SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
NIKOLA BARANOVIĆ, dipl. ing LENA GRGIĆ, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. B. C. D. E.

UVOD INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA INSTALACIJE SLABE STRUJE INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I DDC NADZOR PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 1

A. 1.

UVOD OPĆENITO - GRAĐENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZAKON O GRAĐENJU TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE ZAKON ZAŠTITE OD POŽARA ZAKON ZAŠTITE NA RADU

2. 3. 4. 5. B. 1.

2.

3.

4.

5

INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE - GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREŽE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv - POMOĆNI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE KABELSKE MREŽE - TIPOVI KABELSKIH MREŽA - PRORAĆUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAČINI POLAGANJA KABELA RAZVODNE PLOČE - RAZVODNE PLOČE U OBJEKTU - OPREMA U RAZVODNIN PLOČAMA - MJERENJE POTROŠNJE EL ENERGIJE - IZRADA ŠHEMA RAZVODNIH PLOČA ZAŠTITNE MJERE - STUPANJ EL ZAŠTITE OPREME OSTVAREN POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA TN, TT I IT - ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA - MALI NAPONI - ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA - PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA “S” IZVEDBA RASVJETA IZVORI SVJETLOSTI - TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAČUN RASVJETE - PANIČNA RASVJETA

STR: 2

6

GROMOBRAN I UZEMLJENJA - HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAČI TRAKASTI ŠTAPNI PLOČASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE - IZJEDNAČENJE POTENCIJALA

C. 1.

INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE TELEFONSKE KUČNE CENTRALE TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREŽE TELEFONSKE UTIČNICE

2.

VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT VATRODOJAVNE CENTRALE VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAĆA VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3.

ZAU , CATV I SATV PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU ANTENE PRIJEMNICI RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA

4.

PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI RAZVOD INSTALACIJE

5.

PROTUPROVALNA INSTALACIJA PROTUPROVALNE CENTRALE PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI CCTV INSTALACIJA RAZVOD INSTALACIJE

STR: 3

6.

DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU SONDE ZA DETEKCIJU CENTRALE DETEKCIJE RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE - FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE 8. INSTALACIJA EL. SATOVA - MATIČNI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREĐAJ - ZVUČNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAČUN OZVUĆENJA 10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA - RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOĆI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAŽIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 4

D.

ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR 1. TEHNOLOŠKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTROŠNA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA 2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA 3. SHEME PLOČA EMP - ZAŠTITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE 4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAČAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE

C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA - STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POŠTE, AERODROMI, KAZALIŠTA I SL) 2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT 3 SADRŽAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROŠKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAČUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI 4 KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU - IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 5

ELEKTROTEHNIČKI PRIRUČNIK DRAGUTIN KAISER 6. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA IZ ELEKTROTEHNIČKE STRUKE ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAČIĆ 5. 4. MILJENKO MARIČEVIĆ I VJEKOSLAV SRB 2. ZAKON O GRADNJI STR: 6 . ELEKTRO MONTERSKI PRIRUČNIK DRAGO KELER. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREŽE VJEKOSLAV SRB 3.1.

bolnice . projektant . kotlovnice .Tvrtke koje se bave projektiranjem .Investitor . trafostanice . poslovni objekti . mehanička ventilacija .instalacija vodovoda i kanalizacije . instalacija potrošne tople vode .Vrste objekata : stambeni objekti . zaštita od buke . zračno grijanje i klimatizacija . Za manje objekte nije potrebna građevna dozvola. . četiri primjerka glavnog projekta . instalacija gromobrana .UVOD . projekt uređenja okoliša i sl. restorani . građevni projekt . vanjski razvodi ( n. Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole Investitor prilaže : dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini ( vlasnički list . ostali projekti ( tehnološki projekt . prostorije korištene u medicinske svrhe . instalacija razvoda plinova . hoteli . projekt ugradnje opreme . vanjska rasvjeta isl. ) Izvedbeni projekt Razrađeno tehničko rješenje građevine . ugostiteljski objekti . koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanička otpornost i stabilnost . Sudionici u gradnji .Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora ZAKON O GRADNJI ( N. kafići . izvođač . . projekt instalacija . gradnje . izvješće o kontroli glavnog projekta Načelna dozvola Građevna dozvola za pripremne radove i privremene građevine STR: 7 . instalacija slabe struje . revident . kabelski razvod . N. instalacija centralnog grijanja . instalacija razvoda tehnološke pare . nadzorom i izvođenjem instalacija u objektima . lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja ) .n. rashladni sustavi ELEKTROINSTALACIJE . kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička riješenja Glavni projekt Skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i to : arhitektonski projekt . sportski objekti . 175/03 i 100/04 ) Uređuje obavljanje poslova projektiranja . industrijski objekti . nadzorni inženjer Idejni projekt Skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata . nadzora i inspekcija . marine i sl. ušteda energije i toplinska zaštita Građevna dozvola Građevnu dozvolu izdaje županijski ured nadležan za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte šireg značaja predviđene ovim zakonom. ) Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE .Instalacija jake struje . stambeno-poslovni objekti .

dokumentacija na gradilištu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadležnom državnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA ( N. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ( Sl. Pravilnik o standardima za električne instalacije u zgradama ( Sl. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 68/88 ) 3. list 4/74 i 13/78 ) STR: 8 . list 53/88 ) 2. 58/93 ) ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ( N. N.Gradilište Uređenje gradilišta . list 13/68 ) 4. N. 59/96 ) TEHNIČKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvažniji za ovo područje : 1. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. list 13/78 ) 5.

Funkcionalno uključenje i isključenje IV. Električna razdioba . Isključenje u slučaju hitnosti 10.presjeci zaštitnog vodiča može biti manji presjeku faznog vodiča . Tehničke zaštitne mjere od pada i nestanka napona 6. ) . Sigurnosni sistemi III. Pretvarači 8. Tehničke zaštitne mjere od požara 3. ostale mjere ) 2. 5 Ohma ) 5. energiju 11. Akumulatori 9. El. Tehničke zaštitne mjere od električnog udara .5 mm ² . Tehničke zaštitne mjere razdvajanjem i isključenjem 7. instalacija 3. Sklopni uređaji 4. OSNOVNE ODREDBE II.zaštita od indirektnog dodira ( automatsko isključenje napajanja . Tehničke zaštitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona .dozvoljeni padovi napona . TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE 1. Razdvajanje strujnog kruga 8.min. pregrađivanje i sl. Provjera pregledom 2. Opći uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. instalacija napajanja iz trafostanice 5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih trošila . POSTUPAK I NAČIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL.zahtijevima za postavlajnje el.5 mm ² .presjeci neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča . Sklopni blokovi 10. instalacija napajanja iz n. Rotacijski strojevi 7. presjek bakrenog vodiča 1.PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I .n.zaštita od direktnog dodira ( ugradnja u kučišta .el. Tehničke zaštitne mjere od nadstruje ( zaštita od struja preopterećenja ) 4. Uređaji za isključenje električne instalacije 5. INSTALACIJA 1. Ispitivanja STR: 9 . oprema i uređaji koji troše el. Isključivanje strujnih krugova radi mehaničkog održavanja 9. otpor uzemljivača otpornika prenapona max.min. Transformatori 6.el. mreže 3% za strujni krug rasvjete 5% za strujni krug ostalih trošila . presjek aluminijskog vodiča 2. UREĐAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1.

Opći uvjet za nulovanje u n. koji prihvataju grom Odvodi . tvornički dimnjaci Crkve . zvonici . mreži primjenjuje se : izjednačenje potencijala . mreži Osnovni uvjet : Ik > Ii . zaštitno uzemljenje . OPĆE ODREDBE II. ZAŠTITNE MJERE U N. aluminijske trake Hvataljke . n.ukopani metalni dijelovi Uzemljenje . metalni tornjevi i dimnjaci Žičare Pogonske prostroije i skladišta ugrožena eksplozijom Pogonske prostroije i skladišta eksploziva TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU NISKONAPONSKIH MREŽA I PRIPADAJUĆIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I.metalni vodljivi dijelovi na krovu . udara Nadstrujna zaštita Trajno dopuštene struje Uzemljenje i zaštitni vodiči PRAVILNIK O TEHNIČKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinčane čelične trake ili žice FeZn .= -------Ii kx In STR: 10 . nemetalni tornjevi . nulovanje . zaštitna strujna sklopka . Zaštita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednačenje potencijala Zaštitne mjere od previsokog napona dodira u n. Uf Uf Zk < -----. MREŽI I PRIPADAJUĆIM T S 1.PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRIČNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zaštite el opreme ostvarene pomoću kučišta ( stupnjevi zaštite IP XX) Opće karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zaštita od el. bakrene žice ili trake .spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivačem Uzemljivači . zaštitna naponska sklopka 2. POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFIČNIM OBJEKTIMA Silosi . N. zaštitno izoliranje .skup uzemljivača spojenih međusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najviše 20 Ohma za specifični otpor zemlje 250 Ohmm . n.

mreži 6.25 za elektromagnetske okidače 2.u pravilu se izvodi združeno uzemljenje .In nominalna struja osigurača ili okidača .redukcioni faktor Ik . voda do koje je zaštita nulovanjem efikasna .ukupna struja dozemnog kratkog spoja 10. n. mreže uzemljena preko malog otpora Ud Ud Rezdr = ----------. Zaštita od požara 16.Gdje je : .01 3. mreži 8. Zaštita od mehaničkih i dinamičkih naprezanja STR: 11 . mreže sa izoliranom neutralnom točkom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja 11.5 za osigurače Granična dužina n.= ---------Iz rxIk Gdje je Ud – dozvoljeni napon dodira Iz .dio struje dozemnog kratkog spoja R . Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mreži 5.Ii = kxIn struja isključenja . n. n. Primjena zaštitnog uzemljenja u n. Uf L < -----------------------------. Primjena ostalih zaštitnih mjera 7. mreži 4. Zaštita transformatora snage od strujnog preopterećenja 14. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna točka v.Uf fazni napon . Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. Primjena zaštitnih mjera u TS . Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n.10³ KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je .Zk impendancija petlje kvara . Zaštita od dodira dijelova uređaja i vodova pod naponom u TS 12. Uvjeti primjene nulovanja i zaštitnog uzemljenja u istoj n. n. n.zaštitno uzemljenje . Zaštita niskonaponskih vodova od strujnog preopterećenja 15.Sf i So presjeci faznog i nul vodiča . n. Zaštita od strujnog preopterećenja 13. radno uzemljenje 9.A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodičima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodičima A= 32 za kabelske vodove B=0.k= 1.

interpolacija nove TS u postojeću srednjenaponsku mrežu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . cca . Trafostanica mora biti tako smještena da je moguć kamionski pristup.4 kV . TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0.uređaji sa akumulatorskim baterijama GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. Investitor je dužan ishoditi prethodnu e. 1000 mm ( širina ) i 700 mm ( dubina ) . 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu većeg objekta . Polaganje kabela u rov vrši se ručno ili strojno. Sigurnosni ( pomoćni ) izvori napajanja . VODOVOD I KANALIZACIJE . 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . i mora biti usklađena s postojećim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP .elektroagragatska postrojenja .distributivna elektroenergetska mreža .4 kV . U građevinskom smislu TS je armiranobetonska građevina dimenzije cca. Kroz jednokrilna vrata moguć jr pristup SN i NN postrojenju . IZVORI ELEKTRIČNE ENERGIJE 1.e. Postrojenje NN smješteno je uvijek do trafo komore . Najčešće su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA . HRVATSKE CESTE i sl.4 kV . 1800 mm ( visina ) .4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0. Plin služi za izolaciju i medij za gašenje luka . U energetskom smislu TS čine energetski transformator snage . Trasa kabela mora biti najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca .srednjenaponska ( visokonaponska ) mreža 20(10) kV 2.Vrata su opremljena žaluzinama za ventilaciju . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna . STR: 12 . suglasnost pri ishođenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu uređenja prostora. 2. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednožilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodičem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm²) . SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREŽA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeću 20(10)kV mrežu . Za korišteni kabel koriste se toploskupljajuće KB spojnice. Spajanje kabela izvodi se odgovarajućim kabelskim spojnicama .niskonaponska mreža 0. koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS . te SN i NN postrojenje .transformatorska stanica 20(10)/0.Energetski transformator snage smješten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ). ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . HPT . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno uže Cu 50 mm².1. i u prostor trafo komore moguć je pristup kroz dvokrilna vrata . Uže za uzemljenje polaže se duž cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivačkim sustavima . 1x1000 kVA) . Glavni izvori napajanja . SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. sa sklopnim blokovima punjenim plinom.

U transformatorskom polju ugrađen je rastavljač snage sa prigrađenim v. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno priključenim kondenzatorima snage 50 kVAr .Stanje poboljšavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potrošačima paralelno priključimo kondenzatore. asinhroni motori. Mehanizam za ručno upravljanje nalazi se s prednje strane. Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reštkom. 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smještena je u sklopu tehničkog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Većina električnih uređaja kao što su transformatori. napon sekundara 400/231 V . strani. položenih preko otvora u podu koji služi za hlađenje transformatora. 1 kom polje vanjske rasvjete . osiguračima s udarnom iglom . n.5% i 5% Spoj V. mjernog polja i dva trafo polja. S prednje strane zatvoreno je vratima. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednožilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm²).Reaktivna energija ostalih potrošaća kompenzira se uređajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim uređajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr . obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodiča. n. a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smještena je u mjernom ormariću. Mjerni strujni i naponski transformatori smješteni su u mjernom polju 10 (20) kV. 2x(40x10 mm). Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA .95 . ručna regulacija napona 2.Izrađeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . N.4 kV . spoj Dyn 5 . Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja . fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju. napon primara 10 (20) kV .85 na željeni faktor 0. smještenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosačima od čeličnih profila . 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlađenja istog. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izrađene od plosnatog bakra dim. Zaštita transformatora STR: 13 . Mjerenje potrošnje električne energije vrši se na visokonaponskoj strani. U vodnom polju ugrađen je rastavljač snage sa noževima za uzemljenje. napon kratkog spoja 4% . što za posljedicu ima dodatni trošak za isporuku energije.NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojećeg ormara dim. Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok – izgled ( prilog ) NN blok – izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0. kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .kojim je omogućen popravak faktora snage 0. Niskonaponska ploča sastoji se od slijedećih polja: 2 kom trafo polje . 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA . priključenih na n. Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). potpuno je blindirano. cca. 1 kom spojno polje . koji prilikom pregaranja pokreću mehanizam za tropolno isklapanje.

s pokazivačem maksimalne struje. uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora .u kojoj je smještena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljivač.ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima . koji ima nazivnu struju In=4. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora.81 A. metalna konstrukcija transformatora . Izjednačenje potencijala Da ne bi došlo do naponskih razlika između pojedinih metalnih dijelova. koji se nalazi na bočnom zidu NN čelije. Spoj ove šine na temeljni uzemljivač izveden je pomoču FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja . Uzemljenje U trafopostaji se izvodi združeno ( zaštitno) uzemljenje . to se navedeni uzemljivač koristi i za zaštitno ( združeno uzemljenje) trafopostaje. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u TS . sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora . Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi došlo do pregaranja bimetalnog releja. iste je potrebno međusobno povezati sa sabirnim vodičem za izjednačenje potencijala. odvodnici prenapona . ostali uzemljivači . a pošto građevina bolnice . metalni plaštevi i ekrani energetskih kablova . tj. koji utječu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zaštitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete.Ampermetri su priključeni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugrađenog transformatora. nul” točka dizel električnog agregata . Na ovu sabirnicu spajaju se : “nul” točka transformatora preko sabirnice . Uvjet za uspješno djelovanje opisane zaštite je u njenoj selektivnosti.Energetski transformator štiti se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguračima sa udarnom iglom. zaštitno uzemljenje NN postrojenja u DA .Kao sabirni vodič koristi se željezno-pocinčana traka FeZn 25x4 mm Praktički se izvodi na slijedeći naćin: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednačenje potencijala “IP” izvedena je u vidu bakrene šine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN čelija u cijeloj dužini. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti će se gumeni tepih. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom. uzemljivač za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rješenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehnički proračuni ( prilog ) STR: 14 . ali u slučaju kvara mogu doći pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zaštitnih mijera.Mjere se svi fazni i linijski napon. osigurači u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osigurača.Sve tri spomenute zaštite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani. Zaštita energetskog transformatora od preopterećenja ostvarena je pomoću dvostepenog ( 85°C i 95°C) kontaktnog termometra koji je ugrađen u transformator u području najtoplijeg ulja. Bucholz rele pruža zaštitu od unutarnjih kvarova transformatora. Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uređaja i kučišta transformatora snage . Standardno mjerenje je: -mjerenje opterećenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A. nulti vodič niskonaponske mreže .

Struja k. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14.5 kA 3 x Um 1.73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodiča 50 mm ² .s.01 = 12 mm² 2.73 x 10 Udarna struja k.Tehnički proračuni 1.s. 1.5 = 36.0107 Ω Efektivna vrijednost izmjenične komponente struje k. iznosi : Iku = κ x 2 x Ik = 1.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proračun struje k. a Zt je otpor transformatora . koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.8 kA 3 xZ 1.8 x 1.5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.1 x Un 1.73 x 0.1 x Un 1. iznosi : Ief = Ik x m² + n² = 14.2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.0107 STR: 15 . uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k.4 Zm=0.44 x ( -----.1²+ 0.s. .1 x 0.4² x 4 Zt=-------------.01 = 0. jer min.s.1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0.s.0007 + 0.s.95² = 13.s.44 Ω ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0.4 Ik” = ----------------=-----------------= 23. presjek za proračunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8.= ----------------= 0. iznosi Z=Zm+Zt . na 0. Proračun struje k.63 Z = 0.41 x 14. iznosi : Itr =μ x Ik = 0. Proračun struje k.5 x 0.= ----------------= 36 A 3 x Un 1.s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA.)² = 0.9 x 14.9 kA Trajna struja k. iznosi : 1.44 x ( -----)² = 0.s.0007 Ω U1 10 Un² x uk 0.8 x 0. gdje je Zm otpor 10kV mreže . s.01 Ω 100 x Pn 100 x 0.4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.

r .8 = 16.73 x 0. koje treba izbjegavati.s. 50x10 mm .s.1 m .4 kV na termička naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodiča za vrijeme trajanja k. koji se može opteretiti strujom 1025 A.= 0. Kako se iz rezultata vidi ( Ruk < Rezdr ) .8 = 50 kA Trajna struja k.Proračun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivača Ukupan otpor združenog uzemljenja ( Rezdr ) .9 x 23.4 x 2 = 226 mm² Odabrani presjek od 500 mm² zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0. otpor rasprostiranja združenog uzemljenja mora biti : 80 Rezdr = ----.25 do 1. Iz .8 x 0.= ----------------= 910 A 3 x Un 1. Ik .86² = 20. a dozvoljeni napon dodira u trafopostaji iznosi 80 V to .5 x It x t = 7. Spoj transformatora i trafo polja na 0.Udarna struja k.s. iznosi : S = 7.4 x 23.6 kA Snaga k.dozvoljeni napon dodira (V) .45 m . mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----.08²+ 0.ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zaštitnog užeta redukcioni faktor iznosi r=1 .redukcioni faktor .533 Ohma 150 Ukupni otpor rasprostiranja uzemljivačkog sustava bolničkog kompleksa iznosi 0.4 kV strani .8 = 21.41 x 23.73 x 0. STR: 16 .5 x 1.= ----Iz rxIk gdje je: Ud . uz pretpostavljeni nepovoljniji slučaj da je visokonaponski dalekovod izveden bez zaštitnog užeta ( r=1 ) .4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodiča dim.4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k. Tada se točna vrijednost redukcionog faktora određuje mjerenjem. obzirom na uvjete bezopasnosti propisane važećim propisima može priključiti na visokonaponsku mrežu. ova trafostra s pripadajućim razvodom 10 (20) kV i 1 kV .5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------.364 Ohma . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zaštitnim užetom r<1 . iznosi : Iku = κ x 2 x Ik” = 1.s. Ukoliko ograničenje struje jednopolnog kvara u visokonaponskoj mreži iznosi 150 A .4 kV na mehanička naprezanja za razmak osi vodiča 0.4 Na izračunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0. iznosi : Itr =μ x Ik” = 0. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik” = 1. računajući utjecaj svih uzemljivača koji su spojeni sa nulti vodič niskonaponske mreže .dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) . iznosi : Ief = Ik” x m² + n² = 23.12 m i razmak uporišta 1.5 x 21. Važno je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodiča i za kritično frekventno područje . kritični razmak uporišnih točaka iznosi 1. 3. s. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.

uređaji sa akumulatorskim baterijama 1. potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motorgeneratorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera . ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ).1 x ( 1. Kompaktno . gdje su : PFe gubici u željezu . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta .prividna snaga P= Pm x g / cos Øg . SIGURNOSNI ( POMOĆNI ) IZVORI NAPAJANJA . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa .provjera vrijednosti ograničenja struje dozemnog kratkog spoja . kontejnerski . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1.58 kW . 6x4 m . aku baterijom . komandnim ormarom za automatsko upravljanje.5 ) = 8. a cos Øn faktor snage priključenih potrošača Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri uključenju potrošača..faktor snage za koji se projektiraju generatori cos Øg = 0. sa integralnim dnevnim spremnikom goriva .Prije uključivanja trafopostaje u postojeći elektroenergetski sustav obavezno treba izvršiti slijedeće provjere i mjerenja : .vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja .1 x ( PFe + PCu ) 1.2xIg STR: 17 .3 + 6.mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivačkog sustava 4. cca.8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vršna snaga priključenih potrošača P = 3 x U x In x cos Øn gdje je In vršna struja .radna snaga P= Pm x g . stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. Samostalni izvori električne energije . Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat može biti kratkotrajno strujno preopterećen do 2. U slučaju ispada distributivne mreže preuzima napajanje potrošaća za 10-15 sekunda.5 m . koju čine pogonski motor (motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ) i električni generator. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama . strojarnici . a PCu gubici u bakru . visine 3.elektroagragatska postrojenja . Proračun hlađenja transformatora Hlađenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviđene otvore . hotelima i sl. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustički izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata . Konstruktivne izvedbe : prenosni . po mogućnosti blizu TS . prevozni .

5-3.Ip = kxIn = 2.2xIg = 2. poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . Blok shema UPS ( prilog ) Uređaji sa akumulatorskim baterijama . UREĐAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najrašireniji uređaji su uređaji za bezprekidno napajanje . izmjenjivača . by – pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panične rasvjete . uređaja za održavanje vitalnih funkcija pacijenata i sl. Sastojr se od : ispravljača i punjača baterija . baterija . STR: 18 . izmjenjivača . baterija .5 sek.5 2. ručne by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . kod kojih vrijeme uključenja iznosi 0. a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda – trokut cca 2.2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 . statičke bypass sklopke . napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama.

pouzdano snabdijevanje . a računa se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv . koje se javlja kao stvarno najveće opterećenje je vršno opterećenje. kabel ne smije biti opasan za okolinu . petljasti tip mreže . a za strujni krug ostalih trošila 5%.suma nazivnih instaliranih snaga svih trošila Iznos faktora istovremenosti kreće se u intervalu od 0.2. proračunavamo vršnu snagu ( u KW).Pri svakom proračunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE Osnovni zahtijevi : osigurati potrošaču dobavu kvalitetne električne energije .005% po dužinskom metru iznad 100 m. STR: 19 . Za strujni krug rasvjete 3%.faktor istovremenosti Pi . Poznavajući instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike. Opterećenje. a za strujni krug ostalih trošila 8%.2 do 0.Isto tako poznavajući instalirane snage svih razdjelnika i određujući s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti čitavog objekta. Za strujni krug rasvjete 5%. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodiča određuje se prema trajno dozvoljenoj struji. Vrijednosti vršnog opterećenja u W/m² kreću se u vrijednosti od 40 do 150 W/m² 2. instalacije i bilo koje druge tačke ne smije biti veći od vrijednosti prema čl. 2.PRORAČUNI 1. ali ne više od 0. ako se električna instalacija napaja iz niskonaponske mreže.05 do 1 . Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu .vršno opterećenje (u kW) i . ako se električna instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon. karakteristike uređaja za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja . 20 Pravilnika o tehničkim nomativima za električne instalacije niskog napona ( Sl. Dozvoljeni pad napona između napojne tačke el. zamkasti tip mreže RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREŽE . u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. uzimajući u obzir ograničavajuće faktore zaštitnih mjera . određuje se faktor istovremenosti i vršna snaga pojedinog kraka radijalne mreže. snabdijevanje se mora vršiti uz minimalne troškove Tipovi kabelskih mreža : radijalni tip mreže . Za električne instalacije čija je duljina veća od 100 m dopušteni pad napona povećava se za 0. vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Faktori istovremenosti u praksi se kreću između 0.5%. Vršna opterećenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga trošile (u kW) koje se mora napajati kabelom.8 . list 53/88 ) 1.

