SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. ZAKON O GRADNJI STR: 6 . 4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3.1. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.

izvođač . industrijski objekti . ostali projekti ( tehnološki projekt . instalacija slabe struje . građevni projekt . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost .Instalacija jake struje . N. prostorije korištene u medicinske svrhe . Sudionici u gradnji . revident . trafostanice . zračno grijanje i klimatizacija . instalacija gromobrana . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . projekt instalacija . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. kotlovnice . instalacija razvoda tehnološke pare . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list .Vrste objekata : stambeni objekti . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja .n. nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . hoteli . instalacija potrošne tople vode . . stambeno-poslovni objekti .Investitor .UVOD . . zaštita od buke . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. instalacija razvoda plinova . projekt uređenja okoliša i sl. instalacija centralnog grijanja .instalacija vodovoda i kanalizacije . marine i sl. mehanička ventilacija .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. projektant . sportski objekti . kabelski razvod . nadzora i inspekcija . četiri primjerka glavnog projekta . poslovni objekti . restorani . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . projekt ugradnje opreme . kafići . bolnice . ugostiteljski objekti . vanjska rasvjeta isl. vanjski razvodi ( n. gradnje .Tvrtke koje se bave projektiranjem .

list 68/88 ) 3. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. list 13/68 ) 4. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . list 53/88 ) 2. N.Gradilište Uređenje gradilišta . list 13/78 ) 5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. N. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N.

mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . Akumulatori 9. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6. Sklopni blokovi 10. energiju 11. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . Tehničke zaštitne mjere od električnog udara . Ispitivanja STR: 9 . Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . Isključenje u slučaju hitnosti 10.n.el. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Sigurnosni sistemi III.5 mm ² .min. oprema i uređaji koji troše el. Razdvajanje strujnog kruga 8. instalacija 3.el. OSNOVNE ODREDBE II.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . ) . Transformatori 6.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Električna razdioba .zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . Pretvarači 8.dozvoljeni padovi napona . Rotacijski strojevi 7. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. presjek aluminijskog vodiča 2. 5 Ohma ) 5. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. ostale mjere ) 2.min. instalacija napajanja iz n.5 mm ² . Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. El.zahtijevima za postavlajnje el. pregrađivanje i sl. Provjera pregledom 2. Sklopni uređaji 4. INSTALACIJA 1. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. presjek bakrenog vodiča 1. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . Funkcionalno uključenje i isključenje IV.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča .

nemetalni tornjevi . zaštitno uzemljenje . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. koji prihvataju grom Odvodi .metalni vodljivi dijelovi na krovu . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. ZAŠTITNE MJERE U N. Opći uvjet za nulovanje u n. nulovanje . zaštitna naponska sklopka 2. OPĆE ODREDBE II. mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii .PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el.ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . n. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . aluminijske trake Hvataljke . zaštitno izoliranje . zaštitna strujna sklopka . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . bakrene žice ili trake . N.spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . tvornički dimnjaci Crkve . zvonici . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. n.= -------Ii kx In STR: 10 .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . Uf Uf Zk < -----.

Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v.A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.redukcioni faktor Ik . Primjena zaštitnog uzemljenja u n.k= 1.Uf fazni napon . mreži 8. n. n. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12.5 za osigurače Granična dužina n. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča .u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . mreži 5.zaštitno uzemljenje . n. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Zaštita od požara 16. n. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. n. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Uf L < -----------------------------. mreži 6. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. Primjena zaštitnih mjera u TS . mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11.In nominalna struja osigurača ili okidača . Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n.Zk impendancija petlje kvara . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. n. mreži 4. radno uzemljenje 9.01 3.Ii = kxIn struja isključenja .25 za elektromagnetske okidače 2.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .Gdje je : . Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . n.dio struje dozemnog kratkog spoja R . Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n.

1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka .4 kV . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . 1x1000 kVA) . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP .elektroagragatska postrojenja . Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu .niskonaponska mreža 0. Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . HPT . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. te SN i NN postrojenje . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju .e. Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . cca .1. sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Glavni izvori napajanja . 2. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2.4 kV .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0.distributivna elektroenergetska mreža .4 kV . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. VODOVOD I KANALIZACIJE . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . STR: 12 .transformatorska stanica 20(10)/0. 1800 mm ( visina ) . HRVATSKE CESTE i sl.

4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja .4 kV . U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). Zaštita transformatora STR: 13 . fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. 1 kom spojno polje . kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. asinhroni motori. Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. priključenih na n. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. napon sekundara 400/231 V . napon kratkog spoja 4% . 1 kom polje vanjske rasvjete . što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. spoj Dyn 5 . smještenim u trafokomori. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV.85 na željeni faktor 0. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. n. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . osiguračima s udarnom iglom . 2x(40x10 mm). napon primara 10 (20) kV .5% i 5% Spoj V. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje.kojim je omogućen popravak faktora snage 0. cca. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. N.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . strani. obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. potpuno je blindirano. ručna regulacija napona 2. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim.95 . položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. mjernog polja i dva trafo polja. n. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm).Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . S prednje strane zatvoreno je vratima.

koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . nulti vodič niskonaponske mreže . iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala.81 A. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. tj. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini.Mjere se svi fazni i linijski napon.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. odvodnici prenapona .Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . s pokazivačem maksimalne struje. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. metalna konstrukcija transformatora . Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage . Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . koji ima nazivnu struju In=4. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova .Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. ostali uzemljivači .u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. nul” točka dizel električnog agregata . a pošto građevina bolnice . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice .

73 x 0.8 x 0. a Zt je otpor transformatora .s.01 = 12 mm² 2.44 x ( -----)² = 0.63 Z = 0.s.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.95² = 13.0007 + 0.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.s. 1.Tehnički proračuni 1.5 = 36. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.0107 STR: 15 .= ----------------= 0.9 kA Trajna struja k.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .= ----------------= 36 A 3 x Un 1.4 Zm=0.1 x 0. iznosi : 1. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.41 x 14.9 x 14. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.5 x 0.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.5 kA 3 x Um 1.4² x 4 Zt=-------------. Proračun struje k.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0. na 0.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0. iznosi Z=Zm+Zt . jer min.73 x 10 Udarna struja k.)² = 0. gdje je Zm otpor 10kV mreže .s.8 x 1. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.s.44 x ( -----. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.01 = 0.s. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.1²+ 0. .s. s.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k. Proračun struje k.8 kA 3 xZ 1. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23.1 x Un 1.s.1 x Un 1.s. Struja k.s.

86² = 20.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) .8 = 21.8 x 0. koji se može opteretiti strujom 1025 A. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . 3.redukcioni faktor .4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.8 = 50 kA Trajna struja k.6 kA Snaga k.12 m i razmak uporišta 1.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .5 x 1.73 x 0.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.4 x 23.= ----Iz rxIk gdje je: Ud . iznosi : Itr =μ x Ik” = 0.Udarna struja k.dozvoljeni napon dodira (V) . Iz .= ----------------= 910 A 3 x Un 1. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. 50x10 mm .dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) .s. s. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.41 x 23.9 x 23. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.= 0.73 x 0.5 x It x t = 7.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 .364 Ohma .s. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .s.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.25 do 1. STR: 16 . Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.08²+ 0. Ik .4 kV strani . r . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.1 m .8 = 16.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . Spoj transformatora i trafo polja na 0.s.5 x 21. koje treba izbjegavati.45 m . iznosi : S = 7.

