moe kod suda traiti ponitenje sklopljenog ruljivog ugovora, deponirati iznos kupovne cijene kod suda i zahtjevati da se nekretnina proda njemu (subjektivni rok 30 dana, objektivni rok godinu dana od dana zakljuenja ugovora). Ista ova prava pripadaju suvlasniku koji nikako nije ni ponuen. Odricanje od prava vlasnitva: Mogue je odricanje u korist optine, kada se izjava o odricanju daje pred nadlenim organom te optine. Ova izjava mora biti potpuno slobodna, jer je nitava ako je data pod pritiskom. Naravno, ne moe se odrei prava vlasnitva ukoliko na dotinoj nekretnini postoje tereti poput hipoteke, a ako postoji stvarna slunost, ona prati nekretninu. Jednostrana izjava volje o odricanju, kao i svi pravni poslovi o prenosu prava vlasnitva na drugo fiziko ili pravno lice zakljueni nakon 30.04.1992. godine i tokom ratnih dejstava su nitavi i ne proizvode pravno dejstvo. ak ukoliko su takve nekretnine kasnije dalje prenoene na nova lica, takvi kasniji pravni poslovi takoer su nitavi i putem brisovne tube moe se traiti brisanje kasnijih upisa u zemljinim knjigama. Prodaja nekretnina u dravnom vlasnitvu vri se javnim nadmetanjem, tj. pribavljanjem pismenih ponuda, a neposrednom pogodbom samo onda kada je otuenje putem javnog nadmetanja ostalo bezuspjeno. Ugovor zakljuen suprotno ovoj proceduri je nitav.

11

Zakon o autorskim pravima

Ovim zakonom reguliu se autorskopravni odnosi. Autorskim djelom smatra se individualno odreena tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti, muzike, te knjige, broure, lanci, predavanja, govori, razna muzika djela, djela iz oblasti kinematografije, slikarstva, kiparstva, arhitekture, itd. Ovdje spadaju i razliite zbirke, enciklopedije, kao i prevodi djela, muzike obrade, te druge prerade ve postojeih umjetnikih djela koje predstavljaju novo djelo. Naslov djela je zatien kao i samo djelo. Autorom djela smatra se lice koje je stvorilo odreenu intelektualnu tvorevinu. Autor djela moe biti samo fiziko lice, a pravna lica mogu biti samo nosioci autorskih prava. Autorom djela smatra se lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen na djelu. Razlozi za pseudonim mogu biti line, politike ili umjetnike prirode. Ako se radi o anonimnom djelu, gdje autor uopte nije naznaen, ili djelu pod pseudonimom iji stvarni autor nije poznat, autorsko pravo tada pripada izdavau. Vrste autorskih prava: a) imovinska autorska prava, koja sadre ovlatenje autora na iskoritavanje, reprodukovanje, umnoavanje, izvoenje, prenoenje prava koritenja na drugo lice, prevoenje djela, itd. b) moralna autorska prava, koja sadre a) ovlatenje autora da bude priznat i oznaen kao autor svoga djela, b) pravo da se usprotivi deformaciji, skraivanju ili bilo kakvom drugom mjenjanju djela, te c) pravo da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja vrijea njegov ugled i ast. Moralna prava autora su neprenosiva. Prenos i zatita imovinskih prava: Za prenos imovinskih autorskih prava potreban je ugovor. Da bi ugovor proizveo pravno dejstvo, mora biti sainjen u pisanom obliku. Ugovor koji nije sainjen u pisanom obliku je nitav. Drugi oblik prenosa imovinskih prava na fizika i pravna lica jeste nasljeivanjem, bilo zakonskim ili testamentarnim. Autorska prava naslijeuju brani drug, djeca i roditelji autora po nasljednjim redovima. Autorska imovinska prava nasljednici mogu koristiti u rokovima predvienim zakonom. Protekom tih rokova (70 godina od dana smrti autora) djela postaju slobodna i njima se moe sluiti svako bez ogranienja. Ako autor uopte nema nasljednika, imovinska prava autora po njegovoj smrti postaju dravno vlasnitvo. Prenos i zatita moralnih prava: Ukoliko autor nije drugaije odredio testamentom, po njegovoj smrti o zatiti autorskih moralnih prava staraju se organizacije ili udruenja autora, a tu zatitu mogu preduzeti i akademija nauka i umjetnosti. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima organizacije autora moraju imati posebnu punomo ili ovlatenje od autora ije je pravo predmet dotinog spora. Posebna punomo nije potrebna za zatitu pred sudovima i drugim organima kada se radi o posebnim organizacija (lan 87 Zakona). Lice koje je nosilac autorskog ili srodnog prava moe zahtjevati zatitu tog prava predvienu Zakonom, kao i naknadu tete, tubom pred nadlenim sudom. U sluaju povrede imovinskog ili drugog prava autora, izvrene namjerno ili nepanjom, autor moe zahtjevati plaanje ugovorenog ili za tu vrstu koritenja djela uobiajenog honorara, ili dogovorene naknade uveane za 200%, bez obzira na to da li mu je zbog uinjene povrede prouzrokovana materijalna teta. Kod 12

utvrivanja ove naknade sud e uzeti u obzir sve relevantne okolnosti. Ukoliko je prouzrokovana materijalna teta autoru, primjenjuju se odgovarajue odredbe ZOO-a o naknadi prouzrokovane tete. Pored ove naknade, kada su povrijeena moralna prava autora, sud moe dosuditi naknadu nematerijalne tete, takoer prema odgovarajuim pravilima ZOO-a. Sud uvijek odluuje u skladu sa postavljenim zahtjevom, a Zakon predvia i mogunost izricanja privremenih mjera.

13

Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija

Ovim zakonom ureuju se uslovi i nain pod kojim se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije. Poslovna zgrada, u smislu ovog zakona, jeste zgrada namjenjena za vrenje poslovnih djelatnosti ukoliko se pretenim dijelom koristi u tu svrhu. Poslovni prostor, u smislu ovog zakona, jeste skup prostorija namjenjenih za vrenje poslovnih djelatnosti, koje po pravilu ine jednu zasebnu cjelinu i imaju zaseban ulaz. Zajednike prostorije u stambenim zgradama se ne smatraju poslovnim prostorijama u smislu ovog zakona i ne mogu se izdavati u zakup, ukoliko opinsko vijee ne odlui drugaije. Upravitelj zgrade duan je da se brine o eventualnim zloupotrebama i inicira postupak pred sudom. Za izdavanje poslovnih prostorija neophodno je zakljuiti ugovor o zakupu, koji mora biti sklopljen u pisanom obliku, jer inae ne proizvodi pravno dejstvo. Ugovor o zakupu moe se zakljuiti na odreeno i na neodreeno vrijeme. Nitave su klauzule u ugovoru o zakupu: kojima se jedna strana obavezuje isplatiti imovinsku korist drugoj strani, da bi ova druga njoj ili nekom treem izdala prostoriju u zakup; kojom je zakupodavac ili tree lice obealo zakupcu imovinsku korist uz obavezu da zakupac isprazni poslovnu prostoriju i da je preda zakupodavcu ili treem licu; kojom se jednoj strani obeava imovinska korist da bi ona odustala od zakljuenja ili od ve zakljuenog ugovora... Prava i obaveze zakupodavca i zakupca: Zakupodavac je duan poslovnu prostoriju predati zakupcu u stanju da se moe koristiti u svrhu odreenu ugovorom, te je odravati u tom stanju za cijelo vrijeme trajanja zakupa; ukoliko zakupodavac ne ispuni ovu svoju obavezu, zakupac ima pravo da odustane od ugovora ili pravo da trai srazmjerno smanjenje zakupnine, ili pravo da na teret zakupodavca dovede poslovnu prostoriju u stanje potrebno za normalno obavljanje namjenjene poslovne djelatnosti. Zakupac je ovdje prethodno duan odrediti primjeren rok zakupodavcu u kojem bi poslovnu prostoriju doveo u traeno stanje, jer bez ove prethodne obavijesti ili upozorenja zakupac gubi ranije navedena prava. Ukoliko u toku trajanja zakupnog odnosa nastane potreba da se u cilju odravanja na poslovnoj prostoriji izvre neke opravke, onda ti trokovi redovnog odravanja padaju na teret zakupodavca, a zakupac je duan obavjestiti zakupodavca o toj potrebi i odrediti primjeren rok za izvrenje navedenih opravki. Ako zakupodavac u ostavljenom roku ne izvri opravku, zakupac tada ima pravo da opravku izvri sam na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. Zakupac moe izvriti ove opravke na teret zakupodavca i kada ga nije prethodno obavijestio o potrebi i roku za opravku, ali u takvoj pravnoj situaciji zakupac odgovara za tetu koju je svojim proputanjem nanio zakupodavcu (osim ako se radi o nekom hitnom sluaju, naravno). Zakupac ima pravo na naknadu trokova za uinjene opravke koje padaju na teret zakupodavca u sklopu redovnog odravanja prostorije, a tu naknadu moe ostvariti prebijanjem trokova sa iznosom zakupnine. Pravo na prebijanje mu ne pripada ako je propustio da prethodno obavijesti zakupodavca o potrebi i roku za opravku (opet, osim ukoliko se radi o neodlonoj opravci). Osim toga, zakupac je duan zakupodavcu omoguiti 14