85 povećanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodiča 35 mm² .B2.za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------.Primjer proračuna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K .trajno dopuštena struja ud . struje kojima možemo opteretiti kabel. te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------gxSxU² . Dozvoljena strujna opterećenja Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1.(R1cosØ+X1sinØ) gxSxU² Za presjek do 25 mm² induktivni otpor možemo zanemariti za bilo koji cosØ. Očito je da se dozvoljene struje opterećenja prema navedenom standardu razlikuju od struja opterećenja koje je naveo proizvođač kabela kao max.korekcioni faktor polaganja kabela It .za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------gxSxU² gdje je: u% pad napona u % Px1 moment opterećenja (KWm) S presjek faznog vodiča (mm²) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm² .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Najveća struja kojom možemo trajno opteretiti izolirane vodiče i kabele i vanjski utjecaji utvrđeni su standardom N.Proračun pada napona računamo prema: .pad napona dionice uuk . za Al iznosi 34 Sm/mm²) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodičem presjeka iznad 25 mm² i cosØ=0. U praksi vršimo proračun najnepovoljnijih slučajeva i prikazujemo u tablicama . do 40% za kabele presjeka vodiča 150 mm² .ukupni pad napona STR: 20 .752 .

a boje za označavanje i sistem obilježavanja žila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.006.KRO1 178 290 110 2X150 0.K.5mm² Izolirani vodovi tipa PP ( NYM .23 4. tako da između žila postojim staza .S.Najčešće se koriste sa Cu vodičima . tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Označavanje izoliranih vodova i kabela određene su standardom N. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i plaštem od PVC mase .88 EO4 .90 320 1. suhim prostorijama .38 1.RS 10 18 15 10 1 52 0. Vodiči su žice od 1.5mm² Kabeli se koriste za razvod el.3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema načinu polaganja .5mm².Koriste se za polaganje u žbuku ili ispod žbuke . Primjer označavanja PPY 5x1.GRP1 65 110 40 95 1 138 1.5 mm² do 6 mm² .4 2 13 15 2. U suhim i vlažnim prostorijama . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. s izolacijom i plaštem od PVC-mase . instalacije u zatvorenim . energetske razvode .43 GRP1. ispunom od gume ili PVC-mase i mehaničkim pojačanjem od čelične trake . Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase . a ne smiju se polagati u zemlji . instalacija kako u zatvorenim objektima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) – obični jednožilni vodovi prevučeni slojem PVCmase .EO4 39 66 30 35 1 103 0. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad žbuke . jednožilni i višežilni .5 mm² do 16 mm² .010.S. PP41 -A 4x50mm². na mjestima gdje nije izložen mehaničkom oštećenju .5 mm²+ PY1.5 1 29 1. PP00 -A 4x50mm². jednožilni i višežilni . Koriste se za polaganje pod žbuku ili iznad žbuke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . Primjer označavanja PP00 3x1.3. energetske razvode .07 RS .4 i 5 ) vodovi s izolacijom i plaštem od PVC-mase . PP00 4x50mm² PP00 1x150mm². Vodiči su žice od 1. industrijska postrojenja i sl.5 1 22 1. Primjer označavanja PP/R 3x1.Koriste se sa Cu .54 RS . za napajanje potrošaća manjih snaga . Koriste se za gradske razvodne mreže .38 KRO1.5 1 5 25 1. ali i sa Al vodičima .5 mm² Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) –dvožilni ili trožilni vodovi s razmaknutim žilama .Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm²) K It(A) ud uuk TS . Primjer označavanja 4x P1. Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i plaštem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase .K. Zaštitni sloj kabela ima zadatak da vodič kabela zajedno sa njegovom izolacijom zaštiti od djelovanja okoline . industrijska postrojenja i sl. Vodiči su žice od 1. Primjer označavanja . ili uže od 10 mm² do 400 mm².C0.47 4. Samo u suhim prostorijama. PGP ) –višežilni ( 2. Samo u suhim prostorijama.19 3.C0. PP41 4x50mm². Koriste se za gradske razvodne mreže . .05 2.45 2.5 mm² do 35 mm². na mjestima gdje može doći do mehaničkih naprezanja . STR: 21 .

(prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Izolirani vodovi tipa PP polažu se pod žbuku ili u žbuku .5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm² ( ili traka FeZn25x4 mm ). koji u normalnom pogonu nisu pod naponom . STR: 22 .metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka . na perforirane metalne kabelske trase . a mogu se polagati i nadžbukno na odstojne obujmice . . Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona određeno je instalacijsko područje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polažu u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1.1 m.771. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. u metalne kanale za el. Na uže za uzemljenje spaja se : . ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vrši se kabelskim spojnicama. razmak od 50 cm.RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polažu se isključivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0.U pravilu kabeli se polažu izvan kolnika . u plastične parapetne kanale i sl. a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. ili pomoću mehanizacije . Kabeli koji se polažu u zemljanom rovu polažu se na dubini od 80 cm. Ukoliko se polažu u kolniku treba povećati dubinu kanala. priključke u nivou poda . U rovu kabeli se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm. Uzemljivačko uže štiti kabel od direktnog udara groma . Kabeli se polažu ručno . Prijelaz kabela se vrši okomito na os prometnice. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm. Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tušem određeno je standardom N. ) .zaštitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polažu se na metalnim perforiranim ili ljestvičastim kabelskim nosačima (policama ) ili pojedinačno na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima . koje se pričvršćuju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 položenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih površina).5 m odnosno 1.Police se pričvršćuju na konzole . koje se polažu na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama .B2. a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastišni štitnici i traka za upozorenje. Izolirani vodovi tipa PP/R polažu se isključivo pod žbuku ili u žbuku i to samo u suhim prostorijama . ( prilog ) .

razvoda javne rasvjete i sl.Veći objekti priključuju se direktno na KRO . tako da još 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. mrežama . bolnice . RAZVODNE PLOČE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. distributivnu elektroenergetsku mrežu . energije . Shema GRP ( prilog ) Etažni razdjelnici ER ( ili etažni ormari EO ) U etažnim razdjelnicima smještena su brojila el. energije ( sekcija “ distribucije “) . ) Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. energije . ) STR: 23 .betonske temelje pomoću vijaka. razvod el.dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potrošnje el. Osim osigurača u RS montiraju se i limitatori i zaštitne strujne sklopke . Ukoliko na katu ima više od četiri stana koriste se dva EO-a . Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm . Koriste se tipski ormari . n. GRP se sastoji iz više sekcija . Održavanje ormara nije potrebno . RAZVODNE PLOČE U OBJEKTIMA Višekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploča GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Priključak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploče GRP. koji se montiraju u niše iznad ulaza u stan. Ukoliko ima više ulaza svaki ulaz ima svoju GRP .Montiraju se na tipizirane armirano . po mogućnosti u sredini da bi razvodi bili što kraći ( ili u blizini najvećih potrošača ) . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mreže po naseljima . Ugrađuje se na pročelju građevine .sekcija korisnika ( sekcija “mreža “ . Ugrađuje se na ogradnom zidu parcele ili na pročelju građevine . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . hoteli i ugostiteljski objekti . gradilišta i sl. Koriste se tipski kabelski ormari izrađeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) . a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potrošnje el. energije u distributivnim . . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici . Koriste se tipski ormari . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti . energije ostvaruje se osiguračima 100 A . međusobno odvojenih . distributivnu elektroenergetsku mrežu . industrijskim postrojenjima . GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine . razvod el. Kućni priključni-mjerni ormarić ( KPMO ) . n. energije ostvaruje se osiguračima 100 A . međusobno odvojenih . plastične izvedbe . sekcija “ agregat” i sl. Kućni priključni ormarić ( KPO ) . svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu građevine .3. Razvod električne energije ostvaruje se putem rastavljačkih slogova osigurača 400 A s odgovarajućim sistemom sabirnica . GRP se sastoji iz više sekcija . koriste se za priključak obiteljskih kuća i manjih građevina na n. u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurači za svaki stan .

garaža . restoran .požarne zone KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOČA Materijal . Prekidači mogu imati prigrađene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje .struje opterećenja I .1 U Ik” = -------------1.nominalne struje od 100 .Razvodne ploče izrađuju se i od plastičnih materijala i od nehrđajučeg čelika . 250 .5 mm .100.25.73 x Zuk Grebenaste sklopke Služe za isklapanje pomoćnih i glavnih strujnih krugova za struje od 16.Razvodne ploče u objektima izrađuju se uglavnom od pocinčanog čeličnog lima debljine 1.40.struje kratkog spoja Ik” Struja opterećenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------1. Izvedba : ugradni ( ugrađuju se u za to predviđene niše u zidu ) .5 – 2. n.struje k. često plastificirani . 2500 A . 35 . Nadstrujne okidače čine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidači ( termomagnetni okidači ).200. praonica . Toplinski okidači su podesivi . 400 . . nadgradni ( montiraju se na zid ) .73 x Ux cosØ Struja opterećenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------Ux cosØ Struja kratkog spoja : 1. 160 . Prekidači mogu imati prigrađen isklopni okidač . samostojeći ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOČAMA Veličine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploči su .tehnološke cijeline ( kuhinja .katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) .Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploče ( RP ) Ostale razvodne ploče raspodjeljuju se po objektu po: . ) . kotlovnica . s. strujnim krugovima .630 i 1200 A. Izrađuju se za standardne : . rashlad i sl. 1000 . 10 . 50 kA STR: 24 .63. Koriste se u kombinaciji sa osiguračima Za veće struje koriste se polužni rastavljači Niskonaponski prekidači Služe za isklapanje i zaštitu u n.400. koji omogućuje daljinsko okidanje . ojačani L profilima .

100.s.380 AC DC Termički releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom štite elektromotore od preopterećenja . 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara . Jednopolni .16. 1000.3 . 1250 A. (termomagnetski okidač )i struja preopterećenja ( bimetalni okidač) sa karakteristikama isklapanja B.48.110.32. Instalacioni osigurači Koriste se za prekidanje struja k. “nožasti “) Koriste se za prekidanje velikih struja k.100A Vrijeme isključenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigurač najbliži uzroku kvara .50 ) kA Zaštitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zaštita od indirektnog dodira i za spriječavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima .63.400.32.03 .20.1 . ) STR: 25 .50.80.80.8.63. 6. K ).25.25. 250 .225.Sklopnikom se upravlja pomoću tipkala ili pomoću sklopke.160. Upotrebljavaju se svuda gdje su zaštitni i nulti vodič odvojeni Nazivne struje : 25.20.3-0.500. 630 .63. Nazivne struje : 14.16.40. Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka . L.5 A Sklopnici Oblik sklopke . magnetski svitak i komora za gašenje luka . 0.10.315.5 A . C i D ( H. 400 . četveropolni .500. Nazivne struje : 6. tropolni . Nazivne struje podnožja : 100 .25. . što je vrlo povoljno za mrežu.125.s. 0. 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.25. Struje k. dvopolni .16.630. C i D ( H.8.s.Osigurači velike prekidne moći ( visokoučinski osigurači . 63 . 0. s. pomoćni kontakti .250. Struje k.250. s. kao i za ograničavanje struja k.90.160.630A Upravljački napon : 24. L.4.36. 50 kA Instalacioni automatski prekidači ( “automatski osigurači “) Sve više u uporabi za prekidanje struja k.50. ( ili preopterećenja ) .20.60. s. K ).355. ( ili preopterećenja ) . Sastoje se od podnožja ( osnove ) i topljivog umetka .10.50.s. Svaki termički rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora .200.100 A Vrijeme isključenja odnosno karakteristikama isklapanja B. koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.40. Nazivne struje podnožja : 25 .10.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti .4.80 A Nazivna struja greške : 0.10 (15.40. 220.63. 300-500 A isl.32.16. 40. Proizvode se za razna područja struje i svaki se može podešavati unutar područja (na pr.80. 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2.40. 0.110. 3-5 A 35-50 A .25.400. Struje k.

36 i sl. dvotarifna . ili za zaštitu od dodirnog napona 220/220 V. Postoji pojedinačna .0. reaktivna energija dodatno opterećuje prijenosne linje .za mjerenje jalove el. Stalni kompenzacioni uređaji namijenjeni su za pojedinačnu kompenzaciju elektromotora i transformatora . STR: 26 .za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivačem maksimuma . snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djelovali na druge aparate .5 do 960 kVAr.Kontakti releja su mirni . Mjerni uređaji Brojila potrošnje el.Rade se od 3 do 6 i više stupnjeva regulacije . napon. cosØ-metar UREĐAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Večina el.62 . energije kVAr .329 ) kVAr .Stanje poboljšavamo tako da paralelno priključimo kondenzatore .95 Q = Pv ( 0. tako da se kompenzacioni uređaji automatski uključuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga .Releji Uređaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili više električkih veličina ( struja . Proizvode se u spektru od 17. zaštitni releji .85 . vremenski releji .prijeklopni i trenutni Pomoćni releji . odnosno izvršimo kompenzaciju jalove energije .Osim toga HEP traži da cosØ bude najniže 0. a željeni faktor snage iznosi cosØ2 = 0.tg Ø2 ) Proračunski faktor snage cos Ø1 iznosi 0. 24.9.priključak na mrežu izravno za potrošače do 60 A ili poluizravno za veće potrošače preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri . energije : . grupna i centralna kompenzacija . trotarifna . trofazna . radni . uređaja ( induktivni potrošači ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Automatski kompenzacioni uređaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . Stubišni automat Odvodnici prenapona Za zaštitu trošila od indirektnih udara groma Transformatori Za snižavanje napona sa 220 V na 12.jednotarifna . voltmetri .jednofazna . Pored troškova za isporuku . Potrebna snaga kompenzacionog uređaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tgØ1 .

) Stupanj zaštite ostvaren pomoću zaštitnog kučišta označava se sa dva karakteristična slova i dva broja na pr. kanalizacije . ) Zaštita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekoraćuje 50 V.TN-C-S –sistem . koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič . PEN vodič . IP 4 4 Prvi karakteristični broj ( od 0 do 6 ) označava stupanj zaštite od prodora stranih tijela i prašine Drugi karakteristični broj ( od 0 do 8 ) označava stupanj zaštite od prodora vode ( prilog ) ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA (utvrđena standardom N.n. U svakoj zgradi vodič glavnog izjednačenja potencijala povezuje međusobno slijedeće vodljive dijelove : glavni zaštitni vodič . Zaštita od direktnog dodira Zaštita pregradama ili kučištima . klimatizacije . ) . u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču samo u jednom dijelu sistema .B2. Kao dopunska mjera koristi se zaštitna strujna sklopka Zaštita od indirektnog dodira Zaštita automatskim isključenjem napajanja što znači da u slučaju kvara dolazi do automatskog isključenja napajanja.B2. centralnog grijanja . glavni zemljovod ( temeljni uzemljivač ) .A5. metalne konstrukcije zgrade .741.070.TN-C –sistem .) U n.4. Izloženi vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zaštitnim vodičem za svaki tip razvodnog sistema . zaprekama .TN-S –sistem . gromobransku instalaciju STR: 27 . zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke . instalacije plina i sl. metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda . mrežama dozvoljeni su slijedeći sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa ovom točkom pomoću zaštitnih vodiča U praksi najčešće se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to .730. metalne konstrukcije unutar zgrade . ZAŠTITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvrđeni standardom N. u kojem su neutralni i zaštitni vodič objedinjeni u jednom vodiču kroz cijeli sistem b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu točku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je električni nezavisno od uzemljenja sistema napajanja c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu točku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZAŠTITE ELEKTRIČNE OPREME OSTVARENE POMOĆU ZAŠTITNIH KUČIŠTA (utvrđeni standardom N.

nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena isključenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N. t = 0.Zaštitno strujne sklopke PRILOG .B2.025 + 0. za 220 V iznosi 0.04+2x0.231/2x0.533 Ω ZsxIa = 0. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA . tj.4 sekunde.zbroj otpora uzemljivača i zaštitnog vodiča Ia .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja u propisanom vremenu Uo .5 mm² Ro=0.012+2x8.krug br.( termomagnetni okidač ) . Za prekidanje strujnih krugova u slučaju greške koriste se : .struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA .06Ω/km Ro=8.PRORAČUN EFIKASNOSTI ZAŠTITE KOD KORIŠTENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAČA Strujni krug br.588x0.4 s .6 V < Uo=220 V TT – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zaštitni uređaj diferencijalne struje ( zaštitna strujna sklopka ) izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.TN – sistem Kao zaštitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednačenje potencijala i isklapanje napajanja u slučaju greške.specifičan otpor kabela (Ω/km) .23 Ω/km l = 40m s = 150 mm² Ro=0. ) STR: 28 .025+2x2.412 = 0.Niskonaponski prekidači sa nadstrujnim okidačima . Nadstrujne okidače čine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okidač.231 Ω/km Ro .Instalacioni automatski prekidači i kombinirani zaštitni prekidači . 500 mA i sl. zaštitni uređaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs .018 + 0.588Ω/km Ro= 2.025= = 0.741 i na pr.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.231Ω/km Ro= 0.049 + 0.06x0. Ia = 80A ( proradna struja osigurača 16 A ) Zs=2x0.impendancija petlje kvara Ia .231x0.533 x 80 = 42.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm² s = 35 mm² s= 10mm² s = 2. Zaštitni uređaj u slučaju greške u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrđenom vremenu .110+2x0.23x0.029 + 0.

otpor uzemljivača Ia = 30 mA Ra = 8.27 V < 50 V IT – sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje .Strujni krug br. koji se polažu na izolatore po pogonu.14 Ohm/km Ro .15 Ohm RaxIa = 9. Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potrošača u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu . a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm². PRESJECI ZAŠTITNIH VODIČA Presjeci zaštitnih vodiča i vodiča izjednačenja potencijala određena su standardom N.06 Ohm/km Ro = 7.krug br.B2. Za presjeke faznog vodiča iznad 16 mm² presjeci zaštitnog vodiča mogu biti upola manji . Presjeci glavnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm² .15 x 0.754 U praksi zaštitni vodiči su u jednofaznom napajanju treći . Za presjeke vodiča do 16 mm² zaštitni vodiči moraju biti istog presjeka .020 + 2x7.specifičan otpor kabela ( Ohm/km ) Ru .2 iz RS UZEMLJIVAČ ----KPMO----------------RS-------------st.B2. jer u slučaju kvara ne dolazi do isključenja .743 ) Uređaji za zaštitu od nadstruje ( struja preopterećenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na početku strujnog kruga .03 = 0.60 Ohm Ro= 2.5 mm² . već kontrolnik izolacije daje zvučni i vizuelni signal.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm² s = 2. odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno dopuštena struja vodiča i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja . a u trofaznom napajanju bez nul-vodiča četvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodičem . Presjeci dodatnih vodiča za izjednačenje potencijala ne smiju biti manji od 2.5 mm² Ru=8. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . ili traka FeZn 25x4 mm. Kao vodiči za izjednačenje potencijala u pogonima koristi se uže Cu presjeka vodiča 50 mm² .025 = 9. STR: 29 .60 + 2x2. a u praksi koriste se vodiči presjeka 4 mm² .14x0. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojačanom izolacijom Zaštita električnim odvajanjem Elekrično odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utičnica za priključak brijačeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZAŠTITA ( utvrđena standardom N.06x0.

skladištenje žitarica i sl.svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kruga odabrani zaštitni uređaj prekida unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature. Protueksplozijski zaštićeni el. benzinske crpke. proizvodnja i razvođenje sagorivih tekućina . Zaštita od kratkospojnih struja Odabrani zaštitni uređaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja u vodičima i spojevima . izrađuju se u vrsti zaštite “povećane sigurnosti “ ili “neprodoran oklop “ . proizvodnja i upotreba lakova . instalacije . postrojenjima na mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa ( SL. uglavnom samo rasvjetu . garaže za motorna vozila .struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove.N. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. Radne karakteristike uređaja koji štite električni kabel od preopterećenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1. 18/67) . STR: 30 . poznati kao “S” uređaji . obrada i uskladištenje sa nastajanjem prašine ( šećerane . razvodne kutije i sl.nazivna struja zaštitnog uređaja I2 . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki . i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. a način izvođenja el. …. skladište i pretakanje goriva . U praksi u takove prostorije postavljamo najnužnije el. ) . instalacije . akumulatorske stanice . sklopni uređaji . oko otvora tankova i oko odušaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N. 93/98 ) .prekidna moć je veća od očekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja . ELEKTRIČNA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROŽENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susrećemo sa objektima i prostorima kod kojih je moguće nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvođenje plinova . ) . uređaji ( svjetiljke .45xIz gdje su: Ib .struja za koju je strujni krug projektiran Iz .trajno podnosiva struja kabela In .Zaštita od struje preopterećenja Odabrani zaštitni uređaji prekidaju struje preopterećenja prije nego što struja preopterećenja uzrokuje štetno povišenje temperature. proizvodnja i prerada umjetnih masa . Svaki odabrani zaštitni uređaj zadovoljava slijedeće uvjete: .

15 . 35 . (do 1000 sati ) Halogene žarulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu .RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIČKE VELIČINE svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zračenja izvora svjetlosti . strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) . a osnovna mana je slaba iskoristivost . Prednost im je što daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti . kojima je potrošnja 5 puta manja . E14 ) ili sabajunetom ( B22 . Izrađuje se snage 5 . I osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na određenu površinu . E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto žarulja sa žarnom niti . auto žarulje itd ) Prednost im je niska cijena . imaju dobreu reprodukciju boje . energije i zagrijavnje . specijalne žarulje ( signalne . a produži trajnost . Halogene žarulje na mrežni napon i halogene cijevaste žarulje na mrežni napon manje su u upotrebi . E27 . te što daju svjetlost najbliža prirodnoj svjetlosti . Fluokompaktne žarulje sa ugrađenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 . jedinica za svjetlosnu jačinu je cendela ( cd ) . To se postiglo navedenim fluokompaktnim žaruljama . 23 W STR: 31 . 7 . Niskonaponske halogene žarulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki . metalizirane . jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) . 11 . Standardna žarulja izrađuje se od 25 do 1000W . ili 50W . a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak životni vjek . najčešće su za napon 12V snage 20 . reflekta žarulje za usmjerenu rasvjetu . 20 .Sve standardne žarulje imaju dno sa navojom ( E40 . oblika svijeće itd ) . kriptonske . ( životni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne žarulje ( štedne fluo žarulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruošnja el. Φ svjetlosna jačina je vrijednost svjetlostikoja zrači u određenim smjeru . a životni vijek 10 puta veći . E IZVORI SVJETLOSTI Žarulje sa žarnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. imaju dobru reprodukciju boje . B15 ). Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne žaruljice ( oblika gljive . baterijske . i da se na jednostavan način zamjene žarulje sa žarnom niti . jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) .

parkirališta i sl. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. . vijek trajanja 6000 do 9000 sati. reklamni panoi . 1000 . Vrijeme propaljivanja cca. Vrijeme propaljivanja cca. 2000 i 3500 W . . velike i visoke industrijske hale . 6 min. kondenzator . ) . vijek trajanja 12000 do 24000 sati. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. bojane . Standardne su snage 50. 6 min. rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . 36 . sportske palače . 8 min. 1500 mm . 250. 80. za regulaciju svjetlosnog toka . stadioni i sl. 58 W . 150 W . DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . VTN ) su najekonomičnije visokotlačne žarulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . 600 i 1000 W . za rapid – start . promjera Ø 38 ili Ø26 mm . boje TB ( toplo bijela boja . Vrijeme propaljivanja cca. Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35. Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje . 700 i 1000 W . dužine 600 . 1200. STR: 32 . Visokotlačne metal-halogene žarulje ( HQI . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veću od žarulja sa žarnom niti i 2 puta veću iskoristivost od halogenih žarulja . vijek trajanja 16000 do 24000 sati. 400. vijek trajanja 10000 do 15000 sati. prigušnice koje održavaju električno pražnjenje . 125. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18. 3 min . Fluorescentne cijevi s “luksuznim bojama “ svjetlosti ( TBX . . Cijevaste su snage 250. skladišnih prostora i sl. Žarulje na izboj ( visokotlačne žarulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova . skladišnih prostora i sl. čuvaju naboj i stabiliziraju struju. s refleksnim slojem . 2 min . VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni . 75. Klasične predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. vrijeme ponovnog propaljivanja cca. dokovi kolodvori teniski i golf tereni . 250. vrijeme ponovnog propaljivanja cca.3500 K ) . 400. BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica . Visokotlačne natrijeve žarulje ( NAV . 6 min . za kopirne aparate . za osvjetljenje akvarija i cvijeća . velesajamski paviljoni . Visokotlačne živine žarulje ( HQL . HPI . 70. Standardne su snage 50. skijaške staze . rasvjetu visokih industrijskih hala i okoliša . SB ( svjetlo bijela boja .150. 6 min. . za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) . Vijek trajanja oko 10000 sati .2900 K ) . Vrijeme propaljivanja cca. pročelja . povijesni spomenici . 100. filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . 3 min .Fluorescentne cijevi Ekonomične u osvjetljavanju prostora . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature . BB ( bijela boja 4500 K ) . za niske temperature .

raster . osiguranje protiv vlage I vode . prema raspodjeli svjetlosne jačine svjetiljke se djele u uskosnopne . otpornost prema koroziji . montažni pribor . kapa .raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna . na gore i dolje . zaštita od napona dodira . pretežno indirektna . Svjetlotehničke karakteristike svjetiljki : .oblikovne : estetski izgled oblika i završne obrade .mehanički elementi : kučišta . vodiči za unutrašnje ožičenje .svjetlotehnički elementi : reflector .mehaničke : dovoljna mehanička čvrstoča . zaštita od smetnji .širokosnopne .raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama . zagrijavanju . sa zračenjem na sve strane . prigušnice . jednostavna konstrukcija u cilju lakše montaže I održavanja . na gore . povoljna iskoristivost . uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka : . pretežno direktna .svjetlotehničke : odgovarajuća raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jačine . indirektna . ogračiničenje blještanja . svjetiljke sa kosim zračenjem . priključne stezaljke .raspodjela svjetlosne jačine : prikazuje se u vidu dijagrama .elektromehaničke : pogonska sigurnost .SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedeće zahtijeve : . jednostavan I siguran priključak . jednolika .iskoristivost podataka daju proizvođači STR: 33 .elektrotehnički elementi :grla . kodenzatori I sl. starteri .

5 za velike i vrlo velike zahtjeve Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : .5 za srednje zahtjeve . visokotlačne natrijeve žarulje . a kako je naš standard relativno star .UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti određuje se prema važećim standardima . Standardima je određena minimalno srednja osvjetljenost . Reprodukcija boja Opći indeks reprodukcije boja “Ra” kreće se u granicama od 40 do 90 STR: 34 . halogene žarulje .1:3 za vrlo male i male zahtjeve .1:1. visokotlačne metal-halogene žarulje .vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux . visokotlačne živine žarulje .srednji zahtjevi 200-300 lux . visokotlačne metal-halogene žarulje Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje .topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) . u praksi se koriste preporuke CEI ili njemačke norm DIN . a visoki bijele boje . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . Preporučena skala osvjetljenosti : .100-150 lux . fluorescentne cijevi bijele boje.mali zahtjevi 75.veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux (prilog – nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi : .boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje veća od 5000 K ).bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) .1:2. fluorescentne cijevi toplo bijele boje . fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti . žarulje sa žarnom niti . koju je potrebno postići u prostorijama .

Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama . daljinski upravljači i sl. natrijeve ). Tridonic. ) visine prostorija do 5m rješava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima . ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rješava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlačnom žaruljom ( živine . Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica . osjetnici prisutnosti PIR prijemnici . Trilux ) Funkcija regulacijskog uređaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala . U velikim prostorima može se rješavati i zonalno opće osvjetljenje . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . osjetnici svjetla . ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) STR: 35 . ( DALI kontrolni signali ) . Osram . stupanj zaštite IP55. Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . metal-halogene . a u praksi se najčeščće izvodi opće osvjetljenje . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedničku suradnju proizvođača elektronskih predspojnih uređaja za fluorescentne cijevi ( Phillips . garaže i sl. ali je zonalno osvjetljenje isto opće osvjetljenje. IR prijemnici . kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama različiti . stanica za tehničke preglede . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi . biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na način da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) : regulacijski uređaj ( controller ) adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Oba uređaja su inteligentna i elektronički krugovi upravljani su mikroprocesorima . kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta . najčešće montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka .Opće osvjetljenje Osim općeg osvjetljenja postoji još i lokalno .

i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke . pojednostavnjeno rečeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na način sličan konvencionalnom upravljanju ( slika 3) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postiže se slijedeće : . etažni razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednačenje potencijala u etažnoj razvodnoj ploči preko odvodnika prenapona . te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju . glavni razvodi spojeni su sa glavnom sabirnicom za izjednačenje potencijala preko odvodnika prenapona .ušteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu .fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki može biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju .adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit – LIU ) je da pročita poruku poslatu iz regulacijskog uređaja ( controller-a ) .sustav može biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom građevine PRENAPONSKA ZAŠTITA OPĆENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi . elektromotora i vodova .vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pražnjenjem ( vidi sliku 1 ) . .4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zaštite u niskonaponskim 0.4 kV mrežama ( slika 4 ) STR: 36 .unutarnji prenaponi su povišenje napona mreže . odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora . koji mogu kontrolirati velike energije Prostor unutar građevine . induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem električkog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodiča na drugi u slučaju velike potencijalne razlike ) ZAŠTITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3 Prostor štićen gromobranskom instalacijom od direktnog udara Prostor unutar građevine . koji mogu kontrolirati srednje energije “ Čista “ soba ZAŠTITA U NISKONAPONSKIM 0. koji putuju vodovima i prodiru u uređaje . a nastaju direktnim udarom groma . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .

kao funkcija srednje zaštite .Telefonske i informatičke mreže . zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etažnim razvodnim pločama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 – odvodnici prenapona klase C ) Treći stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugrađeni u utičnici ( ZONA 3 – odvodnici prenapona klase D ) ZAŠTITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE .Signalni kabeli Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednačenja potencijala i sustav prenaponske zaštite u svrhu zaštite uređaja koji su spojeni na mrežu ( slika 5 ) STR: 37 .Video kabeli .Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 – odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zaštite .

1000.preuzimanje poziva . . 1600 ili 2000mm). projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog uređenja. Veličinu ormara određujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. INSTALACIJE SLABE STRUJE TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIČKA MREŽA (INSTALACIJA STRUKTURNOG KABLIRANJA) . i nazivano ih 19”(inč) Rack (600x600mm visine 600. U ovaj ormar slažu se telefonski ormarići s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mreža ( habovi i patch paneli ) . Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski priključak. U urmariće su montirane letvice 10x2mm tzv. Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomoću računala daje sadašnjim centralama mnoštvo mogućnosti kao što su: . Utičnice se vodičima spajaju na najbliže telefonske ormariće.konferencijske veze . Brojne funkcije i mogućnosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mreže.i sl.mogućnosti produženog biranja . MREŽE Telefonska instalacija završava ugradnim telefonskim utičnicama na koje se priključuju telefonski aparati. Proizvode se centrale različitih kapaciteta .TELEFONSKI RAZVODNI ORMARIĆI Telefonski razvodni ormarići koriste se u razvodu telefonske instalacije kao tačke koncentracije.mogućnost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem . Razvod vanjske telefonske instalacije može biti zračni ili kabelski ( u zemlji ). dok se u stambenim objektima predviđaju telefonski priključci u dnevnim boravcima. .bilježenje troškova telefonskih razgovora svakog pojedinog priključka . Pregledom tehničkih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. Posredničko mjesto služi za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Vanjske instalacije planira. Priklučak više inija za poslovne objekte uglavnom se rješava podzemnim optičkim kabelima. Izrađuju se kao ugradni ili nadgradni ormarići različitih kapaciteta.C.TELEFONSKE KUĆNE CENTRALE Kućne telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima. te osiguravaju brze i jednostavne komunikacije. Spoj između glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili STR: 38 . Moderne kućne telefonske centrale izvode se u zatvorenim kućištima i jednostavno se postavljaju u objektima. Analogne centrale danas su prešle u digitalne centrale koje prosljeđuju digitalne i analogne ( glas ) signale. Napajaju se iz NN mreže. U objektu se definira mjesto glavnog priključka prema tehničkim zahtjevima objekta te prema položaju vanjskih instalacija.RACK 19” ZA KOMPJUTERSKE MREŽE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mrežom te se vodići razvoda svode na iste ormare. 1. . Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugrađenih u ormarić. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. U objektu se predviđaju telefonski priključci u svim radnim prostorima pored radnih stolova . U bolnicama se predviđaju na bolesničkim kanalima u svakoj bolesničkoj sobi.prebacivanje poziva .RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP.PRIKLJUČAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski priključak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mreže prema HT suglasnosti. Na to mjesto se postavlja telefonski ormarić koji još zovemo ““Glavni ili Uvodni telefonski ormarić” Kabel iz vanjske mreže ulazi u taj ormarić i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane “reglete”. . “reglete” na kojima se spajaju kabeli i vodići. Te ormare razmještamo po objektu prema potrebama mreže.

koji nemaju spuštene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastičnim cijevima. Također se predviđen izvod za priključak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Usponske telefonske kolone plažu se vertikalno kroz stubište. STR: 39 . Zajedničko razvođenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mreže) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Razvod od ormara do utičnica izveden je kabelima UTP CAT 5 položenim u PVC cijevi 23 mm. Svi telefonski ormarići se uzemljuju vodićem PY 4mm. dvopolne telefonske utičnice klasičnog tipa. Završetci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utičnicama. Telefonski kabelski priključak će se izvesti iz javne HPT mreže kabelom odgovarajućeg broja parica prema HT suglasnosti . Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastičnim cijevima vodičima tipa Ti20 ili Ti44.² Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polaže se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U svakom stanu predviđa se telefonska utičnica koja se montira u dnevnom boravku.TELEFONSKE UTIČNICE Telefonske utičnice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban priključak telefonskog aparata ili kompjutera. Ovi višeparični kabeli polažu se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u spuštenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod od telefonskih utičnica izvodi se dvoparičnim vodičima koje se polažu u plastičnim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Postoje tropolne. Na svim radnim mjestima predviđena je jedna dvostruka priključnica RJ45 na koju se može priključiti telefonski aparat ili kompjuter.telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormarića izvodi se višeparičnim telefonskim kabelima. U zadnje vrijeme se koriste višepolne telefonske utičnice tipa RJ. Kod razvoda kompjuterske mreže ni jedna linija od 19” racka do utičnice ne smije biti duža od 100 m. Uvođenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastične cijevi objekta od telefonskih ormarića u zgradi. Način ugradnje ( podžbukni. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. nadžbukni i ugradnja u pulteve . podne i parapetne kanale ) također definra odabir telefonske utičnice . Razvod u prostorima. . koje se polažu direktno u beton. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvođenje telefonskih preplatničkih instalacija u zgradama. U slučaju prelaska iz jedne požarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupožarnim sredstvom. Telefonski rasplet po zgradi počinje od priključnog telefonskog ormarića koji je smješten u prizemlju objekta.

Na prednjoj ploči centrale obično su predviđene sve komande za programiranje. alarmiranje.2.alarmnih truba ili sirena . Također definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zaštite objekta od požara. Ovaj projekt rješava evakuaciju ljudi iz objekta u slučaju požara te spriječava brzo širenje požara iz jedne zone u drugu ( protupožarni zidovi se projektiraju na granicama zona).ulazno izlaznih elemenata razvoda Vatrodojavna instalacija može biti : . Javljači se slažu u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. zatvaranje protupožarnih vrata.automatskih javljača požara . puteve evakuacije u slučaju požara te načine i mjere zaštite od požara. Centrala ima određeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije ručnih javljača požara.adresibilna Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Svaka vatrodojavna centrala ima i relejni slog. STR: 40 . požarne liftove . okidanje požarnih klapni na klima sustavima . a opremljena je NiCa baterijama za besprekidno napajanje.instalacija vatrodojave . Ove centrale se proizvode sa jednom.ručnih javljača požara .hidrantska mreža Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Centrala se napaja iz niskonaponske mreže objekta.vatrodojavne centrale . sustavu centralnog nadzora i sl. Instalacijski projekti trabaju poštovati sve požarne zone te osiguravati što manje proboja iz jedne zone u drugu. . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Uz arhitektonsko građevinski objekt izrađuje se i takozvani protupožarni projekt koji definira požarne zone objekta.linijska .VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: . Instalacije koje služe za zaštitu objekta od požara su: . kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Svaka linija može sadržavati do 20-ak javljača ( što zavisi o tipu centrale i proizvođaču centrale). Sve proboje treba zatvoriti protupožarnim sredstvima ili protupožarnim klapnama.instalacija autonmatskog sustava za gašenje požara halonom ili CO plinom . VATRODOJAVNA INSTALACIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I PROJEKT Pri projektiranju objekata projektant mora poštovati sve požarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Sama centrala prepoznaje svaki javljač posebno te se unosom programa definira i položaj i stanje svakog javljača . Svaki javljač se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu. Obično svaka petlja sadržava do 124 elementa . U nekim slučajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gašenje požara ( halonom ili sa CO ). protupožarna vrata. testiranje i rad same centrale. Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa.Relejni slog vatrodojavne centrale osigurava od 4 do 12 programibilnih relea to jest 4 do 12 beznaponskih kontakata pripadajućih relea.instalacija odimljavanja . Sama centrala spaja se na printer radi evidentiranja svih informacija. Vatrodojavna instalacija služi za brzu detekciju požara u objektu. Beznaponski kontakti proslijeđuju se izvršnim vatrodojavnim elementima kao što je sklopka za automatsko isključenje napajanja. dvije i četiri petlje.instalacija šprinkler uređaja . protupožarne zidove. te displej za očitavanje svih potrebnih informacija i alarma.

2m. a ponekad i vodičima koje preporučuje proizvođač opreme. VATRODOJAVNE FUNKCIJE Funkcija vatrodojavne instalacije je neprestana kontrola stanja u objektu u smislu požara.kombinirani javljač požara . Ako je predviđen telefonski automat automatski se bira telefonski broj dežurne vatrogasne postrojbe i daje obavijest o požaru i mjestu požara.automatske vatrodojavne javljače požara Ručni javljači montiraju se na svim izlazima (evakuacijskim putevima ) pored izlaznih vrata na visini 1. Ulazno izlazna jedinica prima od prijemnika informaciju te je prosljeđuje vatrodojavnoj centrali. praonica. a onda postaju radioaktivni otpad ). Ovi javljači montiraju se na stropovima u odgovarajuća podnožja. Ulazno izlazne jedinice s aktivnim slogom koriste se u velikim prostorima s visokim plafonima kao što su sportske dvorane. Razbijanjem stakla ovog javljača mijenjamo položaj kontakta te dajemo informaciju vatrodojavnoj centrali da je aktiviran ručni javljač požara. strojarnica i sl. termodiferencijalni i kombinirani javljači upotrebljeni su u prostorima gdje se očekuje dim ili prašina i u normalnim uvjetima rada ( kuhinja . Automatske javljače požara dijelimo na : . Sama centrala montira se u prostor kao što su portirnice ili dežurni vatrogasci.termički javljač požara . Vodiči instalacije vatrodojave polažu se trasama slabe struje ili u PVC cijevima uvijek na propisanim udaljenostima od instalacije jake struje.optički javljači požara . STR: 41 .ionizacioni javljač požara . uključenje ventilatora odsisa dima. U slučaju kvara bilo kojeg javljača signalizira stanje kvara i daje informaciju o kojem se javljaču odnosno liniji radi. zatvaranje požarnih klapni na klima kanalima i sl.U samu centralu obično se ugrađuje i telefonski automat za automatsko alarmiranje vatrogasnih postrojbi.adresibilne ili digitalne Prema namjeni javljače požara u objektu dijelimo na: . Razvod instalacije vatrodojave izvodi se oklopljenim vodičima tipa kao Iy(St)y 2x2x0. Termički.termodiferencijalni javljač požara .8mm ili negorivim vodičima . Prednja strana ručnog javljača požara zatvorena je staklom na kojemu je natpis “ U SLUČAJU POŽARA RAZBIJ STAKLO” . Ovi javljači obično su crvene boje radi lakšeg uočavanja. Ona može poslužiti za spajanje alarmnih sirena ili za zatvaranje protupožarnih klapni. grananje instalacije i sl. Ovi javljači sastoje se od sloga predajnika i prijemnika infracrvenog snopa.ulazno izlazne jedinice za aktivni slog . velike konferencijske sale i sl. Uzoračne komore koriste se kao javljači požara koji se montiraju u kanale klimatizacije i ventilacije. U slučaju požara dim prekida snop te se tako detektira požar. U slučaju požara centrala aktivira alarmne trube te na relejni slog ( prema programu ) aktivira požarne funkcije kao što je isključenje napajanja. U objektima gdje visina plafona ne prelazi 3.) Optički i ionizacioni javljači požara primjenjuju se u svim ostalim prostorima. To je elektronski slog centrale koji nadzire.obične ili analogne . alarmira i aktivira halonske spremnike ili spremnike ugljičnog monoksida. Centrala kontrolira stanje mreže i ispravan rad svih javljača i mreži. spajanje analognih linija postojećih dijelova objekta . ( Ionizaciski javljači rijeđe se koriste jer rade na bazi radioaktivnog elementa te nakon upotrebe od 7 godina treba ih mijenjati .VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAČA Zavisno o vrsti vatrodojavne instalacije javljače dijelimo na : . Prema potrebama u neke centrale ( zavisi o proizvođaču opreme ) mogu se ugraditi slogovi za automatsko gašenje požara .5m jedan automatski javljač kontrolira cca 50m² površine. . Ove ulazno izlazne jedinice koriste se i za druge svrhe. Programiranje i puštanje u pogon centrale vrši isporučioc opreme.ručne vatrodojavne javljače požara .

Kod razvoda zemaljskih programa i kod razvoda CATV obično se ( u stambenim objektima ) kroz stubište polaže glavni koaksijalni niskogušeči kabeli u PVC cijevi ( npr: niskogušećim koaksijalnim kabelima tipa KEL 75-7-420 i KEL 75/5/173. Antenski stup je čelični stup visine cca 3 m koji se sidri za krovište čeličnim užetom i sidrenim vijcima .PRIKLJUČCI NA GRADSKU MREŽU Razvod kabelske televizije u gradovima provodi se.razvoda TV signala iz satelitskog prijema . zahtjevima investitora te broju potrebnih TV utičnica u objektu.razvoda TV signala iz kabelske TV . CATV I SATV Ovi nazivi za instalaciju prijema i razvoda TV signala po objektu znače: . ZAU . . Satelitska antena s dipolima također se montira na krovištu objekta na pripadajuće nosače satelitske antene. . paralelno s telefonskom instalacijom . Iz stanice razvodi se jedan ili više kabela (75Ω koaksijalni niskogušeći ) po objektu. Nosač satelitske antene vezuje se na instalaciju IP. od koje se dovodi do TV utičnice. odcjepnici TV signala ( feritni odcjepnici ) za 1.). Ovi elektronički uređaji montiraju se u zatvorena kućišta te se najčešće ugrađuju na zadnjoj etaži objekta ( u blizini samih antena). STR: 42 . gdje god je to moguće. Izlazni nivo signala na izlazima iz prijemnika obično je cca 100dB/μV što normalno zavisi o proizvođačima opreme i potrebama same instalacije. Antene za VHF i UHF ( zemaljske programe ) postavljaju se na anteski stup. Planira se vanjski razvod u skladu s planom prostornog uređenja i tehničkim potrebama. 3 ili 4 grane ( što zavisi o broju stanova na etaži ). multiswitch odcjepnici za 4 grane. Razvod satelitskih programa moguće je izvesti i direktno iz same prijemne stanice koaksijalnim kabelima koji se uvlače u plastične cijevi do svakog pojedinog stana. U stanu kabel se dovodi do razvodne kutije 60 mm . Na svakoj etaži postavljaju se tzv. Cijevi se polažu direktno u beton. Stanice se napajaju NN naponom 220V . Odabir ovih odcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te potrebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). pretvaranje i pojačanje signala primljenog na antenama. pretvarači i pojačala postavljaju se u objektu što je bliže moguće antenama. RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTIČNICAMA Postoji više načina razvođenja instalacije TV.3. Kod većih razvoda na granama se postavljaju širokopojasna pojačala signala. Na svakoj etaži postavljaju se tzv. što zavisi o konfiguraciji mreže. Prijemnici TV signala . Odabir ovih otcjepnika vrši se prema proračunu gušenja signala te portebnom nivou signala na samoj utičnici (80-65dB/μV). Satelitska antena se bira prema satelitu kojeg hvata te prema potrebnoj jakosti satelitskog signala. a kućište se povezuje na IP sabirnicu vodičem PY6mm². 2. Kabeli se na kraju zaključuju otpornikom 75Ω.ANTENE Antenski sustavi sa antenama za prijem TV signala postavlja se na krovištu objekta.razvoda TV signala iz zajedničkog antenskog uređaja . Kod razvoda satelitskih programa koriste se SAT DIGITAL kabeli u PVC cijevi . Odabir antena radi se prema prijemnim kanalima područja na kojem se nalazi objekt. Stup je potrebno povezati na instalaciju IP pomoću vodiča PY 6mm².PRIJEMNICI Prijemne stanice za zemaljske i satelitske TV signale služe za prijem.

Kod video parlafona ugrađena je i mini kamera za snimanje posjetitelja. VIDEO PARLAFONI I EL.6mm ( ili kabelima koje preporuča proizvođač opreme ). U velikim stambenom objektima glavni razvod instalacije izvodi se kroz stubište. . Izrađen je u modularnoj izvedbi. Kod video parlafona ugrađuje se i ekran za sliku. el zvona ili pozivnika (zujalice ) . .tipkala koje se montira pored ulaza u stan. releja i dugmadi za govor i otvaranje vrata. STR: 43 . . . ZVONO PARLAFONSKI UREĐAJI Kućni govorni uređaji služe za uspostavljanje govorne veza između posjetitelja na ulaznim vratima i osobe u pojedinačnom stanu u zgradi.jedinica za napajanje i pojačavanje tona i slike koja se ugrađuje u ugradni ormarić na prizemlju ili direktno u glavnu razvodnu ploču.govornog aparata u svakom stanu sastavljenog od dinamičkog mikrifon-zvučnika. Razgovor teče izmjenično. Modularna izvedba omogućava slaganje tabloa u proizvoljnoj veličini.RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije kućnog govornog uređaja izvodi se u PVC cijevima u koje se provlači vodič tipa Ti20 ili oklopljenim kabelima Iy(St)y 2x2x0.električne brave koja se ugrađuje na ulazna vrata ulaza.pozivnog tabloa smještenog na vanjskom zidu pored ulaza u zgradu. PARLAFONI . Video parlafoni osim govorne veze prenose sliku posjetitelja ispred ulaznih vrata. . Kod video parlafona uz ove kabele polaže se i kabel za prenos video signala.4. Kompletna instalacija se sastoji od: .

šifratora . Centrala u slučaju detekcije provale automatski aktivira alarmne sirene i poziva telefonom programirani broj službe za zaštitu. brave .montiraju se u okvir vrata te se aktiviraju kod otvaranja varata vibracioni detektor provale – ovi detektori se postavljaju na kase te detektiraju svaku vibraciju u slučaju razbijanja kase detektori razbijanja stakla koji se montiraju na prozorima nagazni tasteri koji se postavljau ispod pulteva šaltera u bankama CCTV INSTALACIJA CCTV instalacija ili tzv instalacija TV zatvorenog kruga je instalacija koja se također postavlja u objektima za zaštitu objekata od provale.kabelskog razvoda PROTUPROVALNE CENTRALE Protuprovalne centrale su elektronički slogovi koji primaju signale iz provalnih javljača .protuprovalnih signalizatora . Kod većih sustava koristi se elektronska brava ili šifrator koji se montira ispred štićene zone i služi za aktiviranje.sirene . odnosno deaktiviranje zaštite. Centrala se postavlja na mjesto koje definira služba za projektiranje protuprovalnih instalacija. PROTUPROVALNA INSTALACIJA Instalacija protuprovale služi za zaštitu prostorija objekta od provale.5. te akumulatorske baterije i telefonski automati za automatsku daljinsku dojavu provale.protuprovalne centrale . Proizvode se različitih kapaciteta tj za različiti broj provalnih zona. Instalacija se sastoji od: . Šifratori odnosno elektronske brave koriste se za aktiviranje odnosno deaktiviranje centrale provale. monitora te videomultipleksera. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije izvodi se oklopljenim kabelima tipa kao Iy(St)y ili kabelima koje predlaže proizvođač opreme i polažu se trasama slabe struje ili podžbukno u PVC cijevima. - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI Protuprovalni signalizatori koji se najčešće koriste su: infracrveni detektor provale – ovi detektori registriraju pomicanje toplog tijela u prostoru koji pokrivaju mikrokontakt signalizacije otvaranja varata.el. STR: 44 . Ova instalacija se sastoji od kamera koje kontroliraju prostor. U centralu se ugrađuju relejni slogovi za aktiviranje sirena i sl. te otuđenja imovine. video rekordera.

6. SONDE ZA DETEKCIJU Sonde za detekciji ugljičnog monoksida postavljaju se na visini h=1. Kod linijskih centrala sonde se vezuju u liniju . Kod adresibilnih centrala sonde se vezuju u petlju. Sonde su ugrađene u kućišta dimenzije cca 130x200x120mm i mogu se podešavati za različite koncentracije CO. Postoje analogne i adresibilne sonde za detekciju. DETEKCIJA CO FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU Detekcija koncentracije ugljičnog monoksida vrši se u zatvorenim garažama da ne bi došlo do trovanja ljudi u garaži.2m na udaljenosti od 7-12m. Paljenje ovih elemenata vrši se automatski s relejnog sloga centrale. CENTRALE DETEKCIJE Centrale za detekciju CO pojavljuju se na tržištu kao linijske ili kao adresibilne. a kroz otvore garaže ulazi svježi zrak te se na taj način smanjuje opasna koncentracija ugljičnog monoksida. STR: 45 . Instalacija se izvodi višeparičnim oklopljenim vodičima. Kod povećane koncentracije pale se odsisni ventilatori koji izbacuju zrak s povećanom koncentracijom CO. Kod prvog alarma samo se pali ventilacija garaže dok se kod drugog alarma uključuje svijetlosno obavještenje te se pale alarmne trube. Broj sondi u liniji definira proizvođač opreme . Na centrali se programiraju nivo prvog alarma i drugog alarma . Ove sonde spajaju se na centralu detekcije CO. RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije zavisi o opremi koja je odabrana u objektu.

8mm.bolesnik poziva iz sobe .Signalizacija – ne ometaj Sustav bolničke signalizacije za bolnicu omogućuje poziv osoblja iz soba pacijenata. .Centrale . dok se u zadnje vrijeme sve više na tržištu pojavljuju digitalne centrale. Pozivi iz ovih soba manifestiraju se vizuelno i akustički.uključuje ga sestra iz bolesničke sobe. Tada se svi pozivi proslijeđuju na zujalicu u sobi u kojoj je registriran signal prisutnosti sestre.Signalizacija – soba pospremljena .CENTRALE Centrale su izvedene tako da se na prednjoj ploči ugrađuju svi potrebni elementi za signalizaciju kao što su signalne sijalice. Biranje i atenuacija programa predviđena je na handsetu. Svi signali se razlikuju i uključuju po prioritetu.ELEMENTI Instalacije hotelske odnosno bolničke signalizacije sastoji se od slijedećih elemenata: .Razvod Pozivna kombinacija za bolničku signalizaciju postavlja se pored pacijenta ili se montira u bolnički kanal poviše svakog kreveta. Ovi vodiči se polažu trasama slabe struje ili se provlače u PVC cijevima položenim u betonu. U bolničkom kanalu instalacija se razvodi u sekciji predviđenoj za razvod slabe struje. ordinacija. Na ručnom handsetu. sanitarnih prostora.FUNKCIJE Sustav hotelske signalizacije ugrađuje se kao što samo ime kaže u hotelima i ima niz funkcija kao što su: . display . Pojavom digitalnih centrala normalno da se proširuju i mogućnosti samih instalacija signalizacije.Razriješne kombinacije . Sam izgled i tehničke kerakteristike ovih centrala ovise o proizvođaču opreme.Signalizacija – gost u sobi .Signalna svjetla . zujalice . Donedavno su se proizvodile relejne centrale signalizacije . Potezno tipkalo koje se montira u kupatilu također je jedna od pozivnih kombinacija i služi da se u slučaju pada može pozvati poziv “SOS”-a. kada joj je neophodna pomoć u vezi s bolesnikom . Uglavnom se postavljaju na recepcijske pulteve ili na sestrinske pulteve u bolnicama. Za svaki krevet u bolesničkoj sobi predviđena je slušalica za slušanje radio programa.normalan poziv . Broj žila za spajanje instalacije zavisi o tipovima elemenata i o proizvođačima opreme.poziv iz kupaonice . Instalacija bolničke signalizacije često se povezuje na troprogramski razglas preko transformatora 100/10V.noću je omogućeno isključenje zvučnog signala (tihi poziv). STR: 46 . tasteri za resetiranje i sl. blagovaonica i sl.hitan poziv . Ove instalacije osiguravaju jednostavnije penošenje hotelskih odnosno bolničkih informacija.Pozivne kombinacije . Poviše ulaznih vrata u prostorije montirane su signalne sijalice za indentifikaciju prostora iz kojeg je upućen poziv ili u kojem se nalazi dežurna sestra.Poziv sobarice . Glavni razvod instalacije bolničke signalizacije ili hotelske signalizacije polaže se po hodnicima oklopljenim kabelima tipa IY(St)Y presjeka 0.Poziv SOS iz kupatila .INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIČKE SIGNALIZACIJE . Omogućene su slijedeće vrste poziva: . . RAZVOD INSTALACIJE 7. osim pozivnog tastera za poziv sestre predviđen je i prekidač lokalne rasvjete kreveta (instalacije jake struje predviđaju bolničke kanale i fluo lampe lokalne rasvjete iznad kreveta). Na razriješnoj kombinaciji u prostoriji omogućeno je aktiviranje signala prisutnosti sestre.

MATIČNI SAT Matični sat je u stvari kvalitetni elektronički kvarcni sat spojen na gradsku mrežu 220V. zvona u određenom vremenu. korekcije pokazivanja nakon ispada mreže. Osim funkcije mjerenja vremena ima i neke dodatne funkcije kao što je aktiviranje el. sportkim dvoranama i opreacijskim dvoranama i sl. INSTALACIJA EL.50Hz. Proizvode se satovi sa sekundaljkom i bez te satovi koji se mogu koristiti kao štoperice koje se naprimjer ugrađuju u operacijske dvorane. Zavisno o položaju sata u prostoru odabiru se dvostrani ili jednostrani satovi ili čak četverostrani. SATOVI Električni satovi postavljaju se na hodnicima. . Matični satovi imaju akumulatore koji osiguravaju 24h rad bez napajanja što zavisi o tipu matičnog sata i proizvođaču opreme. SATOVA Ova instalacija predviđa se u svim objektima gdje je nužna točna orjentacija u vremenu. STR: 47 . koji se polažu trasama slabe struje ili u PVC cijevima. štopanje vremena. kao što su škole.RAZVOD Razvod instalacije električnih satova izvodi se kabelima tipa PP . ulaznim holovima.8. Veličina sata i dizajn također se odabire prema polažaju u prostoru i načinu montaže. zdravstvene poliklinike. sportski objekti i sl. bolnice..

Izlazna pojačala snage 200W/100V i 100W/100V odabiru se prema ukupnoj instaliranoj snazi ozvučenja. atenuatora i birača programa razvoda Ova instalacija primjenjuje se u objektima kao što su aerodromi. Kod složenijih zahtjeva ( velike sportske dvorane.4m od poda. kazališta.9. Mikrofoni se spajaju mikrofonskim kabelima na mikrofonske ulaze ulazne jedinice razglasnog sustava. kino dvorane i kazališne dvorane. hoteli i sl.30W . RAZGLASNI UREĐAJ Centralni razglasni uređaj slaže se od modula 19” rack. 4. i 3W. Dizajn zvučnika je različit kod raznih proizvođača opreme. Prema načinu montaže proizvode se nadgradni ( za montažu na zid) te ugradni ( za montažu u spušteni plafon). Komponente razglasnog uređaja složene su prema potrebama funkcije razglasa te prema potrebama razvoda instalacije razglasa objekta. INSTALACIJA RAZGLASA Instalacija razglasa sastoji se od : razglasne centrale mikrofona zvučnika . Linijski modul osigurava razvod zvučnih signala po potrebnim linijama razglasa. MIKROFONI Mikrofoni su elementi instalacije za davanje potrebnih obavijesti tj za prenos govora . Ove složene proračune rade firme proizvođača opreme. Za vanjske montaže proizvode se zvučne trube ( često ih zovemo hornovi ). konferencijske sale i sl. žirafe. Odabir zvučnika po prostorima vršimo prema proračunu ozvučenja. ZVUČNICI Zvučnici se proizvode u različitim izvedbama prema izlaznoj snazi te prema načinu ugradnje. U 19” rack slažu se: napojni modul ulazni modul potreban broj izlaznih pojačala digitalni tuner dvostruki autorevers programibilni kazetofon kompakt disk reproduktor linijski modul modul gonga i sl Predviđeni ispravljač napojnog modula spaja se na niskonaponsku mrežu. poslovni objekti. Mikrofoni se montiraju na stolna postolja ili su slobodni te s postavljaju na tzv.) zvučnosti proračun se izrađuje prema karakteristikama zračenja zvučnika. a često se proizvode kao zvučni stupovi ( još ih zovemo i zvučne kolone ) sa više tipova zvučnika. želježničke postaje . obliku i zvučnim karakteristikama obrade prostora. na visini 1. Atenuatori i birači programa montiraju se pored ulaznih vrata u prostoru gdje se nalazi zvučnik. Mali zvučnici namjenjeni za ozvučenje jedne prostorije cca 20m² obično se proizvode sa transformatorom izlazne snage 6 W s tim da ih se može prespajati i na snage 5. sportske dvorane. Zvučnici viših snaga proizvode se od 10. STR: 48 . 20.

volumen prostora 1.3 m b = 15 m c = 2.3 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 0. Potrebni nivo zvuka za prostore : očekivani nivi buke dB hodnici 68-72 radni prostori 60-68 kuhinje.- RAZVOD INSTALACIJE Razvod instalacije ozvučenja izvodi se trasama slabe struje vodičima tipa PP 2x1.4 m c = 2.1W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabrana su 4 zvučnika od 3W. Prostorija ulazni hol Volumen prostora: a = 4.9W Zbog dobre reprodukcije zvuka odabran je 1 zvučnik od 3W.9 m V = 49. praonica 72-78 strojarnice 76-82 potreban nivo razglasa dB 82 88 90 92 Proračun ozvučenja vrši se prema formuli: V²/3 P = --------32 gdje je: P. ili oklopljenim kabelima koji dozvoljavaju napone od 100V.PRORAČUN OZVUČENJA Radi postizavanja zadovoljavajuće razumljivosti razglasnog sustava . 2.9 m V = 188 m³ Potrebna snaga zvučnika za ozvučenje: P = 2.5mm². STR: 49 .ukupna snaga potrebna za ozvućenje prostora V. . Prostorija administracije Volumen prostora: a=5m b = 3. Radi toga je potrebno izvršiti proračun snage zvučnika u prostorijama. potrebno je osigurati u svim prostorima potreban nivo zvuka.

RADIO VEZE ( KOLA HITNE POMOĆI) Sustav radiorelejnih veza osigurava dvostranu komunikaciju.Osim kartica za indentifikaciju postoje riješenja sa tipkovnicama gdje se ulaz oslobađa utipkavanjem šifre ili sustav koji oslobađa ulaz pritiskom prsta na određeno mjesto na ulaznoj jedinici. između službe hitne medicinske pomoći i kola hitne pomoći ili helihoptera. Čitači kartica se montiaju pored štićenih vrata na visini 1.napojni moduli Na primopredajniku koji se nalazi u objektu bira se radna frekvencija za vezu sa pojedinim vozilom.konektora . Kolinearna štapna antena predviđena je na krovu objekta. Konfiguracija sustava zavisi o zahtjevima korisnika te o proizvođaču opreme. Instalacija signalizacije rada medicinskih plinova izvodi se višežilnim kabelima tipa PPOO. Sve greške u instalaciji svake pojedine stanice medicinskih plinova detektira se i proslijeđuje na daljinski signalizator. Instalacija se sastoji od: .koji se polažu po kabelskim trasama slabe struje i u PVC cijevima. Najčešće se koriste sustavi s magnetskim karticama.čitača kartica .primopredajnika smještenog u kolima hitne pomoći . dok se el brava montira u dovratniku. Iz primopredajnika se signal vodi na linearni izlazni stupanj koji je smješten u neposrednoj blizini antene. Mobilna stanica predviđa se u objektu na mjestu administracije hitne pomoći.nitro-oksidul .električne brave . Svi čitači povezuju se komunikacijskom linijom na centralnu jedinicu. STR: 50 .razvoda Centralna jedinica se priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu. .PC kompjutera sa printerom . Signalizatori su elementi za optičku i akustičku signalizaciju i montirani su u prostoriji dežurnog tehničara. Stanice se predviđaju u kolima hitne pomoći i helihopterima. Linearni izlazni stupanj sadrži izlazne stupnjeve snage za oba frekventna područja . U bolnici se koriste slijedeći medicinski plinovi: . U operacionim salama signalizatori se montiraju na panelima u samoj sali. Sve greške u instalaciji sekundarne cijevne mreže detektira se i proslijeđuje na daljinske signalizatore. U svaku od štićenih prostorija može se ući jedino pomoću kartice za indentifikaciju. zajedno sa elementima instalacija jake i slabe struje U intenzivnoj njezi i na odijelima signalizatori se montiraju u pultevima sestara. Prema potrebi korisnika izlistavaju se memorirane akcije na sustavu.primopredajnika smještenog u objektu . te malošumno prijemno predpojačalo koje kompenzira gubitak prijemnog signala u koaksijalnom kabelu između primopredajnika i linearnog izlaznog stupnja.SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA Instalacija se predviđa u bolnicama u operacionim salama i intenzivnoj njezi. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE .10.2m. Centrala kontrole ulaska vezana je na PC .komprimirani zrak . te napaje sve ostale elemente sustava.centralne jedinice . u dupleks vezi. .vakuum Zadatak ove instalacije je praćenje ispravnosti rada stanica i cijevne mreže instalacije medicinskih plinova te signalizacija neispravnog rada ili nestanak plina.KONTROLA ULAZA Instalacija kontrole ulaska je instalacija kojom se kontrolira ulaz u prostor.antene na krovu objekta . Sustav se sastoji od: . Oprema sustava radioveze napaja se iz niskonaponske mreže 220V. duplekser za prilagođenje na kombiniranu ili odvojenu VHF i UHF antenu.kisik . Kartica se prinosi čitaču te se kod točne indentifikacije aktivira električna brava i vrata se mogu otvoriti. Svaka aktivnost sustava automatski se ispisuje na printeru.

SPORTSKI INIFORMACIJSKI SEMAFORI Instalacija sportskih semafora predviđa se u sportskim dvoranama.priključne kutije sa napojnim elementima .konzola za upravljanje .glavnih i pomoćnih semafora na zidu . lagani i otporni na udare. Predajnik UHF modulira digitalni signal na UHF val nositelj i s prikladnom snagom dovodi na antenu. Ovi moduli se postavljaju na zid na mjesta glavnih ulaza.centrale . Montiraju se na zid na visini od cca 3 m. Poviše ulaza u prostor ordinacije ili dijagnostike montira se informacijska svijetiljka sa obavijestima "zauzeto". Signal poziva se u digitalnom obliku dovodi na predajnik UHF odnosno na antenu.TRAŽIOC OSOBA Sustav tražioca osoba ili tzv "Paging" sustav koristi se u bolnicama. Instalacija zauzeća je lokalna i izvodi se za svaku ordinaciju ili dijagnostiku posebno. Sustav tražioca osoblja ili paging sustav sastoji se od : . tvornicama. Instalacija se sastoji od : . Malih su dimenzija . Pomoću konzola upravljamo semaforima i na njima ispisujemo potrebne informacije. Antena je postavljena na krovu objekta pomoću pribora za sidrenje. grupni ( više unaprijed programiranih prijemnika ) ili opći poziv ( svi prijemnici ).stolne kombinacije sa tasterima . Razvod ove instalacije obično se izvodi višežilnim oklopljenim kabelima.modula za punjenje . Prijemnici se čuvaju se u modulu za čuvanje i punjenje.informacijske svijetiljke ..POZIV PACJENATA Ova instalacija predviđa se u bolnicama u općim ordinacijama gdje je predviđeno čekanje pacijenata. S tipkovnice se može uputiti selektivni ( samo jedan prijemnik ) . Stolna kombinacija sa tasterima postavlja se na stolu doktora ili osobe koja poziva pacijente. Postoje sustavi gdje se antena ugrađuje u betonsku konstrukciju samog objekta kao petlja.osobni prijemnici Napojni modul je transformatorsko-ispravljački modul 220AC/12DC. Sam predajnik sa napaja naponom 220V i montira u blizini antene.razvoda Semafori su digitalni displeji velikih dimenzija za ispis potrebnih informacija. Priključuje se na 220V niskonaponsku mrežu i služi za transformaciju i razvod napajanja.. Modul se montira u blizini same centrale i modula za punjenje te služi za napajanje ovih uređaja.antene .napojnog modula . STR: 51 . . Konzole mogu biti i PC –ovi.razvoda Priključna kutija montira se u zidu na visini 0. "čekaj". poslovnim objektima i sl. "slobodno" i "odsutan" . Centrala je potpuno digitalna i programira se po želji. Instalacija zauzeća se sastoji od: . Osobni prijemnici se proizvode sa zvučnim pozivom ( beeper ) i sa zvučnim pozivom i displejom.predajnika UHF . slična instalacija su informacijski semafori u aerodromskim zgradama ili željezničkim i autobusnim kolodvorima.3m.

osim elektroinstalacija jake i slabe struje. te javlja alarm. Logika rada strojarskih sustava prikazue se tehnološkim shemama. motori ventilatora. Regulacija sustava obično u sebi sadrži i automatiku sustava i služi za upravljanje sustavom. freona . Kroz tehnološku shemu očitava se postupak funkcioniranja instalacije koju tehnološka shema prikazuje.D.) KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE GRIJANJE POTROŠNA TOPLA VODA KLIMATIZACIJA OPIS RADA SHEME KLIMATIZACIJE Prilikom starta sustava uključuje se tlačni ventilator pri čemu se otvara žaluzina svježeg zraka. a žaluzina svježeg zraka se zatvori. diferencijalni presostat na tlačnom i odsisnom ventilatoru dojavit će alarm na regulator koji automatski isključuje sustav iz rada. Regulacija temperature Regulator pomoću osjetnika smještenog u odsisnom kanalu održava konstantnu temperaturu prostora. mora i sl. U slučaju nestanka napajanja. Ukoliko temperatura i dalje nastavlja padati. Zamrzavanje U slučaju pada temperature iza grijača protusmrzavajući osjetnik daje signal regulatoru koji daje nalog da se otvara ventil grijača i uključuje pumpu. Svi se ti uređaji napajaju i kontroliraju pomoću električnih instalacija. Prilikom zaustavljanja sustava ventilator stane. Elektromotorni pogon je elektroinstalacija koja napaja potrošače ovih instalacija kao što su motori crpki. Tehnološke sheme su simbolički shematski prikaz strojarske instalacije.. glikola. STR: 52 . uređaje za prepumpavanje kanalizacije. Također kod instalacija vodovoda i kanalizacije nailazimo na potrebe za postavljanjem uređaja za podizanje pritiska vode. Naime ona vodi potrebnu logiku rada sustava. žaluzina svježeg zraka zatvorit će se povratnom oprugom. uređaje za pročišćavanje ili neutralizaciju otpadnih voda i sl. ELEKTROMOTORNI POGON. Protok zraka Za ispravan rad sustava mora postojati zadovoljavajući protok zraka. TEHNOLOŠKE SHEME U svakom objektu. elektrogrijači bojlera isl. Zaprljanost filtera U slučaju zaprljanosti filtera diferencijalni presostat dojaviti će “ servisni alarm “ na regulatoru . Ako nema protoka zraka. Elementi sheme su simboli povezani crtama koje označavaju puteve prolaza medija ( zraka . Željena vrijednost temperature prostora postiže se upravljanjem sa ventilom grijača odnosno hladnjaka. postoje i instalacije vodovoda i kanalizacije. rashladni sustavi. dizalice topline. instalacije grijanja i hlađenja te vrlo često i plinske instalacije. regulator zaustavlja tlačni ventilator i zatvara žaluzinu svježeg zraka. plamenici kotlova. Strojarske instalacije grijanja i hlađenja upravljaju se i reguliraju pomoću elektro instalacija. vode . REGULACIJA I DDC NADZOR 1.

ANALOGNA Analogna regulacija je reguluranje preko analognih signala ( nema pretvaranja u digitalne vrijednosti ) . upravljanje i kontrolu rasvjete prostora te rasvjete garaže. hoteli. U slučaju da temperatura u polaznom vodu pada regulacijako pojačalo. mjerenjem utroška hladne i tople vode . Naime. REGULACIJA Regulacija sustava vrši se elektroničkim sklopovima –“regulacionim pojačalima “ . Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole (DDC) prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad navedenim instalacijama. a u zadnje vrijeme se sve više koristi digitalna regulacija . kontrolu tj paralelnu signalizaciju sa protuprovalne i vatrodojavne centrale .napojne kabele i vodiče elektromotornog pogona Razvodne ploče elektromotornog pogona napajaju potrošače ( motore crpki. definiranjem lozinki formira se nekoliko razina pristupa. Kada se svaki sustav regulira posebnim regulacijskim pojačalom tada to nazivamo lokalna regulacije. aerodromi i sl. U takovim instalacijama obično svaki sustav ima u svojoj ploči EMP svoje regulacijsko pojačalo. 3 SHEME PLOČA EMP EMP je izraz koji se koristi za instalaciju elektromotornog pogona.UPUTNIK “ZVJEZDA – TROKUT” .DIGITALNA Digitalna regulacija je reguliranje sustava tako da se analogne veličine pretvaraju u digitalne te se programima definiraju izlazni rezultati zahtjevane regulacije. U svrhu osiguranja sustava od neovlaštenog korištenja. . Ovaj tip regulacije nalazimo na starijim instalacijama . termostati. signalne sijalice isl. kontrolu rada sustava odimljavanja i upravljanje radom ventilacije garaže preko detekcije CO . motorni ventili .2. podešavati postavne vrijednosti reguliranih veličina. na centralnom računalu dobiti prikaz željenih veličina (statusi.SHEME REGULACIJE 4. .). Na najnižoj razini moguć je samo indirektan pristup. velike sportske dvorane. Pod pojmom regulacije podrazumjevamo npr: vođenje temperature polazne tople vode centralnog grijanja prema temperaturi vanjskog zraka . te elementima u polju kao što su osjetnici temperature. motorne zračne žaluzine i sl. ventilatora.) U ovim pločama ugrađena je oprema za napajanje i zaštitu motora ( sklopnici . ograničen na prikaze STR: 53 . . DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV DDC sustav ( direct digital control ) je sustav za kontrolu. regulaciju i upravljanje svim tehničkim sustavima instalacija u objektu. velke poslovne zgrade.razvodne ploče elektromotornog pogona . pripreme potrošne tople vode. koja sadrži: . alarmi. mjerenja i sl. . te uključivati/isključivati sustave prema potrebi. žaluzina isl. koje očitava temperaturu osjetnika u polaznom vodu. kod niže temperature vanjskog zraka polazna voda za radijatore je toplija da bi osigurala dovoljno grijanje prostora. U ove ploče ugrađuju se svi potrebni elementi automatskog rada sustava te se često ugrađuju i regulacijska pojačala za regulaciju sustava. kazališne zgrade .ZAŠTITA MOTORA . Osjetnik na polaznom vodu prati dali je ta temperatuta zadovoljena. kontrola vršnih opterećenja i slične instalacije koje se mogu električki kontrolirati. potrebni relei .PRIMJENA Centralni nadzorni sustav je formiran tako da osigura centralni nadzor i kontrolu nad tehničkim sustavima kao što su energane s kotlovima i dizalicama topline. daje izlaz na motor ventila da se ventil više otvori i propusti više tople vode te poveća temperaturu u polazu. Operater iz centra može komunicirati sa svakom DDC podstanicom. Svaka DDC podstanica ima i mogućnost autonomnog djelovanja u slučaju prekida komunikacije sa središnjim računalom. Normalno da se ovako slošeni sustavi koriste samo u velikim objektima sa složenim sustavima instalacija koa što su bolnice. sklopke . bimetalni relei ) . klimatizacijom poslovnih prostora .

relativnih vlažnosti.44MB. Pristup nekoj višoj razini omogućava se samo osposobljenom osoblju koje će imati mogućnost promjene postavnih vrijednosti. . vrijednosti pojedinih varijabli i sl. . . Postoji mogućnost definiranja dnevnih i tjednih programa rada te programa rada za specijalne dane (praznike) koji se mogu automatski pokretati i provoditi.glavnih veličina. centralne jedinice . npr. Ručni režim rada Osim automatski provođenih dnevnih i tjednih programa rada. Programski kontrolirana automatska regulacija Sustav je kreiran tako da se određene unaprijed programirane radnje odvijaju u točno određena vremena.32MB memorije. ventilatora.printer U hardverski sustav uključena je memorijska zaštita za slučaj gubitka napajanja. Iz jedne podstanice ostvaruje se nadzor i upravljanje većeg broja instalacija.software . To je osigurano pozivanjem potrebnih adresa i unošenjem naredbi putem tastature . Veza između DDC regulatora i opreme u polju ostvarena je preko ulazno-izlaznih modula jednoznačno definiranih pomoću adresa. Za svaku kontroliranu točku definirana je tehnička adresa putem koje DDC regulator komunicira s mjernim i izvršnim elementima instalacije. statusi električnih motora. Svaka DDC podstanica ima mogućnost autonomnog upravljanja pripadajućim sustavima. Unos. Računalo se montira tako da omogućava jednostavan servis ili zamjenu štampanih pločica bez potrebe za promjenama u ožičenju.Rarvoda .CD ROM drive.miš.kolor monitor . iz centra je moguće pojedine instalacije po potrebi pokretati odnosno zaustavljati i ručno.KONSTRUKCIJA SUSTAVA Sustav se sastoji od: . Sve važne informacije o instalacijama.5” floppy drive. Sadržaj memorije također je zaštićen od neovlaštenog pristupa i promjena.. DDC PODSTANICE Podstanice lokalnog nadzora i upravljanja (DDC podstanice) funkcioniraju na principu direktne digitalne kontrole prema programima načinjenim u posebnom programskom jeziku. mjerenja temperatura. primarne i sekundarne mreže . .CENTAR Centralno računalo je PC koji se sastoji od : . razvijenom za potrebe automatskog upravljanja i nadzora nad instalacijama objekta.CPU matična ploča s PENTIUM procesorom i hard diskom 2GB. pumpi. .DDC podstanica . Na drugoj razini moguće je dobiti i grafičke prikaze vremenskih promjena pojedinih varijabli (npr. 1. prekoračenja graničnih vrijednosti. temperatura). . tako što za svaku pojedinu instalaciju postoji zaseban program . pri čemu je izvršavanje svih programa simultano i sinkronizirano.. To se prvenstveno odnosi na uključivanja i isključivanja svakog pojedinog sistema i podsistema.3. mogu se očitati na centralnom računalu te ispisivati na printer. ručnog uključivanja/isključivanja pojedinih elemenata u polju itd. odnosno izmjena programa moguća je preko prijenosnog računala spojenog na DDC regulator. Obično se sastoji od regulatora i ulazno-izlaznih modula.Opreme u polju .centra. Na centralnom računalu su dostupna očitanja i/ili ispisi statusi svih DDC podstanica. poput stanja instalacije.tastatura . postojeći alarmi. stanja otvorenosti ventila i regulacijskih žaluzina i sl. U sustavu centralnog nadzora instaliran je printer za ispis alarma. STR: 54 .

Radi onemogućavanja neovlaštenog ulaženja u sustav i obavljanja određenih akcija osigurano je nekoliko razina djelovanja različitih stupnjeva ovlaštenja.mjerenja (temperature. presostati. Analogni izlazi AO . pri čemu se sve promjene koje registriraju DDC podstanice šalju preko ringa do centralne stanice gdje se podaci dalje obrađuju. Centralni nadzorni sustav radi na principu multitaskinga istovremenog praćenja većeg broja procesa i automatskog ažuriranja svih promjena koje se odvijaju u instalacijama. razvijenim i prilagođenim za potrebe regulacije. Analogni ulazi AI . Ovaj ring se često zove i bus ili primarna mreža Sekundarna mreža su vodiči koji spajaju opremu u polju i module DDC podstanice.. Automatska regulacija instalacija provodi se pomoću DDC regulatora smještenih u DDC podstanicama prema algoritmima kreiranim programskim posebnom jezikom. Digitalni ulazi DI . regulacijske žaluzine.. U slučaju nastanka kvara nekog elementa u instalaciji. DI I DO PODSTANICE Ulazno-izlazni moduli omogućavaju povezivanje DDC regulatora i opreme u polju putem sljedećih vrsta signala: 1.. a iz jedne podstanice moguće je kontrolirati veći broj instalacija simultanim i sinkroniziranim izvođenjem svih taskova. Digitalni izlazi DO . OPREMA U POLJU .) 5. . tekstualna poruka na ekranu i ispis na printeru..mjerenje utroška rashladne .odgovor.PRIMARNA I SEKUNDARNA MREŽA Komunikacija između centra i pojedinih DDC podstanica ostvarena je putem ringa ( prstena ) po principu pitanje . prikazuju na ekranu. AO.regulacijske komande (ventili. alarmi) 2. relativne vlažnosti. Za ulaz na određenu razinu djelovanja operater treba znati lozinku za tu razinu. Ring je organiziran tako da pri eventualnom prekidu komunikacije između centralne stanice i jednog DDC regulatora neće doći do prekida cijelog ringa već će DDC podstanice u ringu nastaviti normalno komunicirati s centrom. diferencijalni tlak.. STR: 55 .AI. Za svaku instalaciju zadužen je poseban program (task). pohranjuju u memoriji i/ili ispisuju na printeru. Ring još nazivamo i primarnom mrežom.. otvaranje/zatvaranje žaluzina.) 3. U to spadaju i kontakti sklopnika. termostati .. motori žaluzina i sl. start/stop ventilatora.. toplinske energije sa kalorimetara I utroška hladne odnosno tople vode sa vodomjera .Modul za brojanje impumlsa CO . pumpi. elementi koji se montiraju na sustavu. brzine strujanja zraka.start/stop komande (npr.) 4.beznaponski kontakti (statusi.SOFTWARE Sustav CN opremljena je operativnim sustavom i programskom podrškom koja omogućava jasan i jednostavan nadzor nad instalacijama. automatski je vidljiva signalizacija na grafičkom prikazu.TIPOVI TOČAKA : Oprema u polju su osjetnici . ventili. bimetala koji se nalaze u razvodnim pločama EMP-a. relea..

PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA .SPORTSKI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave STR: 56 .POSLOVNI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija protuprovale instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova razvod TV signala instalacija detekcije CO u garažama instalacija detekcije plina u kuhinji i pl.BOLNICE instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija bolničke signalizacije instalacija kontrole ulaska instalacija razvoda TV signala instalacija signalizasije medicinskih plinova instalacija pozivanja osoblja instalacija zauzeća instalacija el satova instalacija protuprovale .POGONI ZA PROIZVODNJU instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija kontrole radnog vremena instalacija el satova .STAMBENI OBJEKTI instalacija jake struje instalacija gromobrana telefonska instalacija razvod TV signala instalacija kućnog govornog uređaja ( parlafon ) instalacija detekcije CO u garažama . kotlovnici .D.

AERODROMI.IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) .IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) STR: 57 .IDEJNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tlocrti s idejnim rasporedom opreme Principjelne sheme Troškovnici GLAVNI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti detaljnim rasporedom opreme i glavnim trasama Sheme Troškovnici glavnog projekta .JAVNI OBJEKT ( POŠTE. satova instalacija protuprovale instalacija TV zatvorenog kruga 5 FAZE PROJEKTIRANJA .IZVEDBENI PROJEKT Potrebni dokumenti Tehnički opis Tehnički proračuni Tlocrti s detaljnim rasporedom opreme i ožičenjima Sheme Detalji Troškovnici idejnog projekta 6 SADRŽAJ PROJEKTA 7 POTREBNI DOKUMENTI TEHNIČKI PODACI TEHNIČKI OPISI TEHNIČKI PRORAČUNI NACRTI SHEME DETALJI ISKAZ TROŠKOVA KORIŠTENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU . satova .instalacija sportskih semafora instalacija el. KAZALIŠTA I SL) instalacija jake struje instalacija gromobrana elektromotorni pogon i regulacija telefonska instalacija i razvod kompjuterske mreže instalacija razglasa instalacija vatrodojave instalacija semafora za obavjesti instalacija el.

STR: 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful