SVEUILINI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUNE STUDIJE

ELEKTRINE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVI, dipl. ing LENA GRGI, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPENITO - GRAENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAENJU TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZATITE OD POARA ZAKON ZATITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMONI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREE - TIPOVI KABELSKIH MREA - PRORAUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOE - RAZVODNE PLOE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOAMA - MJERENJE POTRONJE EL ENERGIJE - IZRADA HEMA RAZVODNIH PLOA ZATITNE MJERE - STUPANJ EL ZATITE OPREME OSTVAREN POMOU ZATITNIH KUITA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA - MALI NAPONI - ZATITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZATITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA S IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAUN RASVJETE - PANINA RASVJETA

STR: 2

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAI TRAKASTI TAPNI PLOASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE TELEFONSKE UTINICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUCI NA GRADSKU MREU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTINICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATINI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREAJ - ZVUNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAUN OZVUENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTRONA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOA EMP - ZATITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORITENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

1. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUNIK DRAGO KELER, MILJENKO MARIEVI I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTRINE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREE VJEKOSLAV SRB 3. 4. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIKE STRUKE

ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAI 5. ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK DRAGUTIN KAISER 6. ZAKON O GRADNJI

STR: 6

UVOD - Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvoenjem instalacija u objektima . - Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ; poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafii , restorani , marine i sl. ; bolnice , prostorije koritene u medicinske svrhe ; industrijski objekti ; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod , vanjska rasvjeta isl. ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE - instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog grijanja ; instalacija razvoda tehnoloke pare ; instalacija potrone tople vode ; mehanika ventilacija ; zrano grijanje i klimatizacija ; instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE - Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje - Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. N. 175/03 i 100/04 ) Ureuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija . Sudionici u gradnji - Investitor ; projektant ; revident ; izvoa ; nadzorni inenjer Idejni projekt Skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rijeenja Glavni projekt Skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i to : arhitektonski projekt ; graevni projekt ; projekt instalacija ; projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnoloki projekt , projekt ureenja okolia i sl. ) Izvedbeni projekt Razraeno tehniko rjeenje graevine , koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanika otpornost i stabilnost ; zatita od buke ; uteda energije i toplinska zatita Graevna dozvola Graevnu dozvolu izdaje upanijski ured nadlean za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte ireg znaaja predviene ovim zakonom. Za manje objekte nije potrebna graevna dozvola. Zahtjevu za izdavanje graevne dozvole Investitor prilae : dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini ( vlasniki list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana ureenja ) ; etiri primjerka glavnog projekta ; izvjee o kontroli glavnog projekta Naelna dozvola Graevna dozvola za pripremne radove i privremene graevine

STR: 7

Gradilite Ureenje gradilita ; dokumentacija na gradilitu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadlenom dravnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZATITI OD POARA ( N. N. 58/93 ) ZAKON O ZATITI NA RADU ( N. N. 59/96 ) TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvaniji za ovo podruje : 1. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 2. Pravilnik o standardima za elektrine instalacije u zgradama ( Sl. list 68/88 ) 3. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima ( Sl. list 13/68 ) 4. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica ( Sl. list 13/78 ) 5. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 4/74 i 13/78 )

STR: 8

PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . OSNOVNE ODREDBE II. UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA 1. Opi uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Elektrina razdioba - presjeci neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia - presjeci zatitnog vodia moe biti manji presjeku faznog vodia - min. presjek bakrenog vodia 1,5 mm - min. presjek aluminijskog vodia 2,5 mm - dozvoljeni padovi napona - el. instalacija napajanja iz n.n. mree 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih troila - el. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih troila - zahtijevima za postavlajnje el. instalacija 3. Sklopni ureaji 4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije 5. Transformatori 6. Rotacijski strojevi 7. Pretvarai 8. Akumulatori 9. Sklopni blokovi 10. El. oprema i ureaji koji troe el. energiju 11. Sigurnosni sistemi III. TEHNIKE ZATITNE MJERE 1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara - zatita od direktnog dodira ( ugradnja u kuita , pregraivanje i sl. ) - zatita od indirektnog dodira ( automatsko iskljuenje napajanja , ostale mjere ) 2. Tehnike zatitne mjere od poara 3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje ( zatita od struja preoptereenja ) 4. Tehnike zatitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor uzemljivaa otpornika prenapona max. 5 Ohma ) 5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona 6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem 7. Razdvajanje strujnog kruga 8. Iskljuivanje strujnih krugova radi mehanikog odravanja 9. Iskljuenje u sluaju hitnosti 10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. INSTALACIJA 1. Provjera pregledom 2. Ispitivanja

STR: 9

PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zatite el opreme ostvarene pomou kuita ( stupnjevi zatite IP XX) Ope karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zatita od el. udara Nadstrujna zatita Trajno doputene struje Uzemljenje i zatitni vodii PRAVILNIK O TEHNIKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinane eline trake ili ice FeZn ; bakrene ice ili trake ; aluminijske trake Hvataljke - metalni vodljivi dijelovi na krovu , koji prihvataju grom Odvodi - spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivaem Uzemljivai - ukopani metalni dijelovi Uzemljenje - skup uzemljivaa spojenih meusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najvie 20 Ohma za specifini otpor zemlje 250 Ohmm . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFINIM OBJEKTIMA Silosi , nemetalni tornjevi , tvorniki dimnjaci Crkve , zvonici , metalni tornjevi i dimnjaci iare Pogonske prostroije i skladita ugroena eksplozijom Pogonske prostroije i skladita eksploziva TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU NISKONAPONSKIH MREA I PRIPADAJUIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. OPE ODREDBE II. ZATITNE MJERE U N. N. MREI I PRIPADAJUIM T S 1. Zatita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednaenje potencijala Zatitne mjere od previsokog napona dodira u n. n. mrei primjenjuje se : izjednaenje potencijala ; nulovanje ; zatitno uzemljenje ; zatitno izoliranje ; zatitna strujna sklopka ; zatitna naponska sklopka 2. Opi uvjet za nulovanje u n. n. mrei Osnovni uvjet : Ik > Ii . Uf Uf Zk < ------ = -------Ii kx In

STR: 10

Gdje je : - Zk impendancija petlje kvara - Uf fazni napon - Ii = kxIn struja iskljuenja - In nominalna struja osiguraa ili okidaa - k= 1,25 za elektromagnetske okidae 2,5 za osigurae Granina duina n. n. voda do koje je zatita nulovanjem efikasna . Uf L < ------------------------------ 10 KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je - Sf i So presjeci faznog i nul vodia - A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodiima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodiima A= 32 za kabelske vodove B=0,01 3. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. mrei 4. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. n. mrei 5. Primjena zatitnog uzemljenja u n. n. mrei 6. Primjena ostalih zatitnih mjera 7. Uvjeti primjene nulovanja i zatitnog uzemljenja u istoj n. n. mrei 8. Primjena zatitnih mjera u TS - u pravilu se izvodi zdrueno uzemljenje - zatitno uzemljenje , radno uzemljenje 9. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna toka v. n. mree uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------- = ---------Iz rxIk Gdje je Ud dozvoljeni napon dodira Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja R - redukcioni faktor Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mree sa izoliranom neutralnom tokom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Zatita od dodira dijelova ureaja i vodova pod naponom u TS 12. Zatita od strujnog preoptereenja 13. Zatita transformatora snage od strujnog preoptereenja 14. Zatita niskonaponskih vodova od strujnog preoptereenja 15. Zatita od poara 16. Zatita od mehanikih i dinamikih naprezanja

STR: 11

1. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE 1. Glavni izvori napajanja - distributivna elektroenergetska mrea - niskonaponska mrea 0,4 kV - transformatorska stanica 20(10)/0,4 kV - srednjenaponska ( visokonaponska ) mrea 20(10) kV 2. Sigurnosni ( pomoni ) izvori napajanja - elektroagragatska postrojenja - ureaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeu 20(10)kV mreu - interpolacija nove TS u postojeu srednjenaponsku mreu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Investitor je duan ishoditi prethodnu e.e. suglasnost pri ishoenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu ureenja prostora. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednoilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodiem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm) . Trasa kabela mora biti najekonominijeg i najsvrsihodnijeg pravca , i mora biti usklaena s postojeim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP , HPT , VODOVOD I KANALIZACIJE , HRVATSKE CESTE i sl. ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Spajanje kabela izvodi se odgovarajuim kabelskim spojnicama . Za koriteni kabel koriste se toploskupljajue KB spojnice. Ue za uzemljenje polae se du cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivakim sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno ue Cu 50 mm. Polaganje kabela u rov vri se runo ili strojno. 2. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0,4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0,4 kV ; 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Najee su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA , 1x1000 kVA) . U graevinskom smislu TS je armiranobetonska graevina dimenzije cca. 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu veeg objekta . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .Vrata su opremljena aluzinama za ventilaciju . U energetskom smislu TS ine energetski transformator snage , te SN i NN postrojenje .Energetski transformator snage smjeten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ), koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS , i u prostor trafo komore mogu je pristup kroz dvokrilna vrata . Kroz jednokrilna vrata mogu jr pristup SN i NN postrojenju . Postrojenje NN smjeteno je uvijek do trafo komore . Trafostanica mora biti tako smjetena da je mogu kamionski pristup. SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca . 1800 mm ( visina ) , 1000 mm ( irina ) i 700 mm ( dubina ) , sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Plin slui za izolaciju i medij za gaenje luka .

STR: 12

NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Tlocrtno rjeenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok izgled ( prilog ) NN blok izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0,4 kV , 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smjetena je u sklopu tehnikog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja , mjernog polja i dva trafo polja. U vodnom polju ugraen je rastavlja snage sa noevima za uzemljenje. U transformatorskom polju ugraen je rastavlja snage sa prigraenim v. n. osiguraima s udarnom iglom , koji prilikom pregaranja pokreu mehanizam za tropolno isklapanje. Mehanizam za runo upravljanje nalazi se s prednje strane. Mjerenje potronje elektrine energije vri se na visokonaponskoj strani. Mjerni strujni i naponski transformatori smjeteni su u mjernom polju 10 (20) kV, a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smjetena je u mjernom ormariu. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA , smjetenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosaima od elinih profila , poloenih preko otvora u podu koji slui za hlaenje transformatora. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA ; spoj Dyn 5 ; napon primara 10 (20) kV ; napon sekundara 400/231 V ; napon kratkog spoja 4% ; runa regulacija napona 2,5% i 5% Spoj V. N. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednoilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm). Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena retkom. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlaenja istog. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm, potpuno je blindirano.Izraeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . S prednje strane zatvoreno je vratima. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izraene od plosnatog bakra dim. 2x(40x10 mm), obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodia. Niskonaponska ploa sastoji se od slijedeih polja: 2 kom trafo polje ; 1 kom spojno polje ; 1 kom polje vanjske rasvjete ; 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Veina elektrinih ureaja kao to su transformatori, asinhroni motori, fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju, to za posljedicu ima dodatni troak za isporuku energije.Stanje poboljavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potroaima paralelno prikljuimo kondenzatore. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno prikljuenim kondenzatorima snage 50 kVAr , prikljuenih na n. n. strani, kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .Reaktivna energija ostalih potroaa kompenzira se ureajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim ureajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr ,kojim je omoguen popravak faktora snage 0,85 na eljeni faktor 0,95 . Zatita transformatora

STR: 13

Energetski transformator titi se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguraima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugraenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi dolo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81 A. Uvjet za uspjeno djelovanje opisane zatite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurai u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osiguraa. Zatita energetskog transformatora od preoptereenja ostvarena je pomou dvostepenog ( 85C i 95C) kontaktnog termometra koji je ugraen u transformator u podruju najtoplijeg ulja. Bucholz rele prua zatitu od unutarnjih kvarova transformatora.Sve tri spomenute zatite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. Standardno mjerenje je: -mjerenje optereenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A, s pokazivaem maksimalne struje.Ampermetri su prikljueni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon. Izjednaenje potencijala Da ne bi dolo do naponskih razlika izmeu pojedinih metalnih dijelova, iste je potrebno meusobno povezati sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala.Kao sabirni vodi koristi se eljezno-pocinana traka FeZn 25x4 mm Praktiki se izvodi na slijedei nain: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaenje potencijala IP izvedena je u vidu bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izveden je pomou FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bonom zidu NN elije. Na ovu sabirnicu spajaju se : nul toka transformatora preko sabirnice ; nul toka dizel elektrinog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u TS ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u DA - ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mijera. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti e se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi zdrueno ( zatitno) uzemljenje , a poto graevina bolnice ,u kojoj je smjetena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljiva, to se navedeni uzemljiva koristi i za zatitno ( zdrueno uzemljenje) trafopostaje. Na uzemljiva zatitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih ureaja i kuita transformatora snage ; metalni platevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora ; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodi niskonaponske mree ; ostali uzemljivai , koji utjeu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zatitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljiva za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rjeenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehniki prorauni ( prilog )

STR: 14

Tehniki prorauni 1. Proraun struje k.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proraun struje k.s. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k. s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA. Struja k.s. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14,5 kA 3 x Um 1,73 x 10 Udarna struja k.s. iznosi : Iku = x 2 x Ik = 1,8 x 1,41 x 14,5 = 36,9 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr = x Ik = 0,9 x 14,5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik x m + n = 14,5 x 0,1+ 0,95 = 13,2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 36 A 3 x Un 1,73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodia 50 mm , koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. , jer min. presjek za proraunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8,8 x 0,01 = 12 mm 2. Proraun struje k.s. na 0,4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.s. iznosi Z=Zm+Zt , gdje je Zm otpor 10kV mree , a Zt je otpor transformatora . 1,1 x Un 1,1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0,44 ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0,4 Zm=0,44 x ( -----) = 0,44 x ( ------ ) = 0,0007 U1 10 Un x uk 0,4 x 4 Zt=-------------- = ----------------= 0,01 100 x Pn 100 x 0,63 Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107 Efektivna vrijednost izmjenine komponente struje k.s. iznosi : 1,1 x Un 1,1 x 0,4 Ik = ----------------=-----------------= 23,8 kA 3 xZ 1,73 x 0,0107

STR: 15

Udarna struja k.s. iznosi : Iku = x 2 x Ik = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr = x Ik = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik x m + n = 23,8 x 0,08+ 0,86 = 20,6 kA Snaga k.s. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 910 A 3 x Un 1,73 x 0,4 Na izraunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani . Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodia dim. 50x10 mm , koji se moe opteretiti strujom 1025 A. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termika naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodia za vrijeme trajanja k. s. iznosi : S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm Odabrani presjek od 500 mm zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanika naprezanja za razmak osi vodia 0,12 m i razmak uporita 1,1 m . Vano je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodia i za kritino frekventno podruje , kritini razmak uporinih toaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje treba izbjegavati. 3.Proraun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivaa Ukupan otpor zdruenog uzemljenja ( Rezdr ) , raunajui utjecaj svih uzemljivaa koji su spojeni sa nulti vodi niskonaponske mree , mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----- = ----Iz rxIk gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zatitnog ueta redukcioni faktor iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zatitnim uetom r<1 . Tada se tona vrijednost redukcionog faktora odreuje mjerenjem. Ukoliko ogranienje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mrei iznosi 150 A , a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to , uz pretpostavljeni nepovoljniji sluaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zatitnog ueta ( r=1 ) , otpor rasprostiranja zdruenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----- = 0,533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivakog sustava bolnikog kompleksa iznosi 0,364 Ohma . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) , ova trafostra s pripadajuim razvodom 10 (20) kV i 1 kV , obzirom na uvjete bezopasnosti propisane vaeim propisima moe prikljuiti na visokonaponsku mreu.

STR: 16

Prije ukljuivanja trafopostaje u postojei elektroenergetski sustav obavezno treba izvriti slijedee provjere i mjerenja : - provjera vrijednosti ogranienja struje dozemnog kratkog spoja - vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja - mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivakog sustava 4. Proraun hlaenja transformatora Hlaenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviene otvore . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1,1 x ( PFe + PCu ) 1,1 x ( 1,3 + 6,5 ) = 8,58 kW , gdje su : PFe gubici u eljezu , a PCu gubici u bakru .

SIGURNOSNI ( POMONI ) IZVORI NAPAJANJA - elektroagragatska postrojenja - ureaji sa akumulatorskim baterijama 1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl. Samostalni izvori elektrine energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa ., koju ine pogonski motor (motor sa unutranjim sagorijevanjem ) i elektrini generator. Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca. 6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogunosti blizu TS . Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko upravljanje. U sluaju ispada distributivne mree preuzima napajanje potroaa za 10-15 sekunda. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustiki izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata - prividna snaga P= Pm x g / cos g - radna snaga P= Pm x g - faktor snage za koji se projektiraju generatori cos g = 0,8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vrna snaga prikljuenih potroaa P = 3 x U x In x cos n gdje je In vrna struja , a cos n faktor snage prikljuenih potroaa Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri ukljuenju potroaa. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat moe biti kratkotrajno strujno preoptereen do 2,2xIg

STR: 17

Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda trokut cca 2,5-3,5 2. UREAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najraireniji ureaji su ureaji za bezprekidno napajanje , poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; statike bypass sklopke ; rune by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . Blok shema UPS ( prilog ) Ureaji sa akumulatorskim baterijama , kod kojih vrijeme ukljuenja iznosi 0,5 sek. Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; by pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panine rasvjete , napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama, ureaja za odravanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.

STR: 18

2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREE Osnovni zahtijevi : osigurati potroau dobavu kvalitetne elektrine energije ; pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se mora vriti uz minimalne trokove Tipovi kabelskih mrea : radijalni tip mree ; petljasti tip mree ; zamkasti tip mree RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREE - PRORAUNI 1. Vrna optereenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga troile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Optereenje, koje se javlja kao stvarno najvee optereenje je vrno optereenje, a rauna se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv - vrno optereenje (u kW) i - faktor istovremenosti Pi - suma nazivnih instaliranih snaga svih troila Iznos faktora istovremenosti kree se u intervalu od 0,05 do 1 .Pri svakom proraunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . Poznavajui instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike, odreuje se faktor istovremenosti i vrna snaga pojedinog kraka radijalne mree.Isto tako poznavajui instalirane snage svih razdjelnika i odreujui s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti itavog objekta, proraunavamo vrnu snagu ( u KW). Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Faktori istovremenosti u praksi se kreu izmeu 0,2 do 0,8 , u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. Vrijednosti vrnog optereenja u W/m kreu se u vrijednosti od 40 do 150 W/m 2. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodia odreuje se prema trajno dozvoljenoj struji, uzimajui u obzir ograniavajue faktore zatitnih mjera , karakteristike ureaja za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja , vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Dozvoljeni pad napona izmeu napojne take el. instalacije i bilo koje druge take ne smije biti vei od vrijednosti prema l. 20 Pravilnika o tehnikim nomativima za elektrine instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih troila 5%, ako se elektrina instalacija napaja iz niskonaponske mree. 2. Za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih troila 8%, ako se elektrina instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je prikljuena na visoki napon. Za elektrine instalacije ija je duljina vea od 100 m doputeni pad napona poveava se za 0,005% po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od 0,5%.

STR: 19

Proraun pada napona raunamo prema: - za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------- (R1cos+X1sin) gxSxU Za presjek do 25 mm induktivni otpor moemo zanemariti za bilo koji cos, te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU - za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU gdje je: u% pad napona u % Px1 moment optereenja (KWm) S presjek faznog vodia (mm) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm , za Al iznosi 34 Sm/mm) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodiem presjeka iznad 25 mm i cos=0,85 poveanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodia 35 mm , do 40% za kabele presjeka vodia 150 mm . Dozvoljena strujna optereenja Struja optereenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1,73 x Ux cos Struja optereenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cos Najvea struja kojom moemo trajno opteretiti izolirane vodie i kabele i vanjski utjecaji utvreni su standardom N.B2.752 . Oito je da se dozvoljene struje optereenja prema navedenom standardu razlikuju od struja optereenja koje je naveo proizvoa kabela kao max. struje kojima moemo opteretiti kabel. U praksi vrimo proraun najnepovoljnijih sluajeva i prikazujemo u tablicama .Primjer prorauna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K - korekcioni faktor polaganja kabela It - trajno doputena struja ud - pad napona dionice uuk - ukupni pad napona

STR: 20

Dionica

P(kW) I(A) l(m) S(mm) K It(A) ud

uuk

TS - KRO1 178 290 110 2X150 0,90 320 1,38 1,38 KRO1- GRP1 65 110 40 95 1 138 1,05 2,43 GRP1- EO4 39 66 30 35 1 103 0,45 2,88 EO4 - RS 10 18 15 10 1 52 0,19 3,07 RS - S.K.4 2 13 15 2,5 1 29 1,47 4,54 RS - S.K.5 1 5 25 1,5 1 22 1,23 4,3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema nainu polaganja . Zatitni sloj kabela ima zadatak da vodi kabela zajedno sa njegovom izolacijom zatiti od djelovanja okoline .Oznaavanje izoliranih vodova i kabela odreene su standardom N.C0.006. , a boje za oznaavanje i sistem obiljeavanja ila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.C0.010. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i platem od PVC mase . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. instalacije u zatvorenim , suhim prostorijama , za napajanje potroaa manjih snaga .Najee se koriste sa Cu vodiima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) obini jednoilni vodovi prevueni slojem PVCmase . Vodii su ice od 1,5 mm do 16 mm , ili ue od 10 mm do 400 mm. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad buke . Samo u suhim prostorijama. Primjer oznaavanja 4x P1,5 mm+ PY1,5 mm Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) dvoilni ili troilni vodovi s razmaknutim ilama , s izolacijom i platem od PVC-mase , tako da izmeu ila postojim staza . Vodii su ice od 1,5 mm do 6 mm .Koriste se za polaganje u buku ili ispod buke . Samo u suhim prostorijama. Primjer oznaavanja PP/R 3x1,5mm Izolirani vodovi tipa PP ( NYM , PGP ) vieilni ( 2,3,4 i 5 ) vodovi s izolacijom i platem od PVC-mase . Vodii su ice od 1,5 mm do 35 mm. Koriste se za polaganje pod buku ili iznad buke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . U suhim i vlanim prostorijama , a ne smiju se polagati u zemlji . Primjer oznaavanja PPY 5x1,5mm Kabeli se koriste za razvod el. instalacija kako u zatvorenim objektima , tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Koriste se sa Cu , ali i sa Al vodiima . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase , jednoilni i vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje nije izloen mehanikom oteenju . Primjer oznaavanja PP00 3x1,5mm, PP00 4x50mm PP00 1x150mm, PP00 -A 4x50mm. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase , ispunom od gume ili PVC-mase i mehanikim pojaanjem od eline trake , jednoilni i vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje moe doi do mehanikih naprezanja . Primjer oznaavanja , PP41 4x50mm, PP41 -A 4x50mm.

STR: 21

RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polau se iskljuivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polau na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP/R polau se iskljuivo pod buku ili u buku i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP polau se pod buku ili u buku , a mogu se polagati i nadbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne kanale za el. prikljuke u nivou poda , u plastine parapetne kanale i sl. Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona odreeno je instalacijsko podruje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tuem odreeno je standardom N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polau se na metalnim perforiranim ili ljestviastim kabelskim nosaima (policama ) ili pojedinano na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .Police se privruju na konzole , koje se privruju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih povrina). Kabeli koji se polau u zemljanom rovu polau se na dubini od 80 cm. U rovu kabeli se polau na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastini titnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polau u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vri okomito na os prometnice.U pravilu kabeli se polau izvan kolnika . Ukoliko se polau u kolniku treba poveati dubinu kanala. . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. razmak od 50 cm.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljiva du cijele KB trase koristi se Cu ue 50 mm ( ili traka FeZn25x4 mm ). Uzemljivako ue titi kabel od direktnog udara groma . Na ue za uzemljenje spaja se : - metalni plat kabela i svi metalni dijelovi KB zavretka , koji u normalnom pogonu nisu pod naponom - zatitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vri se kabelskim spojnicama. Kabeli se polau runo , ili pomou mehanizacije .

STR: 22

3. RAZVODNE PLOE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u distributivnim , mreama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl. Razvod elektrine energije ostvaruje se putem rastavljakih slogova osiguraa 400 A s odgovarajuim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izraeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) .Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomou vijaka. Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da jo 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Odravanje ormara nije potrebno . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mree po naseljima .Vei objekti prikljuuju se direktno na KRO . Kuni prikljuni ormari ( KPO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A . Ugrauje se na ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine . Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A , a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potronje el. energije . Ugrauje se na proelju graevine . RAZVODNE PLOE U OBJEKTIMA Viekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu graevine . Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . GRP se sastoji iz vie sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Shema GRP ( prilog ) Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO ) U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije , u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurai za svaki stan . Ukoliko na katu ima vie od etiri stana koriste se dva EO-a . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici , plastine izvedbe , koji se montiraju u nie iznad ulaza u stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne strujne sklopke . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti , hoteli i ugostiteljski objekti , bolnice , gradilita i sl. ) Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu graevine , po mogunosti u sredini da bi razvodi bili to krai ( ili u blizini najveih potroaa ) . GRP se sastoji iz vie sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . - dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potronje el. energije ( sekcija distribucije ) - sekcija korisnika ( sekcija mrea , sekcija agregat i sl. )

STR: 23

Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploe ( RP ) Ostale razvodne ploe raspodjeljuju se po objektu po: - katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) - tehnoloke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaa , kotlovnica , rashlad i sl. ) - poarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOA Materijal - Razvodne ploe u objektima izrauju se uglavnom od pocinanog elinog lima debljine 1,5 2,5 mm , ojaani L profilima , esto plastificirani . - Razvodne ploe izrauju se i od plastinih materijala i od nehrajueg elika . Izvedba : ugradni ( ugrauju se u za to predviene nie u zidu ) ; nadgradni ( montiraju se na zid ) ; samostojei ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOAMA Veliine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploi su - struje optereenja I - struje kratkog spoja Ik Struja optereenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1,73 x Ux cos Struja optereenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cos Struja kratkog spoja : 1,1 U Ik = -------------1,73 x Zuk Grebenaste sklopke Slue za isklapanje pomonih i glavnih strujnih krugova za struje od 16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguraima Za vee struje koriste se poluni rastavljai Niskonaponski prekidai Slue za isklapanje i zatitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidae ine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidai ( termomagnetni okidai ). Toplinski okidai su podesivi . Prekidai mogu imati prigraen isklopni okida , koji omoguuje daljinsko okidanje . Prekidai mogu imati prigraene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . Izrauju se za standardne : - nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A - struje k. s. 10 , 35 , 50 kA

STR: 24

Osigurai velike prekidne moi ( visokouinski osigurai , noasti ) Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preoptereenja ) , kao i za ograniavanje struja k. s. , to je vrlo povoljno za mreu. Sastoje se od podnoja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnoja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630, 1000, 1250 A. Struje k.s. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara . Instalacioni osigurai Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preoptereenja ) . Sastoje se od podnoja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnoja : 25 , 63 , 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A Vrijeme iskljuenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara . Struje k.s. 50 kA Instalacioni automatski prekidai ( automatski osigurai ) Sve vie u uporabi za prekidanje struja k.s. (termomagnetski okida )i struja preoptereenja ( bimetalni okida) sa karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Jednopolni , dvopolni , tropolni , etveropolni . Nazivne struje : 6,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100 A Vrijeme iskljuenja odnosno karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Struje k.s. 6,10 (15,25,50 ) kA Zatitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zatita od indirektnog dodira i za sprijeavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . Upotrebljavaju se svuda gdje su zatitni i nulti vodi odvojeni Nazivne struje : 25, 40,63,80 A Nazivna struja greke : 0,03 ; 0,1 ; 0,3 ; 0,5 A Sklopnici Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoni kontakti , magnetski svitak i komora za gaenje luka .Sklopnikom se upravlja pomou tipkala ili pomou sklopke. Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A Upravljaki napon : 24,48,110, 220,380 AC DC Termiki releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom tite elektromotore od preoptereenja . Svaki termiki rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Proizvode se za razna podruja struje i svaki se moe podeavati unutar podruja (na pr. 0,3-0,5 A ; 3-5 A 35-50 A ; 300-500 A isl. )

STR: 25

Releji Ureaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili vie elektrikih veliina ( struja , napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomonih strujnih krugova djelovali na druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni Pomoni releji , vremenski releji , zatitni releji , Stubini automat Odvodnici prenapona Za zatitu troila od indirektnih udara groma Transformatori Za sniavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zatitu od dodirnog napona 220/220 V. Mjerni ureaji Brojila potronje el. energije : - jednofazna , trofazna - jednotarifna , dvotarifna , trotarifna - za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivaem maksimuma - za mjerenje jalove el. energije kVAr - prikljuak na mreu izravno za potroae do 60 A ili poluizravno za vee potroae preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri , voltmetri , cos-metar UREAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Veina el. ureaja ( induktivni potroai ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Pored trokova za isporuku , reaktivna energija dodatno optereuje prijenosne linje .Osim toga HEP trai da cos bude najnie 0,9.Stanje poboljavamo tako da paralelno prikljuimo kondenzatore , odnosno izvrimo kompenzaciju jalove energije . Postoji pojedinana , grupna i centralna kompenzacija . Stalni kompenzacioni ureaji namijenjeni su za pojedinanu kompenzaciju elektromotora i transformatora . Automatski kompenzacioni ureaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . Proizvode se u spektru od 17,5 do 960 kVAr.Rade se od 3 do 6 i vie stupnjeva regulacije , tako da se kompenzacioni ureaji automatski ukljuuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Potrebna snaga kompenzacionog ureaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tg1 - tg 2 ) Proraunski faktor snage cos 1 iznosi 0,85 , a eljeni faktor snage iznosi cos2 = 0,95 Q = Pv ( 0,62 - 0,329 ) kVAr .

STR: 26

4. ZATITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvreni standardom N.B2.730.) U n.n. mreama dozvoljeni su slijedei sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa ovom tokom pomou zatitnih vodia U praksi najee se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to - TN-S sistem , koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zatitni vodi - TN-C-S sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u jednom vodiu samo u jednom dijelu sistema - TN-C sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u jednom vodiu kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je elektrini nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu toku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZATITE ELEKTRINE OPREME OSTVARENE POMOU ZATITNIH KUITA (utvreni standardom N.A5.070.) Stupanj zatite ostvaren pomou zatitnog kuita oznaava se sa dva karakteristina slova i dva broja na pr. IP 4 4 Prvi karakteristini broj ( od 0 do 6 ) oznaava stupanj zatite od prodora stranih tijela i praine Drugi karakteristini broj ( od 0 do 8 ) oznaava stupanj zatite od prodora vode ( prilog ) ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA (utvrena standardom N.B2.741. ) Zatita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekorauje 50 V. Zatita od direktnog dodira Zatita pregradama ili kuitima , zaprekama , zatita postavljanjem izvan dohvata ruke . Kao dopunska mjera koristi se zatitna strujna sklopka Zatita od indirektnog dodira Zatita automatskim iskljuenjem napajanja to znai da u sluaju kvara dolazi do automatskog iskljuenja napajanja. Izloeni vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zatitnim vodiem za svaki tip razvodnog sistema . U svakoj zgradi vodi glavnog izjednaenja potencijala povezuje meusobno slijedee vodljive dijelove : glavni zatitni vodi ; PEN vodi ; glavni zemljovod ( temeljni uzemljiva ) ; metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda , kanalizacije , centralnog grijanja , klimatizacije , instalacije plina i sl. ) ; metalne konstrukcije zgrade ; metalne konstrukcije unutar zgrade ; gromobransku instalaciju

STR: 27

TN sistem Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Zatitni ureaj u sluaju greke u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrenom vremenu , tj. zatitni ureaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs - impendancija petlje kvara Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja u propisanom vremenu Uo - nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena iskljuenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde. Za prekidanje strujnih krugova u sluaju greke koriste se : - Niskonaponski prekidai sa nadstrujnim okidaima . Nadstrujne okidae ine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okida.( termomagnetni okida ) - Instalacioni automatski prekidai i kombinirani zatitni prekidai - Zatitno strujne sklopke PRILOG - PRORAUN EFIKASNOSTI ZATITE KOD KORITENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAA Strujni krug br.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm s = 35 mm s= 10mm s = 2,5 mm Ro=0,231/km Ro= 0,588/km Ro= 2,06/km Ro=8,23 /km l = 40m s = 150 mm Ro=0,231 /km Ro - specifian otpor kabela (/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja osiguraa 16 A ) Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025= = 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533 ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V TT sistem Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zatitni ureaj diferencijalne struje ( zatitna strujna sklopka ) izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnog vodia Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )

STR: 28

Strujni krug br.2 iz RS UZEMLJIVA ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm s = 2,5 mm Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km Ro = 7,14 Ohm/km Ro - specifian otpor kabela ( Ohm/km ) Ru - otpor uzemljivaa Ia = 30 mA Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V IT sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potroaa u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u sluaju kvara ne dolazi do iskljuenja , ve kontrolnik izolacije daje zvuni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . PRESJECI ZATITNIH VODIA Presjeci zatitnih vodia i vodia izjednaenja potencijala odreena su standardom N.B2.754 U praksi zatitni vodii su u jednofaznom napajanju trei , a u trofaznom napajanju bez nul-vodia etvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodiem . Za presjeke vodia do 16 mm zatitni vodii moraju biti istog presjeka . Za presjeke faznog vodia iznad 16 mm presjeci zatitnog vodia mogu biti upola manji . Presjeci glavnih vodia za izjednaenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm , a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm. Presjeci dodatnih vodia za izjednaenje potencijala ne smiju biti manji od 2,5 mm , a u praksi koriste se vodii presjeka 4 mm . Kao vodii za izjednaenje potencijala u pogonima koristi se ue Cu presjeka vodia 50 mm , ili traka FeZn 25x4 mm, koji se polau na izolatore po pogonu. Zatita upotrebom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojaanom izolacijom Zatita elektrinim odvajanjem Elekrino odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utinica za prikljuak brijaeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZATITA ( utvrena standardom N.B2.743 ) Ureaji za zatitu od nadstruje ( struja preoptereenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na poetku strujnog kruga , odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno doputena struja vodia i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .

STR: 29

Zatita od struje preoptereenja Odabrani zatitni ureaji prekidaju struje preoptereenja prije nego to struja preoptereenja uzrokuje tetno povienje temperature. Radne karakteristike ureaja koji tite elektrini kabel od preoptereenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1,45xIz gdje su: Ib - struja za koju je strujni krug projektiran Iz - trajno podnosiva struja kabela In - nazivna struja zatitnog ureaja I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog ureaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. Zatita od kratkospojnih struja Odabrani zatitni ureaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehanikih djelovanja u vodiima i spojevima . Svaki odabrani zatitni ureaj zadovoljava slijedee uvjete: - prekidna mo je vea od oekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja - svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj toki strujnog kruga odabrani zatitni ureaj prekida unutar vremena koje dovodi vodie do doputene granice temperature. ELEKTRINA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susreemo sa objektima i prostorima kod kojih je mogue nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvoenje plinova , proizvodnja i razvoenje sagorivih tekuina , proizvodnja i upotreba lakova , proizvodnja i prerada umjetnih masa , obrada i uskladitenje sa nastajanjem praine ( eerane , skladitenje itarica i sl. ) , skladite i pretakanje goriva , garae za motorna vozila , akumulatorske stanice , benzinske crpke, . U praksi u takove prostorije postavljamo najnunije el. instalacije , uglavnom samo rasvjetu , a nain izvoenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. postrojenjima na mjestima ugroenim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) . Protueksplozijski zatieni el. ureaji ( svjetiljke , sklopni ureaji , razvodne kutije i sl. ) , poznati kao S ureaji , izrauju se u vrsti zatite poveane sigurnosti ili neprodoran oklop . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki , oko otvora tankova i oko oduaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N.N. 93/98 ) , i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije .

STR: 30

RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIKE VELIINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zraenja izvora svjetlosti , jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) , svjetlosna jaina je vrijednost svjetlostikoja zrai u odreenim smjeru , jedinica za svjetlosnu jainu je cendela ( cd ) , I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na odreenu povrinu , jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) , E

IZVORI SVJETLOSTI arulje sa arnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) .Sve standardne arulje imaju dno sa navojom ( E40 , E27 , E14 ) ili sabajunetom ( B22 , B15 ). Standardna arulja izrauje se od 25 do 1000W . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne aruljice ( oblika gljive , oblika svijee itd ) , kriptonske , metalizirane , reflekta arulje za usmjerenu rasvjetu , specijalne arulje ( signalne , baterijske , auto arulje itd ) Prednost im je niska cijena , te to daju svjetlost najblia prirodnoj svjetlosti , imaju dobreu reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak ivotni vjek . (do 1000 sati ) Halogene arulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . Halogene arulje na mreni napon i halogene cijevaste arulje na mreni napon manje su u upotrebi . Niskonaponske halogene arulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki , najee su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W . Prednost im je to daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( ivotni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne arulje ( tedne fluo arulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruonja el. energije i zagrijavnje , a produi trajnost , i da se na jednostavan nain zamjene arulje sa arnom niti . To se postiglo navedenim fluokompaktnim aruljama , kojima je potronja 5 puta manja , a ivotni vijek 10 puta vei . Fluokompaktne arulje sa ugraenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 , E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto arulja sa arnom niti . Izrauje se snage 5 , 7 , 11 , 15 , 20 , 23 W

STR: 31

Fluorescentne cijevi Ekonomine u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veu od arulja sa arnom niti i 2 puta veu iskoristivost od halogenih arulja . Vijek trajanja oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje , prigunice koje odravaju elektrino pranjenje , uvaju naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . Klasine predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; duine 600 , 1200, 1500 mm ; promjera 38 ili 26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB ( svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi s luksuznim bojama svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijea , za kopirne aparate , za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) , za rapid start , za regulaciju svjetlosnog toka . arulje na izboj ( visokotlane arulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova , velike i visoke industrijske hale , stadioni i sl. Visokotlane ivine arulje ( HQL , VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su snage 50, 80, 125, 250, 400, 700 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 16000 do 24000 sati. Visokotlane metal-halogene arulje ( HQI , HPI , VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni , velesajamski paviljoni , povijesni spomenici , reklamni panoi , proelja , sportske palae , dokovi kolodvori teniski i golf tereni , skijake staze , parkiralita i sl. ) . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35, 75, 150 W . Vrijeme propaljivanja cca. 2 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250, 400, 1000 , 2000 i 3500 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 10000 do 15000 sati. Visokotlane natrijeve arulje ( NAV , VTN ) su najekonominije visokotlane arulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su snage 50, 70, 100,150, 250, 600 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 6 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 8 min. , vijek trajanja 12000 do 24000 sati.

STR: 32

SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedee zahtijeve : - svjetlotehnike : odgovarajua raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jaine , ograinienje bljetanja , povoljna iskoristivost - mehanike : dovoljna mehanika vrstoa , otpornost prema koroziji , zagrijavanju , osiguranje protiv vlage I vode , jednostavna konstrukcija u cilju lake montae I odravanja - elektromehanike : pogonska sigurnost , zatita od napona dodira , zatita od smetnji , jednostavan I siguran prikljuak - oblikovne : estetski izgled oblika i zavrne obrade , uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : - svjetlotehniki elementi : reflector , kapa , raster - mehaniki elementi : kuita , montani pribor - elektrotehniki elementi :grla , vodii za unutranje oienje , prikljune stezaljke , prigunice , starteri , kodenzatori I sl. Svjetlotehnike karakteristike svjetiljki : - raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna , preteno direktna , jednolika , preteno indirektna , indirektna - raspodjela svjetlosne jaine : prikazuje se u vidu dijagrama , prema raspodjeli svjetlosne jaine svjetiljke se djele u uskosnopne ,irokosnopne , sa zraenjem na sve strane , na gore , na gore i dolje , svjetiljke sa kosim zraenjem - raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama - iskoristivost podataka daju proizvoai

STR: 33

UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti odreuje se prema vaeim standardima , a kako je na standard relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemake norm DIN . Standardima je odreena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postii u prostorijama . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . Preporuena skala osvjetljenosti : - vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux - mali zahtjevi 75- 100-150 lux - srednji zahtjevi 200-300 lux - veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : - 1:3 za vrlo male i male zahtjeve - 1:2,5 za srednje zahtjeve - 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : - topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; arulje sa arnom niti , halogene arulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlane natrijeve arulje - bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele boje, visokotlane metal-halogene arulje , visokotlane ivine arulje - boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje vea od 5000 K ); fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti , visokotlane metal-halogene arulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje . Reprodukcija boja Opi indeks reprodukcije boja Ra kree se u granicama od 40 do 90

STR: 34

Ope osvjetljenje Osim opeg osvjetljenja postoji jo i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta , a u praksi se najee izvodi ope osvjetljenje . U velikim prostorima moe se rjeavati i zonalno ope osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama razliiti , ali je zonalno osvjetljenje isto ope osvjetljenje. Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehnike preglede , garae i sl. ) visine prostorija do 5m rjeava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima , najee montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama , stupanj zatite IP55. ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rjeava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlanom aruljom ( ivine , metal-halogene , natrijeve ), koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi , biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM

Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na nain da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b)

DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski ureaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

Oba ureaja su inteligentna i elektroniki krugovi upravljani su mikroprocesorima . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( DALI kontrolni signali ) . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedniku suradnju proizvoaa elektronskih predspojnih ureaja za fluorescentne cijevi ( Phillips , Osram , Tridonic, Trilux ) Funkcija regulacijskog ureaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala , osjetnici svjetla , IR prijemnici , osjetnici prisutnosti PIR prijemnici , daljinski upravljai i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

STR: 35

adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU ) je da proita poruku poslatu iz regulacijskog ureaja ( controller-a ) , i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke , pojednostavnjeno reeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na nain slian konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postie se slijedee : - uteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu - fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki moe biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju - sustav moe biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom graevine

PRENAPONSKA ZATITA OPENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u ureaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . - unutarnji prenaponi su povienje napona mree , odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova , te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju - vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pranjenjem ( vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem elektrikog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodia na drugi u sluaju velike potencijalne razlike ) ZATITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor tien gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar graevine , glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednaenje potencijala preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar graevine , etani razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednaenje potencijala u etanoj razvodnoj ploi preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati srednje energije ista soba

ZATITA U NISKONAPONSKIM 0,4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zatite u niskonaponskim 0,4 kV mreama ( slika 4 )

STR: 36

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zatite , kao funkcija srednje zatite , zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etanim razvodnim ploama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 odvodnici prenapona klase C ) Trei stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugraeni u utinici ( ZONA 3 odvodnici prenapona klase D ) ZATITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE - Telefonske i informatike mree - Video kabeli - Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednaenja potencijala i sustav prenaponske zatite u svrhu zatite ureaja koji su spojeni na mreu ( slika 5 )

STR: 37

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA)

- PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski prikljuak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mree prema HT suglasnosti. Razvod vanjske telefonske instalacije moe biti zrani ili kabelski ( u zemlji ). Vanjske instalacije planira, projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog ureenja. Pregledom tehnikih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. U objektu se definira mjesto glavnog prikljuka prema tehnikim zahtjevima objekta te prema poloaju vanjskih instalacija. Na to mjesto se postavlja telefonski ormari koji jo zovemo Glavni ili Uvodni telefonski ormari Kabel iz vanjske mree ulazi u taj ormari i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane reglete. Prikluak vie inija za poslovne objekte uglavnom se rjeava podzemnim optikim kabelima. - TELEFONSKE KUNE CENTRALE Kune telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima, te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Proizvode se centrale razliitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prele u digitalne centrale koje prosljeuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomou raunala daje sadanjim centralama mnotvo mogunosti kao to su: - biljeenje trokova telefonskih razgovora svakog pojedinog prikljuka - mogunost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem - mogunosti produenog biranja - preuzimanje poziva - prebacivanje poziva - konferencijske veze - i sl. Brojne funkcije i mogunosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mree. Posredniko mjesto slui za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Moderne kune telefonske centrale izvode se u zatvorenim kuitima i jednostavno se postavljaju u objektima. Napajaju se iz NN mree. - TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII Telefonski razvodni ormarii koriste se u razvodu telefonske instalacije kao take koncentracije. Izrauju se kao ugradni ili nadgradni ormarii razliitih kapaciteta. U urmarie su montirane letvice 10x2mm tzv. reglete na kojima se spajaju kabeli i vodii. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugraenih u ormari. - RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mreom te se vodii razvoda svode na iste ormare. Te ormare razmjetamo po objektu prema potrebama mree, i nazivano ih 19(in) Rack (600x600mm visine 600. 1000, 1600 ili 2000mm). U ovaj ormar slau se telefonski ormarii s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mrea ( habovi i patch paneli ) . Veliinu ormara odreujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski prikljuak. - RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE Telefonska instalacija zavrava ugradnim telefonskim utinicama na koje se prikljuuju telefonski aparati. U objektu se predviaju telefonski prikljuci u svim radnim prostorima pored radnih stolova , dok se u stambenim objektima predviaju telefonski prikljuci u dnevnim boravcima. U bolnicama se predviaju na bolesnikim kanalima u svakoj bolesnikoj sobi. Utinice se vodiima spajaju na najblie telefonske ormarie. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Spoj izmeu glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili

STR: 38

telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormaria izvodi se vieparinim telefonskim kabelima. Ovi vieparini kabeli polau se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u sputenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod od telefonskih utinica izvodi se dvoparinim vodiima koje se polau u plastinim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Razvod u prostorima, koji nemaju sputene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastinim cijevima, koje se polau direktno u beton. Svi telefonski ormarii se uzemljuju vodiem PY 4mm. Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polae se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U sluaju prelaska iz jedne poarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupoarnim sredstvom. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvoenje telefonskih preplatnikih instalacija u zgradama. Telefonski kabelski prikljuak e se izvesti iz javne HPT mree kabelom odgovarajueg broja parica prema HT suglasnosti . Uvoenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastine cijevi objekta od telefonskih ormaria u zgradi. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastinim cijevima vodiima tipa Ti20 ili Ti44. Telefonski rasplet po zgradi poinje od prikljunog telefonskog ormaria koji je smjeten u prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plau se vertikalno kroz stubite. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. U svakom stanu predvia se telefonska utinica koja se montira u dnevnom boravku. Takoer se predvien izvod za prikljuak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Zajedniko razvoenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mree) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Na svim radnim mjestima predviena je jedna dvostruka prikljunica RJ45 na koju se moe prikljuiti telefonski aparat ili kompjuter. Kod razvoda kompjuterske mree ni jedna linija od 19 racka do utinice ne smije biti dua od 100 m. Razvod od ormara do utinica izveden je kabelima UTP CAT 5 poloenim u PVC cijevi 23 mm. Zavretci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utinicama. - TELEFONSKE UTINICE Telefonske utinice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban prikljuak telefonskog aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utinice klasinog tipa. U zadnje vrijeme se koriste viepolne telefonske utinice tipa RJ. Nain ugradnje ( podbukni, nadbukni i ugradnja u pulteve , podne i parapetne kanale ) takoer definra odabir telefonske utinice .

STR: 39

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT

Pri projektiranju objekata projektant mora potovati sve poarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko graevinski objekt izrauje se i takozvani protupoarni projekt koji definira poarne zone objekta, protupoarne zidove, protupoarna vrata, poarne liftove , puteve evakuacije u sluaju poara te naine i mjere zatite od poara. Ovaj projekt rjeava evakuaciju ljudi iz objekta u sluaju poara te sprijeava brzo irenje poara iz jedne zone u drugu ( protupoarni zidovi se projektiraju na granicama zona). Takoer definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zatite objekta od poara. Instalacije koje slue za zatitu objekta od poara su: - instalacija vatrodojave - instalacija autonmatskog sustava za gaenje poara halonom ili CO plinom - instalacija odimljavanja - instalacija prinkler ureaja - hidrantska mrea Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Instalacijski projekti trabaju potovati sve poarne zone te osiguravati to manje proboja iz jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupoarnim sredstvima ili protupoarnim klapnama. Vatrodojavna instalacija slui za brzu detekciju poara u objektu. U nekim sluajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gaenje poara ( halonom ili sa CO ). - VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: - vatrodojavne centrale - automatskih javljaa poara - runih javljaa poara - alarmnih truba ili sirena - ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija moe biti : - linijska - adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima odreeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije runih javljaa poara. Svaka linija moe sadravati do 20-ak javljaa ( to zavisi o tipu centrale i proizvoau centrale). Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaki javlja se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Sama centrala prepoznaje svaki javlja posebno te se unosom programa definira i poloaj i stanje svakog javljaa . Ove centrale se proizvode sa jednom, dvije i etiri petlje. Javljai se slau u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Obino svaka petlja sadrava do 124 elementa . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu, alarmiranje, kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Na prednjoj ploi centrale obino su predviene sve komande za programiranje, testiranje i rad same centrale, te displej za oitavanje svih potrebnih informacija i alarma. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Centrala se napaja iz niskonaponske mree objekta, a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajuih relea. Beznaponski kontakti proslijeuju se izvrnim vatrodojavnim elementima kao to je sklopka za automatsko iskljuenje napajanja, zatvaranje protupoarnih vrata, okidanje poarnih klapni na klima sustavima , sustavu centralnog nadzora i sl.

STR: 40

U samu centralu obino se ugrauje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Sama centrala montira se u prostor kao to su portirnice ili deurni vatrogasci. Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvoau opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gaenje poara . To je elektronski slog centrale koji nadzire, alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljinog monoksida. Programiranje i putanje u pogon centrale vri isporuioc opreme. - VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljae dijelimo na : - obine ili analogne - adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljae poara u objektu dijelimo na: - rune vatrodojavne javljae poara - automatske vatrodojavne javljae poara Runi javljai montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1,2m. Ovi javljai obino su crvene boje radi lakeg uoavanja. Prednja strana runog javljaa poara zatvorena je staklom na kojemu je natpis U SLUAJU POARA RAZBIJ STAKLO . Razbijanjem stakla ovog javljaa mijenjamo poloaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran runi javlja poara. Automatske javljae poara dijelimo na : - optiki javljai poara - ionizacioni javlja poara - termiki javlja poara - termodiferencijalni javlja poara - ulazno izlazne jedinice za aktivni slog - kombinirani javlja poara . Ovi javljai montiraju se na stropovima u odgovarajua podnoja. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3,5m jedan automatski javlja kontrolira cca 50m povrine. Termiki, termodiferencijalni i kombinirani javljai upotrebljeni su u prostorima gdje se oekuje dim ili praina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja , praonica, strojarnica i sl.) Optiki i ionizacioni javljai poara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. ( Ionizaciski javljai rijee se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati , a onda postaju radioaktivni otpad ). Uzorane komore koriste se kao javljai poara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao to su sportske dvorane, velike konferencijske sale i sl. Ovi javljai sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. U sluaju poara dim prekida snop te se tako detektira poar. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeuje vatrodojavnoj centrali. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Ona moe posluiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupoarnih klapni, spajanje analognih linija postojeih dijelova objekta , grananje instalacije i sl. Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodiima tipa kao Iy(St)y 2x2x0,8mm ili negorivim vodiima , a ponekad i vodiima koje preporuuje proizvoa opreme. Vodii instalacije vatrodojave polau se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu poara. Centrala kontrolira stanje mree i ispravan rad svih javljaa i mrei. U sluaju kvara bilo kojeg javljaa signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljau odnosno liniji radi. U sluaju poara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira poarne funkcije kao to je iskljuenje napajanja, ukljuenje ventilatora odsisa dima, zatvaranje poarnih klapni na klima kanalima i sl. Ako je predvien telefonski automat automatski se bira telefonski broj deurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o poaru i mjestu poara.

STR: 41

3.

ZAU , CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znae: - razvoda TV signala iz zajednikog antenskog ureaja - razvoda TV signala iz kabelske TV - razvoda TV signala iz satelitskog prijema

- PRIKLJUCI NA GRADSKU MREU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se, gdje god je to mogue, paralelno s telefonskom instalacijom . Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog ureenja i tehnikim potrebama. - ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovitu objekta. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Antenski stup je elini stup visine cca 3 m koji se sidri za krovite elinim uetom i sidrenim vijcima . Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomou vodia PY 6mm. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima podruja na kojem se nalazi objekt. Satelitska antena s dipolima takoer se montira na krovitu objekta na pripadajue nosae satelitske antene. Nosa satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Prijemnici TV signala , pretvarai i pojaala postavljaju se u objektu to je blie mogue antenama. - PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale slue za prijem, pretvaranje i pojaanje signala primljenog na antenama. Ovi elektroniki ureaji montiraju se u zatvorena kuita te se najee ugrauju na zadnjoj etai objekta ( u blizini samih antena). Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obino je cca 100dB/V to normalno zavisi o proizvoaima opreme i potrebama same instalacije. Stanice se napajaju NN naponom 220V , a kuite se povezuje na IP sabirnicu vodiem PY6mm. Iz stanice razvodi se jedan ili vie kabela (75 koaksijalni niskoguei ) po objektu. Kabeli se na kraju zakljuuju otpornikom 75. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTINICAMA

Postoji vie naina razvoenja instalacije TV, to zavisi o konfiguraciji mree, zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utinica u objektu. Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obino se ( u stambenim objektima ) kroz stubite polae glavni koaksijalni niskoguei kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogueim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173.). Na svakoj etai postavljaju se tzv. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1, 2, 3 ili 4 grane ( to zavisi o broju stanova na etai ). Odabir ovih odcjepnika vri se prema proraunu guenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utinici (80-65dB/V). Kod veih razvoda na granama se postavljaju irokopojasna pojaala signala. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Na svakoj etai postavljaju se tzv. multiswitch odcjepnici za 4 grane. Odabir ovih otcjepnika vri se prema proraunu guenja signala te portebnom nivou signala na samoj utinici (80-65dB/V). Razvod satelitskih programa mogue je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlae u plastine cijevi do svakog pojedinog stana. Cijevi se polau direktno u beton. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm , od koje se dovodi do TV utinice.

STR: 42

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL. ZVONO PARLAFONSKI UREAJI

Kuni govorni ureaji slue za uspostavljanje govorne veza izmeu posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinanom stanu u zgradi. Razgovor tee izmjenino. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. Kompletna instalacija se sastoji od: - govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamikog mikrifon-zvunika, el zvona ili pozivnika (zujalice ) , releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. Kod video parlafona ugrauje se i ekran za sliku. - jedinica za napajanje i pojaavanje tona i slike koja se ugrauje u ugradni ormari na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu plou. - pozivnog tabloa smjetenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Izraen je u modularnoj izvedbi. Modularna izvedba omoguava slaganje tabloa u proizvoljnoj veliini. Kod video parlafona ugraena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. - elektrine brave koja se ugrauje na ulazna vrata ulaza. - tipkala koje se montira pored ulaza u stan. - RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kunog govornog ureaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlai vodi tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0,6mm ( ili kabelima koje preporua proizvoa opreme ). Kod video parlafona uz ove kabele polae se i kabel za prenos video signala. U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubite.

STR: 43

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA

Instalacija protuprovale slui za zatitu prostorija objekta od provale, te otuenja imovine. Instalacija se sastoji od: - protuprovalne centrale - protuprovalnih signalizatora - sirene - el. brave - ifratora - kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE

Protuprovalne centrale su elektroniki slogovi koji primaju signale iz provalnih javljaa . U centralu se ugrauju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. Proizvode se razliitih kapaciteta tj za razliiti broj provalnih zona. Centrala se postavlja na mjesto koje definira sluba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Centrala u sluaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj slube za zatitu. ifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. Kod veih sustava koristi se elektronska brava ili ifrator koji se montira ispred tiene zone i slui za aktiviranje, odnosno deaktiviranje zatite.

PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI

Protuprovalni signalizatori koji se najee koriste su: infracrveni detektor provale ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata- montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u sluaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva altera u bankama CCTV INSTALACIJA

CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se takoer postavlja u objektima za zatitu objekata od provale. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor, video rekordera, monitora te videomultipleksera. RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlae proizvoa opreme i polau se trasama slabe struje ili podbukno u PVC cijevima.

STR: 44

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU

Detekcija koncentracije ugljinog monoksida vri se u zatvorenim garaama da ne bi dolo do trovanja ljudi u garai. Kod poveane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s poveanom koncentracijom CO, a kroz otvore garae ulazi svjei zrak te se na taj nain smanjuje opasna koncentracija ugljinog monoksida. SONDE ZA DETEKCIJU

Sonde za detekciji ugljinog monoksida postavljaju se na visini h=1,2m na udaljenosti od 7-12m. Sonde su ugraene u kuita dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podeavati za razliite koncentracije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. CENTRALE DETEKCIJE

Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tritu kao linijske ili kao adresibilne. Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garae dok se kod drugog alarma ukljuuje svijetlosno obavjetenje te se pale alarmne trube. Paljenje ovih elemenata vri se automatski s relejnog sloga centrale. RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Broj sondi u liniji definira proizvoa opreme . Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Instalacija se izvodi vieparinim oklopljenim vodiima.

STR: 45

INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrauje se kao to samo ime kae u hotelima i ima niz funkcija kao to su: - Poziv SOS iz kupatila - Poziv sobarice - Signalizacija gost u sobi - Signalizacija soba pospremljena - Signalizacija ne ometaj Sustav bolnike signalizacije za bolnicu omoguuje poziv osoblja iz soba pacijenata, sanitarnih prostora, ordinacija, blagovaonica i sl. Omoguene su slijedee vrste poziva: - normalan poziv - bolesnik poziva iz sobe - hitan poziv - ukljuuje ga sestra iz bolesnike sobe, kada joj je neophodna pomo u vezi s bolesnikom - poziv iz kupaonice - nou je omogueno iskljuenje zvunog signala (tihi poziv). Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustiki. Svi signali se razlikuju i ukljuuju po prioritetu. Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penoenje hotelskih odnosno bolnikih informacija. - ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolnike signalizacije sastoji se od slijedeih elemenata: - Pozivne kombinacije - Razrijene kombinacije - Signalna svjetla - Centrale - Razvod Pozivna kombinacija za bolniku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolniki kanal povie svakog kreveta. U bolnikom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predvienoj za razvod slabe struje. Na runom handsetu, osim pozivnog tastera za poziv sestre predvien je i prekida lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviaju bolnike kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu takoer je jedna od pozivnih kombinacija i slui da se u sluaju pada moe pozvati poziv SOS-a. Instalacija bolnike signalizacije esto se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V. Za svaki krevet u bolesnikoj sobi predviena je slualica za sluanje radio programa. Biranje i atenuacija programa predviena je na handsetu. Povie ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upuen poziv ili u kojem se nalazi deurna sestra. Na razrijenoj kombinaciji u prostoriji omogueno je aktiviranje signala prisutnosti sestre. Tada se svi pozivi proslijeuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre. - CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploi ugrauju svi potrebni elementi za signalizaciju kao to su signalne sijalice, display , zujalice , tasteri za resetiranje i sl. Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Sam izgled i tehnike kerakteristike ovih centrala ovise o proizvoau opreme. Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije , dok se u zadnje vrijeme sve vie na tritu pojavljuju digitalne centrale. Pojavom digitalnih centrala normalno da se proiruju i mogunosti samih instalacija signalizacije. RAZVOD INSTALACIJE

7.

Glavni razvod instalacije bolnike signalizacije ili hotelske signalizacije polae se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0,8mm. Ovi vodii se polau trasama slabe struje ili se provlae u PVC cijevima poloenim u betonu. Broj ila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvoaima opreme.

STR: 46

8.

INSTALACIJA EL. SATOVA Ova instalacija predvia se u svim objektima gdje je nuna tona orjentacija u vremenu, kao to su kole, bolnice, zdravstvene poliklinike, sportski objekti i sl. MATINI SAT

Matini sat je u stvari kvalitetni elektroniki kvarcni sat spojen na gradsku mreu 220V,50Hz. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao to je aktiviranje el. zvona u odreenom vremenu, topanje vremena, korekcije pokazivanja nakon ispada mree. Matini satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja to zavisi o tipu matinog sata i proizvoau opreme. SATOVI

Elektrini satovi postavljaju se na hodnicima, ulaznim holovima, sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. Zavisno o poloaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili ak etverostrani. Veliina sata i dizajn takoer se odabire prema polaaju u prostoru i nainu montae. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao toperice koje se naprimjer ugrauju u operacijske dvorane. - RAZVOD Razvod instalacije elektrinih satova izvodi se kabelima tipa PP , koji se polau trasama slabe struje ili u PVC cijevima..

STR: 47

9.

INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvunika , atenuatora i biraa programa razvoda

Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao to su aerodromi, eljenike postaje , kino dvorane i kazaline dvorane, sportske dvorane, poslovni objekti, hoteli i sl. RAZGLASNI UREAJ

Centralni razglasni ureaj slae se od modula 19 rack. Komponente razglasnog ureaja sloene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. U 19 rack slau se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojaala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl

Predvieni ispravlja napojnog modula spaja se na niskonaponsku mreu. Izlazna pojaala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvuenja. Linijski modul osigurava razvod zvunih signala po potrebnim linijama razglasa. ZVUNICI

Zvunici se proizvode u razliitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema nainu ugradnje. Mali zvunici namjenjeni za ozvuenje jedne prostorije cca 20m obino se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se moe prespajati i na snage 5, 4, i 3W. Zvunici viih snaga proizvode se od 10, 20,30W , a esto se proizvode kao zvuni stupovi ( jo ih zovemo i zvune kolone ) sa vie tipova zvunika. Za vanjske montae proizvode se zvune trube ( esto ih zovemo hornovi ). Prema nainu montae proizvode se nadgradni ( za montau na zid) te ugradni ( za montau u sputeni plafon). Dizajn zvunika je razliit kod raznih proizvoaa opreme. Odabir zvunika po prostorima vrimo prema proraunu ozvuenja. Kod sloenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane, kazalita, konferencijske sale i sl.) zvunosti proraun se izrauje prema karakteristikama zraenja zvunika, obliku i zvunim karakteristikama obrade prostora. Ove sloene proraune rade firme proizvoaa opreme. Atenuatori i birai programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvunik, na visini 1,4m od poda. MIKROFONI

Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. irafe.

STR: 48

RAZVOD INSTALACIJE

Razvod instalacije ozvuenja izvodi se trasama slabe struje vodiima tipa PP 2x1,5mm, ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V. - PRORAUN OZVUENJA Radi postizavanja zadovoljavajue razumljivosti razglasnog sustava , potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka. Radi toga je potrebno izvriti proraun snage zvunika u prostorijama. Potrebni nivo zvuka za prostore : oekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje, praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92

Proraun ozvuenja vri se prema formuli: V/3 P = --------32 gdje je: P- ukupna snaga potrebna za ozvuenje prostora V- volumen prostora 1. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.3 m b = 15 m c = 2,9 m V = 188 m Potrebna snaga zvunika za ozvuenje: P = 2.1W

Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvunika od 3W. 2. Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3,4 m c = 2,9 m V = 49,3 m Potrebna snaga zvunika za ozvuenje: P = 0,9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvunik od 3W.

STR: 49

10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor. U svaku od tienih prostorija moe se ui jedino pomou kartice za indentifikaciju.Osim kartica za indentifikaciju postoje rijeenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobaa utipkavanjem ifre ili sustav koji oslobaa ulaz pritiskom prsta na odreeno mjesto na ulaznoj jedinici. Najee se koriste sustavi s magnetskim karticama. itai kartica se montiaju pored tienih vrata na visini 1,2m, dok se el brava montira u dovratniku. Kartica se prinosi itau te se kod tone indentifikacije aktivira elektrina brava i vrata se mogu otvoriti. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvoau opreme. Svi itai povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu. Instalacija se sastoji od: - centralne jedinice - PC kompjutera sa printerom - konektora - itaa kartica - elektrine brave - razvoda Centralna jedinica se prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu, te napaje sve ostale elemente sustava. - RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju, u dupleks vezi, izmeu slube hitne medicinske pomoi i kola hitne pomoi ili helihoptera. Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mree 220V. Mobilna stanica predvia se u objektu na mjestu administracije hitne pomoi. Stanice se predviaju u kolima hitne pomoi i helihopterima. Sustav se sastoji od: - primopredajnika smjetenog u objektu - primopredajnika smjetenog u kolima hitne pomoi - antene na krovu objekta - napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smjeten u neposrednoj blizini antene. Kolinearna tapna antena predviena je na krovu objekta. Linearni izlazni stupanj sadri izlazne stupnjeve snage za oba frekventna podruja , duplekser za prilagoenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu, te maloumno prijemno predpojaalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu izmeu primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predvia u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. U bolnici se koriste slijedei medicinski plinovi: - kisik - komprimirani zrak - nitro-oksidul - vakuum Zadatak ove instalacije je praenje ispravnosti rada stanica i cijevne mree instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Sve greke u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeuje na daljinski signalizator. Signalizatori su elementi za optiku i akustiku signalizaciju i montirani su u prostoriji deurnog tehniara. Sve greke u instalaciji sekundarne cijevne mree detektira se i proslijeuje na daljinske signalizatore. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali, zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se vieilnim kabelima tipa PPOO,koji se polau po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima.

STR: 50

- TRAIOC OSOBA Sustav traioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama, tvornicama, poslovnim objektima i sl. Sustav traioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : - napojnog modula - centrale - modula za punjenje - predajnika UHF - antene - osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljaki modul 220AC/12DC. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te slui za napajanje ovih ureaja. Centrala je potpuno digitalna i programira se po elji. S tipkovnice se moe uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) , grupni ( vie unaprijed programiranih prijemnika ) ili opi poziv ( svi prijemnici ). Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. Antena je postavljena na krovu objekta pomou pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se antena ugrauje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja. Osobni prijemnici se proizvode sa zvunim pozivom ( beeper ) i sa zvunim pozivom i displejom.. Malih su dimenzija , lagani i otporni na udare. Prijemnici se uvaju se u modulu za uvanje i punjenje. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. - POZIV PACJENATA Ova instalacija predvia se u bolnicama u opim ordinacijama gdje je predvieno ekanje pacijenata. Instalacija zauzea je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Instalacija zauzea se sastoji od: - prikljune kutije sa napojnim elementima - stolne kombinacije sa tasterima - informacijske svijetiljke - razvoda Prikljuna kutija montira se u zidu na visini 0,3m. Prikljuuje se na 220V niskonaponsku mreu i slui za transformaciju i razvod napajanja. Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Povie ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto", "ekaj", "slobodno" i "odsutan" - SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predvia se u sportskim dvoranama, slina instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili eljeznikim i autobusnim kolodvorima. Instalacija se sastoji od : - glavnih i pomonih semafora na zidu - konzola za upravljanje - razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Pomou konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Konzole mogu biti i PC ovi. Razvod ove instalacije obino se izvodi vieilnim oklopljenim kabelima.

STR: 51

D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOKE SHEME U svakom objektu, osim elektroinstalacija jake i slabe struje, postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije, instalacije grijanja i hlaenja te vrlo esto i plinske instalacije. Strojarske instalacije grijanja i hlaenja upravljaju se i reguliraju pomou elektro instalacija. Takoer kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem ureaja za podizanje pritiska vode, ureaje za prepumpavanje kanalizacije, ureaje za proiavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. Svi se ti ureaji napajaju i kontroliraju pomou elektrinih instalacija. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potroae ovih instalacija kao to su motori crpki, motori ventilatora, plamenici kotlova, dizalice topline, rashladni sustavi, elektrogrijai bojlera isl. Regulacija sustava obino u sebi sadri i automatiku sustava i slui za upravljanje sustavom. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnolokim shemama. Tehnoloke sheme su simboliki shematski prikaz strojarske instalacije. Kroz tehnoloku shemu oitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnoloka shema prikazuje. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje oznaavaju puteve prolaza medija ( zraka , vode , freona , glikola, mora i sl.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTRONA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA

OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava ukljuuje se tlani ventilator pri emu se otvara aluzina svjeeg zraka. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane, a aluzina svjeeg zraka se zatvori. U sluaju nestanka napajanja, aluzina svjeeg zraka zatvorit e se povratnom oprugom. Regulacija temperature Regulator pomou osjetnika smjetenog u odsisnom kanalu odrava konstantnu temperaturu prostora. eljena vrijednost temperature prostora postie se upravljanjem sa ventilom grijaa odnosno hladnjaka.. Zamrzavanje U sluaju pada temperature iza grijaa protusmrzavajui osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijaa i ukljuuje pumpu. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati, regulator zaustavlja tlani ventilator i zatvara aluzinu svjeeg zraka, te javlja alarm. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajui protok zraka. Ako nema protoka zraka, diferencijalni presostat na tlanom i odsisnom ventilatoru dojavit e alarm na regulator koji automatski iskljuuje sustav iz rada. Zaprljanost filtera U sluaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti e servisni alarm na regulatoru .

STR: 52

2.

REGULACIJA

Regulacija sustava vri se elektronikim sklopovima regulacionim pojaalima , te elementima u polju kao to su osjetnici temperature, termostati, motorni ventili , motorne zrane aluzine i sl. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: voenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . Naime, kod nie temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. U sluaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojaalo, koje oitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu, daje izlaz na motor ventila da se ventil vie otvori i propusti vie tople vode te povea temperaturu u polazu. - ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama , a u zadnje vrijeme se sve vie koristi digitalna regulacija . - DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veliine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. 3 SHEME PLOA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona, koja sadri: - razvodne ploe elektromotornog pogona - napojne kabele i vodie elektromotornog pogona Razvodne ploe elektromotornog pogona napajaju potroae ( motore crpki, ventilatora, aluzina isl.) U ovim ploama ugraena je oprema za napajanje i zatitu motora ( sklopnici , bimetalni relei ) , potrebni relei , sklopke , signalne sijalice isl. U ove ploe ugrauju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se esto ugrauju i regulacijska pojaala za regulaciju sustava. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojaalom tada to nazivamo lokalna regulacije. U takovim instalacijama obino svaki sustav ima u svojoj ploi EMP svoje regulacijsko pojaalo. - ZATITA MOTORA - UPUTNIK ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV

DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu, regulaciju i upravljanje svim tehnikim sustavima instalacija u objektu. Normalno da se ovako sloeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa sloenim sustavima instalacija koa to su bolnice, velike sportske dvorane, velke poslovne zgrade, hoteli, kazaline zgrade , aerodromi i sl. - PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehnikim sustavima kao to su energane s kotlovima i dizalicama topline, pripreme potrone tople vode, klimatizacijom poslovnih prostora , kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garae preko detekcije CO , kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale , upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garae, mjerenjem utroka hladne i tople vode , kontrola vrnih optereenja i sline instalacije koje se mogu elektriki kontrolirati. Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. Svaka DDC podstanica ima i mogunost autonomnog djelovanja u sluaju prekida komunikacije sa sredinjim raunalom. Operater iz centra moe komunicirati sa svakom DDC podstanicom, na centralnom raunalu dobiti prikaz eljenih veliina (statusi, alarmi, mjerenja i sl.), podeavati postavne vrijednosti reguliranih veliina, te ukljuivati/iskljuivati sustave prema potrebi. U svrhu osiguranja sustava od neovlatenog koritenja, definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. Na najnioj razini mogu je samo indirektan pristup, ogranien na prikaze

STR: 53

glavnih veliina, poput stanja instalacije, vrijednosti pojedinih varijabli i sl. Na drugoj razini mogue je dobiti i grafike prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. temperatura). Pristup nekoj vioj razini omoguava se samo osposobljenom osoblju koje e imati mogunost promjene postavnih vrijednosti, runog ukljuivanja/iskljuivanja pojedinih elemenata u polju itd. Na centralnom raunalu su dostupna oitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. Sve vane informacije o instalacijama, npr. prekoraenja graninih vrijednosti, postojei alarmi, mjerenja temperatura, relativnih vlanosti, statusi elektrinih motora, pumpi, ventilatora, stanja otvorenosti ventila i regulacijskih aluzina i sl., mogu se oitati na centralnom raunalu te ispisivati na printer. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se odreene unaprijed programirane radnje odvijaju u tono odreena vremena. To se prvenstveno odnosi na ukljuivanja i iskljuivanja svakog pojedinog sistema i podsistema. Postoji mogunost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi. Runi reim rada Osim automatski provoenih dnevnih i tjednih programa rada, iz centra je mogue pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i runo. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unoenjem naredbi putem tastature - KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: - centra, centralne jedinice - DDC podstanica - Opreme u polju - Rarvoda , primarne i sekundarne mree - software - CENTAR Centralno raunalo je PC koji se sastoji od : - CPU matina ploa s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB, - 32MB memorije, - 3,5 floppy drive, 1.44MB, - CD ROM drive, - kolor monitor - tastatura - mi, - printer U hardverski sustav ukljuena je memorijska zatita za sluaj gubitka napajanja. Sadraj memorije takoer je zatien od neovlatenog pristupa i promjena. Raunalo se montira tako da omoguava jednostavan servis ili zamjenu tampanih ploica bez potrebe za promjenama u oienju.. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima nainjenim u posebnom programskom jeziku. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta. Svaka DDC podstanica ima mogunost autonomnog upravljanja pripadajuim sustavima. Obino se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. Veza izmeu DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznano definiranih pomou adresa. . Za svaku kontroliranu toku definirana je tehnika adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvrnim elementima instalacije. Unos, odnosno izmjena programa mogua je preko prijenosnog raunala spojenog na DDC regulator. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje veeg broja instalacija, tako to za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program , pri emu je izvravanje svih programa simultano i sinkronizirano.

STR: 54

AI, AO, DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omoguavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedeih vrsta signala: 1. Digitalni ulazi DI - beznaponski kontakti (statusi, alarmi) 2. Analogni ulazi AI - mjerenja (temperature, relativne vlanosti, brzine strujanja zraka, diferencijalni tlak,...) 3. Digitalni izlazi DO - start/stop komande (npr. start/stop ventilatora, pumpi, otvaranje/zatvaranje aluzina,...) 4. Analogni izlazi AO - regulacijske komande (ventili, regulacijske aluzine,...) 5.Modul za brojanje impumlsa CO - mjerenje utroka rashladne , toplinske energije sa kalorimetara I utroka hladne odnosno tople vode sa vodomjera - PRIMARNA I SEKUNDARNA MREA Komunikacija izmeu centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje - odgovor, pri emu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice alju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrauju, prikazuju na ekranu, pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije izmeu centralne stanice i jednog DDC regulatora nee doi do prekida cijelog ringa ve e DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Ring jo nazivamo i primarnom mreom. Ovaj ring se esto zove i bus ili primarna mrea Sekundarna mrea su vodii koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. OPREMA U POLJU

- TIPOVI TOAKA :

Oprema u polju su osjetnici , ventili, termostati , presostati, motori aluzina i sl. elementi koji se montiraju na sustavu. U to spadaju i kontakti sklopnika, relea, bimetala koji se nalaze u razvodnim ploama EMP-a. - SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrkom koja omoguava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praenja veeg broja procesa i automatskog auriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. U sluaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji, automatski je vidljiva signalizacija na grafikom prikazu, tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. Radi onemoguavanja neovlatenog ulaenja u sustav i obavljanja odreenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja razliitih stupnjeva ovlatenja. Za ulaz na odreenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. Automatska regulacija instalacija provodi se pomou DDC regulatora smjetenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom, razvijenim i prilagoenim za potrebe regulacije. Za svaku instalaciju zaduen je poseban program (task), a iz jedne podstanice mogue je kontrolirati vei broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvoenjem svih taskova.

STR: 55

D. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA

- STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kunog govornog ureaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garaama - POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garaama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici - POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova - BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolnike signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzea instalacija el satova instalacija protuprovale - SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree instalacija razglasa instalacija vatrodojave

STR: 56

instalacija sportskih semafora instalacija el. satova - JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mree instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehniki opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Trokovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehniki opis Tehniki prorauni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Trokovnici glavnog projekta

- IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehniki opis Tehniki prorauni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i oienjima Sheme Detalji Trokovnici idejnog projekta 6 SADRAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIKI PODACI TEHNIKI OPISI TEHNIKI PRORAUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROKOVA

KORITENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD)

STR: 57

STR: 58