pristup zarad opravki i radova redovnog odravanja prostorije, a zakupodavac je duan pri tome voditi rauna da se to manje ometa zakupac. Zakupac je duan da plaa zakupninu, na vrijeme i na nain koji je ugovoren. Ukoliko rok plaanja nije ugovoren, onda se zakupnina mora plaati redovno, mjeseno, unaprijed za svaki mjesec, i to najkasnije do 5. u mjesecu. Zakupac prostoriju moe koristiti samo u svrhu predvienu ugovorom i pri tome postupati sa panjom dobrog domaina. Pored toga je duan da plaa naknadu za trokove zajednikog odravanja i vrenje zajednikih usluga u zgradi. Zakupac je duan da otkloni bilo kakvu tetu, koju bi nainio na poslovnoj prostoriji. Ukoliko je do pogoranja dolo redovnim koritenjem, u skladu sa ugovorenom upotrebom, tada zakupac ne odgovara. Zakupac ne moe vriti znaajnije izmjene na prostoriji bez odobrenja poslodavca, a ovo moe biti razlog za otkaz ugovora. Zakupac ima pravo dio zakupljenih prostorija dati u zakup treem licu i time zasnovati pazakup. Za to izdavanje mu je potrebna saglasnost zakupodavca. Po isteku ugovora o zakupu, zakupac je duan poslovnu prostoriju vratiti, tj. predati u istom stanju u kojem je i preuzeo.

Naini prestanka ugovora o zakupu: a) Istekom vremena na koje je ugovor zakljuen. Ovo samo pod odreenim uslovima, a ne automatski. Naime, zakupodavac je duan na vrijeme obavjestiti zakupca da u odreenom roku ugovor istie; ako ovo ne uini, a zakupac nastavi koristiti prostoriju, i to 15 dana od dana isteka ugovora, smatra se da je time ugovor o zakupu preutno preinaen u ugovor zakljuen na neodreeno vrijeme. b) Otkazom. Ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme ne moe se otkazati prije isteka jedne godine od dana zakljuenja ugovora. Otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija bie punovaan ako je izmeu dana dostave otkaza drugoj strani i dana kada zakup prema otkazu treba da prestane proteklo vrijeme odreeno samim ugovorom, odnosno zakonom (po zakonu otkazni rok iznosi est mjeseci). Ovaj rok moe biti samo od 1. ili 15. u mjesecu, ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno. Otkazni nalog se dostavlja suprotnoj strani preko nadlenog suda. Zakupac tada ima pravo izjaviti prigovor protiv otkaznog naloga, te u njemu moe izloiti razloge koji dokazuju da zakupodavac daje otkaz iz neopravdanih razloga. Ako sud ocijeni i utvrdi da su navodi zakupca opravdani, da je otkaz zaista podnijet suprotno zakonom propisanim razlozima za otkaz, sud e ovaj nalog ukinuti, a u suprotnom ga usvojiti. Rok za podnoenje prigovora je osam dana. c) Odustankom. Zakupodavac moe odustati od ugovora o zakupu u svako vrijeme, bez obzira da li je ugovor zakljuen na odreeno ili neodreeno vrijeme, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi. Jedan od razloga za odustanak jeste ako zakupac, i nakon opomene od strane zakupodavca, poslovnu prostoriju koristi suprotno ugovoru ili poslovnoj prostoriji nanese znatnu tetu, jer je koristi bez panje dobrog domaina, ili ukoliko zakupac ne plati zakupninu od dva mjeseca, a opet nakon opomene od strane zakupodavca. 15

Sa druge strane, zakupac moe odustati od ugovora o zakupu takoer u svako doba, ukoliko zakupodavac u primjerenom roku, koji mu je zakupac ostavio, poslovnu prostoriju ne dovede u potrebno stanje. Strana koja odustaje od ugovora duna je o tome obavijestiti drugu stranu i odrediti joj rok do kojeg ima predati ili preuzeti poslovnu prostoriju, pri emu taj rok ne moe biti krai od 30 dana od dana obavjetavanja o odustanku. Ukoliko se ne postupi po ovoj odredbi, suprotna strana ima samo mogunost da se tubom obrati sudu i na taj nain trai predaju ili preuzimanje prostorije. d) Eksproprijacijom poslovne prostorije, kada predstoji njeno ruenje zbog opasnosti, isl. Ugovor o zakupu ne prestaje kada tree lice kupovinom ili po nekom drugom pravnom osnovu postane vlasnik zgrade ili poslovne prostorije, jer tada to tree lice stupa u prava i obaveze zakupodavca. Ako zakupodavac ne zahtjeva prinudno izvrenje otkaznog naloga ili pravosnane presude u roku od 60 dana, ugovor o zakupu smatra se obnovljenim na neodreeno vrijeme.

16

Zakon o zemljinim knjigama

Zemljine knjige: Javne knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nekretnine Zemljine knjige se vode u zemljino-knjinim uredima optinskih sudova. To su javne knjige, javni registri stvarnih i drugih graanskih prava na nekretninama, kao i drugih injenica koje su zakonom propisane i koje su od znaaja za pravni promet nekretninama Zemljinu knjigu ine: glavna knjiga, zbirka isprava i registri. Glavna knjiga je zbir svih zemljino-knjinih uloaka jedne katastarske optine. ZK uloci su dijelovi, pojedini listovi glavne knjige i obuhvataju po jedno zemljino-knjino tijelo. ZK tijelo je ukupnost nekretnina jednog vlasnika ili vie suvlasnika, koje se nalaze na istoj katastarskoj optini i ine jedno pravno jedinstvo. Svako ZK tijelo ima svoj poseban ZK uloak, sa posebnim brojem. ZK uloak ine posjedovnica (posjedniki list, oznaka A), vlastovnica (vlasniki list, oznaka B), te teretovnica (teretni list, oznaka C). Katastarsku optinu ini odreena teritorija u kojoj se opisuju zgrade jednog ili vie naselja, a svaka katastarska optina se sastoji od vie katastarskih estica. U list A upisuju se nekretnine sa odgovarajuim podatcima: broj katastarske estice, opis nekretnine, povrina nekretnine, te eventualne promjene do kojih je dolo. List B sadri evidenciju pojedinih prava (vlasnitvo, slunosti) i njihovih titulara. U ovaj list unose se i podatci o pravnom osnovu na temelju kojeg je neko lice steklo odgovarajue pravo (ugovor o prodaji, poklon). U ovaj list takoer se upisuju i podatci o ogranienjima raspolaganja vezana za linost upisanog vlasnika (npr. oduzeta poslovna sposobnost). U list C upisuju se razna optereenja koja postoje na nekretnini (npr. hipoteka, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa). Zbirka isprava je skup isprava na temelju kojih su izvreni upisi u zemljine knjige, sa glavnim ciljem mogunosti kontrolisanja tih upisa. Registar je pomona knjiga, koja olakava pronalaenje odgovarajuih podataka (registri katastarskih estica i parcela, abecedni imenik, spisak titulara upisanih u zemljinu knjigu)

Vrste upisa: a) Uknjiba ili tabulacija je konaan upis sticanja, prenosa ili prestanka nekog zemljino-knjinog prava. Predmet uknjibe mogu biti stvarna prava, realni tereti ili neka obligaciona prava. b) Predbiljeba ili prenotacija je uslovni, privremeni upis sticanja, prenosa ili prestanka nekog zemljino-knjinog prava (npr. potpisi na ugovoru o prometu nepokretnosti nisu ovjereni, ugovor ne posjeduje clausulu intabulandi, presuda o uknjibi nije pravosnana). c) Zabiljeba ima informativnu prirodu, cilj je publikovati vane injenice u pogledu ogranienja raspolaganja ili upravljanja odreenom nekretninom 17

(npr. oduzeta poslovna sposobnost, produeno roditeljsko pravo). Ovim se omoguava treim licima da steknu saznanja o eventualnim smetnjama za neki pravni posao ili raspolaganje. Svi ovi upisi mogu se dozvoliti samo na osnovu rjeenja zemljino-knjinog ureda kod kojeg se vode ove knjige, ili na osnovu sudske odluke donesene u parninom, vanparninom, izvrnom i krivinom postupku. Uknjiba se mora izvriti samo na temelju punovanih pravnih osnova (npr. prodaja, zamjena, poklon). Uknjiba koja se ne temelji na punovanom pravnom osnovu nije valjana, te stoga ovlatenom licu pripada pravo na brisovnu tubu.

Naela zemljino-knjinog prava: 1) Naelo javnosti Zemljine knjige su javne knjige i svakome je dozvoljeno da iz razgleda. Niko se ne moe pozivati na nepoznavanje onoga to je upisano u zemljinim knjigama. 2) Naelo upisa Zemljino-knjino pravo moe se stei, prenijeti i prestati samo upisom (kada se radi o derivativnom sticanju prava vlasnitva). Meutim, kod originarnog naina sticanja prava vlasnitva dolazi do odstupanja izmeu upisanog i stvarnog stanja, tako da se donosi presuda deklarativnog karaktera na osnovu koje se vri upis novonastale situacije. 3) Naelo pouzdanja Sve to je upisano u zemljine knjige u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Ovo naelo se ne odnosi na povrinu katastarskih estica, jer ZK ne garantira tanost ovih podataka. 4) Naelo prioriteta Jae pravo ima onaj koji je ranije upisan. Prioritet se rauna prema momentu prijema molbe za upis u ZK uredu (datum i sat prijema). 5) Naelo legaliteta Upis se moe dozvoliti na temelju isprave iz koje se moe vidjeti da se radi o punovanom pravnom osnovu, te ako je zahtjev za upis u skladu sa zemljino-knjinim stanjem. Ovlatena lica u ZK uredu duna su uvijek provjeriti sve relevantne injenice.

lan 89 Zakona o zemljinim knjigama ko je stekao pravo vlasnitva po osnovu dosjelosti nakon stupanja na snagu ovog zakona, stie to pravo upisom u zemljinu knjigu nije usklaen sa odgovarajuim odredbama o dosjelosti u Zakonu o osnovnim vlasnikim odnosima.

Katastarsku evidenciju vode nadleni organi uprave u svrhu voenja ekonomske, statistike i drugih vidova evidencije. Katastar se sastoji od katastarskih planova (podaci o povrini i poloaju zemljita koji pripadaju jednoj katastarskoj optini) i operata (zbirka spisa sa podacima o posjednicima isl). Osnovna jedinica je katastarska parcela, koja uvijek pripada jednom posjedniku i koja je oznaena odgovarajuim brojem.

18

Zakon o obligacionim odnosima

Osnovna naela obligacionog prava:

Naelo ravnopravnosti stranke ili uesnici u obligacionim odnosima su potpuno ravnopravni, tj. niko od uesnika ne smije da iskoritava svoj jai ekonomski ili drugi poloaj da bi nametnuo drugoj strani neku obavezu, koju ona po redovnom toku stvari ne bi prihvatila Naelo savjesnosti i potenja pri zasnivanju obligacionih odnosa obje ugovorne strane moraju biti savjesne, iskrene, otvorene i spremne da potpuno i valjano ispune preuzete obaveze Naelo zabrane zloupotrebe prava u obligacionim odnosima je zabranjeno vrenje prava protivno cilju zbog kojeg je to pravo zakonom ustanovljeno ili priznato; kod zloupotrebe prava problem je u nainu vrenja tog prava, jer to vrenje ne smije ukljuivati samovolju, obijest, nepanju, niti dovoditi suprotnu stranu u nepovoljan poloaj Naelo zabrane iskoritavanja monopolnog poloaja u smislu sticanja materijalne ili druge koristi koje se ne temelje na radu i/ili stvaranja neravnopravnog poloaja Naelo ekvivalencije ili jednake vrijednosti uzajamnih davanja dolazi do izraaja kod dvostranih teretnih ugovora, gdje obaveza jedne strane mora biti adekvatna obavezi druge strane; povreda ovog naela najee se manifestuje u obliku prekomjernog oteenja, gdje za posljedicu ima ruljivost ugovora, a takoer dolazi do izraaja kod zelenakog ugovora; ne dolazi do primjene kod besplatnih ugovora, kod ugovora na sreu ili na javnoj drabi (ako je neto kupljeno na javnoj drabi, pa je data neuporedivo vea cijena u odnosu na vrijednost stvari koja je kupljena, te je time dolo do prekomjernog oteenja i povrede naela ekvivalencije, u ovoj situaciji ne moe se ugovor pobijati po osnovu prekomjernog oteenja!). Povreda naela ekvivalencije za sobom povlai ruljivost ugovora. Naelo zabrane uzrokovanja tete uesnici ugovornih odnosa duni su se uzdravati od nanoenja tete drugima Naelo obaveze ispunjenja preuzetih obaveza preuzete obaveze su za ugovorne strane zakon, one se moraju ispotovati do kraja, na ugovoreni nain i u ugovorenom roku; preuzeta obaveza moe prestati samo saglasnim voljama, tj. sporazumom uesnika u obligacionim odnosima, ili kada je to zakonom propisano Naelo dune panje pri izvrenju preuzetih obaveza uesnici u obligacionim odnosima duni su se ponaati sa panjom dobrog privrednika, odn. dobrog domaina, ili sa poveanom panjom dobrog strunjaka; ova panja zavisi od vrste preuzetih obaveza (panja dobrog privrednika je pravni standard koji se odnosi na pravna lica i
19

vrioce samostalnih djelatnosti; panja dobrog domaina odnosi se na graane u njihovim svakodnevnim ivotnim aktivnostima; panja dobrog strunjaka ili profesionalca je panja koja se zahtijeva od strunih lica); uesnici u obligacionim odnosima su duni da se u ostvarivanju svojih prava uzdravaju od postupaka kojima bi se otealo izvrenje obaveza drugih uesnika

Opte pretpostavke za zakljuenje punovanog ugovora: 1) Saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora 2) Mogunost, obaveze doputenost, odreenost ili odredivost predmeta

(davanje, injenje ili trpljenje) 3) Poslovna sposobnost ugovornih strana 4) Forma ugovora (ako je zakonom izriito propisana)

Predmet obligacionog odnosa moe biti inidba, kao odreeno pozitivno ili negativno ponaanje dunika. Pozitivne inidbe moge se sastojati od davanja i injenja; negativne inidbe mogu se sastojati od neinjenja ili proputanja i trpljenja. U pravilu predmet dunikove obaveze moe biti svaka inidba koja je mogua, doputena, te odreena ili barem odrediva. Osnovna karakteristika obligacionog prava je da to nije pravo na stvari, ve lino pravo na stvari. Zasnivanjem obligacionopravnog odnosa stie se samo pravni osnov za pribavljanje stvari, odnosno pravni osnov za sticanje stvarnog prava, dok se zasnivanjem stvarnopravnog odnosa stie (samo) pravo na stvari. Cilj zasnivanja obligacionog odnosa mora biti doputen, tj. ne smije biti suprotan osnovnim naelima obligacionog prava. Poslovna sposobnost se stie sa punoljetstvom, tj. sa navrenih 18 godina ivota, pod pretpostavkom da je lice duevno sposobno da se samo stara o svojim pravnim interesima. Lice starije od 16 godina, koje je na temelju odobrenja suda zakljuilo brak, takoer time stie poslovnu sposobnost za zakljuenje ugovora. Lice starije od 15 godina djelimino je sposobno time to moe zakljuiti punovaan ugovor o radu i slobodno raspolagati svojom zaradom. Pravna lica stiu ugovornu sposobnost upisom u odgovarajue javne knjige. Posljedica zakljuenja ugovora u sluaju potpune poslovne nesposobnosti jeste nitavost ugovora. Saglasne izjave volje sadre ponudu i prihvat ponude.

20

Ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjena odreenom licu, koji mora da sadri sve bitne elemente ugovora, tako da bi se prihvatanjem ponude mogao zakljuiti ugovor. Opta ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju lica, koji takoer sadri sve bitne sastojke ugovora i vai kao ponuda ukoliko iz okolnosti sluaja ili obiaja ne proizilazi neto drugo. Izlaganje robe sa oznaenjem cijene takoer predstavlja jednu vrstu ponude. Slanje kataloga, letaka ili oglasa sa cjenovnikom ili tarifom ne predstavljaju ponudu, ve samo poziv na zakljuenje ugovora pod predstavljenim uslovima i ovakva ponuda obavezuje ponuaa. Odustanak ponuaa od ponude bez opravdanog razloga povlai za sobom odgovornost za eventualnu tetu nastalu tim odustankom (osim ukoliko se ponua nije unaprijed ogradio). Ponuda se moe opozvati ukoliko je ponueni primio opoziv ponude prije prijema same ponude ili istovremeno sa njom. Ponuda obavezuje ponuaa do isteka utvrenog roka, ako je taj rok odreen. Takoer se moe utvrditi rok za prihvat ponude, koji poinje tei od dana utvrenog u ponudi, odnosno datuma ponude, odnosno od dana predaje poti. Smatra se da je ponuda prihvaena kada ponua primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu, ili kada ponueni poalje stvari ili plati cijenu. utnja ponuenog ne znai prihvatanje ponude. Nema dejstva odredba u ponudi kojom ponua u odreenim okolnostima upozorava ponuenog da e utnju smatrati prihvatanjem ponude. Ako je prihvatanje ponude izvreno sa zakanjenjem, takav prihvat smatra se novom ponudom uinjenom od strane ponuenog.

Mane volje (uzrokuju ruljivost ugovora!):

a) Prijetnja i prisila

Ukoliko je ugovorna strana ili neko trei pod prijetnjom ili prisilom izazvao takav (realan i opravdan) strah kod suprotne strane, da je ona iz straha zakljuila ugovor, takav ugovor je ruljiv i moe se traiti njegovo ponitenje. b) Zabluda Zabluda je nesaglasnost izmeu odreene predstave i faktikog stanja, koja se odnosi na bitne elemente ugovora. Zabluda se moe odnositi na glavni predmet ugovora, tj. njegove bitne elemente, na bitna svojstva tog glavnog predmeta, na lice suugovaraa, na prirodu ili vrstu pravnog posla, itd.
c) Prevara

Namjerno stvaranje zablude o bitnim elementima ugovora d) Neposrazum

e) Prividan ili fiktivan ugovor 21

Ovdje se radi o svjesnom neskladu volja i oitovanja volja usmjeren ka cilju stvaranja lane predstave kod treih lica (zakljuenje ugovora bez namjere ostvarenja cilja tog ugovora, jer stvarno ugovorne strane ne ele zakljuenje tog ugovora, ve samo ele obmanuti i stvoriti taj dojam kod treih lica). Prividni ugovor se smatra nepostojeim i nema uinka, a prikriveni ugovor je valjan ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi za njegovu punovanost.

Forma ugovora: Ugovori su u pravilu neformalni, osim kada zakonom nije izriito propisana odreena forma (npr. Zakonom o prometu nepokretnosti, Zakonom o nasljeivanju). Posljedica nepotivanja forme jeste nitavost ugovora, takvi ugovori su nepostojei, ne proizvode pravno dejstvo i ne mogu se konvalidirati ispunjenjem preuzetih ugovornih obaveza. Ukoliko je neto dato na temelju nitavog ugovora vrijedi pravilo restitucije, tj. vraanja datog, a ukoliko vraanje vie nije mogue, onda postoji obaveza davanja naknade u novcu po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Pored zakonske forme postoji i ugovorena forma. Ukoliko su ugovorne strane ugovorile da e ugovor zakljuiti u pisanom obliku, i pritome se dogovorile o svim bitnim elementima ugovora, pa onda propustile da ovaj dogovor ispotuju samo u dijelu koji se odnosi na dogovorenu formu, ali su neovisno od tog propusta ispunile preuzete obostrane obaveze u cijelosti, tada se ispunjenjem ugovornih obaveza ugovor konvalidira i ostaje na snazi. Meutim, ako su ugovorne strane uslovile punovanost ugovora pisanom formom, onda to uslovljavanje ima isti znaaj kao i zakonom propisana forma (nitavost ugovora!) Ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja: Kod dvostranih teretnih ugovora obostrana davanja moraju biti ekvivalentna, tj. barem priblino jednaka (naelo ekvivalencije). Meutim, ako je jedna strana, na primjer, prodala nekretninu za neku nerealnu cijenu, a u asu zakljuenja ugovora nije znala niti je mogla znati za realnu cijenu, ta ugovorna strana u zakonom predvienim rokovima moe traiti ponitenje ugovora. Kod ruljivog ugovora tubom se trai ponitenje ugovora i taj ugovor prouzrokuje dejstvo meu ugovornim stranama sve do ponitenja!! Kod nitavog ugovora nema ponitenja, jer taj ugovor ne postoji, ve se samo moe tubom traiti utvrenje nitavosti ugovora!! Uslovi: Ugovor se moe zakljuiti pod uslovom, ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neke neizvjesne budue injenice. Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja (!), ukoliko iz zakona ili prirode posla ne proizilazi neto drugo. Ako je pak ugovor zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje vaiti kada se uslov ispuni. Nitav je ugovor u kojem je postavljen odloni ili raskid uslov suprotan ustavu i drutvenom ureenju, prinudnim propisima ili moralu drutva.
22

Kapara: Sredstvo osiguranja ugovora, odreena imovinska vrijednost (najee novac) koju jedna ugovorna strana daje drugoj prilikom zakljuenja ugovora kao znak da je ugovor zakljuen. Primalac kapare stie pravo vlasnitva na imovini datoj na ime kapare. Dakle, svrha kapare je da predstavlja znak da je ugovor zakljuen, te da osigurava ispunjenje ugovora. U pravilu se kapara uraunava u cijenu kada doe do izvrenja ugovora. Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora (ukoliko je to mogue) i naknadu tete. Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, davalac kapare moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora ili naknadu tete i vraanje kapare, ili pak vraanje dvostrukog iznosa kapare. Odustanica: Prilikom zakljuenja ugovora moe se dogovoriti odustanica, ijim davanjem se moe odustati od ugovora. Kada jedna od ugovornih strana izjavi drugoj strani da e dati odustanicu, ona poslije toga vie ne moe zahtijevati izvrenje ugovora. Odustanica se mora platiti ili dati istovremeno sa davanjem izjave o odustanku od ugovora. Ako nije odreen rok za davanje odustanice, smatra se da ovlatena strana moe odustati od ugovora sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje ugovora. Nakon poetka ispunjenja ugovornih obaveza ne moe se vie ii na plaanje odustanice.
Predugovor: Ugovor kojim se preuzima obaveza na zakljuenje glavnog ugovora. Predugovor mora biti zakljuen u obliku koji je propisan za zakljuenje glavnog ugovora. Predugovor mora da sadri sve bitne elemente glavnog ugovora. U predugovoru treba odrediti i rok u kojem e se zakljuiti glavni ugovor; zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje. Predugovor obavezuje samo na zakljuenje ugovora, nikako na izvrenje: Ugovara moe samo zahtijevati da se suprotna strana sudskim putem obavee na zakljuenje ugovora. Ukoliko on ne pristane na zakljuenje, onda se trai da sudska presuda zamijeni ugovor (alternativno postavljen tubeni zahtjev). Ukoliko su se u periodu od momenta zakljuenja predugovora do momenta kada je trebao biti zakljuen glavni ugovor izmjenile okolnosti koje su postojale u momentu zakljuenja predugovora u tolikoj mjeri da ugovorne strane ne bi ni pristale na zakljuenje predugovora, onda prestaje obaveza na zakljuenje glavnog ugovora (strogi izuzetak i jedina situacija u kojoj ova obaveza prestaje!!). Zastupanje i punomo: Ugovor, kao i drugi pravni posao, moe se zakljuiti i putem punomonika ili zastupnika. Ovlatenje za zastupanje zasniva se na zakonu, statutu pravnog lica ili drugim aktima nadlenih organa, te na izjavi volje lica koje daje punomo. Ugovor kojeg zakljui zastupnik u ime zastupanog lica u granicama svojih ovlatenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Zastupnik moe prenijeti svoja ovlatenja za zastupanje na drugo lice samo ako mu je to doputeno zakonom ili ugovorom. Kada zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obavezi samo ukoliko odobri prekoraenje. Ako ugovor zakljui neovlateno lice, tj. kao punomonik bez ovlatenja, taj ugovor e obavezivati zastupanoga samo ako je naknadno odobrio taj ugovor. Ukoliko ne doe do naknadnog odobrenja, u takvoj pravnoj situaciji druga ugovorna strana moe od neovlatenog punomonika traiti naknadu tete, ali samo ako je u trenutku zakljuenja ugovora bila savjesna i nije znala niti je morala znati da suugovara nije imao ovlatenje za zastupanje. Nekada je propisana posebna 23

forma za punomo, uglavnom kada se i za ugovor trai odreena forma. Prema obimu, punomo moe biti generalna i posebna. Generalna punomo ovlatava na preduzimanje pravnih poslova iz oblasti redovnog poslovanja, a ostale pravne poslove samo po posebnom ovlatenju. Nitavost pravnih poslova: Ugovor koji je protivan ustavnom ureenju, prinudnim pravnim propisima ili moralu drutva je nitav i ne proizvodi pravno dejstvo. Ugovorna strana koja je primila neto po osnovu nitavog pravnog posla, duna je to vratiti (pravilo restitucije). Zahtjev nesavjesne strane za vraanje, koja je dala neto na osnovu zabranjenog pravnog posla, moe biti odbijen i suugovarau naloeno da primljeno preda optini (sud vodi rauna o savjesnosti ugovaraa). Nitavost moe biti i djelimina, odnositi se samo na pojedine odredbe ugovora. Ruljivost pravnih poslova: Postoji u sluaju zakljuenja ugovora od strane lica koje nema poslovnu sposobnost, u sluaju postojanja mana volje, prekomjernog oteenja, itd. Ugovorna strana u ijem interesu je ustanovljena ruljivost i na iju tetu je ruljivi ugovor zakljuen, moe traiti ponitenje tog ugovora u zakonom propisanim rokovima. Subjektivni rok iznosi godinu dana od dana saznanja za razloge ruljivost ugovora, a objektivni rok iznosi tri godine od dana zakljuenja ugovora. Nakon proteka ovih rokova ugovor ostaje na snazi i ne moe se vie traiti njegovo ponitenje. to se tie posljedica ponitenja ugovora, ono to je dato po osnovu ponitenog ugovora ima se vratiti, isto kao i kod nitavih ugovora. Zelenaki ugovor: Dvostrano obvezujui teretni ugovor, kojim jedna ugovorna strana za sebe ili tree lice ugovara nesrazmjerno veliku imovinsku korist, zloupotrebljavajui teko stanje nude, teko imovinsko stanje, neiskustvo, neznanje ili stane zavisnosti druge ugovorne strane. Posljedica ovakog ugovora je nitavost, a ne ruljivost, jer ovdje su povrijeena naela zakonitosti i savjesnosti i potenja. Prekomjerno oteenje: Ovdje postoji oigledna nesrazmjera izmeu uzajamnih davanja (povreda naela ekvivalencije). Posljedica je ruljivost teretnog, dvostrano obvezujueg pravnog posla. Znaajno je da je u vrijeme zakljuenja ugovora dolo do oigledne nesrazmjere u uzajamnim davanjima, to se esto deava kod prometa nekretnina. U takvoj pravnoj situaciji oteena ugovorna strana moe traiti nadopunu cijene do stvarne vrijednosti stvari ili ponitenje ovog ugovora, s tim to ovo pravo ima samo savjesna ugovorna strana, koja u asu zakljuenja ugovora nije znala niti je mogla znati za pravu vrijednost stvari. Izuzetci su javna draba, ugovori na sreu, te plaanje vie cijene iz posebnih linih razloga ili naklonosti. Raskid ugovora: Ugovor se uvijek moe raskinuti sporazumno. Postoji i mogunost jednostranog raskida ugovora zbog neispunjenja ugovornih obaveza od strane suugovaraa, zbog promjene okolnosti, zbog postojanja materijalnih ili pravnih nedostataka na stvari... Tumaenje ugovora: Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase, pri emu uvijek treba traiti zajedniku namjeru ugovaraa i odredbe tumaiti u skladu sa naelima ugovornog prava. Nejasne odrebe ugovora zakljuenog prema unaprijed odreenom sadraju (formular) tumae se u korist druge strane, a ne onog ugovaraa koji je izdao ili pripremio formular. Nejasne odredbe ugovora bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika, a kod 24

teretnih ugovora u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos i srazmjer uzajamnih davanja.

25