P. 1
Elektricne instalacije

Elektricne instalacije

|Views: 299|Likes:
Published by Stjepan Bartolović
Elektricne instalacije
Elektricne instalacije

More info:

Published by: Stjepan Bartolović on Dec 10, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2014

pdf

text

original

Sections

  • 1. IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE
  • 2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE
  • 3. RAZVODNE PLOČE
  • 4. ZAŠTITNE MJERE
  • 5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA
  • 6. DETEKCIJA CO
  • 7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE
  • 8. INSTALACIJA EL. SATOVA
  • 9. INSTALACIJA RAZGLASA
  • 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE

SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. 4.1. ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6.

građevni projekt . ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE . ostali projekti ( tehnološki projekt . sportski objekti . instalacija centralnog grijanja . Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . Sudionici u gradnji . kabelski razvod .Tvrtke koje se bave projektiranjem . projektant . poslovni objekti . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . vanjska rasvjeta isl. nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. . zaštita od buke . instalacija slabe struje . . kafići . zračno grijanje i klimatizacija . bolnice . rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . prostorije korištene u medicinske svrhe . nadzora i inspekcija .Investitor . instalacija gromobrana . vanjski razvodi ( n.n. N. marine i sl.UVOD . projekt ugradnje opreme . revident . instalacija potrošne tople vode . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . kotlovnice . ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom.Vrste objekata : stambeni objekti . četiri primjerka glavnog projekta . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 .Instalacija jake struje . projekt uređenja okoliša i sl.instalacija vodovoda i kanalizacije . industrijski objekti . ugostiteljski objekti . instalacija razvoda tehnološke pare . projekt instalacija . stambeno-poslovni objekti . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) . izvođač . trafostanice . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . restorani . hoteli . gradnje . mehanička ventilacija . instalacija razvoda plinova . ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine .

Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. N. list 53/88 ) 2. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl.Gradilište Uređenje gradilišta . N. list 13/78 ) 5. list 13/68 ) 4. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. list 68/88 ) 3.

Akumulatori 9. Funkcionalno uključenje i isključenje IV. Isključenje u slučaju hitnosti 10. Rotacijski strojevi 7. TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. otpor uzemljivača otpornika prenapona max. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1. Električna razdioba . instalacija napajanja iz n. Sklopni blokovi 10.el. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. presjek bakrenog vodiča 1. presjek aluminijskog vodiča 2.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . Sigurnosni sistemi III. pregrađivanje i sl. instalacija 3. ) .presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča .min. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara .PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I .5 mm ² . Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Tehničke zaštitne mjere od požara 3.dozvoljeni padovi napona . Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. INSTALACIJA 1. Transformatori 6. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2.n. Razdvajanje strujnog kruga 8.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta . Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6.min. ostale mjere ) 2. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7.zahtijevima za postavlajnje el. POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.5 mm ² . Ispitivanja STR: 9 . El. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . OSNOVNE ODREDBE II. Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona . Sklopni uređaji 4. Pretvarači 8. energiju 11.el.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . oprema i uređaji koji troše el. 5 Ohma ) 5. Provjera pregledom 2.

zaštitna strujna sklopka . MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1. N. bakrene žice ili trake . OPĆE ODREDBE II. udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn . Uf Uf Zk < -----. n. zaštitno uzemljenje . koji prihvataju grom Odvodi . aluminijske trake Hvataljke . Opći uvjet za nulovanje u n.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. zaštitna naponska sklopka 2. tvornički dimnjaci Crkve . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala .metalni vodljivi dijelovi na krovu . n. nemetalni tornjevi . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. nulovanje . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . zaštitno izoliranje . ZAŠTITNE MJERE U N. zvonici . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi .= -------Ii kx In STR: 10 .ukopani metalni dijelovi Uzemljenje .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I.

radno uzemljenje 9.In nominalna struja osigurača ili okidača . mreži 4.A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje . n. mreži 8.redukcioni faktor Ik . n. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v. mreži 6. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. n.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . n.5 za osigurače Granična dužina n. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Zaštita od požara 16.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je . n. n. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz . Uf L < -----------------------------.01 3. Primjena zaštitnih mjera u TS . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v.25 za elektromagnetske okidače 2.zaštitno uzemljenje . mreži 5. mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11. Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. n.dio struje dozemnog kratkog spoja R . Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14.Zk impendancija petlje kvara .Ii = kxIn struja isključenja .k= 1.Uf fazni napon . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15.ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n.Gdje je : .