Kompaktno .1 x ( 1.uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA .2xIg STR: 17 . po mogućnosti blizu TS . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda. 6x4 m .5 m .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. cca. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta .radna snaga P= Pm x g . potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva .8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja . hotelima i sl. aku baterijom .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1.vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . prevozni .1 x ( PFe + PCu ) 1. koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. strojarnici . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. Konstruktivne izvedbe : prenosni .5 ) = 8.3 + 6. ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. kontejnerski . Samostalni izvori električne energije .provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . visine 3.faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0.elektroagragatska postrojenja . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. gdje su : PFe gubici u željezu . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa . a PCu gubici u bakru . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore .58 kW .Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . komandnim ormarom za automatsko upravljanje.

izmjenjivača . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . statičke bypass sklopke .5 sek.Ip = kxIn = 2. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete .5 2. napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje .2xIg = 2. Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . izmjenjivača . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. STR: 18 .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.5-3. baterija . baterija .

STR: 19 .faktor istovremenosti Pi . ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. 2. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. pouzdano snabdijevanje .PRORAČUNI 1. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . ali ne više od 0.5%. a za strujni krug ostalih trošila 5%.Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže .2. proračunavamo vršnu snagu ( u KW). Za strujni krug rasvjete 5%. Opterećenje.8 . Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. list 53/88 ) 1. a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . a za strujni krug ostalih trošila 8%. kabel ne smije biti opasan za okolinu .05 do 1 . Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0. petljasti tip mreže . koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje.vršno opterećenje (u kW) i . Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. Za strujni krug rasvjete 3%.2 do 0.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta.005% po dužinskom metru iznad 100 m. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl.

za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.ukupni pad napona STR: 20 .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K . U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .korekcioni faktor polaganja kabela It .pad napona dionice uuk .B2.za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .trajno dopuštena struja ud . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.752 .85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² . struje kojima možemo opteretiti kabel.za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.Proračun pada napona računamo prema: . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.

ali i sa Al vodičima .5 mm² do 6 mm² .C0. Vodiči su žice od 1. PGP ) –višežilni ( 2.5 mm² do 35 mm². za napajanje potrošaća manjih snaga . Samo u suhim prostorijama.05 2. Primjer označavanja PP/R 3x1.5mm².KRO1 178 290 110 2X150 0. Koriste se za gradske razvodne mreže . s izolacijom i plaštem od PVC-mase .5mm² Kabeli se koriste za razvod el. Vodiči su žice od 1.07 RS .RS 10 18 15 10 1 52 0. jednožilni i višežilni . na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .38 1.Najčešće se koriste sa Cu vodičima .K.43 GRP1. PP41 4x50mm². Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . Vodiči su žice od 1.47 4.5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM . PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². industrijska postrojenja i sl.Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N. STR: 21 . energetske razvode . Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke .90 320 1.010.54 RS . PP41 -A 4x50mm². . PP00 -A 4x50mm². suhim prostorijama . Primjer označavanja 4x P1.S.C0. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Samo u suhim prostorijama.38 KRO1. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . U suhim i vlažnim prostorijama . U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .006.4 2 13 15 2. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase .5 1 22 1. Primjer označavanja PPY 5x1.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama . Koriste se za gradske razvodne mreže .5 1 29 1.EO4 39 66 30 35 1 103 0. a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N. Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) .5 mm² do 16 mm² . industrijska postrojenja i sl.3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . jednožilni i višežilni .5 mm²+ PY1.45 2. instalacija kako u zatvorenim objektima . tako da između žila postojim staza . ili uže od 10 mm² do 400 mm².5 1 5 25 1. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . Primjer označavanja PP00 3x1.88 EO4 .GRP1 65 110 40 95 1 138 1.3. energetske razvode . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el.23 4. Primjer označavanja . instalacije u zatvorenim .Koriste se sa Cu .S. a ne smiju se polagati u zemlji .19 3. Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .K.

priključke u nivou poda .(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0.5 m odnosno 1. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). u metalne kanale za el. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). razmak od 50 cm. Na uže za uzemljenje spaja se : . koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . Polaganje el.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.Police se pričvršćuju na konzole . Kabeli se polažu ručno . ) . ili pomoću mehanizacije . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama .1 m. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.771. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. ( prilog ) . (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. na perforirane metalne kabelske trase .B2. STR: 22 . u plastične parapetne kanale i sl.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . .

HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . n. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Koriste se tipski ormari . sekcija “ agregat” i sl. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . distributivnu elektroenergetsku mrežu . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. industrijskim postrojenjima . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . energije . međusobno odvojenih . bolnice .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . energije ( sekcija “ distribucije “) . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . plastične izvedbe . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) .3. razvod el. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan.Veći objekti priključuju se direktno na KRO . Ugrađuje se na pročelju građevine . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . mrežama .Montiraju se na tipizirane armirano . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . GRP se sastoji iz više sekcija . ) STR: 23 . energije . . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. n. Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . Održavanje ormara nije potrebno . GRP se sastoji iz više sekcija . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. distributivnu elektroenergetsku mrežu .betonske temelje pomoću vijaka. Koriste se tipski ormari . razvoda javne rasvjete i sl. razvod el.dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. energije u distributivnim . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . međusobno odvojenih . hoteli i ugostiteljski objekti . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . gradilišta i sl. Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP .

25.40.200. 35 . 50 kA STR: 24 . nadgradni ( montiraju se na zid ) .struje k.630 i 1200 A. 1000 . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . često plastificirani . restoran . Izrađuju se za standardne : . 250 . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . rashlad i sl. 160 . Toplinski okidači su podesivi . koji omogućuje daljinsko okidanje .5 mm .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) .400.Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. strujnim krugovima . ojačani L profilima . garaža .tehnološke cijeline ( kuhinja .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .1 U Ik” = -------------1.100.požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal . praonica .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. ) . kotlovnica .5 – 2.Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. s. n.struje opterećenja I . 10 . 400 . 2500 A . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su . .nominalne struje od 100 .63.

63. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . 40. 0.355.03 .20. pomoćni kontakti .5 A . 250 . Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .3 .100.160.40.32.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.50. Struje k. Nazivne struje : 6. 0. Struje k.250.16.25.80.90.25.400. 630 . “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.16. kao i za ograničavanje struja k. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.63. dvopolni .s.32.10. Struje k.s.63. 400 .63. L. s.5 A Sklopnici Oblik sklopke .500.630.8. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . C i D ( H.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. Nazivne struje podnožja : 25 .80.s.25.110.125.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .50. magnetski svitak i komora za gašenje luka . 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.25.8.630A Upravljački napon : 24. 3-5 A 35-50 A .80.80 A Nazivna struja greške : 0.400. što je vrlo povoljno za mrežu.40. 6. .s.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti . 300-500 A isl. s.200. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .1 . Jednopolni .50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr.160.25.10 (15.36.10. ( ili preopterećenja ) .100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. ( ili preopterećenja ) .315. Nazivne struje : 14.3-0.4.40.48. 1000. K ).4. 63 .40. četveropolni . s. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.20.20.110.60. C i D ( H.225.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači .250.50.500. K ). ) STR: 25 . Nazivne struje podnožja : 100 .16. tropolni . L.16.10. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. 220. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25. 0. 0.32. 1250 A.

ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V.0.5 do 960 kVAr. energije : . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0.jednofazna . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate . trotarifna .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0. voltmetri .62 .Kontakti releja su mirni . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . Pored troškova za isporuku . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . dvotarifna . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . Postoji pojedinačna .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja .priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . grupna i centralna kompenzacija . napon.za mjerenje jalove el.329 ) kVAr .jednotarifna . 24. tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. radni .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore . trofazna . STR: 26 . uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . energije kVAr . Proizvode se u spektru od 17.85 . vremenski releji . 36 i sl.95 Q = Pv ( 0.tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. zaštitni releji .9. energije kW sa pokazivačem maksimuma .za mjerenje radne ( djelatne ) el.

TN-S –sistem .B2. instalacije plina i sl. Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. PEN vodič . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima .TN-C –sistem . metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. metalne konstrukcije unutar zgrade . Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič .741. ) .TN-C-S –sistem . kanalizacije . zaprekama . metalne konstrukcije zgrade .n.B2.4. ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V.070. IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N. gromobransku instalaciju STR: 27 . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . centralnog grijanja .A5. klimatizacije .) U n.) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .730.

specifičan otpor kabela (Ω/km) .04+2x0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.23x0. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.025+2x2.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .06x0.231/2x0.B2.018 + 0.012+2x8.533 x 80 = 42. za 220 V iznosi 0.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo . Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu . Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .049 + 0. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .741 i na pr.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .4 sekunde.588x0.23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.231Ω/km Ro= 0.029 + 0.231 Ω/km Ro .5 mm² Ro=0.412 = 0.025 + 0. tj.06Ω/km Ro=8.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.588Ω/km Ro= 2. ) STR: 28 .( termomagnetni okidač ) . 500 mA i sl.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .impendancija petlje kvara Ia .2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.533 Ω ZsxIa = 0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : . t = 0.6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.025= = 0.4 s .110+2x0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .231x0. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.

a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem .025 = 9. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .14x0. STR: 29 .60 + 2x2.03 = 0.Strujni krug br. Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka . odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2.14 Ohm/km Ro .754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći . ili traka FeZn 25x4 mm.B2.06 Ohm/km Ro = 7. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja .specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru . Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.B2. koji se polažu na izolatore po pogonu. već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.5 mm² . Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .60 Ohm Ro= 2. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .krug br. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .06x0.15 x 0.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .5 mm² Ru=8.15 Ohm RaxIa = 9. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .020 + 2x7.

uglavnom samo rasvjetu . benzinske crpke.nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . 93/98 ) . garaže za motorna vozila . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N.Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . instalacije . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . proizvodnja i upotreba lakova . razvodne kutije i sl. instalacije .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . ) . …. 18/67) .N. skladište i pretakanje goriva .trajno podnosiva struja kabela In . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. uređaji ( svjetiljke . ) . instalacije provjerimo u Pravilniku o el. STR: 30 .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. a način izvođenja el. Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . proizvodnja i prerada umjetnih masa . sklopni uređaji . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . poznati kao “S” uređaji .45xIz gdje su: Ib . akumulatorske stanice . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . skladištenje žitarica i sl.svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. Protueksplozijski zaštićeni el.

Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . 35 . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . 20 . baterijske . najčešće su za napon 12V snage 20 . imaju dobreu reprodukciju boje . kojima je potrošnja 5 puta manja . specijalne žarulje ( signalne . metalizirane . ili 50W . a produži trajnost . a osnovna mana je slaba iskoristivost . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . 11 . a životni vijek 10 puta veći . 23 W STR: 31 . energije i zagrijavnje . oblika svijeće itd ) . E27 . Izrađuje se snage 5 . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . 7 .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . 15 . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . B15 ). te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . kriptonske .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . imaju dobru reprodukciju boje . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el.

BB ( bijela boja 4500 K ) . pročelja . boje TB ( toplo bijela boja . filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . 6 min . dužine 600 . 3 min . STR: 32 . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . 700 i 1000 W . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. Vrijeme propaljivanja cca. 58 W . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . 2000 i 3500 W . Standardne su snage 50. velike i visoke industrijske hale . 2 min . 6 min. skladišnih prostora i sl. vijek trajanja 6000 do 9000 sati.3500 K ) . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . povijesni spomenici . za kopirne aparate . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. ) . 1500 mm . 3 min . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . skladišnih prostora i sl. za osvjetljenje akvarija i cvijeća . Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . stadioni i sl. 36 . 125. 150 W . HPI . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. . dokovi kolodvori teniski i golf tereni . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . 600 i 1000 W . čuvaju naboj i stabiliziraju struju. reklamni panoi . Vrijeme propaljivanja cca. VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . bojane .150. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . sportske palače . 80. 8 min. vijek trajanja 10000 do 15000 sati. za niske temperature . . SB ( svjetlo bijela boja . s refleksnim slojem . VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. 1200. Vrijeme propaljivanja cca. 250. velesajamski paviljoni .Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . 75. Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . . 6 min. . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . 1000 . 400. kondenzator . Vrijeme propaljivanja cca. Vijek trajanja oko 10000 sati . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . 6 min. 400. 70. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Cijevaste su snage 250. prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . parkirališta i sl. 100. Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . skijaške staze . za regulaciju svjetlosnog toka . 250. Standardne su snage 50. za rapid – start .2900 K ) .

raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama .elektromehaničke : pogonska sigurnost .elektrotehnički elementi :grla . zaštita od napona dodira .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . svjetiljke sa kosim zračenjem . montažni pribor .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade . jednolika . otpornost prema koroziji . kapa . zagrijavanju . vodiči za unutrašnje ožičenje . indirektna . pretežno direktna . na gore . osiguranje protiv vlage I vode . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . prigušnice . priključne stezaljke . na gore i dolje . povoljna iskoristivost . sa zračenjem na sve strane .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . jednostavan I siguran priključak .svjetlotehnički elementi : reflector . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . pretežno indirektna . kodenzatori I sl.mehanički elementi : kučišta . raster . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : . starteri . zaštita od smetnji . ogračiničenje blještanja .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča .širokosnopne .

a visoki bijele boje . halogene žarulje . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . a kako je naš standard relativno star .1:1.5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .100-150 lux .srednji zahtjevi 200-300 lux . fluorescentne cijevi bijele boje. fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti .mali zahtjevi 75.UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . koju je potrebno postići u prostorijama .5 za srednje zahtjeve . visokotlačne metal-halogene žarulje .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux . žarulje sa žarnom niti . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . visokotlačne natrijeve žarulje . visokotlačne živine žarulje .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ). fluorescentne cijevi toplo bijele boje . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje .1:2. Preporučena skala osvjetljenosti : . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) .

ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . ( DALI kontrolni signali ) . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . metal-halogene . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . IR prijemnici . garaže i sl. biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . stanica za tehničke preglede . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . osjetnici svjetla . Osram . Tridonic. stupanj zaštite IP55. Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . daljinski upravljači i sl.Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . natrijeve ).

te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju . . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . elektromotora i vodova . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0.fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . a nastaju direktnim udarom groma . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine .

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 . kao funkcija srednje zaštite .Telefonske i informatičke mreže .

Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi.TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. 1. . MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati.i sl. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem .PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. . Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. . Vanjske instalacije planira. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija.konferencijske veze . .TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare.preuzimanje poziva . projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Napajaju se iz NN mreže. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. 1600 ili 2000mm).mogućnosti produženog biranja . Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.C.bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići.prebacivanje poziva . 1000.

U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. nadžbukni i ugradnja u pulteve .² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. STR: 39 . Razvod u prostorima. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. . Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Način ugradnje ( podžbukni. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Postoje tropolne. koje se polažu direktno u beton. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta.

Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).linijska . Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu.instalacija vatrodojave . a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. protupožarne zidove.instalacija šprinkler uređaja . okidanje požarnih klapni na klima sustavima . sustavu centralnog nadzora i sl. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta.2. alarmiranje. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. STR: 40 .ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu.alarmnih truba ili sirena . Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . zatvaranje protupožarnih vrata. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . protupožarna vrata. Ove centrale se proizvode sa jednom. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. požarne liftove .automatskih javljača požara .Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea.VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa.ručnih javljača požara . testiranje i rad same centrale.adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji.vatrodojavne centrale . dvije i četiri petlje. . kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa.instalacija odimljavanja .

automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati .8mm ili negorivim vodičima . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja.termički javljač požara . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Termički. To je elektronski slog centrale koji nadzire. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane.kombinirani javljač požara . a onda postaju radioaktivni otpad ).ulazno izlazne jedinice za aktivni slog .) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima.obične ili analogne .optički javljači požara . Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. .ručne vatrodojavne javljače požara . Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.ionizacioni javljač požara . U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . strojarnica i sl. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. uključenje ventilatora odsisa dima. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. grananje instalacije i sl. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. Automatske javljače požara dijelimo na : . STR: 41 .5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine.termodiferencijalni javljač požara .2m. a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. praonica. Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. velike konferencijske sale i sl. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara .

gdje god je to moguće. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. što zavisi o konfiguraciji mreže. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². Cijevi se polažu direktno u beton. . Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. STR: 42 . Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. Stanice se napajaju NN naponom 220V . ZAU .PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se.). Prijemnici TV signala . Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama.razvoda TV signala iz satelitskog prijema .PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).razvoda TV signala iz kabelske TV . U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. . 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). 2. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). od koje se dovodi do TV utičnice. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. paralelno s telefonskom instalacijom . RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).3. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. multiswitch odcjepnici za 4 grane.

RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. . U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Kompletna instalacija se sastoji od: . Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ).4. . . . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.tipkala koje se montira pored ulaza u stan. Razgovor teče izmjenično. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. Izrađen je u modularnoj izvedbi.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. VIDEO PARLAFONI I EL. STR: 43 . el zvona ili pozivnika (zujalice ) . .jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. PARLAFONI .

video rekordera. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija.sirene . Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu.šifratora .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. odnosno deaktiviranje zaštite. te otuđenja imovine.protuprovalne centrale . STR: 44 .kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata.el. brave . PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. Instalacija se sastoji od: .protuprovalnih signalizatora . monitora te videomultipleksera. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona.5. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale.

2m na udaljenosti od 7-12m. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1.6. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. STR: 45 . RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu.

Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. .uključuje ga sestra iz bolesničke sobe.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. blagovaonica i sl.Signalna svjetla . Na ručnom handsetu. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. .Poziv SOS iz kupatila .poziv iz kupaonice .Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata.Signalizacija – soba pospremljena .Pozivne kombinacije . osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta).hitan poziv . Omogućene su slijedeće vrste poziva: . Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice.Poziv sobarice . sanitarnih prostora.noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).bolesnik poziva iz sobe .Centrale . ordinacija. tasteri za resetiranje i sl.8mm. Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. RAZVOD INSTALACIJE 7. Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. STR: 46 . Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije . U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija.Signalizacija – gost u sobi .INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE .Razriješne kombinacije . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.normalan poziv . zujalice . Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. display . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu.

INSTALACIJA EL. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. zvona u određenom vremenu.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP .50Hz. sportski objekti i sl. kao što su škole. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. zdravstvene poliklinike. štopanje vremena. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. . SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. bolnice.. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl.8. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. ulaznim holovima. STR: 47 .

4.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ).9. želježničke postaje . sportske dvorane. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. kino dvorane i kazališne dvorane.30W . STR: 48 . Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. konferencijske sale i sl. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. poslovni objekti. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. 20. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. na visini 1. i 3W.4m od poda. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. žirafe. kazališta. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). hoteli i sl.

Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.5mm².9 m V = 49.4 m c = 2.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W. 2.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.3 m b = 15 m c = 2. STR: 49 .- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P.volumen prostora 1. .PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava .ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V.

Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. u dupleks vezi. te napaje sve ostale elemente sustava. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima.čitača kartica . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore.centralne jedinice . Sustav se sastoji od: .primopredajnika smještenog u objektu . U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.2m.koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. STR: 50 .električne brave .Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara.konektora .napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Instalacija se sastoji od: . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali.10.komprimirani zrak . Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V.PC kompjutera sa printerom . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu.primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . dok se el brava montira u dovratniku. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: . Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.antene na krovu objekta . Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.kisik . . te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. .RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.nitro-oksidul .

stolne kombinacije sa tasterima . lagani i otporni na udare. .. poslovnim objektima i sl. STR: 51 . Malih su dimenzija .3m..konzola za upravljanje . S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) .POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. tvornicama.modula za punjenje . Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji.predajnika UHF . Instalacija zauzeća se sastoji od: . Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0. Konzole mogu biti i PC –ovi. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.informacijske svijetiljke .centrale . Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. "čekaj". Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. "slobodno" i "odsutan" . Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija.priključne kutije sa napojnim elementima . Instalacija se sastoji od : . grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ).TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.napojnog modula . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.glavnih i pomoćnih semafora na zidu .antene . Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.

Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. glikola. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. U slučaju nestanka napajanja. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. ELEKTROMOTORNI POGON. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. motori ventilatora. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. STR: 52 . Ako nema protoka zraka. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. mora i sl. freona . plamenici kotlova. te javlja alarm. vode . dizalice topline. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija.. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . rashladni sustavi. elektrogrijači bojlera isl. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije.D.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora.

3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom.ZAŠTITA MOTORA .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . sklopke . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. mjerenjem utroška hladne i tople vode . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. motorne zračne žaluzine i sl. ventilatora. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. ograničen na prikaze STR: 53 . kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. bimetalni relei ) . motorni ventili . alarmi. žaluzina isl. . pripreme potrošne tople vode.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ .SHEME REGULACIJE 4. termostati. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . .DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. velike sportske dvorane. . aerodromi i sl. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. . upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . potrebni relei .).ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. kazališne zgrade . te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. signalne sijalice isl. klimatizacijom poslovnih prostora . Naime. koja sadrži: . regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. mjerenja i sl.2.razvodne ploče elektromotornog pogona . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. hoteli.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . velke poslovne zgrade.

Unos.. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. ventilatora. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada.kolor monitor .44MB. temperatura).Opreme u polju . Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. 1.centra.CD ROM drive.CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . statusi električnih motora. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . . stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. Sve važne informacije o instalacijama. . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno.32MB memorije. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. prekoračenja graničnih vrijednosti. STR: 54 . . ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd.3. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. relativnih vlažnosti. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature .KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: .tastatura . razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. pumpi. centralne jedinice .DDC podstanica . Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. .Rarvoda .glavnih veličina. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. . mjerenja temperatura. vrijednosti pojedinih varijabli i sl. primarne i sekundarne mreže . DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.5” floppy drive. npr.software .printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. postojeći alarmi. poput stanja instalacije. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano.miš.. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. . Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB.

pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera .. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). diferencijalni tlak. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. prikazuju na ekranu.odgovor. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. regulacijske žaluzine. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja..Modul za brojanje impumlsa CO . relea. motori žaluzina i sl.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje .. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. pumpi. alarmi) 2..regulacijske komande (ventili. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. elementi koji se montiraju na sustavu. brzine strujanja zraka. termostati .AI. otvaranje/zatvaranje žaluzina. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. U to spadaju i kontakti sklopnika. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.beznaponski kontakti (statusi. Digitalni izlazi DO .... Analogni izlazi AO . relativne vlažnosti.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . start/stop ventilatora.start/stop komande (npr. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. ventili.. AO.) 5. Analogni ulazi AI . .) 4. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. Digitalni ulazi DI . STR: 55 .mjerenja (temperature.) 3.. presostati. OPREMA U POLJU .mjerenje utroška rashladne . Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama.

POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl.STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .D.POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova . kotlovnici . PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .

satova .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .instalacija sportskih semafora instalacija el.IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.JAVNI OBJEKT ( POŠTE. AERODROMI.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta . satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA .IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful