SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. 4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.1. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2.

trafostanice . izvođač . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine .n.Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. projekt instalacija . četiri primjerka glavnog projekta . prostorije korištene u medicinske svrhe .instalacija vodovoda i kanalizacije . industrijski objekti . ugostiteljski objekti . instalacija razvoda tehnološke pare . kabelski razvod . instalacija centralnog grijanja . . marine i sl. lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata .UVOD .Tvrtke koje se bave projektiranjem . sportski objekti . ostali projekti ( tehnološki projekt . instalacija potrošne tople vode . projekt ugradnje opreme . projekt uređenja okoliša i sl.Investitor . zaštita od buke . stambeno-poslovni objekti .Vrste objekata : stambeni objekti . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . vanjski razvodi ( n. instalacija gromobrana .Instalacija jake struje . kotlovnice . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . mehanička ventilacija . poslovni objekti . gradnje . restorani . vanjska rasvjeta isl. bolnice . . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . Sudionici u gradnji . instalacija razvoda plinova . instalacija slabe struje . N. ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . nadzora i inspekcija . projektant . hoteli . građevni projekt . kafići . revident . zračno grijanje i klimatizacija .

dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. list 68/88 ) 3. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. list 13/78 ) 5. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 53/88 ) 2. N. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. list 13/68 ) 4. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. N.Gradilište Uređenje gradilišta . Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl.

zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . presjek aluminijskog vodiča 2. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Funkcionalno uključenje i isključenje IV. pregrađivanje i sl. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. ostale mjere ) 2. ) . Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . Sklopni blokovi 10.presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4.el.dozvoljeni padovi napona . Akumulatori 9.el. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . OSNOVNE ODREDBE II. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. El. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila .n. Ispitivanja STR: 9 .min.5 mm ² . energiju 11. Tehničke zaštitne mjere od požara 3.zahtijevima za postavlajnje el. Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. Transformatori 6.5 mm ² . Električna razdioba . INSTALACIJA 1.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . Sigurnosni sistemi III. Sklopni uređaji 4. Provjera pregledom 2. Pretvarači 8. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. 5 Ohma ) 5. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . oprema i uređaji koji troše el. Razdvajanje strujnog kruga 8. Rotacijski strojevi 7.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . presjek bakrenog vodiča 1. instalacija napajanja iz n. instalacija 3.min. Isključenje u slučaju hitnosti 10. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara .

koji prihvataju grom Odvodi . Uf Uf Zk < -----.= -------Ii kx In STR: 10 . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. N. n. mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . zaštitno uzemljenje . zaštitna strujna sklopka . tvornički dimnjaci Crkve . nemetalni tornjevi . zaštitna naponska sklopka 2.skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . zaštitno izoliranje . nulovanje . Opći uvjet za nulovanje u n.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. ZAŠTITNE MJERE U N. bakrene žice ili trake . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I.ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . aluminijske trake Hvataljke . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n.spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači .metalni vodljivi dijelovi na krovu . zvonici . n. OPĆE ODREDBE II.

k= 1. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje .zaštitno uzemljenje . Zaštita od strujnog preopterećenja 13.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .In nominalna struja osigurača ili okidača .Ii = kxIn struja isključenja .Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . radno uzemljenje 9. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. mreži 4. Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. n.Uf fazni napon . Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. n. mreži 6. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . mreži 8. Primjena zaštitnog uzemljenja u n.Zk impendancija petlje kvara . n. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v.25 za elektromagnetske okidače 2. mreži 5. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 .01 3.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. n. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Uf L < -----------------------------.redukcioni faktor Ik .Gdje je : . Zaštita od požara 16. n. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. n.5 za osigurače Granična dužina n. Primjena zaštitnih mjera u TS . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7.dio struje dozemnog kratkog spoja R .A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0. n.

Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP .distributivna elektroenergetska mreža . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim.transformatorska stanica 20(10)/0. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . VODOVOD I KANALIZACIJE .1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1. 2.interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . STR: 12 . 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) .e. Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca . i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno.elektroagragatska postrojenja . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm².Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). 1800 mm ( visina ) .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0.srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1.niskonaponska mreža 0. Glavni izvori napajanja . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0.4 kV . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . te SN i NN postrojenje . cca . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP .4 kV . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . HPT . Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . 1x1000 kVA) . HRVATSKE CESTE i sl. Investitor je dužan ishoditi prethodnu e.4 kV .

Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. spoj Dyn 5 .Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. n. Zaštita transformatora STR: 13 . mjernog polja i dva trafo polja. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .kojim je omogućen popravak faktora snage 0.5% i 5% Spoj V. strani. priključenih na n. asinhroni motori. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . 1 kom spojno polje .Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila .NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. N. 2x(40x10 mm). napon primara 10 (20) kV .95 . napon sekundara 400/231 V . S prednje strane zatvoreno je vratima. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori. osiguračima s udarnom iglom .4 kV . Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja . 1 kom polje vanjske rasvjete .Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. cca. potpuno je blindirano. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV.85 na željeni faktor 0. koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. ručna regulacija napona 2. napon kratkog spoja 4% . smještenim u trafokomori. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. n. što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²).

81 A. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete.Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. koji ima nazivnu struju In=4. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. metalna konstrukcija transformatora . to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . a pošto građevina bolnice . Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje .Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora. odvodnici prenapona . Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage . metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 .Mjere se svi fazni i linijski napon. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . s pokazivačem maksimalne struje. tj.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima .u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. ostali uzemljivači .Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. nulti vodič niskonaponske mreže . Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. nul” točka dizel električnog agregata .

iznosi Z=Zm+Zt .0007 Ω U1 10 Un² x uk 0.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.95² = 13.s.44 x ( -----)² = 0.s.01 = 0. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.73 x 10 Udarna struja k.5 x 0.1²+ 0. na 0.4 Zm=0.44 x ( -----. Proračun struje k.1 x 0.= ----------------= 36 A 3 x Un 1. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8. 1.9 kA Trajna struja k. iznosi : 1.s.s.5 = 36.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. Struja k.1 x Un 1.s.s. jer min.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14. . a Zt je otpor transformatora .41 x 14.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² . uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.= ----------------= 0.5 kA 3 x Um 1. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.)² = 0.0107 STR: 15 .0007 + 0.73 x 0. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.s.s.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.s.s.8 x 1.1 x Un 1. s.8 kA 3 xZ 1.Tehnički proračuni 1. Proračun struje k.01 Ω 100 x Pn 100 x 0. gdje je Zm otpor 10kV mreže . koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.9 x 14.4² x 4 Zt=-------------.01 = 12 mm² 2.63 Z = 0.8 x 0.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.

Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . r . Ik .533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.364 Ohma . koje treba izbjegavati.08²+ 0.45 m . STR: 16 . Iz . Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim. Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .73 x 0.5 x 1.25 do 1. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . s.s.4 x 23.8 = 16. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .= ----Iz rxIk gdje je: Ud . Spoj transformatora i trafo polja na 0.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) .dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . koji se može opteretiti strujom 1025 A.8 = 50 kA Trajna struja k. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.5 x It x t = 7. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.41 x 23. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. 50x10 mm . Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.12 m i razmak uporišta 1.redukcioni faktor .s.9 x 23.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.86² = 20.73 x 0. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.= 0. iznosi : S = 7. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0.6 kA Snaga k.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.1 m .8 x 0. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.s. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .8 = 21.5 x 21.s. 3. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.4 kV strani .Udarna struja k.= ----------------= 910 A 3 x Un 1.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.dozvoljeni napon dodira (V) .

a PCu gubici u bakru . komandnim ormarom za automatsko upravljanje.2xIg STR: 17 . cca. SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . Konstruktivne izvedbe : prenosni . koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator.8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja .1 x ( PFe + PCu ) 1. kontejnerski .uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja .radna snaga P= Pm x g . gdje su : PFe gubici u željezu . prevozni . potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera .3 + 6. Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1. sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . 6x4 m .5 m .1 x ( 1. po mogućnosti blizu TS .58 kW .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ). Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata .Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . aku baterijom . hotelima i sl.. strojarnici . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.prividna snaga P= Pm x g / cos Øg . visine 3.elektroagragatska postrojenja . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. Kompaktno . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . Samostalni izvori električne energije .5 ) = 8. Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore .faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0.

5-3. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete . izmjenjivača .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 .2xIg = 2. ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. statičke bypass sklopke . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. baterija . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.Ip = kxIn = 2. baterija . UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . izmjenjivača . Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2.5 2. poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija .5 sek. STR: 18 . Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija .

zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja .2 do 0. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. list 53/88 ) 1. proračunavamo vršnu snagu ( u KW).2. kabel ne smije biti opasan za okolinu . NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. STR: 19 . Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . a za strujni krug ostalih trošila 5%. 2. a za strujni krug ostalih trošila 8%. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0.005% po dužinskom metru iznad 100 m. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. Opterećenje.vršno opterećenje (u kW) i . Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. pouzdano snabdijevanje .PRORAČUNI 1.8 . Za strujni krug rasvjete 3%. ali ne više od 0. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje.5%. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon.05 do 1 . Za strujni krug rasvjete 5%. snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. petljasti tip mreže .suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike .faktor istovremenosti Pi . instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl.

Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .B2.trajno dopuštena struja ud .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.752 . struje kojima možemo opteretiti kabel. Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .ukupni pad napona STR: 20 .korekcioni faktor polaganja kabela It . do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .pad napona dionice uuk .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.Proračun pada napona računamo prema: .

5 1 29 1. Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . instalacije u zatvorenim .54 RS . jednožilni i višežilni . Samo u suhim prostorijama. Primjer označavanja PP00 3x1. Vodiči su žice od 1. Primjer označavanja PP/R 3x1.5mm². U suhim i vlažnim prostorijama .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.006. a ne smiju se polagati u zemlji .38 1.K.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .5 mm²+ PY1. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke .05 2.47 4.C0. energetske razvode .88 EO4 . ili uže od 10 mm² do 400 mm².5 mm² do 35 mm². energetske razvode .5 1 22 1.EO4 39 66 30 35 1 103 0. za napajanje potrošaća manjih snaga . Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) .45 2. Primjer označavanja 4x P1. instalacija kako u zatvorenim objektima . PGP ) –višežilni ( 2. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase . PP41 4x50mm². industrijska postrojenja i sl.S.Koriste se sa Cu . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase .5 1 5 25 1.K. Primjer označavanja .5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .07 RS . jednožilni i višežilni .Najčešće se koriste sa Cu vodičima .010. tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase .3.3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .C0. Koriste se za gradske razvodne mreže . ali i sa Al vodičima .5mm² Kabeli se koriste za razvod el.38 KRO1. tako da između žila postojim staza . Vodiči su žice od 1. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Vodiči su žice od 1. industrijska postrojenja i sl. Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. PP00 4x50mm² PP00 1x150mm².19 3. PP41 -A 4x50mm².GRP1 65 110 40 95 1 138 1. . s izolacijom i plaštem od PVC-mase . suhim prostorijama . Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .43 GRP1. PP00 -A 4x50mm².KRO1 178 290 110 2X150 0.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase .5 mm² do 16 mm² . Koriste se za gradske razvodne mreže .4 2 13 15 2. na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .23 4. Primjer označavanja PPY 5x1. Samo u suhim prostorijama.90 320 1.S. STR: 21 . na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .RS 10 18 15 10 1 52 0.5 mm² do 6 mm² .

razmak od 50 cm. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . priključke u nivou poda .Police se pričvršćuju na konzole . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. ) .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama .U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Na uže za uzemljenje spaja se : . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. ( prilog ) . Polaganje el.1 m.B2. STR: 22 . (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku .771. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . .metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . u metalne kanale za el. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Kabeli se polažu ručno . na perforirane metalne kabelske trase . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm.5 m odnosno 1. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. u plastične parapetne kanale i sl. koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina). ili pomoću mehanizacije . Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.

sekcija “ agregat” i sl. n. RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . međusobno odvojenih . u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . razvoda javne rasvjete i sl.betonske temelje pomoću vijaka. GRP se sastoji iz više sekcija . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . GRP se sastoji iz više sekcija . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. industrijskim postrojenjima . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . energije u distributivnim .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . plastične izvedbe . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . distributivnu elektroenergetsku mrežu . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . energije . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . razvod el.3. Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . gradilišta i sl. . Održavanje ormara nije potrebno . ) STR: 23 . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. bolnice .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . energije ( sekcija “ distribucije “) . međusobno odvojenih . Ugrađuje se na pročelju građevine . razvod el.Montiraju se na tipizirane armirano . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . energije . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . hoteli i ugostiteljski objekti . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . Koriste se tipski ormari .Veći objekti priključuju se direktno na KRO . mrežama . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . Koriste se tipski ormari . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm .

Izrađuju se za standardne : . restoran . rashlad i sl. 35 .tehnološke cijeline ( kuhinja .63. kotlovnica .630 i 1200 A. 160 .5 mm . garaža . 50 kA STR: 24 . 250 .200. n. 10 .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. praonica .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.struje opterećenja I .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. .1 U Ik” = -------------1.25.400.nominalne struje od 100 . 2500 A .Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . ) . Toplinski okidači su podesivi . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .40. s. 400 .5 – 2. Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) .100. nadgradni ( montiraju se na zid ) . ojačani L profilima . 1000 . često plastificirani . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . strujnim krugovima .struje k.Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. koji omogućuje daljinsko okidanje . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).

16. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.200. 1000.s. 0. C i D ( H. što je vrlo povoljno za mrežu. Struje k.s.10 (15. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .90.03 .110.40. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.16.63. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr.20. 6.s.25.250.500. 40.80.50.48. L.160.20.5 A Sklopnici Oblik sklopke . Struje k.63.16. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . .40. s. Nazivne struje : 14. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25.100.400. pomoćni kontakti .60. kao i za ograničavanje struja k.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .50. 250 . 630 .25.63.630. ( ili preopterećenja ) . Nazivne struje podnožja : 25 . 63 .16.110.36.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .80.225. K ).630A Upravljački napon : 24.4.1 .32. 0.355. K ).5 A .100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .4. s.40.500. četveropolni . tropolni .40.250. dvopolni . 300-500 A isl.10.80 A Nazivna struja greške : 0. Struje k.63.8.10. C i D ( H. Nazivne struje podnožja : 100 .32. Jednopolni .25.25. L.10. 220.3 . 0.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke.315. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B. 400 . Nazivne struje : 6.125.80.20. 1250 A. 3-5 A 35-50 A .32.400. 0.50. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k.8. s.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. ( ili preopterećenja ) .3-0.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači . magnetski svitak i komora za gašenje luka .s.25. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. ) STR: 25 .160.

radni . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . grupna i centralna kompenzacija .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.0.priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0. napon. Proizvode se u spektru od 17. Mjerni uređaji Brojila potrošnje el.Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . 24.329 ) kVAr . Postoji pojedinačna . trotarifna . energije kW sa pokazivačem maksimuma . dvotarifna .85 .za mjerenje jalove el. zaštitni releji .jednotarifna . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .jednofazna . uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Pored troškova za isporuku .za mjerenje radne ( djelatne ) el. 36 i sl. Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. STR: 26 . energije : . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje .5 do 960 kVAr.Kontakti releja su mirni . vremenski releji .95 Q = Pv ( 0. trofazna . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora .Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore .62 . voltmetri .9. odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije . energije kVAr .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0.

TN-C –sistem . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja. zaprekama .) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr.070. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema .4. ) .B2. gromobransku instalaciju STR: 27 . metalne konstrukcije zgrade . zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . PEN vodič . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. klimatizacije . centralnog grijanja . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič .B2. IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. metalne konstrukcije unutar zgrade . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .A5.730.) U n.741. kanalizacije . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima .TN-C-S –sistem . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) .n. instalacije plina i sl. metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda .TN-S –sistem .

029 + 0.23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.012+2x8.110+2x0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.06Ω/km Ro=8.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.533 x 80 = 42.231x0.025 + 0.741 i na pr.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .( termomagnetni okidač ) . tj. 500 mA i sl.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.B2.4 sekunde.231Ω/km Ro= 0.specifičan otpor kabela (Ω/km) .23x0. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA . Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .588Ω/km Ro= 2.588x0. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .018 + 0.krug br.412 = 0.4 s . t = 0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.533 Ω ZsxIa = 0.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA . Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač. za 220 V iznosi 0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .231 Ω/km Ro .04+2x0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .5 mm² Ro=0.025= = 0.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .06x0.231/2x0. ) STR: 28 .impendancija petlje kvara Ia . Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.049 + 0.025+2x2.

Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.025 = 9. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm².5 mm² .1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2. već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .14 Ohm/km Ro . Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.Strujni krug br.60 + 2x2. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem .15 x 0.60 Ohm Ro= 2.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² . Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .06 Ohm/km Ro = 7.14x0. ili traka FeZn 25x4 mm.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru . Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.03 = 0.krug br.5 mm² Ru=8.06x0.B2. koji se polažu na izolatore po pogonu.B2. odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.020 + 2x7.15 Ohm RaxIa = 9. STR: 29 .754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga . PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .

93/98 ) . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. a način izvođenja el.N. obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . uređaji ( svjetiljke . ) . razvodne kutije i sl. instalacije . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . poznati kao “S” uređaji . Protueksplozijski zaštićeni el. U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. uglavnom samo rasvjetu . instalacije .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. benzinske crpke. ) . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. …. garaže za motorna vozila . 18/67) .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . instalacije provjerimo u Pravilniku o el. sklopni uređaji . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . proizvodnja i prerada umjetnih masa .nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. STR: 30 .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . proizvodnja i upotreba lakova . skladištenje žitarica i sl. Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1.45xIz gdje su: Ib .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . akumulatorske stanice .trajno podnosiva struja kabela In . skladište i pretakanje goriva .

E27 . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . 7 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . B15 ). te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . 23 W STR: 31 . a osnovna mana je slaba iskoristivost . energije i zagrijavnje . 20 . specijalne žarulje ( signalne . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . oblika svijeće itd ) . 35 . kojima je potrošnja 5 puta manja . a životni vijek 10 puta veći . imaju dobreu reprodukciju boje . a produži trajnost . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . Izrađuje se snage 5 . 15 . 11 . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . najčešće su za napon 12V snage 20 . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . imaju dobru reprodukciju boje . baterijske . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . metalizirane . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . kriptonske . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . ili 50W .

rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . za regulaciju svjetlosnog toka . dokovi kolodvori teniski i golf tereni .2900 K ) . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . 1000 . reklamni panoi . 100. velesajamski paviljoni . čuvaju naboj i stabiliziraju struju. 125. VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . ) . Vrijeme propaljivanja cca. bojane . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . . Standardne su snage 50. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. vijek trajanja 6000 do 9000 sati. 6 min . sportske palače . 6 min. 3 min . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Cijevaste su snage 250. VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . 1200. boje TB ( toplo bijela boja . HPI . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. stadioni i sl. za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . s refleksnim slojem . za niske temperature . kondenzator . za rapid – start . SB ( svjetlo bijela boja . skladišnih prostora i sl.Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . . 2 min . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. 700 i 1000 W . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . promjera Ø 38 ili Ø26 mm . parkirališta i sl. skijaške staze . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. 70. Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . za kopirne aparate . Vrijeme propaljivanja cca. skladišnih prostora i sl. vijek trajanja 12000 do 24000 sati. . 400. povijesni spomenici . . Vrijeme propaljivanja cca. 1500 mm . 3 min . 250. dužine 600 . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . velike i visoke industrijske hale . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35.150. Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . Vijek trajanja oko 10000 sati . STR: 32 . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. za osvjetljenje akvarija i cvijeća . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . 2000 i 3500 W . 400. vijek trajanja 10000 do 15000 sati. vijek trajanja 16000 do 24000 sati. 600 i 1000 W . 80. pročelja .3500 K ) . 6 min. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. BB ( bijela boja 4500 K ) . 75. 250. 6 min. 58 W . Standardne su snage 50. 36 . filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . 8 min. 150 W . Vrijeme propaljivanja cca. Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova .

raster .elektromehaničke : pogonska sigurnost .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . ogračiničenje blještanja .svjetlotehnički elementi : reflector .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . prigušnice . povoljna iskoristivost .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine .elektrotehnički elementi :grla . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : . jednostavan I siguran priključak . na gore . sa zračenjem na sve strane . priključne stezaljke . na gore i dolje . kodenzatori I sl. montažni pribor . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . osiguranje protiv vlage I vode . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . kapa . starteri .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade . pretežno direktna . jednolika . indirektna .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . pretežno indirektna . vodiči za unutrašnje ožičenje .širokosnopne . zagrijavanju .mehanički elementi : kučišta . zaštita od napona dodira . svjetiljke sa kosim zračenjem . otpornost prema koroziji . zaštita od smetnji .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama .

visokotlačne živine žarulje .1:1. visokotlačne natrijeve žarulje .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . fluorescentne cijevi toplo bijele boje . fluorescentne cijevi bijele boje. Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . žarulje sa žarnom niti .1:2.UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .mali zahtjevi 75. koju je potrebno postići u prostorijama .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) .srednji zahtjevi 200-300 lux . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .100-150 lux .5 za srednje zahtjeve . a kako je naš standard relativno star . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . visokotlačne metal-halogene žarulje . halogene žarulje . Preporučena skala osvjetljenosti : . a visoki bijele boje .

koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . Osram . Tridonic. ( DALI kontrolni signali ) . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . daljinski upravljači i sl. Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . stupanj zaštite IP55. Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . natrijeve ). IR prijemnici . metal-halogene . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . garaže i sl. DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . stanica za tehničke preglede . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . osjetnici svjetla .

etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. . a nastaju direktnim udarom groma . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje . elektromotora i vodova . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora .

zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Telefonske i informatičke mreže . kao funkcija srednje zaštite .Video kabeli .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .

Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. 1000.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. . Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. .bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka .PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti.C. Napajaju se iz NN mreže. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. .konferencijske veze .RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) .RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt.prebacivanje poziva .preuzimanje poziva .mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . 1600 ili 2000mm). Vanjske instalacije planira. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće.mogućnosti produženog biranja . Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. 1. .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati.i sl. projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija.

nadžbukni i ugradnja u pulteve . podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Postoje tropolne. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. STR: 39 . Način ugradnje ( podžbukni. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. . U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. koje se polažu direktno u beton. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Razvod u prostorima.

Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija.2. požarne liftove . Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . okidanje požarnih klapni na klima sustavima . Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta. Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).instalacija vatrodojave . protupožarna vrata. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: .vatrodojavne centrale . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . protupožarne zidove. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. .automatskih javljača požara . zatvaranje protupožarnih vrata. U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . dvije i četiri petlje. Ove centrale se proizvode sa jednom. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : .Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea.instalacija odimljavanja .adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. alarmiranje. U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ). Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta. sustavu centralnog nadzora i sl.ručnih javljača požara . STR: 40 . Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.instalacija šprinkler uređaja .alarmnih truba ili sirena . Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. testiranje i rad same centrale. kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira.linijska . te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma.

Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni.8mm ili negorivim vodičima . U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. velike konferencijske sale i sl.kombinirani javljač požara . U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . strojarnica i sl. .obične ili analogne . grananje instalacije i sl.optički javljači požara . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja .termički javljač požara . uključenje ventilatora odsisa dima. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. To je elektronski slog centrale koji nadzire.ručne vatrodojavne javljače požara .automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe.termodiferencijalni javljač požara . Termički. spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . praonica. Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. Automatske javljače požara dijelimo na : .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . STR: 41 .ionizacioni javljač požara . Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.2m. a onda postaju radioaktivni otpad ). VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara.

Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. 2. od koje se dovodi do TV utičnice.PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm².ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. paralelno s telefonskom instalacijom . a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. STR: 42 . Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).razvoda TV signala iz kabelske TV . Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. Cijevi se polažu direktno u beton. Stanice se napajaju NN naponom 220V . RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. . U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. ZAU .razvoda TV signala iz satelitskog prijema . Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja .3. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP.). multiswitch odcjepnici za 4 grane. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . gdje god je to moguće. Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. što zavisi o konfiguraciji mreže. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . . Prijemnici TV signala . Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Na svakoj etaži postavljaju se tzv.

ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu.4. Izrađen je u modularnoj izvedbi.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). VIDEO PARLAFONI I EL. . . Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala.tipkala koje se montira pored ulaza u stan. . STR: 43 . Razgovor teče izmjenično. PARLAFONI . . . Kompletna instalacija se sastoji od: . Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. el zvona ili pozivnika (zujalice ) .jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.

montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. monitora te videomultipleksera. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. brave .protuprovalne centrale .sirene .protuprovalnih signalizatora . STR: 44 . video rekordera.el. odnosno deaktiviranje zaštite. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. te otuđenja imovine. te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. Instalacija se sastoji od: . Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl.5. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale.šifratora .

Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju.2m na udaljenosti od 7-12m. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . STR: 45 . Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju.6. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1.

Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. Omogućene su slijedeće vrste poziva: . zujalice .uključuje ga sestra iz bolesničke sobe.Signalizacija – gost u sobi .bolesnik poziva iz sobe .hitan poziv . display . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. blagovaonica i sl. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme. Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički.Centrale .noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).poziv iz kupaonice . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.Razriješne kombinacije . Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . .Poziv sobarice . Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. sanitarnih prostora.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta.Pozivne kombinacije . STR: 46 . tasteri za resetiranje i sl.8mm. ordinacija.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . . kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice. Na ručnom handsetu.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija.normalan poziv . U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje.Signalna svjetla .Signalizacija – soba pospremljena .Poziv SOS iz kupatila . Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. RAZVOD INSTALACIJE 7.

kao što su škole. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. STR: 47 . sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. . INSTALACIJA EL. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. sportski objekti i sl. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. bolnice.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP .8. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. zdravstvene poliklinike. štopanje vremena. zvona u određenom vremenu. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu.. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. ulaznim holovima.50Hz.

Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta.30W . Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja.4m od poda. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. na visini 1. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik.9. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. sportske dvorane. STR: 48 . RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. 4. kino dvorane i kazališne dvorane. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. i 3W. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. konferencijske sale i sl. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). poslovni objekti. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. kazališta.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. žirafe. 20. hoteli i sl. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. želježničke postaje .

5mm².3 m b = 15 m c = 2. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3. 2.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama.4 m c = 2. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.volumen prostora 1.9 m V = 49.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. . ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . STR: 49 .3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0.

STR: 50 . između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera.antene na krovu objekta . u dupleks vezi. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Sustav se sastoji od: . .10. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći.nitro-oksidul . zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC .primopredajnika smještenog u objektu . te napaje sve ostale elemente sustava.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti.centralne jedinice . . OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . dok se el brava montira u dovratniku.RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: .čitača kartica . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore.konektora . Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja .SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta. Instalacija se sastoji od: . Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator.električne brave .primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V.PC kompjutera sa printerom . Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.komprimirani zrak .2m.kisik .Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.

Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : .predajnika UHF . Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. Konzole mogu biti i PC –ovi. STR: 51 .razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu.informacijske svijetiljke . Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . tvornicama.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata.. Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima. "slobodno" i "odsutan" .modula za punjenje . grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. Malih su dimenzija . Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.glavnih i pomoćnih semafora na zidu . Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije.3m. .SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja.konzola za upravljanje . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom.napojnog modula . lagani i otporni na udare. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.priključne kutije sa napojnim elementima . "čekaj". poslovnim objektima i sl. Instalacija se sastoji od : .centrale . Instalacija zauzeća se sastoji od: .. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.antene .stolne kombinacije sa tasterima .

Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. te javlja alarm. plamenici kotlova. ELEKTROMOTORNI POGON. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. mora i sl. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Ako nema protoka zraka. freona .) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.D. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. motori ventilatora. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. dizalice topline. rashladni sustavi. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. vode . osim elektroinstalacija jake i slabe struje. glikola. STR: 52 .. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. U slučaju nestanka napajanja. elektrogrijači bojlera isl.

te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. motorne zračne žaluzine i sl. velke poslovne zgrade. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom.DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. . kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. motorni ventili .ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. koja sadrži: . upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. sklopke . kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . Naime. .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . signalne sijalice isl. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. alarmi. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. ventilatora. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo.). aerodromi i sl. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka .) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici .ZAŠTITA MOTORA . mjerenjem utroška hladne i tople vode . Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . klimatizacijom poslovnih prostora . Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa.razvodne ploče elektromotornog pogona . hoteli.2. bimetalni relei ) . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. potrebni relei . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. ograničen na prikaze STR: 53 . pripreme potrošne tople vode. žaluzina isl. termostati. velike sportske dvorane. . Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki.SHEME REGULACIJE 4. kazališne zgrade . . mjerenja i sl. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava.

Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. . .CD ROM drive. temperatura).32MB memorije. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature . statusi električnih motora. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. primarne i sekundarne mreže . Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema.DDC podstanica . Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB.3. pumpi.miš. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl.. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.44MB.. relativnih vlažnosti.glavnih veličina. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju.centra. prekoračenja graničnih vrijednosti.software . .CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . npr. ventilatora.Rarvoda .tastatura . . centralne jedinice . . iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno. 1. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. . mjerenja temperatura.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. postojeći alarmi. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena. Unos. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. poput stanja instalacije.Opreme u polju .5” floppy drive. Sve važne informacije o instalacijama.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer.kolor monitor . STR: 54 . Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada.

diferencijalni tlak.) 3. U to spadaju i kontakti sklopnika. motori žaluzina i sl.) 5. pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. relea. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. termostati . STR: 55 . Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu.Modul za brojanje impumlsa CO .. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru.. regulacijske žaluzine. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. AO. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu. Analogni ulazi AI . Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. prikazuju na ekranu. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera .) 4. pumpi. alarmi) 2.. Ring još nazivamo i primarnom mrežom.. ventili. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task).odgovor.beznaponski kontakti (statusi.mjerenja (temperature.. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. start/stop ventilatora. pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. . OPREMA U POLJU .SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama.. Digitalni izlazi DO .PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici .. elementi koji se montiraju na sustavu.. Digitalni ulazi DI .. brzine strujanja zraka.start/stop komande (npr. relativne vlažnosti. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama.mjerenje utroška rashladne . otvaranje/zatvaranje žaluzina.AI. Analogni izlazi AO .regulacijske komande (ventili. presostati.

kotlovnici .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl.SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama . PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .D.

instalacija sportskih semafora instalacija el.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta .IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) . AERODROMI.JAVNI OBJEKT ( POŠTE.IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . satova .

STR: 58 .