elektroagragatska postrojenja .1. 1800 mm ( visina ) . Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . 1x1000 kVA) . i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0.4 kV . ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup.4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . STR: 12 .interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP .Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Glavni izvori napajanja .uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. te SN i NN postrojenje . HPT . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice.Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS .4 kV . sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja .niskonaponska mreža 0. Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno.distributivna elektroenergetska mreža . VODOVOD I KANALIZACIJE . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1. Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP .transformatorska stanica 20(10)/0. 2. cca . HRVATSKE CESTE i sl. Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore .e. 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2.4 kV . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm². Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama .

napon primara 10 (20) kV . Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. spoj Dyn 5 . potpuno je blindirano. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja . asinhroni motori. 1 kom spojno polje . kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje . 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja .5% i 5% Spoj V. mjernog polja i dva trafo polja. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr . n. U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima .85 na željeni faktor 0. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. Zaštita transformatora STR: 13 . napon sekundara 400/231 V . 1 kom polje vanjske rasvjete . n. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . S prednje strane zatvoreno je vratima. obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim.95 . a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²).4 kV .Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. cca. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. priključenih na n.kojim je omogućen popravak faktora snage 0. osiguračima s udarnom iglom . 2x(40x10 mm). Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA . N.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . napon kratkog spoja 4% . ručna regulacija napona 2. koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. strani.Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. smještenim u trafokomori. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani.

Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . tj. Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti. nul” točka dizel električnog agregata . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . s pokazivačem maksimalne struje. Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih.u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač.Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA .Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora. metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . metalna konstrukcija transformatora . Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . nulti vodič niskonaponske mreže .Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. a pošto građevina bolnice .81 A.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage . osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja.Mjere se svi fazni i linijski napon. uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora . koji ima nazivnu struju In=4. iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. ostali uzemljivači . Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera. odvodnici prenapona .

73 x 10 Udarna struja k.s.8 x 1. a Zt je otpor transformatora .Tehnički proračuni 1.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.9 kA Trajna struja k.1²+ 0.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.s.5 x 0.s. iznosi : Itr =μ x Ik = 0.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.1 x Un 1.8 kA 3 xZ 1.= ----------------= 0.1 x Un 1.s.s.5 = 36. Proračun struje k. na 0.4² x 4 Zt=-------------.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² . 1.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.s.0007 + 0.44 x ( -----.s.s. s.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.s.1 x 0.9 x 14.01 = 12 mm² 2.73 x 0.5 kA 3 x Um 1. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.95² = 13.44 x ( -----)² = 0.4 Zm=0. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k.63 Z = 0.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. gdje je Zm otpor 10kV mreže .2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k. .01 = 0.8 x 0.0107 STR: 15 . iznosi : 1. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.41 x 14. Proračun struje k. jer min. Struja k.)² = 0. iznosi Z=Zm+Zt .

25 do 1. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže . STR: 16 .s. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.4 x 23.08²+ 0. Spoj transformatora i trafo polja na 0. uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) . r . a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .9 x 23.45 m .= 0.41 x 23. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .Udarna struja k. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. 3. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----. koji se može opteretiti strujom 1025 A.1 m .dozvoljeni napon dodira (V) . Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje .8 = 21.364 Ohma .5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1. 50x10 mm . koje treba izbjegavati.8 = 16.5 x 21. mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.86² = 20.s.redukcioni faktor . Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) . iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.12 m i razmak uporišta 1.4 kV strani . iznosi : S = 7.5 x It x t = 7.73 x 0.dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) .73 x 0. kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1.s. Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 . obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0.s.6 kA Snaga k. s.4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.5 x 1.8 = 50 kA Trajna struja k.= ----Iz rxIk gdje je: Ud .4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) .4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim. Iz .8 x 0.4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.= ----------------= 910 A 3 x Un 1.533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A .ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 . Ik .

Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja . a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata .5 m . gdje su : PFe gubici u željezu . ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . kontejnerski .radna snaga P= Pm x g . po mogućnosti blizu TS . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta .58 kW . Samostalni izvori električne energije . U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda. visine 3.5 ) = 8.provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . Kompaktno . 6x4 m . cca. stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. strojarnici .2xIg STR: 17 . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa . koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2.elektroagragatska postrojenja . hotelima i sl.3 + 6. prevozni . sa integralnim dnevnim spremnikom goriva . Konstruktivne izvedbe : prenosni . a PCu gubici u bakru . ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ).prividna snaga P= Pm x g / cos Øg . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1..faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. komandnim ormarom za automatsko upravljanje.uređaji sa akumulatorskim baterijama 1.8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA .1 x ( 1.1 x ( PFe + PCu ) 1. aku baterijom .mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4.

5-3. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . izmjenjivača .2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . baterija . STR: 18 . ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama. kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0.5 sek.5 2. by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . izmjenjivača .Ip = kxIn = 2. a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2. Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . baterija . statičke bypass sklopke .2xIg = 2.

vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona.005% po dužinskom metru iznad 100 m. 2. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike.8 .2. u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el.Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . petljasti tip mreže . list 53/88 ) 1. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0. koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže. Za strujni krug rasvjete 5%.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta.05 do 1 . proračunavamo vršnu snagu ( u KW). Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. a za strujni krug ostalih trošila 8%. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. pouzdano snabdijevanje . a za strujni krug ostalih trošila 5%.2 do 0.vršno opterećenje (u kW) i . Opterećenje.PRORAČUNI 1.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0. 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl.faktor istovremenosti Pi . STR: 19 . kabel ne smije biti opasan za okolinu . određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. ali ne više od 0. NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije . Za strujni krug rasvjete 3%. snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže .5%.

za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0.752 . do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² . struje kojima možemo opteretiti kabel.85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ.korekcioni faktor polaganja kabela It .za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² . Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² .pad napona dionice uuk .trajno dopuštena struja ud .B2. Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.Proračun pada napona računamo prema: .Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .ukupni pad napona STR: 20 .

ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Koriste se za gradske razvodne mreže . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. .S.5 mm² do 35 mm².010. Primjer označavanja PPY 5x1. na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .19 3.Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke .5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama . PP41 -A 4x50mm².5 1 5 25 1. Primjer označavanja PP00 3x1. Samo u suhim prostorijama. STR: 21 .5 mm²+ PY1. Vodiči su žice od 1. PP41 4x50mm².EO4 39 66 30 35 1 103 0. industrijska postrojenja i sl. Samo u suhim prostorijama. PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². PGP ) –višežilni ( 2. za napajanje potrošaća manjih snaga .47 4. energetske razvode .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS .23 4.43 GRP1.006. Vodiči su žice od 1. PP00 -A 4x50mm².RS 10 18 15 10 1 52 0.38 KRO1. s izolacijom i plaštem od PVC-mase . industrijska postrojenja i sl.4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . tako da između žila postojim staza .5mm². tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase .45 2.Najčešće se koriste sa Cu vodičima . suhim prostorijama . jednožilni i višežilni . Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . a ne smiju se polagati u zemlji .90 320 1.5 mm² do 6 mm² .5 1 29 1.38 1.K. ali i sa Al vodičima .07 RS . a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N. na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . Vodiči su žice od 1. Primjer označavanja PP/R 3x1. instalacija kako u zatvorenim objektima . energetske razvode . ili uže od 10 mm² do 400 mm².5 1 22 1.5mm² Kabeli se koriste za razvod el.3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase . jednožilni i višežilni .05 2.C0. Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline .C0.5 mm² do 16 mm² .KRO1 178 290 110 2X150 0. Primjer označavanja .5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM . Primjer označavanja 4x P1. Koriste se za gradske razvodne mreže . U suhim i vlažnim prostorijama .88 EO4 .GRP1 65 110 40 95 1 138 1.54 RS .K.Koriste se sa Cu .3. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .S. instalacije u zatvorenim .4 2 13 15 2.Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N.

(prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. ili pomoću mehanizacije .1 m.B2. razmak od 50 cm. (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. u plastične parapetne kanale i sl. a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku . Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . Kabeli se polažu ručno .RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0. ) .771. a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje.5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm.5 m odnosno 1. Na uže za uzemljenje spaja se : . Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. Polaganje el.metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . . u metalne kanale za el. STR: 22 . priključke u nivou poda . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.Police se pričvršćuju na konzole . koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. ( prilog ) . Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. na perforirane metalne kabelske trase . ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma .

mrežama .Montiraju se na tipizirane armirano . n. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. ) STR: 23 . međusobno odvojenih . GRP se sastoji iz više sekcija . distributivnu elektroenergetsku mrežu . . bolnice . energije u distributivnim . Održavanje ormara nije potrebno . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. plastične izvedbe . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. GRP se sastoji iz više sekcija . industrijskim postrojenjima . međusobno odvojenih . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . razvod el. razvoda javne rasvjete i sl. razvod el. tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . hoteli i ugostiteljski objekti . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici .3. n. po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. energije ostvaruje se osiguračima 100 A .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ .Veći objekti priključuju se direktno na KRO .betonske temelje pomoću vijaka. energije ( sekcija “ distribucije “) . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . sekcija “ agregat” i sl. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan . Ugrađuje se na pročelju građevine . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti .dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . energije . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. energije . Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . Koriste se tipski ormari . Kućni priključni ormarić ( KPO ) . distributivnu elektroenergetsku mrežu . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. Koriste se tipski ormari . gradilišta i sl.

ojačani L profilima .struje k.63.Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . nadgradni ( montiraju se na zid ) . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . s.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16. 1000 .1 U Ik” = -------------1.200. koji omogućuje daljinsko okidanje .100.73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. 10 . 160 .5 – 2.5 mm . strujnim krugovima .tehnološke cijeline ( kuhinja .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) . restoran . praonica .nominalne struje od 100 . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika .25. .400. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n. 2500 A .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal . garaža . 250 . 35 . Izrađuju se za standardne : .struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.40.630 i 1200 A. n. rashlad i sl. 400 . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su . ) .struje opterećenja I . kotlovnica .Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1. često plastificirani . Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ). 50 kA STR: 24 . Toplinski okidači su podesivi .

Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25. četveropolni .25.s.90. Jednopolni . Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . pomoćni kontakti . 3-5 A 35-50 A .5 A .16. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .10.32.63.25.40.3-0.50.40.355.200.100.250. 400 .20.125. 250 .8.110.50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . K ).Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači . Struje k. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k.25. 0. C i D ( H.4. 300-500 A isl.25.03 .160. dvopolni . 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k. 630 . . L.36.80.40.250.8. što je vrlo povoljno za mrežu.32. 0.63.40.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B.4. 0. ) STR: 25 . Nazivne struje : 14.80. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.225. C i D ( H.10 (15.63. ( ili preopterećenja ) .s. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.3 . 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .16. L. ( ili preopterećenja ) . Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr. Nazivne struje podnožja : 25 .20. s.400.80. 0.10.630. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2. Struje k. 40.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k. 63 .16.50. Nazivne struje : 6. magnetski svitak i komora za gašenje luka .60. 1250 A.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja .10.500.160.25.5 A Sklopnici Oblik sklopke . kao i za ograničavanje struja k. s. 1000.1 .s.315.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . Struje k.20.16.s. 6.110. tropolni .63.630A Upravljački napon : 24. Nazivne struje podnožja : 100 .48.32. 220.500.400. K ).80 A Nazivna struja greške : 0.50. s.

85 . Proizvode se u spektru od 17. tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0. 36 i sl. cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el.priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri .tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. Mjerni uređaji Brojila potrošnje el. Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije .95 Q = Pv ( 0. energije : .za mjerenje radne ( djelatne ) el. trotarifna . energije kVAr .za mjerenje jalove el. 24. STR: 26 . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. energije kW sa pokazivačem maksimuma .62 . Postoji pojedinačna . vremenski releji . odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije . zaštitni releji .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0.5 do 960 kVAr.jednotarifna . Pored troškova za isporuku . reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje . dvotarifna . napon. Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12. radni .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora .0.9.Kontakti releja su mirni . grupna i centralna kompenzacija .jednofazna .329 ) kVAr . voltmetri . trofazna .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije .

metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . klimatizacije .) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. metalne konstrukcije zgrade .A5.730. PEN vodič .070.TN-S –sistem . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N. kanalizacije . mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to .TN-C-S –sistem . zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke .B2. ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V. ) . metalne konstrukcije unutar zgrade . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N. zaprekama . Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja.B2.) U n. Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima . U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič .4. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .n. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . gromobransku instalaciju STR: 27 .741. koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič .TN-C –sistem . instalacije plina i sl. centralnog grijanja .

specifičan otpor kabela (Ω/km) . Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .012+2x8.06x0.nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.23x0.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .4 s .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .B2.04+2x0. tj.krug br.23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači . Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .5 mm² Ro=0.049 + 0.231x0.533 x 80 = 42.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške. ) STR: 28 .( termomagnetni okidač ) .06Ω/km Ro=8.533 Ω ZsxIa = 0.impendancija petlje kvara Ia .741 i na pr. Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.025+2x2.018 + 0.110+2x0.029 + 0.6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima .231Ω/km Ro= 0.4 sekunde. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs . Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br. za 220 V iznosi 0.025= = 0.588x0.412 = 0. Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .231 Ω/km Ro . t = 0.588Ω/km Ro= 2. 500 mA i sl.025 + 0.231/2x0.

1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2.krug br. već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal. a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .B2. Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .5 mm² .15 x 0.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru . ili traka FeZn 25x4 mm. PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . STR: 29 . a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.Strujni krug br. Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu .743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga . odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja . jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja .15 Ohm RaxIa = 9. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.020 + 2x7. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti .14 Ohm/km Ro .06 Ohm/km Ro = 7.754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći .5 mm² Ru=8. koji se polažu na izolatore po pogonu.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .06x0.B2.03 = 0.025 = 9.2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.60 Ohm Ro= 2. Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .60 + 2x2.14x0.

izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ .struja za koju je strujni krug projektiran Iz . proizvodnja i upotreba lakova .nazivna struja zaštitnog uređaja I2 .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. skladište i pretakanje goriva . sklopni uređaji . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. proizvodnja i prerada umjetnih masa . skladištenje žitarica i sl.struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. 18/67) .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. ) .trajno podnosiva struja kabela In . 93/98 ) . uređaji ( svjetiljke . ….45xIz gdje su: Ib . garaže za motorna vozila . razvodne kutije i sl. ) . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: . poznati kao “S” uređaji . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. uglavnom samo rasvjetu . akumulatorske stanice . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane .svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature.N. Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . STR: 30 . benzinske crpke. instalacije . instalacije . a način izvođenja el. Protueksplozijski zaštićeni el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el.

energije i zagrijavnje . a produži trajnost . imaju dobru reprodukciju boje . Izrađuje se snage 5 . ili 50W . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . 7 . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . 20 . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . 15 . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . oblika svijeće itd ) . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . a životni vijek 10 puta veći . 11 . kriptonske .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . B15 ). E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . metalizirane . 35 . imaju dobreu reprodukciju boje . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . baterijske . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . specijalne žarulje ( signalne . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . a osnovna mana je slaba iskoristivost . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . kojima je potrošnja 5 puta manja . najčešće su za napon 12V snage 20 . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) . 23 W STR: 31 . E27 .

HPI . velike i visoke industrijske hale . 3 min . za regulaciju svjetlosnog toka . ) . kondenzator . stadioni i sl. . dužine 600 . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. za osvjetljenje akvarija i cvijeća . Vrijeme propaljivanja cca. promjera Ø 38 ili Ø26 mm . bojane . Vrijeme propaljivanja cca. Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 1500 mm .150. za kopirne aparate . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . 600 i 1000 W . VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Vijek trajanja oko 10000 sati . 70. s refleksnim slojem . vijek trajanja 10000 do 15000 sati. Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . 3 min . . velesajamski paviljoni . SB ( svjetlo bijela boja .2900 K ) . 2 min . .Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . skijaške staze . za rapid – start . 6 min . sportske palače . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . 100. Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . BB ( bijela boja 4500 K ) . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . 6 min. 80. čuvaju naboj i stabiliziraju struju. . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. 400. 6 min. vijek trajanja 6000 do 9000 sati. skladišnih prostora i sl. 1000 . 250. Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . 700 i 1000 W . 400. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . Vrijeme propaljivanja cca. povijesni spomenici . boje TB ( toplo bijela boja . STR: 32 . dokovi kolodvori teniski i golf tereni . Standardne su snage 50. VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . 58 W . parkirališta i sl. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. Standardne su snage 50.3500 K ) . za niske temperature . skladišnih prostora i sl. za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . 250. pročelja . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . vrijeme ponovnog propaljivanja cca. Vrijeme propaljivanja cca. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . 2000 i 3500 W . reklamni panoi . 36 . prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . 75. 1200. 8 min. 150 W . Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. 125. 6 min. Cijevaste su snage 250. vrijeme ponovnog propaljivanja cca.

svjetlotehnički elementi : reflector .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama . zagrijavanju .širokosnopne . pretežno indirektna . vodiči za unutrašnje ožičenje .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . montažni pribor . na gore .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . zaštita od napona dodira . indirektna .elektrotehnički elementi :grla . raster . pretežno direktna . jednostavan I siguran priključak .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne .elektromehaničke : pogonska sigurnost . na gore i dolje . osiguranje protiv vlage I vode .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . kapa . otpornost prema koroziji . jednolika . kodenzatori I sl.raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama . povoljna iskoristivost . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . svjetiljke sa kosim zračenjem . starteri . sa zračenjem na sve strane . prigušnice . zaštita od smetnji . priključne stezaljke .mehanički elementi : kučišta .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . ogračiničenje blještanja .

visokotlačne natrijeve žarulje .veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : . a kako je naš standard relativno star . Preporučena skala osvjetljenosti : .mali zahtjevi 75.100-150 lux .1:3 za vrlo male i male zahtjeve . visokotlačne živine žarulje . fluorescentne cijevi bijele boje. žarulje sa žarnom niti . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje .5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : . fluorescentne cijevi toplo bijele boje .bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) . koju je potrebno postići u prostorijama . a visoki bijele boje . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti .1:1. u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 .srednji zahtjevi 200-300 lux .5 za srednje zahtjeve .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).1:2. halogene žarulje . visokotlačne metal-halogene žarulje . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost .

Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . ( DALI kontrolni signali ) . metal-halogene . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . IR prijemnici . Tridonic. najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . Osram . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje.Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . daljinski upravljači i sl. osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . stanica za tehničke preglede . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . stupanj zaštite IP55. garaže i sl. osjetnici svjetla . natrijeve ).

Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski . i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0. koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0.unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . koji putuju vodovima i prodiru u uređaje . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : . .4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu . a nastaju direktnim udarom groma . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju . elektromotora i vodova .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi .

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite . kao funkcija srednje zaštite .Telefonske i informatičke mreže .Video kabeli . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .

TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima.prebacivanje poziva . “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . . Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže. Napajaju se iz NN mreže. Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima.TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Proizvode se centrale različitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt.C.i sl. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. . Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže. MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova .RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare.bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi.mogućnosti produženog biranja . Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . 1000. .preuzimanje poziva . Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta. dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće. Vanjske instalacije planira.RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti.konferencijske veze . U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi. 1. 1600 ili 2000mm). i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija.

Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. koje se polažu direktno u beton. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku. koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 .telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. Način ugradnje ( podžbukni. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44. podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta. Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Postoje tropolne. Razvod u prostorima. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. STR: 39 . nadžbukni i ugradnja u pulteve . . Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje.

instalacija vatrodojave . Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: .instalacija odimljavanja . Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: . kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme.automatskih javljača požara .instalacija šprinkler uređaja .instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . protupožarne zidove. Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta.2. STR: 40 . Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. zatvaranje protupožarnih vrata.ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : .linijska . protupožarna vrata.hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. dvije i četiri petlje. Ove centrale se proizvode sa jednom. U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ).adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma. alarmiranje. sustavu centralnog nadzora i sl. Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje.ručnih javljača požara . Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . okidanje požarnih klapni na klima sustavima . Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta. VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara. . Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu.vatrodojavne centrale . puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. požarne liftove . Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona). Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama. testiranje i rad same centrale.alarmnih truba ili sirena . Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa .

automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima.8mm ili negorivim vodičima . strojarnica i sl. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. Automatske javljače požara dijelimo na : . Termički. velike konferencijske sale i sl. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi.optički javljači požara .ručne vatrodojavne javljače požara . Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara . STR: 41 .2m. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. praonica.VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : .ionizacioni javljač požara . a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe.termički javljač požara . uključenje ventilatora odsisa dima. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa. Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. . Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara.obične ili analogne . To je elektronski slog centrale koji nadzire.kombinirani javljač požara . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi. Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3. spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . grananje instalacije i sl. ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . a onda postaju radioaktivni otpad ).termodiferencijalni javljač požara .

Na svakoj etaži postavljaju se tzv.razvoda TV signala iz satelitskog prijema . Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Stanice se napajaju NN naponom 220V .ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta. Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . što zavisi o konfiguraciji mreže.PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem. Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama.razvoda TV signala iz kabelske TV . Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .3. zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala.). RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV. 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm². Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω. Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. STR: 42 .razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . paralelno s telefonskom instalacijom . pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1. Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Prijemnici TV signala . U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . 2. Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. . a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². od koje se dovodi do TV utičnice. gdje god je to moguće. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama.PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se. Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. Cijevi se polažu direktno u beton. multiswitch odcjepnici za 4 grane. ZAU . Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). .

govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. STR: 43 . Izrađen je u modularnoj izvedbi. Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala. . . Kompletna instalacija se sastoji od: . Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. PARLAFONI . releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. VIDEO PARLAFONI I EL.tipkala koje se montira pored ulaza u stan.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0. el zvona ili pozivnika (zujalice ) .jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču. . . Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini.4. . Razgovor teče izmjenično.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata.

Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu.protuprovalne centrale . Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. video rekordera. Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl.5.protuprovalnih signalizatora .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale. brave . STR: 44 . RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima.šifratora . monitora te videomultipleksera. Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata. Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. te otuđenja imovine.el.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača . PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale. Instalacija se sastoji od: . te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale. odnosno deaktiviranje zaštite.sirene .

Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube.6. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO.2m na udaljenosti od 7-12m. STR: 45 . Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu. Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju.

blagovaonica i sl.INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije .normalan poziv .Centrale . Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. zujalice . Na ručnom handsetu. Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički. Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu. Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.poziv iz kupaonice .uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. . STR: 46 . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija.bolesnik poziva iz sobe . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.Signalna svjetla . display .Signalizacija – gost u sobi . Omogućene su slijedeće vrste poziva: . osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta).hitan poziv .Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta.Pozivne kombinacije .Poziv sobarice . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra. sanitarnih prostora. RAZVOD INSTALACIJE 7. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale.CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice.Razriješne kombinacije . ordinacija. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.8mm. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa. .Poziv SOS iz kupatila .FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.Signalizacija – soba pospremljena .Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. tasteri za resetiranje i sl.noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv). kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom .

. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. STR: 47 . koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. sportski objekti i sl. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. bolnice. ulaznim holovima. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. zdravstvene poliklinike. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el.50Hz. . INSTALACIJA EL. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. štopanje vremena.8. zvona u određenom vremenu. kao što su škole.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP .

INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . hoteli i sl. konferencijske sale i sl. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. 4. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje.30W . a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. i 3W. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane. na visini 1. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. STR: 48 .4m od poda. Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. kazališta. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. žirafe. kino dvorane i kazališne dvorane. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora.9. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. 20. sportske dvorane.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. poslovni objekti. želježničke postaje . Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava.

3 m b = 15 m c = 2.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava .ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.volumen prostora 1. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V. 2. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1. STR: 49 . Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3. . Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.4 m c = 2.9 m V = 49.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W.5mm².9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.

2m. Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera.nitro-oksidul . Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti.primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V.vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. Sustav se sastoji od: . Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. . Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.komprimirani zrak . U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: .10. te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene.konektora . duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. u dupleks vezi. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE . U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju.kisik .električne brave . Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC . Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. . Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . te napaje sve ostale elemente sustava. Instalacija se sastoji od: . STR: 50 . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta.koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima. dok se el brava montira u dovratniku.centralne jedinice .antene na krovu objekta .PC kompjutera sa printerom .RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.čitača kartica .primopredajnika smještenog u objektu .razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu.

tvornicama.stolne kombinacije sa tasterima . slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima. Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom.priključne kutije sa napojnim elementima . Konzole mogu biti i PC –ovi. Instalacija se sastoji od : . Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima..predajnika UHF .antene .centrale . lagani i otporni na udare. "slobodno" i "odsutan" . Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja. Malih su dimenzija .razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0.informacijske svijetiljke . Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. poslovnim objektima i sl. Instalacija zauzeća se sastoji od: . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno.modula za punjenje . Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.napojnog modula . Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto".SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama.. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu.konzola za upravljanje .POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata.glavnih i pomoćnih semafora na zidu . Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja. Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ). STR: 51 . "čekaj". Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : . S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) .3m.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene. .

osim elektroinstalacija jake i slabe struje. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. rashladni sustavi. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. plamenici kotlova. Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje. mora i sl. U slučaju nestanka napajanja.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. glikola. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. freona . Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. uređaje za prepumpavanje kanalizacije.D. ELEKTROMOTORNI POGON. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. Ako nema protoka zraka. STR: 52 .. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije. motori ventilatora. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. dizalice topline. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. vode . Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. REGULACIJA I DDC NADZOR 1. te javlja alarm. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. elektrogrijači bojlera isl.

. motorni ventili . Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. potrebni relei . pripreme potrošne tople vode. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu.ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . velike sportske dvorane. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. ventilatora. signalne sijalice isl. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. .UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” . mjerenjem utroška hladne i tople vode . klimatizacijom poslovnih prostora .SHEME REGULACIJE 4. . Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. termostati.ZAŠTITA MOTORA . Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. kazališne zgrade . hoteli.PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline.). motorne zračne žaluzine i sl. bimetalni relei ) . ograničen na prikaze STR: 53 .) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . velke poslovne zgrade. regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. koja sadrži: . . Naime. 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo.DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora.razvodne ploče elektromotornog pogona . daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu.2. U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale . mjerenja i sl. te uključivati/isključivati sustave prema potrebi.napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. žaluzina isl. alarmi. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. sklopke . upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. aerodromi i sl. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa.

Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena.DDC podstanica .tastatura .3. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena. Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi.Opreme u polju . Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. .Rarvoda . statusi električnih motora. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti.. Unos. relativnih vlažnosti. postojeći alarmi. temperatura). .printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta.. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. 1.CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . primarne i sekundarne mreže . odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator.5” floppy drive. vrijednosti pojedinih varijabli i sl. mjerenja temperatura. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. npr. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije.glavnih veličina.32MB memorije. poput stanja instalacije.miš. prekoračenja graničnih vrijednosti. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema.centra. pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano. .CD ROM drive. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija. Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa.software . Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB.kolor monitor . mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. ventilatora.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. . Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula. Sve važne informacije o instalacijama. stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. . . STR: 54 . U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. pumpi. centralne jedinice .44MB. To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature . iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno.

mjerenje utroška rashladne . regulacijske žaluzine. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. presostati. OPREMA U POLJU . Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom.. . pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru.odgovor... termostati . Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. Analogni izlazi AO . STR: 55 . relativne vlažnosti.. relea.beznaponski kontakti (statusi. AO. Digitalni izlazi DO . toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera . ventili.. prikazuju na ekranu. alarmi) 2.mjerenja (temperature. otvaranje/zatvaranje žaluzina. Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja. U to spadaju i kontakti sklopnika.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici .SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. elementi koji se montiraju na sustavu. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. pumpi.. pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. diferencijalni tlak.start/stop komande (npr.regulacijske komande (ventili. brzine strujanja zraka.) 5. Ring još nazivamo i primarnom mrežom.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . Digitalni ulazi DI .) 3. start/stop ventilatora.AI.Modul za brojanje impumlsa CO .. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova.) 4.. Analogni ulazi AI .. motori žaluzina i sl. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.

POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl. kotlovnici .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .D. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .

JAVNI OBJEKT ( POŠTE.IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU . satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA . satova . KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el. AERODROMI.IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta .IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .instalacija sportskih semafora instalacija el.IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .

STR: 58 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->