SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6. 4. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2.1. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER.

projekt ugradnje opreme . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . zaštita od buke .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. zračno grijanje i klimatizacija . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . projekt uređenja okoliša i sl. instalacija razvoda tehnološke pare . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . ostali projekti ( tehnološki projekt . kotlovnice . vanjska rasvjeta isl. stambeno-poslovni objekti . Sudionici u gradnji .Vrste objekata : stambeni objekti . četiri primjerka glavnog projekta . nadzora i inspekcija .Instalacija jake struje . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . instalacija gromobrana . hoteli . . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. instalacija razvoda plinova . vanjski razvodi ( n. revident . restorani . mehanička ventilacija . građevni projekt . izvođač .Tvrtke koje se bave projektiranjem . poslovni objekti .Investitor . ugostiteljski objekti . N. instalacija potrošne tople vode . industrijski objekti . bolnice . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. instalacija slabe struje . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . gradnje . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . kabelski razvod .UVOD . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . trafostanice . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . .n. ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . projekt instalacija . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . projektant . marine i sl.instalacija vodovoda i kanalizacije . sportski objekti . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . kafići . instalacija centralnog grijanja . prostorije korištene u medicinske svrhe .

Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. N. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. N.Gradilište Uređenje gradilišta . Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. list 13/68 ) 4. list 68/88 ) 3. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . list 53/88 ) 2. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. list 13/78 ) 5. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl.

Uređaji za isključenje električne instalacije 5. Isključenje u slučaju hitnosti 10. OSNOVNE ODREDBE II. ) . Provjera pregledom 2. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1.zahtijevima za postavlajnje el. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.5 mm ² . TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja .presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . instalacija napajanja iz n.n. Sigurnosni sistemi III. pregrađivanje i sl.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . energiju 11. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . Sklopni uređaji 4. otpor uzemljivača otpornika prenapona max.min.el. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . Funkcionalno uključenje i isključenje IV. 5 Ohma ) 5. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7.min.el. Akumulatori 9. INSTALACIJA 1. instalacija 3. oprema i uređaji koji troše el. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . Električna razdioba . presjek bakrenog vodiča 1. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. Transformatori 6. ostale mjere ) 2. Pretvarači 8. El. Rotacijski strojevi 7. Razdvajanje strujnog kruga 8.dozvoljeni padovi napona . Ispitivanja STR: 9 .5 mm ² . presjek aluminijskog vodiča 2. Sklopni blokovi 10. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara .PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I .

metalni vodljivi dijelovi na krovu . zaštitno izoliranje .= -------Ii kx In STR: 10 . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. zaštitna strujna sklopka . koji prihvataju grom Odvodi . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n.ukopani metalni dijelovi Uzemljenje .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . n. mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . N. nulovanje . Uf Uf Zk < -----. POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi .PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. zvonici . bakrene žice ili trake . zaštitno uzemljenje . ZAŠTITNE MJERE U N. nemetalni tornjevi .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . n. zaštitna naponska sklopka 2. tvornički dimnjaci Crkve . OPĆE ODREDBE II. Opći uvjet za nulovanje u n. aluminijske trake Hvataljke .

mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------.Ii = kxIn struja isključenja . Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12.In nominalna struja osigurača ili okidača . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . mreži 4. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. n. Zaštita od požara 16. mreži 5. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Uf L < -----------------------------.dio struje dozemnog kratkog spoja R . n.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15.01 3. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. n.Gdje je : .redukcioni faktor Ik . Primjena zaštitnih mjera u TS . Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14.5 za osigurače Granična dužina n.Zk impendancija petlje kvara . Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. n.Uf fazni napon .k= 1. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. n. radno uzemljenje 9. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. mreži 6.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . n. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 .= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz .Sf i So presjeci faznog i nul vodiča .zaštitno uzemljenje .A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.25 za elektromagnetske okidače 2. n. mreži 8.

1x1000 kVA) . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. VODOVOD I KANALIZACIJE .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . HPT .4 kV . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0.4 kV .elektroagragatska postrojenja . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca .1.e. Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . cca . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. 2. te SN i NN postrojenje .distributivna elektroenergetska mreža .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) .transformatorska stanica 20(10)/0. HRVATSKE CESTE i sl. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . STR: 12 . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS .4 kV . Glavni izvori napajanja .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore .niskonaponska mreža 0. 1800 mm ( visina ) . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.

priključenih na n. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. asinhroni motori. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. n. mjernog polja i dva trafo polja.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim.4 kV . Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja .Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . napon sekundara 400/231 V . stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). potpuno je blindirano.kojim je omogućen popravak faktora snage 0. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje .Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . spoj Dyn 5 . 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem.Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . napon primara 10 (20) kV . 1 kom spojno polje . 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani.95 . smještenim u trafokomori. n. napon kratkog spoja 4% . cca. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0.5% i 5% Spoj V. 1 kom polje vanjske rasvjete .85 na željeni faktor 0. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. Zaštita transformatora STR: 13 . Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. N. kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. ručna regulacija napona 2. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . 2x(40x10 mm). obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. osiguračima s udarnom iglom . strani. S prednje strane zatvoreno je vratima. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA .

a pošto građevina bolnice .Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. ostali uzemljivači . zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora .81 A. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. metalna konstrukcija transformatora .Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. nulti vodič niskonaponske mreže . uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje.u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. odvodnici prenapona . uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A.Mjere se svi fazni i linijski napon. koji ima nazivnu struju In=4. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage .Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. nul” točka dizel električnog agregata . tj. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora. s pokazivačem maksimalne struje. ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera.

2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.s.63 Z = 0. iznosi : 1.s.01 = 0. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.44 x ( -----)² = 0. na 0.s.1 x 0. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.8 kA 3 xZ 1.8 x 1.44 x ( -----. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.73 x 0.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.5 kA 3 x Um 1.5 = 36. gdje je Zm otpor 10kV mreže .9 x 14.41 x 14.95² = 13. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.01 = 12 mm² 2. Proračun struje k. iznosi Z=Zm+Zt . s.8 x 0.s.Tehnički proračuni 1.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0. Proračun struje k.5 x 0.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k. Struja k.0107 STR: 15 .0007 + 0.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.1 x Un 1.s.s. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8. 1. a Zt je otpor transformatora .1²+ 0.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. .s.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² . jer min. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.4² x 4 Zt=-------------.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.73 x 10 Udarna struja k.9 kA Trajna struja k.1 x Un 1. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.4 Zm=0.)² = 0.s.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.= ----------------= 0.

dozvoljeni napon dodira (V) . Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A .6 kA Snaga k. iznosi : S = 7.4 kV strani . s. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. Ik .= ----------------= 910 A 3 x Un 1.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k. 3.41 x 23.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .8 = 21.73 x 0. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.45 m . 50x10 mm .9 x 23.8 x 0. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) .86² = 20. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.5 x 1.s.25 do 1.364 Ohma . STR: 16 .8 = 16.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) . ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .73 x 0.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.8 = 50 kA Trajna struja k. Iz . koji se može opteretiti strujom 1025 A. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže .Udarna struja k.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.s.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 .s.= 0. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .1 m . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0. koje treba izbjegavati. Spoj transformatora i trafo polja na 0.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.= ----Iz rxIk gdje je: Ud . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.redukcioni faktor .5 x 21.4 x 23.s. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0.5 x It x t = 7. r .12 m i razmak uporišta 1.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.08²+ 0. Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .

komandnim ormarom za automatsko upravljanje. Kompaktno . cca.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . prevozni . 6x4 m .radna snaga P= Pm x g ..Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . gdje su : PFe gubici u željezu .1 x ( 1. Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . a PCu gubici u bakru .2xIg STR: 17 .elektroagragatska postrojenja . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. po mogućnosti blizu TS . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .3 + 6. Samostalni izvori električne energije . hotelima i sl. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . kontejnerski . ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ).vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja .uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.1 x ( PFe + PCu ) 1. SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4.5 m . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1. koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator.prividna snaga P= Pm x g / cos Øg . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva .5 ) = 8. aku baterijom . strojarnici .8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja . Konstruktivne izvedbe : prenosni . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera .58 kW . visine 3. stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim.

napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. STR: 18 . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera .2xIg = 2. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . izmjenjivača .5 sek.Ip = kxIn = 2. kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje .5-3. statičke bypass sklopke . Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama .5 2.2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . izmjenjivača . baterija . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. baterija . by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete .

snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . petljasti tip mreže . a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. a za strujni krug ostalih trošila 5%. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el.Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike .suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.faktor istovremenosti Pi .8 . određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže.PRORAČUNI 1. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja .2. kabel ne smije biti opasan za okolinu . pouzdano snabdijevanje . ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. Opterećenje.5%.05 do 1 . NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 5%. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl.2 do 0. 2. vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. ali ne više od 0. a za strujni krug ostalih trošila 8%. STR: 19 . Za strujni krug rasvjete 3%. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. proračunavamo vršnu snagu ( u KW). Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu .005% po dužinskom metru iznad 100 m.vršno opterećenje (u kW) i . Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2.

Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K . struje kojima možemo opteretiti kabel. do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .ukupni pad napona STR: 20 .Proračun pada napona računamo prema: . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.korekcioni faktor polaganja kabela It . te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .752 .trajno dopuštena struja ud .B2. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .pad napona dionice uuk . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.

industrijska postrojenja i sl. Koriste se za gradske razvodne mreže . STR: 21 . Primjer označavanja PP00 3x1. energetske razvode . Vodiči su žice od 1. a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .5 1 22 1. tako da između žila postojim staza .S.S.05 2. Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline . instalacije u zatvorenim .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke . .23 4.19 3. ali i sa Al vodičima .47 4. Primjer označavanja PPY 5x1. ili uže od 10 mm² do 400 mm². energetske razvode .C0. Primjer označavanja 4x P1. industrijska postrojenja i sl.90 320 1. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . PP41 4x50mm². U suhim i vlažnim prostorijama .RS 10 18 15 10 1 52 0.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase .006. suhim prostorijama . Koriste se za gradske razvodne mreže .Najčešće se koriste sa Cu vodičima .5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .K.54 RS .45 2.K.Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS . Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke .010. Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase . jednožilni i višežilni .C0. PP00 -A 4x50mm². Samo u suhim prostorijama.EO4 39 66 30 35 1 103 0. Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . Samo u suhim prostorijama. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase .5mm².07 RS .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.38 1. jednožilni i višežilni .5 mm²+ PY1.38 KRO1. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . Primjer označavanja PP/R 3x1. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja .5 mm² do 6 mm² . na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju . PGP ) –višežilni ( 2.5 1 29 1. Vodiči su žice od 1. instalacija kako u zatvorenim objektima . PP41 -A 4x50mm².88 EO4 .5 mm² do 16 mm² . PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². za napajanje potrošaća manjih snaga .KRO1 178 290 110 2X150 0.5mm² Kabeli se koriste za razvod el.4 2 13 15 2.3.5 mm² do 35 mm². a ne smiju se polagati u zemlji .Koriste se sa Cu .43 GRP1. Vodiči su žice od 1.GRP1 65 110 40 95 1 138 1.5 1 5 25 1. s izolacijom i plaštem od PVC-mase . tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . Primjer označavanja .

koji u normalnom pogonu nisu pod naponom .5 m odnosno 1. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. ) . razmak od 50 cm.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. Kabeli se polažu ručno . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. Na uže za uzemljenje spaja se : . u plastične parapetne kanale i sl. . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. STR: 22 .U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika .Police se pričvršćuju na konzole . priključke u nivou poda . Polaganje el. Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. ili pomoću mehanizacije .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. ( prilog ) . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).B2. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1.771. U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm.1 m. na perforirane metalne kabelske trase . u metalne kanale za el.

RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. hoteli i ugostiteljski objekti . Koriste se tipski ormari . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . gradilišta i sl. tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . razvoda javne rasvjete i sl. energije .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. sekcija “ agregat” i sl. energije ( sekcija “ distribucije “) . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. energije . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . distributivnu elektroenergetsku mrežu . međusobno odvojenih . razvod el. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. razvod el. Kućni priključni ormarić ( KPO ) . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . Koriste se tipski ormari . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine .3.Veći objekti priključuju se direktno na KRO . GRP se sastoji iz više sekcija . n. plastične izvedbe . Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . bolnice . n. ) STR: 23 . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . industrijskim postrojenjima . međusobno odvojenih . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan .betonske temelje pomoću vijaka. energije u distributivnim . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Ugrađuje se na pročelju građevine . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici .Montiraju se na tipizirane armirano .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . Održavanje ormara nije potrebno . GRP se sastoji iz više sekcija . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . distributivnu elektroenergetsku mrežu . mrežama . energije ostvaruje se osiguračima 100 A .

praonica . strujnim krugovima . Toplinski okidači su podesivi .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1.100. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16.katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . ojačani L profilima . nadgradni ( montiraju se na zid ) . .tehnološke cijeline ( kuhinja .Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . s. ) . 50 kA STR: 24 . 1000 . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su . 250 . 2500 A .5 mm .nominalne struje od 100 . kotlovnica .5 – 2.40. Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ). često plastificirani . 160 . 400 . rashlad i sl.požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .400.25.63.1 U Ik” = -------------1. 10 . koji omogućuje daljinsko okidanje . Izrađuju se za standardne : .200.struje opterećenja I .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. 35 . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . restoran . n. Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . garaža .struje k.630 i 1200 A.

C i D ( H. L.40.50. s. 300-500 A isl.16. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Jednopolni .20. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. 3-5 A 35-50 A .40. K ).80 A Nazivna struja greške : 0.50.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke.80.8.63.25.20. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . s. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . magnetski svitak i komora za gašenje luka . 630 .8.10 (15.60.355.400. dvopolni . K ). Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .630A Upravljački napon : 24.110. ) STR: 25 .32. 0.160. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.25. 6. tropolni . 40. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25. 1000.5 A .500.80. L.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . C i D ( H.40.10.s.3-0.315.48.63.32.16. ( ili preopterećenja ) .100.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači . 0. 1250 A. Struje k.32. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.36.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .50.4.16. 0. što je vrlo povoljno za mrežu.63. četveropolni . 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.10. pomoćni kontakti . Struje k.250. Nazivne struje podnožja : 100 .5 A Sklopnici Oblik sklopke .16. kao i za ograničavanje struja k.225. Nazivne struje podnožja : 25 . s.3 . 250 . Nazivne struje : 6.250.160.200.s. 63 .380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja .4.25.s.03 . 0.25.1 .400.63. ( ili preopterećenja ) .500. Struje k. 400 .s.80.630. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje : 14.125.90. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. 220.20. .110. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.40.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B.25.10.

napon. Proizvode se u spektru od 17.priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri .za mjerenje radne ( djelatne ) el. trotarifna . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0. Pored troškova za isporuku .95 Q = Pv ( 0. voltmetri .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.329 ) kVAr . STR: 26 . zaštitni releji .5 do 960 kVAr. trofazna .85 .Kontakti releja su mirni . energije kW sa pokazivačem maksimuma .jednofazna .0.prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . energije kVAr . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 .62 . odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore .Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . 36 i sl. cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el.Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . grupna i centralna kompenzacija . dvotarifna . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. 24. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. radni .za mjerenje jalove el. Postoji pojedinačna . tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . energije : .jednotarifna . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . vremenski releji . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V.9.tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0.

741.) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr.4.TN-C –sistem . instalacije plina i sl.n. gromobransku instalaciju STR: 27 .B2. PEN vodič . metalne konstrukcije zgrade . metalne konstrukcije unutar zgrade .070. Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to .TN-C-S –sistem . klimatizacije . zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N.B2. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N. U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič .730. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . ) .A5. zaprekama . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič . centralnog grijanja . metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda .TN-S –sistem . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . kanalizacije . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima .) U n.

2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .specifičan otpor kabela (Ω/km) .Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .029 + 0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.025= = 0. tj.533 Ω ZsxIa = 0.06x0. ) STR: 28 .025 + 0.412 = 0.588x0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .04+2x0.impendancija petlje kvara Ia .zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .231 Ω/km Ro .231/2x0.588Ω/km Ro= 2. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .5 mm² Ro=0.110+2x0.4 sekunde.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.krug br. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .23x0.06Ω/km Ro=8. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.049 + 0.B2.741 i na pr. t = 0.018 + 0. 500 mA i sl.231Ω/km Ro= 0. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .012+2x8.4 s .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.533 x 80 = 42. za 220 V iznosi 0.( termomagnetni okidač ) .231x0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.025+2x2.

14x0. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm².14 Ohm/km Ro . koji se polažu na izolatore po pogonu. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu . ili traka FeZn 25x4 mm. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .020 + 2x7.60 Ohm Ro= 2.krug br.06 Ohm/km Ro = 7.5 mm² .15 x 0.025 = 9.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .Strujni krug br. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .60 + 2x2. PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N. STR: 29 . Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .06x0.743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći . već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.5 mm² Ru=8. odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2. a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .15 Ohm RaxIa = 9.B2.otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .B2.03 = 0. Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru . Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .

93/98 ) . uglavnom samo rasvjetu .45xIz gdje su: Ib .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el.Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. Protueksplozijski zaštićeni el. Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. STR: 30 . skladište i pretakanje goriva . garaže za motorna vozila .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. ) . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . ) . sklopni uređaji . proizvodnja i prerada umjetnih masa . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . 18/67) . …. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . akumulatorske stanice . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el.struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove.N. uređaji ( svjetiljke . razvodne kutije i sl.nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . instalacije . instalacije .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . poznati kao “S” uređaji . skladištenje žitarica i sl. proizvodnja i upotreba lakova . a način izvođenja el. Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . benzinske crpke.trajno podnosiva struja kabela In .

Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . E27 . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . B15 ). ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. oblika svijeće itd ) . metalizirane . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . 20 . baterijske .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . a životni vijek 10 puta veći . kojima je potrošnja 5 puta manja . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . 35 . 23 W STR: 31 . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . a produži trajnost . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . 7 . Izrađuje se snage 5 . kriptonske .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . najčešće su za napon 12V snage 20 . 15 . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . ili 50W . imaju dobru reprodukciju boje . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . 11 . imaju dobreu reprodukciju boje . a osnovna mana je slaba iskoristivost . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . energije i zagrijavnje . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . specijalne žarulje ( signalne . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti .

Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. bojane . 8 min. 70. stadioni i sl. DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . skladišnih prostora i sl. Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . 80. BB ( bijela boja 4500 K ) .3500 K ) . 3 min . velesajamski paviljoni . Vrijeme propaljivanja cca. Standardne su snage 50. parkirališta i sl. HPI . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Standardne su snage 50. 700 i 1000 W . 3 min . 6 min. Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . 1500 mm . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . 1000 . za kopirne aparate . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. Vrijeme propaljivanja cca. Vrijeme propaljivanja cca. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . dužine 600 . 150 W . Cijevaste su snage 250. BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . 1200. 400. dokovi kolodvori teniski i golf tereni . skladišnih prostora i sl. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . 600 i 1000 W .2900 K ) . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . pročelja . . 75. čuvaju naboj i stabiliziraju struju. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . STR: 32 . sportske palače . ) . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . 2000 i 3500 W . 250. SB ( svjetlo bijela boja . 58 W . boje TB ( toplo bijela boja . 250. 400. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. za rapid – start . 100. VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. . s refleksnim slojem . 2 min . 125. za regulaciju svjetlosnog toka . skijaške staze . 6 min. VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . reklamni panoi . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . . velike i visoke industrijske hale . Vijek trajanja oko 10000 sati . 6 min . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. Vrijeme propaljivanja cca. vrijeme ponovnog propaljivanja cca.Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . povijesni spomenici .150. VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. za niske temperature . kondenzator . 36 .

elektromehaničke : pogonska sigurnost . pretežno direktna . povoljna iskoristivost .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . kodenzatori I sl.SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . prigušnice . osiguranje protiv vlage I vode . svjetiljke sa kosim zračenjem .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama .svjetlotehnički elementi : reflector .širokosnopne .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . vodiči za unutrašnje ožičenje . pretežno indirektna . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . montažni pribor .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama . na gore . jednolika . ogračiničenje blještanja . indirektna . jednostavan I siguran priključak . sa zračenjem na sve strane . kapa .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . priključne stezaljke . starteri . raster .mehanički elementi : kučišta .elektrotehnički elementi :grla . zagrijavanju . otpornost prema koroziji . zaštita od napona dodira . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . zaštita od smetnji . na gore i dolje .

u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN .5 za srednje zahtjeve . žarulje sa žarnom niti . a visoki bijele boje .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . halogene žarulje .mali zahtjevi 75.1:1.topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) .1:2. fluorescentne cijevi toplo bijele boje . visokotlačne metal-halogene žarulje . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost . fluorescentne cijevi bijele boje. Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje . Preporučena skala osvjetljenosti : . visokotlačne natrijeve žarulje .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .srednji zahtjevi 200-300 lux .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . koju je potrebno postići u prostorijama . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti .100-150 lux . visokotlačne živine žarulje . a kako je naš standard relativno star .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux .

ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . metal-halogene . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . stupanj zaštite IP55. Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . garaže i sl. biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . Osram . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . stanica za tehničke preglede . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . Tridonic. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . IR prijemnici . osjetnici svjetla .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . daljinski upravljači i sl. ( DALI kontrolni signali ) . natrijeve ). ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine .

koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0.vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . a nastaju direktnim udarom groma . elektromotora i vodova . . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi .

zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE . kao funkcija srednje zaštite .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .Video kabeli .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Telefonske i informatičke mreže .

Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . . Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. .prebacivanje poziva . Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi.konferencijske veze . Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići.preuzimanje poziva . Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. .C. i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. . 1000. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv.bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.i sl. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Napajaju se iz NN mreže. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”.mogućnosti produženog biranja . 1600 ili 2000mm). MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . Vanjske instalacije planira. 1.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima.

U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Postoje tropolne. STR: 39 . Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. koje se polažu direktno u beton. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Način ugradnje ( podžbukni.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. . Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Razvod u prostorima. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . nadžbukni i ugradnja u pulteve . Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.

linijska . Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. zatvaranje protupožarnih vrata.VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: . Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . okidanje požarnih klapni na klima sustavima . Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. testiranje i rad same centrale.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.automatskih javljača požara . Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta.instalacija vatrodojave . Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. .2. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale).instalacija šprinkler uređaja .alarmnih truba ili sirena . Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . požarne liftove .ručnih javljača požara . U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. protupožarne zidove. puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara.instalacija odimljavanja . Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . STR: 40 .vatrodojavne centrale . Ove centrale se proizvode sa jednom. sustavu centralnog nadzora i sl. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. alarmiranje. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona). protupožarna vrata. dvije i četiri petlje.

Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme. STR: 41 .kombinirani javljač požara . Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane.termodiferencijalni javljač požara . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . Automatske javljače požara dijelimo na : . a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3.automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.ručne vatrodojavne javljače požara . VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara.2m. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . grananje instalacije i sl.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . velike konferencijske sale i sl. Termički. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . a onda postaju radioaktivni otpad ). uključenje ventilatora odsisa dima. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. praonica.termički javljač požara . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” .8mm ili negorivim vodičima . Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja.ionizacioni javljač požara . Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. strojarnica i sl. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja.obične ili analogne . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. To je elektronski slog centrale koji nadzire.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati .optički javljači požara . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0.

2. Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . STR: 42 . RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. Prijemnici TV signala .razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). ZAU . što zavisi o konfiguraciji mreže.PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. od koje se dovodi do TV utičnice. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Cijevi se polažu direktno u beton. Stanice se napajaju NN naponom 220V . Na svakoj etaži postavljaju se tzv. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama.3. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: .razvoda TV signala iz satelitskog prijema .).razvoda TV signala iz kabelske TV . Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). multiswitch odcjepnici za 4 grane. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . paralelno s telefonskom instalacijom . gdje god je to moguće. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. . . Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta.

tipkala koje se montira pored ulaza u stan.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. Razgovor teče izmjenično. . . ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). .4. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. el zvona ili pozivnika (zujalice ) .govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika.jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. . releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. PARLAFONI . Kompletna instalacija se sastoji od: . Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. Izrađen je u modularnoj izvedbi. VIDEO PARLAFONI I EL. STR: 43 . Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu.

U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te otuđenja imovine.sirene .kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. STR: 44 . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona.šifratora . brave . Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. odnosno deaktiviranje zaštite.el. video rekordera. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale.protuprovalne centrale . Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor.protuprovalnih signalizatora .5. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. Instalacija se sastoji od: .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. monitora te videomultipleksera.

Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO.2m na udaljenosti od 7-12m. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne.6. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . STR: 45 . Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju.

poziv iz kupaonice .INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE .Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. tasteri za resetiranje i sl.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: .Poziv sobarice . Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.Centrale .ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. ordinacija.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. STR: 46 .Signalizacija – soba pospremljena . Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.Poziv SOS iz kupatila . Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa.Signalizacija – gost u sobi . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. .noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).Signalna svjetla . blagovaonica i sl.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice.Razriješne kombinacije .hitan poziv . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.bolesnik poziva iz sobe . U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. .8mm.uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. RAZVOD INSTALACIJE 7. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Na ručnom handsetu.normalan poziv .Pozivne kombinacije . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. Omogućene su slijedeće vrste poziva: . display . sanitarnih prostora. zujalice . dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije .

INSTALACIJA EL. kao što su škole. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. ulaznim holovima.. . koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. STR: 47 .50Hz. zvona u određenom vremenu. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže.8.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. sportski objekti i sl. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. bolnice. štopanje vremena. zdravstvene poliklinike. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl.

Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. kazališta. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. žirafe. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). na visini 1. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. konferencijske sale i sl. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. hoteli i sl. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu.30W . i 3W. sportske dvorane.4m od poda. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. STR: 48 . MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora .) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. 4. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika .9. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. 20. kino dvorane i kazališne dvorane. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. poslovni objekti. želježničke postaje . Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv.

Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. .volumen prostora 1. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.3 m b = 15 m c = 2.4 m c = 2.9 m V = 49.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2. STR: 49 .1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4. 2.5mm². ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3.

duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.10.RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.primopredajnika smještenog u objektu . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1.konektora . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. .kisik .čitača kartica . Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. te napaje sve ostale elemente sustava. STR: 50 . dok se el brava montira u dovratniku.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.PC kompjutera sa printerom . Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći. Sustav se sastoji od: . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.antene na krovu objekta . Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom.električne brave .2m.centralne jedinice . Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara.komprimirani zrak .Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE .primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . Instalacija se sastoji od: .KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. u dupleks vezi.koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: . Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu.nitro-oksidul .

Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .informacijske svijetiljke .3m.priključne kutije sa napojnim elementima .. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. STR: 51 . Instalacija zauzeća se sastoji od: . Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". "slobodno" i "odsutan" .glavnih i pomoćnih semafora na zidu . Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Instalacija se sastoji od : . Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama.modula za punjenje .konzola za upravljanje . Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. Malih su dimenzija .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija.antene .. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.napojnog modula . Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. "čekaj". poslovnim objektima i sl. grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). lagani i otporni na udare. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . tvornicama.stolne kombinacije sa tasterima .razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0.predajnika UHF . Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. . Konzole mogu biti i PC –ovi.centrale . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.

Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati.D. freona . dizalice topline. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. glikola. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije..) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . osim elektroinstalacija jake i slabe struje. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. rashladni sustavi. mora i sl. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. elektrogrijači bojlera isl. plamenici kotlova. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. te javlja alarm. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. Ako nema protoka zraka. vode . ELEKTROMOTORNI POGON. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. STR: 52 . U slučaju nestanka napajanja. motori ventilatora. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije.

motorne zračne žaluzine i sl. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi.SHEME REGULACIJE 4. kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. hoteli.ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. . . signalne sijalice isl. mjerenja i sl.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. pripreme potrošne tople vode. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. klimatizacijom poslovnih prostora . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. velike sportske dvorane. motorni ventili . aerodromi i sl. alarmi. Naime. bimetalni relei ) . sklopke . Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . ventilatora. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. . žaluzina isl. U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka .). upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže.razvodne ploče elektromotornog pogona . kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . ograničen na prikaze STR: 53 . koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. koja sadrži: . Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. velke poslovne zgrade. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. termostati. .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . kazališne zgrade .ZAŠTITA MOTORA . te elementima u polju kao što su osjetnici temperature.2. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . potrebni relei . mjerenjem utroška hladne i tople vode .DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.

.3. poput stanja instalacije.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . . Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. .CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica..Opreme u polju . Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.kolor monitor . pumpi. statusi električnih motora. Unos. Sve važne informacije o instalacijama. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program .CD ROM drive.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja.tastatura . primarne i sekundarne mreže . STR: 54 . stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. temperatura). Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija.miš.44MB. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. .centra. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa.32MB memorije. postojeći alarmi.glavnih veličina. mjerenja temperatura. prekoračenja graničnih vrijednosti. 1. npr. vrijednosti pojedinih varijabli i sl.Rarvoda . Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. . relativnih vlažnosti. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.DDC podstanica . pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano.software . Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. . centralne jedinice . Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta.5” floppy drive. ventilatora.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature ..

toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera . razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. regulacijske žaluzine.. relea. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu.Modul za brojanje impumlsa CO .TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . Analogni ulazi AI . Digitalni ulazi DI . Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. AO. brzine strujanja zraka. pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a.beznaponski kontakti (statusi. ventili. termostati . motori žaluzina i sl...start/stop komande (npr.. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). OPREMA U POLJU . Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.. start/stop ventilatora.) 3.AI. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. elementi koji se montiraju na sustavu. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. Ring još nazivamo i primarnom mrežom.odgovor.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . pumpi. otvaranje/zatvaranje žaluzina. U to spadaju i kontakti sklopnika. STR: 55 . alarmi) 2. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. relativne vlažnosti. . prikazuju na ekranu. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama..) 4.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama.. diferencijalni tlak..mjerenja (temperature.mjerenje utroška rashladne . DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. Analogni izlazi AO .) 5. Digitalni izlazi DO .regulacijske komande (ventili. presostati..

POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .D.POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale . kotlovnici .

instalacija sportskih semafora instalacija el. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .JAVNI OBJEKT ( POŠTE.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta . satova . AERODROMI.IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU .

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful