SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. 4.1. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.

instalacija centralnog grijanja . . izvođač . ostali projekti ( tehnološki projekt . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) .Tvrtke koje se bave projektiranjem . marine i sl. Sudionici u gradnji . instalacija gromobrana . gradnje . . bolnice . vanjski razvodi ( n. rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . projektant . stambeno-poslovni objekti . restorani . sportski objekti . instalacija razvoda tehnološke pare .n. nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . ugostiteljski objekti . kotlovnice . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . poslovni objekti . četiri primjerka glavnog projekta . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . kafići . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . revident .UVOD .Vrste objekata : stambeni objekti . mehanička ventilacija . instalacija potrošne tople vode . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . građevni projekt .instalacija vodovoda i kanalizacije . zaštita od buke . trafostanice . prostorije korištene u medicinske svrhe . projekt uređenja okoliša i sl. zračno grijanje i klimatizacija . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. instalacija slabe struje . vanjska rasvjeta isl.Instalacija jake struje . hoteli . projekt ugradnje opreme .Investitor . kabelski razvod . projekt instalacija . nadzora i inspekcija . N. koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . industrijski objekti .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . instalacija razvoda plinova .

Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 13/68 ) 4. list 68/88 ) 3.Gradilište Uređenje gradilišta . 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. list 13/78 ) 5. list 53/88 ) 2. N. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. N.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . Pretvarači 8.el. Električna razdioba . pregrađivanje i sl.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . Provjera pregledom 2. instalacija napajanja iz n. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. Tehničke zaštitne mjere od požara 3.zahtijevima za postavlajnje el. Sigurnosni sistemi III. Isključenje u slučaju hitnosti 10. ) .presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . Sklopni blokovi 10.min. oprema i uređaji koji troše el.dozvoljeni padovi napona . Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. instalacija 3. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Sklopni uređaji 4. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. El.min. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . INSTALACIJA 1. 5 Ohma ) 5. Akumulatori 9. OSNOVNE ODREDBE II. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . Ispitivanja STR: 9 .5 mm ² . Uređaji za isključenje električne instalacije 5. Rotacijski strojevi 7. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara . Funkcionalno uključenje i isključenje IV.n. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. ostale mjere ) 2. presjek bakrenog vodiča 1. energiju 11. Razdvajanje strujnog kruga 8. Transformatori 6.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . presjek aluminijskog vodiča 2.5 mm ² .el. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9.

Uf Uf Zk < -----. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1.= -------Ii kx In STR: 10 . zaštitno izoliranje . N. zaštitna strujna sklopka . ZAŠTITNE MJERE U N. mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . nemetalni tornjevi . zaštitna naponska sklopka 2. metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. n.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. n. nulovanje . bakrene žice ili trake . tvornički dimnjaci Crkve .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . koji prihvataju grom Odvodi .metalni vodljivi dijelovi na krovu . zaštitno uzemljenje . Opći uvjet za nulovanje u n. OPĆE ODREDBE II. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn .ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . aluminijske trake Hvataljke . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . zvonici .

n.dio struje dozemnog kratkog spoja R . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. n. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7.01 3. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. n.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12.Uf fazni napon .= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . radno uzemljenje 9.In nominalna struja osigurača ili okidača . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. mreži 6.25 za elektromagnetske okidače 2. n. n.redukcioni faktor Ik .A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10.Ii = kxIn struja isključenja . voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. n.Gdje je : .zaštitno uzemljenje .5 za osigurače Granična dužina n.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .k= 1. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . Uf L < -----------------------------. n. mreži 8. Zaštita od požara 16.Zk impendancija petlje kvara . mreži 4. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. mreži 5. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . Primjena zaštitnih mjera u TS .

TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0. 1800 mm ( visina ) . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. sa sklopnim blokovima punjenim plinom.Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). STR: 12 . Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. cca . Glavni izvori napajanja . Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) .4 kV . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA .elektroagragatska postrojenja . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup. te SN i NN postrojenje . Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP . Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno.4 kV . HPT . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca .4 kV . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS .e. Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore .distributivna elektroenergetska mreža .Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP .1.niskonaponska mreža 0. 2. Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². 1x1000 kVA) . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1. 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) .transformatorska stanica 20(10)/0.uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1.srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2. i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . VODOVOD I KANALIZACIJE . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . HRVATSKE CESTE i sl. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka .

85 na željeni faktor 0. Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. n. potpuno je blindirano. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²). Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA .5% i 5% Spoj V. priključenih na n. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . spoj Dyn 5 . 1 kom polje vanjske rasvjete . Zaštita transformatora STR: 13 . Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA .NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. asinhroni motori. 2x(40x10 mm). kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . ručna regulacija napona 2. smještenim u trafokomori. obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. strani. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0.kojim je omogućen popravak faktora snage 0.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. mjernog polja i dva trafo polja. S prednje strane zatvoreno je vratima. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori.Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . osiguračima s udarnom iglom . koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. 1 kom spojno polje . položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. N. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. cca.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr .4 kV .95 .Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. n. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. napon primara 10 (20) kV . napon kratkog spoja 4% . Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. napon sekundara 400/231 V . Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja .

Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. tj. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage . koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . a pošto građevina bolnice . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA . nulti vodič niskonaponske mreže . iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje.81 A. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora. nul” točka dizel električnog agregata . metalna konstrukcija transformatora . zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . koji ima nazivnu struju In=4. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja .Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani.u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač. s pokazivačem maksimalne struje. odvodnici prenapona . uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. ostali uzemljivači . koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora.Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja.Mjere se svi fazni i linijski napon.

73 x 10 Udarna struja k. 1.41 x 14. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.0007 + 0.Tehnički proračuni 1.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0.01 = 0. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.s.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.s.73 x 0.5 kA 3 x Um 1.s.1 x 0.8 x 1.9 x 14. gdje je Zm otpor 10kV mreže .)² = 0.s.9 kA Trajna struja k.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.s.= ----------------= 0. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.5 = 36.s.44 x ( -----. Proračun struje k.4² x 4 Zt=-------------.0107 STR: 15 .63 Z = 0.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .1 x Un 1. iznosi Z=Zm+Zt . na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.8 kA 3 xZ 1. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.8 x 0. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.s.s.44 x ( -----)² = 0.1²+ 0.4 Zm=0. jer min.1 x Un 1.s. na 0. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.95² = 13. . iznosi : 1.5 x 0. a Zt je otpor transformatora .= ----------------= 36 A 3 x Un 1.01 = 12 mm² 2.s.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. s. Struja k.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0. Proračun struje k. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.

533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.4 kV strani .8 = 21. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem. koji se može opteretiti strujom 1025 A. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to . 50x10 mm . Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . s.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) .86² = 20.08²+ 0.= ----Iz rxIk gdje je: Ud .s. 3. Spoj transformatora i trafo polja na 0.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.9 x 23. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.12 m i razmak uporišta 1. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1.1 m .Udarna struja k.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) . STR: 16 . iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. iznosi : S = 7.5 x 21.41 x 23. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže .73 x 0.= ----------------= 910 A 3 x Un 1.5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. Iz .4 x 23.8 = 16. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .8 x 0. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.= 0.6 kA Snaga k. iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.s.redukcioni faktor .364 Ohma .45 m .s. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.5 x It x t = 7.25 do 1. Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 .4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.5 x 1.8 = 50 kA Trajna struja k.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.dozvoljeni napon dodira (V) . koje treba izbjegavati. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV . r .s.73 x 0. Ik .ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.

hotelima i sl. Samostalni izvori električne energije . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1.uređaji sa akumulatorskim baterijama 1. Kompaktno .1 x ( PFe + PCu ) 1. ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ).3 + 6. potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . 6x4 m . Konstruktivne izvedbe : prenosni .Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . po mogućnosti blizu TS . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. Osnovni sklop je motor-generatorska grupa . strojarnici . gdje su : PFe gubici u željezu .5 ) = 8. cca. komandnim ormarom za automatsko upravljanje. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama .58 kW . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2..vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda. sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator.radna snaga P= Pm x g .faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. visine 3. prevozni . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta .5 m . kontejnerski .8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja . aku baterijom .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg .1 x ( 1.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . a PCu gubici u bakru .elektroagragatska postrojenja .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4.2xIg STR: 17 .

napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama.Ip = kxIn = 2. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . izmjenjivača . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . baterija .5 sek. kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0. Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. baterija . by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete .5 2.2xIg = 2. izmjenjivača .5-3. statičke bypass sklopke . a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. STR: 18 .

zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . a za strujni krug ostalih trošila 5%. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. a za strujni krug ostalih trošila 8%. ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . ali ne više od 0. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. petljasti tip mreže . Za strujni krug rasvjete 3%.vršno opterećenje (u kW) i . Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . pouzdano snabdijevanje . STR: 19 .PRORAČUNI 1. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 5%. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . 2. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl.005% po dužinskom metru iznad 100 m.2 do 0.2. snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže .faktor istovremenosti Pi . vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. Opterećenje. proračunavamo vršnu snagu ( u KW). kabel ne smije biti opasan za okolinu .Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta.05 do 1 .8 .5%.

za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1. struje kojima možemo opteretiti kabel. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .pad napona dionice uuk .ukupni pad napona STR: 20 . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max.Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .trajno dopuštena struja ud . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.752 .85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.Proračun pada napona računamo prema: .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N. do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² . U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .korekcioni faktor polaganja kabela It .B2.

Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase . ali i sa Al vodičima . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. tako da između žila postojim staza .45 2. jednožilni i višežilni .47 4. industrijska postrojenja i sl.23 4.S.5 mm² do 6 mm² .EO4 39 66 30 35 1 103 0.RS 10 18 15 10 1 52 0.5 1 29 1.KRO1 178 290 110 2X150 0.5mm² Kabeli se koriste za razvod el.05 2. PGP ) –višežilni ( 2. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . U suhim i vlažnim prostorijama . PP41 4x50mm².GRP1 65 110 40 95 1 138 1. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja .Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .006. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase . U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase . PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². Primjer označavanja PPY 5x1.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . energetske razvode . instalacija kako u zatvorenim objektima .C0.5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .07 RS . energetske razvode .5 mm² do 16 mm² .54 RS . a ne smiju se polagati u zemlji . instalacije u zatvorenim . Samo u suhim prostorijama.C0. PP41 -A 4x50mm².19 3.3. Vodiči su žice od 1. Koriste se za gradske razvodne mreže .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N. s izolacijom i plaštem od PVC-mase . Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . Koriste se za gradske razvodne mreže . industrijska postrojenja i sl. Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) .4 2 13 15 2. na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Primjer označavanja PP00 3x1. Samo u suhim prostorijama.S. . PP00 -A 4x50mm². Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline . a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N. jednožilni i višežilni .38 1. suhim prostorijama . Vodiči su žice od 1.5 mm² do 35 mm².90 320 1.5 mm²+ PY1. Primjer označavanja 4x P1.Koriste se sa Cu .5 1 5 25 1. Primjer označavanja PP/R 3x1.5mm². Primjer označavanja .Najčešće se koriste sa Cu vodičima .88 EO4 . Vodiči su žice od 1. STR: 21 . ili uže od 10 mm² do 400 mm². za napajanje potrošaća manjih snaga .K.38 KRO1. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .43 GRP1.5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .5 1 22 1.010.K.

B2. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. razmak od 50 cm. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . ( prilog ) . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ).1 m.zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. priključke u nivou poda . a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje.771. koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. u metalne kanale za el.Police se pričvršćuju na konzole . u plastične parapetne kanale i sl. Na uže za uzemljenje spaja se : . na perforirane metalne kabelske trase . ili pomoću mehanizacije . Kabeli se polažu ručno . koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . . Polaganje el. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min.5 m odnosno 1. ) .metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . STR: 22 . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm.

betonske temelje pomoću vijaka. energije . razvod el. razvod el. tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . međusobno odvojenih . Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . sekcija “ agregat” i sl. Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . Ugrađuje se na pročelju građevine . industrijskim postrojenjima . Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . gradilišta i sl. Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . energije .3. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . Koriste se tipski ormari . GRP se sastoji iz više sekcija .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . hoteli i ugostiteljski objekti .Montiraju se na tipizirane armirano . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. plastične izvedbe . GRP se sastoji iz više sekcija . n. energije ( sekcija “ distribucije “) . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti .Veći objekti priključuju se direktno na KRO .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. bolnice . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . ) STR: 23 . Koriste se tipski ormari . razvoda javne rasvjete i sl. ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Kućni priključni ormarić ( KPO ) . mrežama . Održavanje ormara nije potrebno . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . . energije u distributivnim . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. distributivnu elektroenergetsku mrežu . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . n. distributivnu elektroenergetsku mrežu . međusobno odvojenih .

. 50 kA STR: 24 .1 U Ik” = -------------1. praonica .100. Izrađuju se za standardne : . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su .5 – 2. s. 10 .73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16.Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . 2500 A .25.400.63. kotlovnica .200.5 mm . rashlad i sl.katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . ) .struje opterećenja I . 250 . strujnim krugovima .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal .40. garaža .nominalne struje od 100 . često plastificirani .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . 1000 . 35 . nadgradni ( montiraju se na zid ) . 160 . koji omogućuje daljinsko okidanje .Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1.tehnološke cijeline ( kuhinja . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ). 400 . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . Toplinski okidači su podesivi . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .struje k.630 i 1200 A.Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1. restoran . ojačani L profilima . n.

630A Upravljački napon : 24. pomoćni kontakti .110. Jednopolni . što je vrlo povoljno za mrežu. 6.20.225.10.36.4.3 . četveropolni .630.63. Nazivne struje : 14.315. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr.3-0.s. 0.63. C i D ( H.40.500.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. 220. s. L.80. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .63. tropolni . 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.400.32. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Nazivne struje podnožja : 25 . .25.125.50.25.10. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .16.80.4. 250 . 630 .48. 0.160.20.25.160. L.40. ) STR: 25 .80 A Nazivna struja greške : 0.63.10. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači . Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. Nazivne struje : 6. Struje k. 300-500 A isl. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. magnetski svitak i komora za gašenje luka .5 A . 3-5 A 35-50 A .500.90. K ).8.16. 1000.40. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.5 A Sklopnici Oblik sklopke . 1250 A.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . 0. ( ili preopterećenja ) . 400 . Struje k.10 (15. Struje k.355. s.20.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .25.s.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja .s.25. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.50.16.32. 40. kao i za ograničavanje struja k.100.60. 0.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k.200. C i D ( H. ( ili preopterećenja ) .50.250.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti . K ).40.1 .8.16.03 . dvopolni .110. 63 .32. s.80. Nazivne struje podnožja : 100 .s.250.400.

Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.329 ) kVAr .5 do 960 kVAr.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . voltmetri . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. napon. cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el. trofazna . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V.Kontakti releja su mirni . vremenski releji .0. uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju .priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . STR: 26 .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12.85 . energije kW sa pokazivačem maksimuma .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . zaštitni releji . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije .za mjerenje radne ( djelatne ) el.95 Q = Pv ( 0. 24. Pored troškova za isporuku . odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .jednotarifna .62 . grupna i centralna kompenzacija . Proizvode se u spektru od 17. radni . 36 i sl. energije kVAr . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0. dvotarifna . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora .jednofazna .9. energije : . Postoji pojedinačna . trotarifna .za mjerenje jalove el. snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .

TN-C –sistem .A5. zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . instalacije plina i sl. PEN vodič . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . ) . kanalizacije .TN-C-S –sistem .TN-S –sistem . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.B2. centralnog grijanja . zaprekama .741. metalne konstrukcije unutar zgrade . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V.4.) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja.730. gromobransku instalaciju STR: 27 .n. klimatizacije . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.070.B2. metalne konstrukcije zgrade . Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema .) U n. koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič .

Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.( termomagnetni okidač ) .533 x 80 = 42. 500 mA i sl.4 s .231x0. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .533 Ω ZsxIa = 0.029 + 0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .412 = 0.06x0.231 Ω/km Ro . za 220 V iznosi 0.B2.588x0.231Ω/km Ro= 0. t = 0.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.23x0.231/2x0.741 i na pr.5 mm² Ro=0.specifičan otpor kabela (Ω/km) .TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.025 + 0.4 sekunde.Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači .025+2x2.012+2x8.025= = 0.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .049 + 0.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N. tj.krug br.110+2x0.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .Zaštitno strujne sklopke PRILOG .018 + 0.impendancija petlje kvara Ia .588Ω/km Ro= 2.04+2x0. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .06Ω/km Ro=8. ) STR: 28 .

Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .krug br.60 Ohm Ro= 2.06x0.15 Ohm RaxIa = 9. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru .2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2. ili traka FeZn 25x4 mm. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji .14 Ohm/km Ro . koji se polažu na izolatore po pogonu. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² . već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.06 Ohm/km Ro = 7. Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .020 + 2x7. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja .15 x 0.otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .5 mm² Ru=8. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm².60 + 2x2.5 mm² .27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .B2. PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N. STR: 29 .B2.03 = 0. a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem .025 = 9.Strujni krug br. odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći .14x0.

uređaji ( svjetiljke . ) . instalacije .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. akumulatorske stanice . Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1.nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . instalacije . sklopni uređaji . proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . proizvodnja i prerada umjetnih masa . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . Protueksplozijski zaštićeni el.45xIz gdje su: Ib .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. STR: 30 . 93/98 ) . poznati kao “S” uređaji . a način izvođenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. skladište i pretakanje goriva . 18/67) .trajno podnosiva struja kabela In . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. uglavnom samo rasvjetu . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. garaže za motorna vozila . …. razvodne kutije i sl. proizvodnja i upotreba lakova . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el.N. benzinske crpke. izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. ) .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . skladištenje žitarica i sl.struja za koju je strujni krug projektiran Iz . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane .

auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . najčešće su za napon 12V snage 20 . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . a životni vijek 10 puta veći . imaju dobru reprodukciju boje . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . ili 50W . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . B15 ). 11 . 15 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . kriptonske . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . imaju dobreu reprodukciju boje . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . baterijske . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . 20 . a osnovna mana je slaba iskoristivost . 35 . a produži trajnost . kojima je potrošnja 5 puta manja . specijalne žarulje ( signalne . 7 . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . oblika svijeće itd ) . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . Izrađuje se snage 5 . metalizirane . E27 . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . 23 W STR: 31 . energije i zagrijavnje .

HPI . za kopirne aparate .3500 K ) . Vijek trajanja oko 10000 sati . dokovi kolodvori teniski i golf tereni . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . 150 W . . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . 75.150. DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . ) . VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . Vrijeme propaljivanja cca. boje TB ( toplo bijela boja . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. SB ( svjetlo bijela boja . . velesajamski paviljoni . 700 i 1000 W . Standardne su snage 50. prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . skijaške staze . 70. za regulaciju svjetlosnog toka . kondenzator . sportske palače . Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. 400. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . skladišnih prostora i sl. bojane . vijek trajanja 6000 do 9000 sati. čuvaju naboj i stabiliziraju struju. Vrijeme propaljivanja cca. velike i visoke industrijske hale . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . 2000 i 3500 W . 400. pročelja . reklamni panoi . 6 min. 1200. VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . Standardne su snage 50. 3 min . 125. 36 . 1000 . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. s refleksnim slojem . 8 min. 250. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . 58 W . Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . 6 min . povijesni spomenici . BB ( bijela boja 4500 K ) . 3 min . dužine 600 . skladišnih prostora i sl. stadioni i sl. Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. 100. Vrijeme propaljivanja cca. Cijevaste su snage 250. 6 min. za niske temperature . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. 1500 mm . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . 250. 600 i 1000 W . za rapid – start . STR: 32 . 6 min. . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. za osvjetljenje akvarija i cvijeća .2900 K ) . parkirališta i sl. Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. 2 min .Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . 80. . Vrijeme propaljivanja cca. vrijeme ponovnog propaljivanja cca.

pretežno indirektna .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . na gore . na gore i dolje . jednolika . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : . pretežno direktna . raster . osiguranje protiv vlage I vode .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . kodenzatori I sl.širokosnopne . svjetiljke sa kosim zračenjem . sa zračenjem na sve strane .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . zaštita od napona dodira . jednostavan I siguran priključak . montažni pribor .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . ogračiničenje blještanja . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . povoljna iskoristivost .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama .mehanički elementi : kučišta . zaštita od smetnji . starteri . prigušnice . kapa . priključne stezaljke . vodiči za unutrašnje ožičenje . zagrijavanju . otpornost prema koroziji .svjetlotehnički elementi : reflector . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . indirektna .elektrotehnički elementi :grla .elektromehaničke : pogonska sigurnost .

5 za srednje zahtjeve .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : .1:1.vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : . koju je potrebno postići u prostorijama . fluorescentne cijevi bijele boje.bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . visokotlačne živine žarulje . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . fluorescentne cijevi toplo bijele boje . visokotlačne metal-halogene žarulje . Preporučena skala osvjetljenosti : . halogene žarulje .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima .mali zahtjevi 75. Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 . visokotlačne natrijeve žarulje .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . a kako je naš standard relativno star .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) . a visoki bijele boje .1:2.boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ). Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .100-150 lux .srednji zahtjevi 200-300 lux . žarulje sa žarnom niti .

ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. natrijeve ). Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . Osram . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . osjetnici svjetla . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . garaže i sl. kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . daljinski upravljači i sl. a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . IR prijemnici . Tridonic. ( DALI kontrolni signali ) . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . stupanj zaštite IP55. stanica za tehničke preglede . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . metal-halogene .

glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . a nastaju direktnim udarom groma . elektromotora i vodova . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora .

kao funkcija srednje zaštite .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Telefonske i informatičke mreže .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .

mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. 1. 1000. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt.preuzimanje poziva . Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. . .i sl. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Vanjske instalacije planira. “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. 1600 ili 2000mm).mogućnosti produženog biranja . Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima.konferencijske veze . U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija. Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije.C. projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . . Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. .prebacivanje poziva .bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. Napajaju se iz NN mreže. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima.

Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. nadžbukni i ugradnja u pulteve . . Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice .telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. STR: 39 .TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Način ugradnje ( podžbukni. koje se polažu direktno u beton. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. Razvod u prostorima. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Postoje tropolne.

Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).2. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija.instalacija odimljavanja . Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. protupožarna vrata. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta.ručnih javljača požara . Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: .alarmnih truba ili sirena . sustavu centralnog nadzora i sl. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . dvije i četiri petlje.automatskih javljača požara . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom .ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : .vatrodojavne centrale . alarmiranje. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. protupožarne zidove. zatvaranje protupožarnih vrata. Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Ove centrale se proizvode sa jednom. Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama. okidanje požarnih klapni na klima sustavima . U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).instalacija šprinkler uređaja . testiranje i rad same centrale. STR: 40 .adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta. kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma.linijska .instalacija vatrodojave . požarne liftove . .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: .

Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. grananje instalacije i sl.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. To je elektronski slog centrale koji nadzire.ionizacioni javljač požara .obične ili analogne . Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara .2m. STR: 41 . a onda postaju radioaktivni otpad ).VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. velike konferencijske sale i sl.kombinirani javljač požara . uključenje ventilatora odsisa dima.automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Termički. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: .ručne vatrodojavne javljače požara . spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja.8mm ili negorivim vodičima . termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja .optički javljači požara . .termički javljač požara . Automatske javljače požara dijelimo na : .U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” .termodiferencijalni javljač požara . strojarnica i sl. a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. praonica. Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.

Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Prijemnici TV signala . Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². multiswitch odcjepnici za 4 grane. 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. . Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV).PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima . Na svakoj etaži postavljaju se tzv.3. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Cijevi se polažu direktno u beton. Stanice se napajaju NN naponom 220V . Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). što zavisi o konfiguraciji mreže. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . ZAU . RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm .PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. paralelno s telefonskom instalacijom . . Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt.razvoda TV signala iz kabelske TV . zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . gdje god je to moguće.). 2. od koje se dovodi do TV utičnice.razvoda TV signala iz satelitskog prijema . STR: 42 .

Kompletna instalacija se sastoji od: . Izrađen je u modularnoj izvedbi.4.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi. . Razgovor teče izmjenično. .6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ).električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. PARLAFONI . Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. el zvona ili pozivnika (zujalice ) . U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. . . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. STR: 43 . . releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala.tipkala koje se montira pored ulaza u stan.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale.el.protuprovalnih signalizatora . odnosno deaktiviranje zaštite. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. STR: 44 .šifratora . video rekordera.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale.5. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata.montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. brave .protuprovalne centrale .sirene . Instalacija se sastoji od: . Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. te otuđenja imovine. Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. monitora te videomultipleksera. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale.

Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1.6. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO.2m na udaljenosti od 7-12m. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. STR: 45 . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube.

Signalizacija – gost u sobi . Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. Omogućene su slijedeće vrste poziva: . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE .Pozivne kombinacije .Centrale .Poziv sobarice . Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. zujalice . Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu.Signalna svjetla . . Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije .uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. sanitarnih prostora. Na ručnom handsetu.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.Poziv SOS iz kupatila .ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom .Signalizacija – soba pospremljena . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama.Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.Razriješne kombinacije . dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. tasteri za resetiranje i sl.Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice. RAZVOD INSTALACIJE 7. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). display . blagovaonica i sl.noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv).normalan poziv .bolesnik poziva iz sobe . STR: 46 .hitan poziv . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. .poziv iz kupaonice .8mm. ordinacija.

ulaznim holovima. . zvona u određenom vremenu. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. STR: 47 .50Hz. bolnice. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. INSTALACIJA EL. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima.8. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. kao što su škole. sportski objekti i sl.. koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . zdravstvene poliklinike. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. štopanje vremena.

poslovni objekti. Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. sportske dvorane. hoteli i sl. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. kazališta. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika .) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. želježničke postaje . konferencijske sale i sl. Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa.4m od poda. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. STR: 48 . kino dvorane i kazališne dvorane. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. žirafe.30W . Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. na visini 1. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. 20. 4. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja.9. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). i 3W.

ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. .4 m c = 2.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1.5mm². STR: 49 . Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P.ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.3 m b = 15 m c = 2. 2.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.volumen prostora 1.9 m V = 49.

nitro-oksidul .napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene.primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . te napaje sve ostale elemente sustava. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja .SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: .konektora . Instalacija se sastoji od: .antene na krovu objekta . Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. .centralne jedinice .koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme.2m.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. u dupleks vezi. dok se el brava montira u dovratniku.razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.primopredajnika smještenog u objektu . . Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći.komprimirani zrak .RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.PC kompjutera sa printerom . Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Sustav se sastoji od: . između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. STR: 50 . Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO.kisik .električne brave . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara.čitača kartica . Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.10.

S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. "slobodno" i "odsutan" . slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.glavnih i pomoćnih semafora na zidu . Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. Instalacija se sastoji od : . Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto".modula za punjenje .napojnog modula ..razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. poslovnim objektima i sl.3m. .informacijske svijetiljke . Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : . grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). "čekaj".SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama. Instalacija zauzeća se sastoji od: .osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.antene .stolne kombinacije sa tasterima .. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Malih su dimenzija . Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom. tvornicama. STR: 51 . Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima. Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente.predajnika UHF . Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. lagani i otporni na udare.centrale .priključne kutije sa napojnim elementima . Konzole mogu biti i PC –ovi.konzola za upravljanje .

REGULACIJA I DDC NADZOR 1. osim elektroinstalacija jake i slabe struje. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. elektrogrijači bojlera isl. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. mora i sl. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. U slučaju nestanka napajanja. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. STR: 52 . Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. Ako nema protoka zraka. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. motori ventilatora. vode . Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. freona . TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. dizalice topline. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. ELEKTROMOTORNI POGON. glikola.D. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. rashladni sustavi.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka.. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. te javlja alarm. plamenici kotlova. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. uređaje za prepumpavanje kanalizacije. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom.

.razvodne ploče elektromotornog pogona . velke poslovne zgrade. bimetalni relei ) .SHEME REGULACIJE 4. motorne zračne žaluzine i sl. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama .). . a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . klimatizacijom poslovnih prostora . sklopke . 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. . signalne sijalice isl. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. motorni ventili . pripreme potrošne tople vode. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. kazališne zgrade . . žaluzina isl. Naime. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. mjerenja i sl. termostati. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu.DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije.UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” .ZAŠTITA MOTORA . Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. aerodromi i sl. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. alarmi.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora.ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . ventilatora. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. ograničen na prikaze STR: 53 . U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. potrebni relei . velike sportske dvorane. Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. hoteli. mjerenjem utroška hladne i tople vode . U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. koja sadrži: . Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. te elementima u polju kao što su osjetnici temperature.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki.2.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu.

Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. Unos. . To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature .KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: .tastatura . Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. postojeći alarmi. . pumpi. STR: 54 .kolor monitor . Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. centralne jedinice .44MB. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju. primarne i sekundarne mreže . ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd.software . vrijednosti pojedinih varijabli i sl. poput stanja instalacije.glavnih veličina.. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta.3.miš. prekoračenja graničnih vrijednosti.. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. ventilatora. mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. npr. . iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno.Opreme u polju .CD ROM drive.DDC podstanica . mjerenja temperatura. Sve važne informacije o instalacijama. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. statusi električnih motora. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator.Rarvoda .centra. 1. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku.5” floppy drive.32MB memorije. . Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. temperatura). . relativnih vlažnosti. tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . .CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica.

) 4.) 3.. otvaranje/zatvaranje žaluzina. motori žaluzina i sl.mjerenja (temperature.start/stop komande (npr.. STR: 55 .. AO... pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. Analogni ulazi AI . Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. presostati. relea.mjerenje utroška rashladne .PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera .AI. Digitalni izlazi DO .SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. U to spadaju i kontakti sklopnika.odgovor. Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja.. start/stop ventilatora. OPREMA U POLJU . alarmi) 2.beznaponski kontakti (statusi.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . Digitalni ulazi DI . pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. regulacijske žaluzine. diferencijalni tlak. ventili. termostati .Modul za brojanje impumlsa CO . Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). brzine strujanja zraka. elementi koji se montiraju na sustavu.) 5. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. prikazuju na ekranu. Ring još nazivamo i primarnom mrežom. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. pumpi. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije.. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1.. relativne vlažnosti. .regulacijske komande (ventili. Analogni izlazi AO . automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu.

STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl.SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 . PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .D. kotlovnici .

IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 . satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . satova .IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta .instalacija sportskih semafora instalacija el. AERODROMI.IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.JAVNI OBJEKT ( POŠTE.

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful