maminosunce

broj 37/veljaa 2012.

besplatni asopis za trudnice, mame i tate

Anestezija
pri poroaju
TRUDNOA

Prehrana
u trudnoi
to moramo znati?

BEBA

ODGOJ

Volimo spavati
Ili ipak ne?

Idemo u

kolu

DIJETE

Nasilje
issn 1845-4216

meu djecom
Kako zatititi djecu?

aminosunce.hr www.m

www.

uvodnik

maminosunce

Impresum
.hr
Izdava: Latrija d.o.o. Glavna urednica: Andrea Hribar Livada Marketing: Snjeana Korajac 01/6198 913 snjezana@latrija.hr Urednitvo: 8. Podbreje 25c, Zagreb tel: 01/ 6198 924 fax: 01/6198 787 urednistvo@ maminosunce.hr www.maminosunce.hr Grafika priprema: Latrija d.o.o. Tisak: Denona d.o.o., Getaldieva 1, Zagreb Izlazi pet puta godinje. Sljedei broj izlazi u travnju 2012.
Urednitvo ne odgovara za sadraj objavljenih tekstova te informacije u oglasima. Svi tekstovi slue iskljuivo u informativne svrhe, a u sluaju bolesti ili potekoa, potraite savjet lijenika.

veljaa 2012.

Dragi moji! Pred vratima nam je proljee - koje me beskrajno veseli :) Najvie volim toplo sunce, zelenu travu, pupoljke jaglaca i visibaba... Time to ga ja volim i moja djeca najvie vole proljee - esto eemo, idemo na izlete, peemo rotilj... Kao to se budi priroda, budi se i naa obitelj :) Volimo sluati ptiice kako pjevaju, gledati oblake na plavom nebu i mirisati cvijee... Uivamo! U stanci matanja o proljeu proitajte novo Mamino sunce. Pronai ete mnotvo zanimljivih i pounih tekstova. Moda niste znali koliko je ljekovito magaree mlijeko - to je neto o emu moete itati u novom broju. Pripremate li se za upis u prvi razred, sigurno e vas zanimati lanak o razvoju i spremnosti djeteta za kolu. Kad nas proitate, ne zaboravite odigrati nagradnu igru u asopisu i posjetiti nas na Facebook-u gdje redovito organiziramo nagradne igrice s divnim nagradama. Naravno, ako ste propustili neki od brojeva Maminog sunca, moete ga itavog proitati na www.maminosunce.hr. Sunane pozdrave alje, Andrea

NAJBRI PRETPLATNICI IZ PROLOGA BROJA KOJI SU OSVOJILI POKLON PAKET JOHNSONS BABY: Tamara Radi, Zagreb Natali Radek, akovec Silvija Bartolec, Zagreb Katarina Bartolek, Zagreb Helena Jurko, Trilj Gabrijela Lovri, Osijek Sanja Sokol, Varadin Mateja Horvat, Reetari eljka Pea, Zaton Nin Ana Kozina Perovi, Zaprei Marijana Andrijani, Zagreb Mariaelena Smiri, Zagreb Marijana Kouta Bankovi, Rijeka Anica Baji, Malinska Dorotea uek, Hum na Sutli Jasenka Sever, Sveti Ivan Zelina Martina Majhern, Cestica Josipa Toki Maruin, Veli Loinj Maja Grmoljez, Dubrovnik Anela Matanovi, Zagreb

Pretplatite se ve danas na asopis

Mamino sunce
i postanite sretni vlasnik...

...jednog od poklon paketa

20
PAKET SADRI: 1x mlijeni desert, 1x gotov obrok mlijeka i itarica, 1x itne pahuljice, 1x Junior mlijeko i 1x baby majica

Pr vih 20 pretplatnika dobiva jedan od 20 poklon paketa Nestl.

Naa pretplata je tako malena jer se odnosi samo na trokove potarine. Iznosi svega 49,00 kuna! Ispunite opu uplatnicu, njome uplatite 49,00 kuna na na raun u RBA: 2484008-1102215427 te kopiju uplatnice s narudbenicom poaljite na nau adresu Latrija d.o.o, 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb, na fax: 01/6198 787 ili poaljite potvrdu o uplati sa svojim podacima na e-mail adresu urednistvo@maminosunce.hr. Uplatu takoer moete izvriti Internet bankarstvom te na isti nain poslati podatke i potvrdu. Time ste se pretplatili na svih 5 brojeva koji izlaze u godini dana te oekujte prvi sljedei broj Maminog sunca na svojoj adresi!

UPUTE ZA iSPUNJAVANJE UPLATNICE

PRIMATELJ: Latrija d.o.o., 8. Podbreje 25c, Zagreb SVRHA UPLATE: Pretplata Mamino sunce IZNOS: 49,00 kn IRO RAUN: 2484008-1102215427 POZIV NA BROJ: 10-05

OVOM NARUDBENICOM NEOPOZIVO NARUUJEM GODINJU PRETPLATU MAMINO SUNCE (pet brojeva) IME I PREZIME: ADRESA: POTANSKI BROJ: VLASTORUNI POTPIS:
Uz ovu narudbenicu, molimo poaljite kopiju uplatnice.

GRAD: BROJ TELEFONA:

Sadraj
Fizioloke promjene u trudnica 8 Anestezija pri poroaju 18 Prehrana u trudnoi 20 Magaree mlijeko 25 Vene u trudnoi 26 3D i 4D UZV 30 Razvojni poremeaj kuka u djece 36 HPV 40 Razvoj motorike od 2. do 6. godine 44 Refleksoterapija 52 Noenje 54 Spavanje 56 to je kaalj? 58 Nasilje meu djecom 60 Proljev u djece 66 Oprez, dijete ide u kolu! 70 Dnevnik mame 76 Njam-njam savjeti 80 Oglasna ploa 82 Nagradna igra 84 Galerija maminih sunaca 86 Malo smijeha 90

36

44

56

70

moja trudnoa // zdravlje

prof.dr.sc. Snjeana krablin, specijalist ginekologije i opstetricije

Fizioloke promjene

u tijelu trudnice
Prilagodba na trudnou
ijekom trudnoe budua majka doivljava niz psiholokih i fiziolokih promjena koje omoguuju prilagodbu njenog organizma trudnoi, rastu i razvoju djeteta, pripremu za poroaj i odvijanje poroaja i dojenje. Veina ovih promjena zamjetljiva je ve tijekom prvih tjedana nakon zaea, dakle puno ranije no to majin ili fetalni organizam zaista trebaju tako preinaenu funkciju. Sve prilagodbe daleko premauju potrebe i gotovo su sve reverzibilne i prolaze tijekom babinja ne ostavljajui posljedice. Veinu moemo objasniti promjenama djelotvornosti lijezda ili su jednostavna posljedica fizike prilagodbe majinih organa na rast djeteta. Neke promjene su vidljive i mijenjaju izgled i dimenzije tijela (npr. zadebljanje usana, dulji nos, mrlje i pjege na licu, porast dojki), a zbog nekih se mijenjaju normalni nalazi fizikalnih pretraga organa

(npr. srca). Referentni raspon Gotovo brojnih laboratorijskih sve pretraga tijekom promje trudnoe nerijetko ne su reverzi sasvim je drukiji bilne i p rolaze no u ena koje nisu tijekom babinja trudne (npr. vrijednost ne osta vljajui hemoglobina u krvi posljed normalno je puno nia, a ice vrijednost klirensa kreatinina puno via no u netrudnih ena). Ovo valja znati i upozoriti trudnicu kako promjene koje moe se istisnuti kolostrum, se javljaju i koje su sasvim a nabrekle lojnice istiu se na normalne i prolazne ne bi bile areoli. U to vrijeme nisu rijetke uzrokom strahu, nepotrebnim jutarnje munine i povraanja, pretragama, pa ak i zahvatima. uestali nagon na mokrenje, jaki umor i pospanost. Veina poremeaja su blagi i uvjetovani PRVO TROMJESEJE naglom promjenom hormonske Uobiajeni prvi znak trudnoe ravnotee. Vrat maternice i je izostanak menstruacije. Oskudna sukrvica nije rijetkost u rodnica smekavaju se, iscjedak iz rodnice obilniji je. Oko 10. vrijeme oekivane menstruacije tjedna ve je mogue uporabom i povezuje se s implantacijom. doplera uti kucaje srca eda. Ve nakon 4-6 tjedana javlja Maternica se poveava do se osjetno poveanje dojki veliine muke ake i ispunja zbog rasta sekretornih kanalia malu zdjelicu. Prilagodba i porasta broja i proirenja kardiocirkulacijskog, bubrenog krvnih ila i osjetljivost i i dinog sustava u punom je nabreklost dojki, posebice jeku. bradavica. Oko 12. tjedna

moja trudnoa // zdravlje

DRUGO TROMJESEJE
Maternica izlazi iz male zdjelice i sve se jasnije ocrtava na silueti trudnice. Zategnutost okruglih sveza istegnutih naglim rastom maternice neke trudnice osjeaju kao neugodu. Iscjedak iz rodnice je pojaan. Perinealne strukture i rodnica nabrekli su zbog prepunjenosti vena i nagomilavanja masnog tkiva. Dojke postaju nodularne, areola se poveava i jae je pigmentirana. Hiperpigmentira i sredinja linija na trbuhu, a javljaju se i pjege na licu i promjene na koi: mali paukoliki madei i pojaano crvenilo na dlanovima. Koa trbuha,

bedara i dojki se rastee uz pojavu strija. Nabreklost mekog tkiva moe biti posebno izraena u predjelu desni koje hipertrofiraju i na dodir lako krvare. Pojaano je luenje sline, a smanjen rad probavnih organa i mokraovoda. Javlja se garavica, ali i naglo nakupljanje tjelesne vode i masti uz porast tjelesne teine.

TREE TROMJESEJE
Stjenka maternice nastavlja se izduljivati i stanjivati, uz omekanje. Miini organ virtualne upljine koji je prije trudnoe teio 50 grama, volumena 10 ml, naraste na

uplji organ teine od oko 1000 grama, volumena oko 5 litara i stjenke debele oko 1,5 cm. Dno maternice dosie jetru i oit, okrugle sveze zategnute su do maksimuma i osjetljive. Kontrakcije koje su tijekom drugog tromjeseja rijetke i bezbolne, sada postaju sve ee i mogu se palpirati. Vene donjih ekstremiteta, perineuma i zdjelice prepunjenje su, a pritiskom maternice dodatno raste hidrostatski tlak. Posljedica su otoci oko glenjeva koji se javljaju nakon duljeg stajanja i varikoziteti. Tjelesna teina dalje raste, est je zatvor...

10

moja trudnoa // zdravlje

Svi organi i organski sustavi

mijenjaju djelotvornost, a ovdje emo prikazati najvanije promjene.

PRILAGODBA HEMATOPOETSKOG SUSTAVA

Krvotvorni sustav trudnice prilagoava volumen krvi, sastav plazme i stvaranje krvotvornih stanica, potrebama trudnoe. Sustav za zgruavanje krvi svojim prilagodbama nastoji gubitak krvi tijekom trudnoe i u poroaju smanjiti na minimum. Upravo poveanje volumena cirkulirajue krvi omoguava zadovoljavanje narastajuih potreba djeteta u rastu za kisikom i hranjivim tvarima. Volumen krvi poinje se poveavati ve sa 6 tjedana trudnoe i najvii je s 34 tjedna. Poveanje iznosi oko jednu litru do litru i pol /prosjeno 1200 do 1500 ml/, odnosno 45% do 50% je vei no prije trudnoe. U svakoj iduoj trudnoi volumen je krvi neto vei no u prethodnoj, a razmjerno je vei u vieplodnih, u usporedbi s jednoplodnim trudnoama. Poveani krvni volumen omoguuje primjereni krvotok u posteljici, maternici, dojkama, bubrezima i koi trudnice. Najvei dio poveanja volumena krvi posljedica je poveanja volumena plazme, a manji dio posljedica je poveanog stvaranja eritrocita. Konani uinak uvijek je promjena

vrijednosti laboratorijskih Volume parametara: relativan pad n krvi po hematokrita i smanjenje inje koncentracije se pove avati bjelanevina u ve sa 6 tjedana krvi /fizioloka trudno hemodilucija/. e i najvi i je Promjena volumena s 34 tje dna krvi i meuomjera plazma:stanice odraava se i u smanjenju koncentracije serumskog eljeza, folata, vitamina itd. angiotenzin odgovoran je Zanimljivo je da je naen za odravanje krvnog tlaka. pravilan odnos izmeu Bubreg tijekom trudnoe pravilnosti rasta djeteta i podlijee nizu anatomskih i porasta volumena majine funkcionalnih prilagodbi, od plazme, ali ne i porasta kojih neke moemo uoiti volumena majinih eritrocita. i jo 12- 6 tjedana nakon Hipervolemija trudnoe poroaja. Bitna uloga bubrega olakava podnoenje gubitka zadravanje je natrijeva iona krvi u poroaju: trudnica s u koliini neophodnoj za prijeporoajnim vrijednostima zadravanje dovoljne koliine hemoglobina od oko 12 g/dl vode koja omoguuje porast bez potekoa podnosi gubitak volumena krvi i izvanstanine od oko 1 litre krvi u poroaju. tekuine. Zbog prilagodbe na trudnou mnogi testovi bubrene djelotvornosti PRILAGODBA BUBRENE FUNKCIJE mijenjaju se tijekom trudnoe pa je stoga tijekom trudnoe Bubreg je organ koji svojom kriterij normalnih vrijednosti djelotvornou omoguuje bitno razliit. Npr. normalne odravanje homeostaze vrijednosti ureje i kreatinina tjelesnih tekuina i elektrolita, nie su tijekom trudnoe za omoguuje izluivanje oko 50%, a klirens kreatinina metabolikih nusprodukata tijekom trudnoe vii no izvan i niza za organizam tetnih nje za oko 30%-50%. tvari, sudjeluje u regulaciji Strukturalne i funkcionalne stvaranja i djelotvornosti promjene bubrene vitamina D i nadzire sastav djelotvornosti preteito su krvi putem proizvodnje posljedica hormonalnih uinaka hormona koji potie stvaranje progesterona, mehanikog eritrocita - eritropoetina. utjecaja rastueg volumena Regulirajui izluivanje natrija gravidnog uterusa, utjecaja i sudjelujui u sustavu renin

12

ENERGY TONIC Junior

Prirodna energija za djecu. Dodaci prehrani protiv fi zikog i mentalnog umora prirodno rjeenje za prevenciju i posljedice stresa. Ljekovite biljke sadrane u proizvodima Tonic tvrtke Specchiasol selektivno su odabrane zbog svog adaptogenog djelovanja (ciljano djelovanje na prilagodbu organizma na stres). Dodatak prehrani obogaen koncentriranim sokom jabuke, iznimno ugodnog okusa na bazi meda, ipka (prirodnog izvora vitamina C) i matine mlijei. Sastojci su poznati po svojim tonino-hranjivim svojstvima, kao prirodna pomo za poveanje otpornosti organizma, posebno korisnim kod djece predkolske i kolske dobi te starijih ljudi u sluaju pomanjkanja apetita. Sastav: med akacije, matina mlije, koncentrirani sok jabuke, suhi ekstrakt ipurike (70% C vitamina). Nain primjene: Preporua se uzimati sadraj jedne boice dnevno. Prije upotrebe promukati. Pakiranje: 10 boica

EPID FLU JUNIOR

Preporua se djeci za: - poveanje otpornosti organizma - bolje ouvanje zdravlja - ublaavanje simptoma prehlade dinih puteva sirup na bazi proienog propolisa EPID uz dodatak meda iz eukaliptusa, prirodnog C vitamina iz ploda acerolei ehinacee ciljanog ljekovitog djelovanja ine proizvod proieni i cjeloviti ekstrakt propolisa je visoke bioraspoloivosti i stabilnosti te je uvijek standardiziran na 2,5% flavonoida inovativna metoda ekstrahiranja propolisa garantira visoki stupanj istoe te smanjen sadraj alergenih tvari ne sadri alkohol i konzervanse sirup je posebno prilagoen djeci zbog ukusnog aromatinog okusa

moja trudnoa // zdravlje

dranja tijela trudnice i njene fizike aktivnosti, ali i posljedica prilagodbe kardiocirkulacijskog sustava na trudnou: naraslog minutnog volumena, naraslog volumena krvi i plazme i promjene kapaciteta venskog sustava i koloidnoosmotskog tlaka krvi. Strukturalne promjene bubrega i uretera posljedica su dilatacije bubrenih aica i mokraovoda zbog primarno progesteronskog djelovanja, mehanikog pritiska i hipomotiliteta posredovanog vjerojatno naraslim koncentracijama prostaglandina E. Proirenje mokraovoda zahvaa prvenstveno dio iznad ulaza u malu zdjelicu, zapoinju ve tijekom prvog tromjeseja, ali su najizrazitije nakon 20. tjedna. Proirenje bubrene nakapnice javlja se u 8090% trudnica. Kapacitet mokraovoda i bubrene nakapnice naraste 25 puta i moe primiti i do 300 ml urina. Naravno da tako promijenjen kanalni sustav utjee na promijenjenu interpretaciju 24 satnih ekskrecijskih testova i jako pridonosi pojavi urinarnih infekcija.

hormonskog miljea: suvika estrogena, progesterona i vazoaktivnih prostaglandina. Srce i velike krvne ile anatomski se prilagoavaju naraslom volumenu krvi. Srani se mii u trudnoi poveava i to se moe vidjeti ultrazvunim pregledom. Jednako tako raste i sposobnost sranog miia da se djelotvorno stee. Podizanjem oita mijenja se i poloaj srca. Sve navedene promjene mijenjaju

Srani se mii u trudno i pove ava i to se m oe vid jeti ultrazv unim pregled om

PRILAGODBA KARDIOCIRKULACIJSKOG SUSTAVA

Tijekom trudnoe mijenja se funkcija kardiocirkulacijskog sustava zbog naraslog volumena krvi i promjene

auskulatacijski nalaz i jako oteavaju postavljanje dijagnoze bolesti srca u trudnoi. Zbog porasta volumena cirkulirajue krvi, potreba djeteta za kisikom i hranjivim tvarima, krvotoka posteljice i porasta tjelesne teine trudnice, srce i krvne ile izloene su izrazitim naporima. U zdrave trudnice prilagodba organa je potpuna i ne uzrokuje promjene majinog opeg stanja. Meutim, kod bolesnog kardiocirkulacijskog sustava optereenje trudnoom moe uzrokovati teku sranu dekompenzaciju i ozbiljnu opasnost za ivot trudnice.

Promjena djelotvornosti kardiocirkulacijskog sustava slijedi narasli krvni volumen i promjene djelotvornosti drugih organa u trudnoi. Hemodinamske promjene posljedica su volumnog optereenja krvotoka i hormonskog utjecaja, uteroplacentarnog krvotoka i promjene sistemske vaskularne reaktibilnosti. Najznaajnija prilagodba srane djelotvornosti je promjena minutnog volumena majinog srca. Ve s 8 tjedana trudnoe minutni volumen naraste za 22% iznad predgraviditetnih vrijednosti, a do 24 tjedna 50% je vei. U stojeem je poloaju mnogo manji no u sjedeem ili posebice leeem. Porast minutnog volumena vei je no istodobni kapacitet posteljice i krvnih ila maternice. Suviak krvi puni ostale organe i organske sustave u kojih se javlja prepunjenost krvlju, hiperemija /dojka, plua, koa.../.Istodobno, otpor tijeku krvi u trudnoi je smanjen pa i pored naraslog minutnog volumena, normalno, krvni je tlak nii no izvan trudnoe.

PRILAGODBA SUSTAVA ZA DISANJE

Funkcionalni rezidualni kapacitet plua je, zbog podizanja dijafragme, snien ve tijekom drugog

14

moja trudnoa // zdravlje

tromjeseja pa je snien i izdisajni rezervni volumen, funkcija traheje i bronha se ne mijenja bitno, a esto se ne moe ustanoviti ni bitnijih promjena u parametrima izmjene plinova putem alveola.

Ono to se tijekom trudnoe bitno mijenja je pluna ventilacija, jer se minutni volumen disanja poveava. To je posljedica prije svega potiueg uinka progesterona na centar za disanje i time ubrzanog

disanja i naraslog volumena udaha.

OSNOVNE METABOLIKE PRILAGODBE

Prilagodba metabolizma u trudnoi ima nekoliko ciljeva: - osigurati zadovoljavajui rast i razvoj djeteta - osigurati dovoljno energije za poroaj i dovoljno rezervi fetusu za prilagodbu ivotu izvan maternice - omoguiti stvaranje majine rezerve kojima e zadovoljiti narasle potrebe za energijom u trudnoi - stvoriti rezerve za napore poroaja i laktacije. Da bi ove ciljeve mogao osigurati majin organizam podlijee koordiniranoj seriji fiziolokih prilagodbi koje omoguuju s jedne strane odravanje majine homeostaze, a s druge fetalni rast

16

i razvoj. Trudnoa je, posebice njena prva polovina anaboliko stanje kada raste uzimanje hrane i kada majka gomila oko 3.5 kg masti i oko 900 grama bjelanevina i za to koristi oko 80.000 dodatnih kalorija. Tijekom drugog tromjeseja metabolizam postaje razgradni, rezervna mast se koristi, poveava se rezistencija prema inzulinu, a vrijednosti eera u krvi padaju . Sve ove promjene regulira humani placentarni laktogen, estrogeni i progesteron koji mijenjaju osjetljivost na inzulin i koritenje glukoze. Nakon obroka u trudnice vie su vrijednosti glukoze, inzulina, slobodnih masnih kiselina i triglicerida; osiguran je energetski supstrat za fetus /glukoza/, za majku /trigliceridi/ i snien podraaj za glukoneogenezu, glikogenolizu i ketogenezu. Nakon gladovanja, glukoza u krvi pada bre i jae no izvan trudnoe /koristi je placenta i fetus, a kapacitet za glukoneogenezu je manji no izvan trudnoe/, a metabolizam se brzo mijenja prema iskoritavanju masti. Nakon gladovanja u krvi je nia glukoza i aminokiseline /posebno alanin jer se koristi za glukoneogenezu/. Brzo koritenje masti, lipolizu, jako potie humani placentarni laktogen koji istodobno djeluje ketogenetski i stimulira glukoneogenezu. Dakle u trudnoi, nakon 12 satnog gladovanja tijekom noi, u krvi je niska glukoza, nizak je alanin, povieni su ketoni i slobodne masne kiseline. Trudnoa pogoduje kiselosti krvi koju valja izbjegavati jer kiseline prelaze u dijete i tamo su potencijalno otrovne posebice za osjetljive strukture sredinjeg ivanog sustava.

Poliklinika GinOps, Zagreb Korulanska 3F tel: 01 6180 955 www.ginops.hr

moja trudnoa // poroaj

Petra Juri, dr.med.

Anestezija
Istine i zablude o regionalnoj anesteziji u porodnitvu
Analgezija tijekom poroaja danas je prihvaena kao integralni i neizostavni dio procesa raanja. Mogue je primijeniti farmakoloke i nefarmakoloke metode (akupuntura, tehnika mobilnosti rodilje tijekom poroaja, transkutana stimulacija ivaca TENS, kontinuirana potpora rodilje od partnera i educiranog osoblja). Od svih raspoloivih tehnika anestezije koje se primjenjuju tijekom poroaja regionalna anestezija je nedvojbeno najuinkovitija te predstavlja metodu izbora u opstetriciji 21. stoljea. U ovom lanku emo nastojati opovrgnuti pogrena uvjerenja, razotkriti zablude i zamijeniti ih najnovijim injenicama i podacima.

pri poroaju
ZABLUDA: Spinalna
anestezija je samo drugi naziv za epiduralnu anesteziju. ISTINA: Nekoliko je tehnika kojima se postie regionalna analgezija, a to su tehnike epiduralne, spinalne i kombinirane spinalnoepiduralne anestezije. Epiduralnom anestezijom se lokalni anestetik (bupivakain ili levobupivakain) i opiodi (sufentanil, fentanil) injiciraju u epiduralni prostor koji se nalazi izmeu utog ligamenta i tvrde modane ovojnice. Spinalna anestezija je najei izbor za planirani carski rez, a u poroaju se rijetko koristi. Indikacija za koritenje u poroaju se postavlja u sluaju kada druga regionalna tehnika nije mogua (stanja nakon kirurke korekcije skolioze, kongenitalne deformacije, visokorizine trudnice s respiracijskom i sranom insuficijencijom). Lijekovi se injiciraju u cerebrospinalnu tekuinu koja okruuje kraljeninu modinu. Prijenos bolnih signala iz spinalnih ivaca nastupa brzo, ali ipak ne dovoljno brzo za urgentne zahvate. Kombinirana spinalno-epiduralna anestezija (CSE) se postie primjenom jednokratne niske doze lokalnog anestetika i analgetika u prostor unutar tvrde modane ovojnice uz podravanje analgezije epiduralnim pristupom. Potpuni analgetski uinak se na ovaj nain postie tijekom 10-15 minuta. Malokad je induciran u rutinskoj primjeni, a ima prednost u sluajevima nastupajueg brzo progresivnog poroaja kod kojeg standardna epiduralna tehnika najee ne kupira bol u potpunosti.

ZABLUDA: Igle su ogromne, a

sam postupak bolan. ISTINA: Anesteziolog e vas uputiti kakav poloaj (u rodilja u leeem poloaju, na lijevom boku) zauzeti za optimalno uvoenje epiduralnog katetera. Prvo e se palpiranjem lea orijentirati o najpogodnijem mjestu (epiduralni prostor na razini L2-L3, L3-L4) uboda. Nakon pranja lea sredstvom za dezinfekciju slijedi ubod tankom iglom kojom se unosi lokalni anestetik (lidokain) da utrne koa i potkono tkivo. Slijedi ubod epiduralnom iglom veliine 17 (vanjski promjer 1,473 mm) 18 (vanjski promjer 1,27 mm) G (Gauge) kroz koju se aplicira epiduralni kateter. Prvo se daje testna doza da se provjeri nije li kateter nenamjerno apliciran u spinalni prostor ili u krvnu ilu. Za spinalnu anesteziju se rabe pencil-

18

point spinalne igle veliine 25 (vanjski promjer 0,544 mm) - 27 (vanjski promjer 0,412 mm) G.

razgovora.

ZABLUDA: Anestezija je
tetna za dijete. ISTINA: Transplacentni prijenos lokalnih anestetika i opioida i izravno djelovanje na fetus su zanemarivi pri epiduralnoj, a pogotovo pri spinalnoj anesteziji. Fetalnu bradikardiju i acidozu, nii zbroj prema Apgarovoj te neuroloke promjene prije bismo mogli objasniti kao posljedicu nerijeene hipotenzije.

ZABLUDA: Tehnike regionalne

anestezije poveavaju rizik od komplikacija i ozbiljnih nuspojava. ISTINA: Komplikacije regionalne anestezije mogu biti neposredne i odgoene. Najee opisivane su hipotenzija (4-28 %), reakcija na lokalni anestetik, bradiaritmije (2 %), postpunkcijske glavobolje (0,82,7 %), autoimuna disfunkcija kao zastoj srca, neoekivani spinalni blok (0,073 %), parestezije, hipertermija i dr. Obveza anesteziologa je informirati o njima, kako biste mogli donijeti odluku. Regionalnoj anesteziji se pristupa tek uz jasan i dobrovoljan pristup pismeni pristanak trudnice nakon

ZABLUDA: Epiduralna
anestezija oteava istiskivanje i vodi k carskom rezu. ISTINA: Uzrono-posljedina veza izmeu epiduralne analgezije i carskog reza nije dokazana. Snaga miia je odrana pa je mogue i

hodanje, a poslije i tiskanje. Veina ena zbog osjeaja oputenosti i manjeg straha bolje istiskuje, komunicira s partnerom, slijedi upute medicinskog osoblja te poroaj traje krae. U rijetkim sluajevima uinak anestetika za uklanjanje bolova i osjeaj oputenosti moe biti tako jak da nastupi zastoj poroaja u fazi istiskivanja te su potrebne dodatne mjere (vakuum ekstraktor, carski rez). Zakljuno, moemo rei da regionalna anestezija majci omoguuje budno stanje i aktivan doivljaj poroaja te uspostavu prvog kontakta s tek roenim djetetom na prsima. Izvedena tehniki ispravno i struno ne predstavlja izvor komplikacija niti za majku niti za dijete.

19

moja trudnoa // zdravlje

dr.sc. Darija Vranei Bender

Prehrana

tijekom trudnoe
Prve znanstvene studije koje su prouavale vezu prehrane trudnica i zdravlja novoroenadi provedene su tridesetih godina prolog stoljea. Studije su inicirane nedostatkom hrane u mnogim dijelovima Europe to je rezultiralo izrazitim porastom stope pobaaja, poroajnih defekata, mrtvoroene djece i iznenadne smrti dojenadi

rlo je dobro poznata znanstvena hipoteza o utjecaju prehrambenog statusa trudnice na ishod trudnoe, posebice na tjelesnu masu dojenadi. Dojenad s niskom poroajnom teinom izloena je veem riziku od iznenadne smrti i potekoa u razvoju, a ova pojava opaa se ee u pothranjenih majki. Tijekom trudnoe je vie nego ikada potrebno hraniti se pravilno. Do nedavno se smatralo da najvie panje treba posvetiti prehrani trudnice u drugoj polovici trudnoe, kada fetus znaajno dobiva na masi. Pretpostavka je bila da vanost prehrane raste zajedno s fetusom. Miljenja o vanosti prehrane polako se mijenjaju, na temelju rezultata znanstvenih studija te se sve vie panje posveuje razdoblju prije zaea i prvim mjesecima trudnoe. Tijekom prva etiri mjeseca dogaaju se brojne promjene u tijelu trudnice koje uzrokuju skladitenje masti i nutrijenata. Zalihe se stvaraju

20

moja trudnoa // zdravlje

22

rano, kako bi bile raspoloive tijekom porasta fetalne mase. Kako trudnoa protjee, veina ena prestaje pohranjivati masti te ih poinje troiti.

OSJEAJ GLADI
Uestalost pojave osjeaja gladi i unos hrane rastu u ranoj trudnoi kod velikog broja trudnica. To se dogaa jer smo bioloki programirane da stvaramo zalihe unaprijed, prije nego to nam trebaju. Porast tjelesne mase moe biti i vii od oekivanog zbog pokuaja otklanjanja neugodne munine i povraanja, hranom. elja za odreenom hranom i nepodnoenje nekih namirnica tijekom trudnoe nisu nikad bili temom ozbiljnih znanstvenih istraivanja te stoga nitko pouzdano ne zna koliko su ove pojave rairene i zbog ega nastaju. Teko je ustvrditi da je uzrok fizioloki. Lijenici i nutricionisti suglasni su da su osjetila ene tijekom trudnoe pojaana, uzrokujui izraeniji miris i okus hrane, ponekad izrazito bolji, a ponekad loiji, koji uzrokuje jutarnje munine i povraanja.

se preporuuje povean unos vode, hrane bogate vlaknima te suhog voa (posebice suhih ljiva) i mekinja. Kako bi osigurale nutritivne potrebe, trudnice trebaju svoju prehranu zasnivati na povru, vou, cjelovitim itaricama, nemasnom mesu i ribi, a svojoj prehrani trebaju dodati multivitaminski pripravak kreiran za trudnice koji e osigurati potrebnu koliinu folne kiseline i eljeza. Svaka ena koja planira trudnou trebala bi uzeti u obzir slijedee savjete: Unos hrane treba biti prilagoen pravilima piramide pravilne prehrane Ne smiju se preskakati obroci ili slijediti reim niskokalorine prehrane Obavezan je unos 400mcg folne kiseline dnevno Alkohol treba izbaciti, kofein ograniiti Ne smije se posezati za dodacima prehrani u nekontroliranim dozama U hrani i obrocima treba uivati

PRIRAST TEINE
Tijekom prva dva mjeseca trudnoe valjalo bi dobiti jedan do dva kilograma. Trudnice trebaju unositi dodatnih 300kcal koje ukljuuju jedan dodatni mlijeni obrok bogat kalcijem i priblino 10 dodatnih grama proteina. Masti ne bi smjele premaiti 30% ukupnih

ZATVOR
Zatvor je vrlo esta popratna pojava u trudnoi, osobito u zadnjem tromjeseju. Ovo neugodno stanje utjee i na apetit te moe imati i nutritivne implikacije. Stoga

kilokalorija. Prehrambene potrebe tijekom trudnoe Tijekom trudnoe, volumen krvi budue majke povea se za 50%. Kako bi se osigurala dodatna krv potrebna za rast fetusa, tijelu su potrebne dodatne koliine vode, vitamina B12 i eljeza. Zbog poveanja volumena krvi, bubrezi ne rade dovoljno uinkovito te se neki nutrijenti koji se inae resorbiraju putem bubrega izluuju urinom. Neadekvatna funkcija bubrega oteava otklanjanje suvine vode iz organizma te dolazi do pojave oteenih zglobova i edema. ene koje su normalno

uhranjene trebaju poveati svoju tjelesnu masu za 12 18kg, a ene koje na poetku trudnoe imaju poveanu tjelesnu masu trebaju se zadrati na poveanju tjelesne mase od 8 12kg.

VANI NUTRIJENTI
Za rast i razvoj fetusa potrebne su dodatne koliine svih esencijalnih nutrijenata. Uz poveanje nutritivnog unosa, budue majke trebaju potpuno izbjegavati alkohol i umjetne zaslaivae, te ograniiti unos kave na najvie 2 alice dnevno. Proteini: Tijekom trudnoe

potrebna je dodatna koliina proteina, kako bi se potakla sinteza majinog i fetalnog tkiva. Proteine valja osigurati unosom visokovrijednih namirnica poput soje, nemasnog mesa i ribe, jaja te mlijenih proizvoda. Masti: Preporuke za unos masti tijekom trudnoe ne razlikuju se od preporuka koje vrijede za opu populaciju. Unos masti ne bi trebao prelaziti 30% ukupnog energetskog unosa. Meutim, kvaliteta masti je neobino vana. Budue majke trebaju jesti mnogo hrane koja sadri omega-3 masne kiseline koje nalazimo u masnoj ribi

23

moja trudnoa // zdravlje

i oraastim plodovima te lanenom sjemenu. Ove masnoe vrlo su vane za razvoj mozga i ivanog tkiva fetusa. Folna kiselina: Uz pravilnu prehranu, sve ene koje namjeravaju zanijeti trebale bi osigurati unos 400mcg folata dnevno. Taj unos treba odravati prije i tijekom prvog tromjeseja trudnoe. Izvori folne kiseline u hrani ukljuuju zeleno lisnato povre, jetru, kvasac i grah, a najsigurnije se osigurati folnom kiselinom putem dodataka prehrani. Jedno od najvanijih otkria medicine 20. stoljea je da se adekvatnim unosom folne kiseline postotak oteenja ivnog sustava novoroeneta smanjuje za 48 do 80%. Vano je naglasiti da se veina oteenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuju tijekom prvih nekoliko tjedana trudnoe. Stoga je predtrudnika suplementacija korisna, posebice za ene koje su koristile oralne kontraceptive, zbog toga to je jedan od neeljenih uinaka koritenja ovih tableta smanjenje razine folne kiseline. Danas se, iz navedenih razloga, hrana esto obogauje folnom kiselinom. Vitamin B12: Dodatni vitamin B12 potreban je za

formiranje crvenih krvnih stanica te je stoga vano ne izbacivati iz prehrane namirnice ivotinjskog porijekla koje jedine osiguravaju unos ovog vanog vitamina. Vitamin B6: Ovaj vitamin kljuan je imbenik u sintezi proteina. Vitamin B6 moe smanjiti simptome munine i moe olakati depresiju koja se javlja tijekom trudnoe. eljezo: eljezo je potrebno za proizvodnju hemoglobina, molekule koja prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama. Razinu eljeza u krvi treba kontrolirati, budui da je anemija u trudnoi esta pojava. Meso je najbolje iskoristiv izvor eljeza. Sokovi od tamnog bobiastog voa izvor su eljeza i vitamina C koji pospjeuje apsorpciju eljeza te ih tijekom trudnoe treba piti svakodnevno. Cink i magnezij: Ovi minerali potrebni su u veoj koliini tijekom trudnoe za pravilan razvoj fetusa. Njihov unos mogue je osigurati hranom, primjerice oraastim plodovima, mesom, plodovima mora, sojom, itaricama. Vitamin A: Vrlo je vano zapamtiti da potrebe za vitaminom A nisu

24

Dovolja n unos ka lcija potreba n je za razvoj s keleta u fetusa i za ouv anje rezervi kalcija majke

poveane tijekom trudnoe. Prekomjerne koliine vitamina A mogu biti toksine za fetus. Budua majka ne bi smjela unositi vie od 7500 RE vitamina A. Stoga, provjerite deklaraciju na vaem multivitaminskom pripravku! Kalcij: Iako potrebe za kalcijem nisu poveane tijekom trudnoe, vrlo je vano osigurati adekvatan unos kalcija tijekom trudnoe. Dovoljan unos kalcija potreban je za razvoj skeleta u fetusa i za ouvanje rezervi kalcija majke. Kalcij je vaan i za prevenciju visokog krvnog tlaka, potencijalno opasne komplikacije koja se javlja u trudnoi. Voda: Potrebe za vodom poveane su tijekom trudnoe, stoga ne zaboravite popiti svojih 810 aa vode dnevno.

www.vitamini.hr

moja trudnoa // zdravlje

Vene u trudnoi
Trudnoa je stanje koje izaziva niz promjena na vaem tijelu od kojih vam se nee sve svidjeti. Pored uobiajenih tegoba na koje ste navikli poput jutarnje munine, pojavit e vam se na pojedinim djelovima tijela proirene vene, posebice na nogama, a kod nekih ena i na vulvi. Zato?

trudnoi je poveana razina hormona koji relaksira stjenku krvnih ila pa neke izlaze na povrinu. Neke trudnice zbog vena ne osjeaju nikakve tegobe, dok neke imaju osjeaj teine, umora, bola, posebice na kraju dana, ako ste dugo stajali na nogama. Moete osjeati peenje, arenje, svrbe koe oko proirenih vena. Vene su krvne ile koje vode krv iz tkiva prema srcu zahvaljujui radu njihovih zalistaka. Dok stojite uspravno, venski potisak svladava silu gravitacije. Ako se vene proire (zalisci se ne mogu iriti) postaju prepunjene krvlju koju ne mogu poslati k srcu. Pored toga, koliina krvi u trudnoi se poveava. Sve to rezultira preoptereenim venama koje onda poinju izlaziti ispod koe. Proirene vene su nasljedne i ukoliko ih imaju vai roditelji,

vea je vjerojatnost da ete ih imati i vi. ee se javljaju kod ena nego mukaraca. esto se pogoravaju sa svakom novom trudnoom i naravno s godinama. Debljina, blizanci te dugotrajno stajanje na poslu su dodatni faktori rizika za proirene vene. Ipak, da vas malo razveselim, im rodite, vene e se potpuno ili djelomino povui, zavisno od vaeg genetskog ustroja. Ako ostanu, danas postoje kvalitetni naini za uklanjanje vena. Moda ste primjetili i da su vam se pojavile male krvne ilice ispod koe na glenjevima, nogama, licu. Zovemo ih pauinaste vene (u argonu kapilare) jer izgledaju poput pauka kod kojeg male granice izlaze iz centra. Ponekad izgledaju kao grane kronje drveta ili su jednostavno nepravilne. One ne prave tegobe i nestaju nakon poroaja.

KAKO PREVENIRATI POJAVU PROIRENIH VENA ILI JE SMANJITI?

Odravajte tjelesnu teinu u preporuenom rasponu za va stupanj trudnoe. Nemojte dugo nepomino stajati ili sjediti, a ako ba morate, onda povremeno proeite. eite pa makar to bilo samo po vaem kvartu. Time ete poboljati cirkulaciju - kolanje krvi (iako taj pojam cirkulacija ne volim, jer su izrazi dobra ili loa cirkulacija vjerojatno najnepreciznije koriteni pojmovi u klinikoj medicini. Ali to je ve druga tema). Nemojte sjediti ukrienih nogu. Podignite noge kad god moete. Dok sjedite stavite noge na drugu stolicu ili na jastuk dok leite. To ste ve isprobali i osjetili blagotvoran

1 2 3

4 5

26

prim.dr.sc. Nika Vui, dr.med. Poliklinika Arithera Comfort

uinak, naime vene se isprazne i krv ide k srcu. Spavajte na lijevoj strani tako da postavite jastuk iza lea i noge podignite drugim jastukom. Ovim poloajem se smanjuje pritisak ne donju uplju venu koja je anatomski desno od kraljenice i time se smanjuje pritisak na vene vaih nogu. Nosite posebne elastine arape koje su uske na glenjevima i smanjuju pritisak prema gore. Tako olakavate protok krvi k srcu. Pomou njih ete sprijeiti oticanje glenjeva i nee se pogoravati stanje proirenih vena. Moete ih nabaviti u specijaliziranim duanima ili ljekarnama. Kako biste sprijeili oticanje, stavite arape dok ste jo u krevetu ujutro i nosite ih cijeli dan. Elastine arape nisu uvijek udobne, posebice ljeti, ali proirene vene i njihovi simptomi su jo neugodniji.

im rodite, vene e se potpun o ili djelomi no povui

JESU LI PROIRENE VENE OZBILJAN PROBLEM U TRUDNOI ILI NE?

Proirene vene vas mogu svrbiti, boljeti, sigurno nisu lijepe za vidjeti, ali su uglavnom bezazlen problem u trudnoi. Zato ih se ne lijei u trudnoi, nego, ako zaostanu, nakon poroaja. Kod malog broja trudnica pojave se krvni ugruci (trombi) u proirenim venama. Prepoznajemo ih kao tvrde kuglice ili tvrdi konopac pod koom

27

moja trudnoa // zdravlje

koja je obino zacrvenjena, bolna. Ako su vei, osjeate ih kao pritisak u nogama, bole prilikom pokreta noge. To stanje zovemo povrna venska tromboza. Obino nije opasna, ali je mora lijeiti kompetentan lijenik. Naglaavam kompetentan, jer trudnice esto izau iz ordinacije s brojnim lijekovima za povrnu vensku trombozu od kojih su neki nepotrebni, a neki i tetni. Obino je dovoljno staviti elastian zavoj oko tromboziranog podruja, primjeniti uestalo heparinsku mast (kremu, gel, zavisno o tipu koe). Vrlo rijetko su potrebni antibiotici, nikad Andol ili Aspirin. Ako je tromboza visoko, blizu ua vanjske vene u duboku koje se nalazi u preponi ili koljenskoj jami potrebna je i primjena injekcija heparina koje rastapaju ugruak. Meutim, danas se preesto propisuju injekcije heparina kod povrnih tromboza ili kod samih proirenih vena kao prevencija tromboze. Lijenici ih preesto propisuju, iako i one katkad mogu izazvati nuspojave. Mislim da ne trebam ni naglaavati da je neophodan pregled vena color doplerom u sluaju svake sumnje na trombozu jer se samo tako

moe utvrditi lokacija tromba i njegova proirenost to jest zahvaa li duboke vene, da li je blizu ua, itd. Ozbiljna bolest koja se moe pojaviti u trudnoi jest duboka venska tromboza (DVT). Ugruak nastaje u dubokim venama zdjelice ili nogu. Javlja se priblino jedan sluaj na 1000 trudnoa. Stanja koja doprinose nastanku ugruka su due leanje u krevetu zbog neke druge bolesti te posebno trombofilija (sklonost k stvaranju ugruaka). Trombofilija je pojam koji bi svatko trebao poznavati zbog vrlo visoke uestalosti kod ljudi, ali interpretaciju nalaza i daljnje postupke treba prepustiti lijeniku. Krv, odnosno njezinu cirkulaciju, odravaju dva meusobno povezana sustava u naem organizmu. Jedan ima niz

spojeva koji krv odravaju tekuom (antikogulantni sustav), a drugi pokuava krv zgruati (prokoagulantni, i on je takoer ivotno vaan, spaava nas kod krvarenja). Koncentracija svih tih spojeva oba sustava se danas moe lako izmjeriti u svakom veem laboratoriju. Nju inae odreuje na genetski sustav, ali i vanjski imbenici. Koncentracije svih ovih spojeva su u ravnotei kod zdravog ovjeka. U svakoj trudnoi su normalno blago povieni neki spojevi prokoagulantnog sustava i snieni antikoaulantnog sustava zbog ega trudnice imaju neto vii rizik da nastane venski ugruak. Ako imamo genetske promjene (trombofilija) u ova dva sustava,

28

tada nekih spojeva ima manje, a nekih vie zbog ega se gubi ravnotea i nastaje ugruak. To znai da ljudi koji imaju trombofiliju imaju neto vei rizik od nastanka tromba tijekom ivota, posebice u stanjima koje pogoduju nastanku ugruka kao to su trudnoa, dugotrajno leanje u krevetu zbog bolesti, trauma itd. Danas moemo odreivanjem koagulograma izmjeriti koncentracije svih bitnih spojeva te genetskom analizom jedostavno odrediti ima li netko trombofiliju. Ove genetske promjene su vrlo este (npr, promjene faktora V) i nalaze se u oko 10% ljudi. Nee svi koji imaju ovu genetsku promjenu, dobiti trombozu. Zato nije opravdano odreivati faktore koagulacije kod zdravih trudnica jer bi to dovelo do nepotrebne panike i velike primjene heparina (injekcija za otapanje ugruka) kod velikog broja ena, to nije bez svojih rizika. Ali ukoliko mlada osoba ili trudnica dobije trombozu neophodno je odrediti ima li trombofiliju ili ne, jer to utjee na tijek i duinu lijeenja. Vaan podatak koji upuuje na postojanje trombofilije jest pojava duboke venske tromboze kod srodnika. Duboka venska tromboza moe se pojaviti kao oticanje noge, bol u nozi, kod

pomicanja stopala prema gore se moe pojaviti bol u listu. Ponekad tromboza moe imitirati upalu i pojaviti se s povienom temperaturom i leukocitima u krvi (tad je obino tromb u zdjelici). Naravno, kod sumnje na duboku vensku trombozu morate odmah ii lijeniku da se napravi color dopler kojim se vidi ima li ugruka ili ne. Ako imate ugruak, lijeit ete se u bolnici injekcijama heparina koje e otopiti ugruak. Poznato vam je da ako se ugruak ne lijei, moe se otkinuti i otii u plua te tako izazvati i potencijalno smrtonosnu plunu emboliju. Na emboliju se sumnja ako vam naglo ponestane zraka, imate bol kod disanja, ubrzan puls, itd. Ipak je sve to vrlo rijetko, a ako se pojavi, moe se uinkovito lijeiti. Da se u zakljuku vratim na proirene vene: one e nestati obino nekoliko mjeseci nakon poroaja. Ako se pak ne povuku, danas postoje izvrsni naini uklanjanja vena. U meuvremenu, nosite elastine arape, vjebajte, nemojte dugo sjediti ili stajati i uivajte u svojem blagoslovljenom stanju.

moja trudnoa // UZV

dr.sc. Danka Miri Teani, dr.med. spec. ginekologije i opstetricije

3D i 4D
PORODNITVO
Zahvaljujui upravo ultrazvuku prenatalna se dijagnostika brzo razvijala omoguujui sve kvalitetniju i detaljniju vizualizaciju ploda. Neprestano usavravanje ultrazvune tehnologije, konstruiranje sve sofisticiranijih ultrazvunih aparata dovelo je i do stvaranja novih ultrazvunih prikaza. Tako danas u porodnivu, uz ve klasinu dvodimenzionalnu (2D) ultrazvunu vizualizaciju ploda, imamo njegov trodimenzionalni (3D), ali i etverodimenionalni (4D) ultrazvuni prikaz. Trodimenzionalna se ultrazvuna

ultrazvuk
Trodimenzionalni (3D) i etverodimenzionalni (4D) ultrazvuk u porodnitvu i ginekologiji
dijagnostika temelji na sada ve klasinoj dvodimenzionalnoj te ne predstavlja opasnost za trudnicu i plod. U trudnoi,

30

moja trudnoa // UZV

plodova voda okruujui plod stvara gotovo idealne uvjete za detaljan pregled fetalne anatomije i njegove povrine, kako konvencionalnim 2D, tako i 3D ultrazvukom. Pregled trodimenzionalnim ultrazvukom zapoinje klasinim dvodimenzionalnim ultrazvukom u ivoj slici, a nastavlja se skeniranjem (snimanjem) ploda ili samo jednoga njegova dijela i

pohranjivanjem snimljenoga materijala (volumena) u memoriju ultrazvunoga aparata. Tijekom snimanja potrebno je da plod i trudnica miruju krae vrijeme da bi se snimila ultrazvuna slika eljene kvalitete. Snimljeni se materijal zatim obrauje i dorauje na ekranu ultrazvunoga aparata. Kada se spomene 3D ultrazvuk, svima nam je pred oima najee slika

lica fetusa u povrinskome prikazu. Povrinski 3D prikaz omoguuje vizulalizaciju fetalne anatomije ili samo jednoga dijela tijela ploda, plastino u formi jedinstvene, statine trodimenzionalne slike koju zapravo stvara raunalo ugraeno u ultrazvuni aparat. Takav prikaz ploda izuzetno veseli budue roditelje jer im prua mogunost da vide svoje jo neroeno dijete gotovo kao na fotografiji. Osim spomenutoga povrinskog prikaza trodimenzionalna ultrazvuna tehnologija prua mogunost vizualizacije ploda i u multiplanarnome (viepresjenome) prikazu. Ovaj prikaz na ekranu ultrazvunoga aparata daje sliku ploda ili samo jednoga njegova dijela koji elimo detaljnije i podrobnije pregledati, istodobno u tri meusobno okomita dvodimenzionalna presjeka. Taj je prikaz ultrasoniaru neprocjenjiv upravo u sluajevima dijagnostikih dvojbi. Koristei multiplanarni prikaz mogue je na zamrznutoj slici obaviti detaljnu tomografsku analizu snimljenoga materijala i tako razrijeiti dijagnostiku dvojbu. Za bolju vizualizaciju

32

kotanoga sustava ploda koristi se, pak, trei ultrazvuni prikaz tzv. transparentni 3D prikaz kojim se kotani sustav ploda moe ultrazvukom vizualno doarati gotovo kao na rtg-snimci. Pregled trodimenzionalnim ultrazvukom zahtijeva vrijeme i strpljenje ultrasoniara jer plod ne lei uvijek povoljno za potrebe pregleda. To znai kako ruicama ili noicama zaklanja upravo onaj dio tijela koji treba detaljnije pregledati ili se pak, upravo tim dijelom naslonio na stijenku maternice ili na posteljicu. U tim sluajevima mogue je pokuati pomaknuti plod okretanjem trudnice na bok ili pak blagim pritiskom sondom po trbuhu potaknuti plod da se pokrene i promijeni poloaj u kojemu se nalazi. No, ni prevelika pokretljivost ploda tijekom pregleda, tj. skeniranja, nije poeljna jer moe uzrokovati nepravilnosti na snimljenome materijalu, tzv. artefakte pokreta, a time oteati dijagnostiku analizu snimljene trodimenzionalne ultrazvune slike. Roditeljima, 3D ultrazvuk prua mogunost vizualizacije ploda gotovo kao na fotografiji, a u sluaju iskljuenja malformacije na koju se posumnjalo, veliko olakanje. U sluaju pak, konano potvrene dijagnoze anomalije, njezinim prikazom na ekranu u obliku jedinstvene trodimenzionalne slike, roditeljima je omogueno da jasnije razumiju anomaliju ploda i njezinu jainu. Daljnjim razvojem ultrazvune tehnologije statinom trodimenzionalnom povrinskom prikazu dodan je pokret te se time dobio trodimenzionalni ultrazvuni prikaz u ivoj slici, tzv.

moja trudnoa // UZV

etverodimenzionalni (4D) ultrazvuni prikaz. I kod 4D ultrazvuka pregled ploda zapoinje dvodimenzionalnim ultrazvunim prikazom u ivoj slici uz naknadni odabir opcije za 4D na tipkovinici ultrazvunoga aparata. Na taj nain na ekranu ultrazvunoga aparata dobiva se trodimenzionalni povrinski ultrazvuni prikaz u realnom vremenu. Tijekom snimanja vie nije nuno da plod miruje kako bi se dobila ultrazvuna slika eljene kvalitete kao za sam 3D prikaz. Naprotiv, pokreti ploda itekako su bitni zbog praenja njegove dinamike. I kod 4D ultrazvunoga prikaza mogua je dijagnostika analiza zamrznutoga i u memoriju aparata pohranjenoga snimljenoga materijala zbog otkrivanja ili iskljuenja fetalnih malformacija.

Zamrzavanjem jedne snimljene sekvence, koja ukljuuje vie snimljenih ultrazvunih slika ploda i njegovih pokreta, ultrasoniaru je omogueno vraanje snimljenoga materijala unatrag i ponovno praenje ve uinjenih fetalnih pokreta. Ovako snimljeni materijal takoer je mogue analizirati u statinom multiplanarnom 3D prikazu. Na ovaj nain mogue je jo preciznije otkriti kozmetske defekte, npr. na akama ili licu ploda, to su ranije upravo fetalni pokreti ili mimika lica oteavali. Tako je mogue snimiti mimiku lica (mrtenje, zijevanje ili plaenje jezika) ili pokret ake ili stopala i viestrukim vraanjem snimljenoga materijala, iznova i opet iznova, njegovim postupnim pregledavanjem, uz dodatnu mogunost tomografske analize na

viepresjenome prikazu, uoiti sitnu anomaliju. Zbog fetalnih pokreta prilikom 4D ultrazvunoga pregleda susreemo se s tzv. artefaktima pokreta. To su nepravilnosti na slici i na prikazu samoga ploda uzrokovane upravo njegovim pokretima. Zbog micanja ploda neki njegovi dijelovi toga trenutka nisu uope prikazani na ekranu ili su samo djelomino vidljivi. U takvim je sluajevima bitno da ultrasoniar roditeljima pojasni sliku na ekranu te da ih upozori da se ne radi o anomaliji na plodu ve da su promjene koje se vide posljedica fetalnih pokreta.

GINEKOLOGIJA
U ginekologiji je multiplanarni 3D ultrazvuni prikaz naao svoju primjenu posebice u otkrivanju priroenih anomalija maternice (npr. septirani uterus, dvoroga maternica, dvostruka maternica i dr.). Multiplanarni trodimenzionalni prikaz osigurava detaljan pregled maternice i njezine upljine u svakom od tri meusobno okomita presjeka (poprenom, uzdunom i koronarnom presjeku) i tako daje potpun uvid u njezin izgled i oblik omoguavajui potpuniju dijagnostiku. Ovom tehnikom olakano je prepoznavanje smjetaja submukoznih mioma i endometralnih polipa, njihovo definitivno razgranienje

34

kod dijagnostikih dvojbi, budui da je prikazom tih struktura u tri presjeka mogue preciznije utvrditi lokalizaciju submukoznih mioma i njihovu vezu s miinim slojem odnosno smjetaj polipa u sluznici maternice. Ovim je prikazom taker mogue sigurnije razluiti radi li se o cisti jajnika ili o paraovarijskoj cisti te detaljnije pregledati untranju stijenku ciste u sluaju sumnje na neku papilu.

ZAKLJUAK
U ginekologiji 3D ultrazvuk omoguuje precizniju dijagnostiku kod odreenih dijagnostikih dvojbi. U porodnitvu se svojom neinvazivnou 3D/4D ultrazvuna dijagnostika metoda namee kao izbor za jo preciznije otkrivanje fetalnih malformacija, posebice kozmetskih defekata kao to su rascjepi usnica i/ili nepca, dismorfije lica, displazije une koljke, malformacije ili malpozicije stopala i aka. Iako se fetalne malformacije mogu jasno prikazati i otkriti dvodimenzionalnim ultrazvukom, uvid u treu dimenziju konvencionalnim 2D prikazom nije mogue postii. Vizualizacija otkrivene malformacije u multiplanarnome, ali i povrinskome prikazu omoguuje ultrasoniaru sigurnije postavljanje dijagnoze.

Poliklinika za ginekologiju i porodnito dr.sc. J. Gruji Korain dr.sc. Danka Miri Teani, dr.med. spec. ginekologije i opstetricije Gupeva zvijezda 3a, Zagreb tel: 4667-642 i 4667-636 www.ginekologija-grujic.hr

moja beba // razvoj

Fizioterapija

razvojnog poremeaja kuka u djece

Normalni anatomski odnosi zgloba kuka su odreeni sukladnim izgledom i dobrim kontaktom zglobnih povrina koje se nalaze na natkoljenoj kosti i zdjelici. Takav odnos je vrlo bitan da se zglob moe kvalitetno razviti.

koliko odnos i kontakti zglobnih povrina nisu adekvatni, predispozicija su za lo razvoj zgloba. Razvojni poremeaj kuka predstavlja deformitet naruenih odnosa zgloba kuka koji se javlja kod novoroenadi i dojenadi. Lake oblike ine nestabilni kukovi prolaznog karaktera, ali se javljaju i slabije razvijeni kukovi, poluiaeni i iaeni zglobovi to predstavlja progresiju poremeaja. Displastian kuk se odlikuje plitkom aicom (acetabulum), ali i loe natkrivenom glavicom natkoljene kosti (femura).

Posljedice su upravo klizanje glavice kosti koja nema dobro uporite u smislu djelominog ili kompletnog iaenja zgloba. Uzrok priroenog iaenja kuka nije poznat, ali se zna da je predispozicija vea ukoliko je pozitivna roditeljska anamneza. Jo se spominju napetosti miia i zglobnih sveza, ogranienje pokretanja ploda, poveanje napetosti maternice, poroaj na zadak i drugi. RPK moe uzrokovati invaliditet i stoga se velika panja usmjerava na rani pregled kukova. Otkrivanjem

Displas tian kuk se o dlikuje plitkom aicom , ali i loe natkriv enom glavico m natko ljene kosti

RPK lijeenje je usmjereno na konzervativnu terapiju kojom, u velikom postotku, dolazi do izljeenja. Pronalaenju RPK nam pomau objektivni znakovi kao to su epanje (Trendelenburgov znak) ili

36

Bojan Nasteski, bacc. physioth.

Pavlikovi remenii

patkast hod (kod oba kuka), ogranienje odmicanja natkoljenice, skraenje noge, asimetrija zdjelice, pojaana lumbalna lordoza, asimetrini koni nabori na unutarnjoj strani natkoljenice (Badeov znak), nia pozicija koljena kod oba savinuta koljena u poloaju na leima (AlisonGalleazzijev znak). Pozitivan Ortolanijev, Palmenov ili Barlowljev test mogu upuivati na RPK. Sigurno dijagnosticiranje razvojnog poremeaja kuka kod djece se ini dijagnostikim ultrazvukom u zamjenu za RTG metodu koja se nekada ee koristila. Ultrazvukom se vrlo precizno moe dijagnosticirati stanje zgloba to je vrlo bitno zbog odabira adekvatne terapije.

Tako se konzervativna terapija primjenjuje prilikom ranog pronalaenja RPK do jedne godine starosti, a ortopedska u kasnijoj dobi ili kod neuspjeha konzervativne terapije. Konzervativno lijeenje se provodi dinamikim ortozama (Pavlikovi remenii-najmanje komplikacija, abdukcijske gaice, modificirani Hilgenreinerov aparat), a kod kliniki nereponibilnog kuka (nemogunost vraanja kuka manuelno) ekstenzijom sa postupnom abdukcijom kuka i sadrenim povojima. Bitan oblik konzervativne terapije ini fizikalna terapija. Fizikalna terapija podrazumijeva obostrano izvoenje pasivnih vjebi naglaavanja abdukcije ime

moja beba // razvoj

se vri centriranje glavice femura prema zglobnoj aici, ime se postie bolji kontakt i razvoj zglobnih tijela. Predstavlja preventivu i oblik lijeenja kod rano otkrivenih RPK. Izvoenje: - dijete lei na leima, fizioterapeut prihvaa djetetove potkoljenice postavljajui koljena i kukove savinute. Izvodi kruenje u zglobu kuka, vanjsku rotaciju i abdukciju, a na kraju vjebe isprua koljena i kukove. - dijete lei na leima, fizioterapeut prihvaa djetetove potkoljenice postavljajui koljena i kukove ispruene. Izvodi pokret odmicanja oba kuka prema van (abdukcija). Ponavlja vjebe nekoliko puta. Preporua se poduka roditelja koji vjebu izvode kod svoje kue 10-ak puta, nekoliko puta dnevno. Osim toga, dijete se postavlja u poloaj

na trbuh, u poziciju koji doprinosi brem i boljem razvoju kukova. Ukoliko je indicirano operativno lijeenje, vre se zahvati s

ciljem centriranja zgloba s normalnim anatomskim odnosima. Time se dobivaju puni opseg pokreta i dobri biomehaniki odnosi u zglobu kuka.

Bojan Nasteski, bacc. physioth., ravnatelj Ustanova MEDEOR Koturaka 71, 10000 Zagreb Tel: 01/6171 274 Fax: 01/6171 299 Mob: 091/513 40 60 e-mail: medeor@medeor.hr www.medeor.hr

38

moje zdravlje // HPV

HPVpapiloma virus Humani

HPV (Humani papiloma virus) infekcija spada u danas najrairenije spolno prenosive bolesti
HPV dolazi u vie od sto razliitih genotipova. Veina genotipova je bezopasna, no preostali dio (oko 30-ak) povezan je s promjenama anogenitalne regije, odnosno razliitim bolestima koje dolaze u obliku bradavicapa sve domalignih karcinoma. Bitno je znati kako infekcija esto ne uzrokuje nikakve zdravstvene probleme niti upale, pa veina osoba kojesu zaraena HPVom toga nisu ni svjesne. S obzirom da govorimo o virusu, isti se moe u tijelu zadrati na dugi vremenski period. Oko 80% spolno aktivnih odraslih ena e biti barem jednom u ivotu zaraeno HPV-om. Virus se moe ili spontano ukloniti obrambenim mehanizmima ili zbog, primjerice pada imuniteta, moe postati aktivan. Obino je infekcija prolazna i nestaje nakon nekoliko mjeseci do godine dana bez simptoma ili Rak trajnog oteenja. vrata Meutim trajna infekcija s visokorizinim, matern ice je onkogenim tipovima trenutn o drugi HPV-a moe dovesti po redu do razvoja raka vrata naje i dijagno maternice. Diljem sticiran i rak svijeta, rak vrata u ena maternice je trenutno drugi po redu najei dijagnosticirani rak u ena (nakon raka dojke) i trei pomou Papa testa. Test je vodei uzrok smrti od raka dobio ime po amerikom u ena nakon dojke i plua. lijeniku grkog porijekla Rizini faktori za nastanak Papanicolau koji ga je uveo raka vrata maternice su: vei u kliniku praksu 1943. broj poroaja ili pobaaja, To je brza, jednostavna i puenje, este upale rodnice i neinvazivna medicinska vrata maternice, rano stupanje pretraga koja u prvom redu u spolne odnose, vlastiti slui za rano otkrivanje raka promiskuitet ili promiskuitetni vrata maternice i promjena partner. koje mu prethode, a temelji se na citolokoj analizi obrisaka Probir (eng. screening) rodnice, vrata maternice i omoguuje dijagnosticiranje kanala vrata maternice. Prvi i kontrolu bolesti u periodu obrisak treba napraviti nakon dok nema simptoma. Probir prvog spolnog odnosa, a za rak vrata maternice se radi

40

Petar Proji, prof. biol. i kem., DNA analitiar DNA laboratorij Genos, Zagreb

nakon toga, ovisno o nalazu, prema uputi lijenika. Mlae ene trebaju se ee kontrolirati, a ene u postmenopauzi neto rjee. Uputno bi bilo da svaka ena jednom godinje ode ginekologu i napravi Papa test, jer kontrola jednom godinje ak za 90 posto smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice. Prije nastanka, rak vrata maternice prolazi kroz dobro definirane premaligne faze koje se oituju kao abnormalnosti u stanicama vrata maternice, a prema stupnju promjena klasificiraju se kao: - lezije lakeg stupnja (low grade - LSIL) koje odgovaraju CIN-u 1 (odnosno blagoj displaziji - promjene su u gornjoj treini epitela sluznice) - lezije teeg stupnja (high grade - HSIL) koje ukljuuju CIN 2 (odnosno umjerenu displaziju - promjene su u gornjoj i srednjoj treini epitela sluznice) i CIN 3 ukljuuje teku displaziju i CIS carcinoma in situ (promjene zahvaaju cijelu debljinu epitela sluznice).

S obzirom na potencijal genotipova HPV-a da izazivaju zloudne promjene (maligni potencijal) dijele se u dvije skupine: - HPV niskog rizika - 6, 11, 42, 44 - uzrokuje genitalne kondilome bradavice (dobroudne promjene). - HPV visokog rizika - 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68 - uzrokuje cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN-ove) koje mogu uznapredovati do invazivnog karcinoma vrata maternice.

Dokazana je direktna veza karcinoma vrata maternice i humanog papiloma virusa (HPV-a). U 99,7% uzoraka karcinoma vrata maternice utvreno je prisutnost nekog od ovih 13 tipova HPV-a visokog rizika, a najeu prisutnost pokazuje tip HPV16, a zatim slijede HPV-18, -31, -51, i -45. Razlikovanje HPV genotipova visokog i niskog rizika, a posebno utvrivanje tonog tipa, od iznimne je vanosti jer omoguava prepoznavanje i praenje bolesnica s

41

moje zdravlje // HPV

inkov itiji dijag nosti ki algor itam probi preve ra u nciji r aka v mate rata rnice su red ginek oviti olok i preg ledi (Papa -test)

Naju

Slika 1: HPV (Humani papiloma virus)

poveanim rizikom za tu bolest. Postoje razliiti testovi za HPV genotipizaciju. Prvi komercijalni HPV testovi koriteni u klinikim laboratorijima, bazirali su se na principu hibridizacije, a nakon njih su uslijedili testovi bazirani su na PCR metodologiji (RFLP, sekvenciranje, hibridizacija na trakicama itd.). Takve vrste testova detektiraju specifine sekvence u L1 regiji HPV genoma ili analiziraju E6 i E7 regije HPV genoma koje stvaraju proteine ija je aktivnost povezana s

karcinomom. Osim razliite metodologije koju koriste, testovi se razlikuju i po tome detektiraju li samo prisutnost HPV-a ili odreuju i o kojem tipu HPV-a se tono radi. Takoer, od velike je vanosti i injenica da kod pojedinih metoda postoji problem lano negativnih rezultata. Metoda primjene kapilarne elektroforeze jedan je od novijih pristupa koji koritenjem validiranih setova reagencija omoguava brzu, specifinu i osjetljivu genotipizaciju HPV-a. Takva

Slika 2: Elektroferogram prikazuje multiplu HPV infekciju. Pet razliitih signala (pikova) prikazuju infekciju HPV tipovima -59, -16, -45, -58 i -11. Dva signala uoena na mikrosatelitu (lokusu) D18S391 prikazuju humanu DNA (sekvencu) koja je interna PCR kontrola.

42

metoda analize provodi se u laboratoriju tvrtke Genos d.o.o., a set reagencija koji se koristi certificiran je za humanu dijagnostiku i omoguava detekciju ukupno 15 najeih tipova HPV-a (13 tipova visokog i 2 tipa niskog rizika). Ovaj set reagencija koristi 15 poetnica za umnoavanje (amplifikaciju) unutar E6 i E7 regija HPV genoma, a umnoeni fragmenti se razdvajaju procesom kapilarne elektroforeze. Unutarnja kontrola koju koristi omoguava provjeru integriteta DNA i potencijalnih inhibitora reakcije umnoavanja ime je sprijeena mogunost pojave lano negativnih rezultata i zamijene uzoraka. Prednosti ove metode su mogunost odreivanja tonog tipa HPV-a (visokog ili niskog rizika), uoavanje razlike izmeu trajne infekcije i novonastale infekcije odreenim tipom virusa HPV-a kod pacijentica koje se prate, uoavanje infekcije s vie razliitih tipova HPV-a (multipla HPV infekcija) itd. Kao startni materijal mogu se koristiti tekui citoloki obrisci (LBC-liquid based cytology), brisevi, svjea tkiva ili tkiva uvana u parafinu (nakon biopsije) itd. Farmaceutska industrija je pokuala napraviti pomak u prevenciji zaraze pomou cjepiva. Cjepivo

je najuinkovitije kad se primjenjuje prije poetka spolnog ivota, a najbolji imunoloki odgovor postie se u 12. godini, zbog ega je u mnogim zemljama ve uvrten u kalendar cijepljenja djece kolske dobi. Meutim, jako je vano napomenuti da postojea HPV cjepivatite samo od infekcije nekim HPV genotipovima. Dvovalentno cjepivo titi od HPV-a visokog rizika tipa 16 i 18, a etverovalentno, uz

spomenuta dva, i od HPV-a niskog rizika tipa 6 i 11, na sve ostale genotipove HPV-a cjepivo nema uinak. Cjepivo nije lijek, niti moe izlijeiti ve nastalu infekciju. Najuinkovitiji dijagnostiki algoritam probira u prevenciji raka vrata maternice su redoviti ginekoloki pregledi (Papa-test) im osoba zapone s aktivnim spolnim ivotom, a u sluaju pozitivnog nalaza Papa testa i obavezna HPV-genotipizacija.

moje dijete // razvoj

prof.dr.sc. Milena Stojevi-Polovina

Razvoj motorike
od 2. do 6. godine ivota

vogodinje dijete hoda, tri, ide uz i niz stepenice, penje se po namjetaju, otvara vrata, ima razvijen pincetni hvat, dobro se slui licom. Znatieljno je, sve ga zanima, zapitkuje, eli saznati imena stvari iz svog okruja. Pita jasno: to je to?, ili ima svoj osmiljeni rjenik: Zato vava ima fufu? (zato auto ima svjetla). Njegovo istraivanje svijeta mora biti pod nadzorom, jer trkara amotamo, izvlaei ladice, praznei police, spremajui stvari i lako se moe dogoditi da uleti u za njega opasne situacije. Stoga sve ono to je i to bi eventualno moglo biti opasno za bebu treba maknuti iz njegovog vidokruga i staviti izvan njegovog dohvata. Dvogodinjak je stekao preciznost pokreta, moe vui okomite i horizontalne linije, a umije arati i kruno. On s lakoom okree jednu po jednu

44

Od sada odravajte svoje tepihe u perilici za rublje. Dream carpet je viestruko higijenskiji, praktiniji i moderniji tepih nego dosadanji. Sami dizajnirajte vlastiti tepih. Fotografija po vaem izboru na vaem tepihu.

stranicu knjige, rado ita tako da od jedne stranice postane vie njih. Skida arapice, a pri oblaenju sam pronalazi svoje rukave. Veselo brblja u reenicama od po tri rijei, a subjekt tih reenica je esto mene ili njegovo ime. To je vrijeme kad je dijete ve upoznalo tutu ili kahlicu, zna je traiti ili je bar prihvaa za upotrebu. No poneko hoe biti veliko kao mama i tata i hoe na veliku tutu (WC s djejom daskom). Zapravo vrlo je vano da dijete ima adekvatne modele koje prati u svemu pa i u svladavanju kontrole fiziolokih potreba na prihvatljiv i socijalni nain.

tijekom tog razdoblja pokazuje niz injenica. Tako npr. s 26 mjeseci dijete moe nositi stolicu drei je svojim rukama prislonivi je na bedra, a s 30 mjeseci moe hodati izmeu dvije linije razmaknute dvadesetak centimetara. Dvoipolgodinje dijete moe trati i poskakivati na prstima. Ono na trenutak

Vrlo je va da dij no ete i adek vatne ma mode koje p l rati u e svem u

HOD
U treoj godini ivota dijete poznaje svoju tjelesnu shemu, nauilo je uskladiti svoje kretanje. Ono hoda tako da u asu dodira noge s podlogom, teret prenosi od pete na prednju treinu stopala (hod peta-prsti), nakon ega se noga odvaja od podloge. Poboljanje osjeta ravnotee postaje evidentno. Dijete postaje sigurnije u svojim kretnjama. Njegov napredak

moe samo stajati na jednoj nozi. U to vrijeme poinje samostalno osvajati svijet svojim prvim prijevoznim sredstvom triciklom, to je odlina vjeba za ravnoteu. Trogodinjak se vjeto penje stepenicama izmjenjujui noice. On moe stajati sa skupljenim petama, a i skoiti tako. Kratko stoji na jednoj nozi. On se moe pridii iz unja i drati ravnoteu na svojim

prstima. Njegova poloajna kontrola je s tri godine tako razvijena da moe hodati i trati na prstima, pravocrtno hodati te ii i unatrag. Ono moe uhvatiti veliku loptu i s ispruenim rukama naprijed bez gubljenja ravnotee. U dobi od etiri godine ono stjee snagu i lakou u koritenju svojih nogu. U toj dobi pokazuje veu mobilnost od trogodinjaka i bolje koordinira pokrete dijelova tijela u nezavisnim aktivnostima. Izvodi razne majstorije koje zahtijevaju finu ravnoteu i uiva pritom. Ono dobro balansira na svojim prstima, moe skakutati sa skupljenim nogama, hodati tako, a i skoiti tako s male uzvisine do oko pola metra. U to vrijeme u mogunosti je nositi au vode bez prolijevanja. Hvata veliku loptu ruicama lagano svijenim u laktovima. Takoer pokuava zauzeti poloaj za udarac ili bacanje kao stariji. Tri razliitim brzinama i moe izbjei otre kutove te krenuti i zaustaviti se brzo. U petoj godini je u stanju poskoiti na jednoj nozi 4-6 koraka, a s pet godina moe skakutati na jednoj nozi pet metara u duljinu te dugo hodati na prstima. Ono moe skoiti u dalj i do 80 cm, utnuti loptu i do 4m daleko, pretrati

45

moje dijete // razvoj

30m za manje od 10 sekundi, spretno poskakivati itd. Pratei pokreti ruku u hodu javljaju se od pete godine (dok su godinu dana ranije naizmjenini pokreti ruku rijetki). U dobi od est godina moe uiniti sve to i s pet godina, samo bolje, tako da pretri 30m za manje od 9 sekundi, skoi u dalj do 100cm, a loptu moe utnuti i do 6m daleko. Takoer moe skakutati na jednoj nozi vie i due (13-16 puta, a s pet godina 9-10 puta, s etiri godine 4-8 puta). estogodinjak je dijete spretno i okretno, primjerene snage to mu omoguuje tranje, skakutanje, igru i puno toga to ini radost ivljenja.

HVAT I MANIPULACIJA
U dobi od dvije godine dijete dohvaa udaljene predmete jednom rukom bez oslonca na drugu, ali mu jo nedostaje kontinuitet funkcije tijela i ruku. Stoga pri hvatanju dijete ljulja tijelom s pomakom u stranu suprotno od ruke s kojom hvata. To je karakteristino obiljeje te dobi. Pri hvatanju ne moe obje ruke koristiti na jednako efikasan nain. S dvije i pol godine pri crtanju imitira krune linije i stvara zatvorene figure. Poinje pomagati pri spremanju igraaka. S tri godine poboljan je mehanizam hvatanja i dosizanja, kao i koordinacija pokreta. Dijete crta etverokute

i krugove, imitira crtanje kria, gradi toranj od 9 kocaka, imitira gradnju mosta s tri kocke, samo se hrani, nalijeva vodu u au s obje ruke bez prolijevanja. Postaje vjeto u hvatanju malih predmeta poput kuglice. Dijete se pri podizanju predmeta naginje naprijed bez savijanja u struku i vratu, a pri dosizanju uvijek ima ispruene ruke i lagano se ljulja tijelom to uzrokuje otklon glave i tijela u jednu stranu. Rado pomae pri oblaenju (otkopava gumbe, oblai cipele). Igra mu je jo uvijek paralelna s drugim djetetom, ali se javlja i poetak izmjene rada i igraaka s drugom djecom. Poinju i male samostalne aktivnosti kao to je odlazak u kupaonicu i pranje ruku. Voli prati ruke, igrati se vodom... S etiri godine lijepo hvata kocku, drei je uglavnom palcem i srednjakom. Kaiprst esto dri udaljenim, ali ipak spremnim za manipulativne aktivnosti. Kuglicu lijepo prihvaa palcem i kaiprstom, no esto zamjenjuje kaiprst srednjakom koristei ga uglavnom pri manipulaciji. Dijete hvata etkicu za zube i samo ih pere. Ono koristi kare da bi izrezalo sliku, kopa svoju odjeu. Kada mu se kae, moe kaiprstom dotaknuti vrh nosa. etiri godine su prijelazna dob u nainu uzimanja olovke. Dijete olovku dri s tri prsta, tako da je kaiprst i srednjak s lijeve

46

strane olovke, a palac na desno, pri tome je srednjak vie ispruen nego ostali prsti. Olovku dri vrsto, a pomie je savijanjem i pruanjem prstiju uz pokrete i u runom zglobu. Pri podizanju olovke okree njen vrh pod dlanom i prema njemu i prilagoava ga za pisanje, katkad i uz pomo lijeve ruke. Lijevom rukom dri papir, a pisanje je obino malo i naguvano. etiri godine su vrijeme grafike reprezentacije. Dijete poinje prikazivati objekte na nain kako izgledaju odraslima. Njegovo crtanje ovjeka moe biti grubo, ali ima oblike koji ga jasno identificiraju. Kada etverogodinje dijete povue dvije linije nejednake duine, zna koja je dua, a koja kraa. Ono moe prekopirati kri bez prethodne demonstracije, vjerojatno kao figuru iz etiri elementa. Igra se kockama, imitira konstrukciju ulaza od pet kocaka. Pri igri loptom, bolje je hvata jer umije bolje procijeniti gdje e lopta pasti, no jo uvijek je vie lovi rukama u cijelosti nego samim akama. U dobi od pet godina dijete lako odrava ravnoteu hvatanja. Ono kombinira hvatanje i stavljanje predmeta u jedan kontinuirani pokret. Pruanje ruku i ljuljanje tijela su glatko koordinirani i premda se tijelo lagano pomjera u stranu, glava ostaje uspravna. Poboljanje njegovih sposobnosti vidi se i u injenici da vie koristi ake nego ruke

prilikom hvatanja male lopte, no premda bolje procjenjuje putanju lopte nego s etiri godine, ne uspijeva je uvijek uhvatiti. Pokuava loptu uhvatiti jednom rukom. Kada uzme dva mala utega, zna koji je tei. S pet godina brzo hvata kockicu i kuglicu i to prstenjakom i malim prstom savijenim prema dlanu, kao to to ine i odrasli. Zanimljiva razvojna promjena u hvatanju kocke je u postupnoj promjeni dranja prstiju iz vertikalnog u dijagonalni smjer. Ono omoguuje ne samo bolje gledanje kocke ve predstavlja doprinos konstruktivnim aktivnostima. Tako kada gradi toranj od kocaka ruke dri dobro iznad ili sa strane tornja da mu ne smetaju pri gledanju. Kocku dri vrhovima prstiju na gornjim desnim uglovima, tako da ima potpun pregled i na kocku i na toranj u svako vrijeme. Katkad uzima i dvije kocke odjednom s tim da jednu dri dlanom. Pri brzoj gradnji moe koristiti i drugu ruku da bi ispravilo toranj. esto pri gradnji svaku ruku koristi nezavisno jednu od druge. Premda je toranj dobro graen jo se malo naginje na stranu. Kocke otputa bez pritiska i tek s otvaranjem ake koliko je ba potrebno. Stabilnost ruke je napredovala, kao i koordinacija i spretnost u

moje dijete // razvoj

cjelini. Dijete moe zavezati vezice i napraviti manicu, uiniti lopticu od papira, sloiti ibice u kutiju, dobro etkati zube pri pranju i pokazuje znaajno poboljanje u zakopavanju gumba. Petogodinje dijete je poprilian strunjak u baratanju olovkom. Uzima je sa stola jednostavnije nego prije, a pri tom podizanju ake okree vrh olovke u smjeru kazaljke na satu kao i odrasli i u isto vrijeme prilagoava ga za pisanje. Nain dranja nalikuje odraslima. Ispruenim srednjakom podrava olovku blizu njenog vrha, a palac i kaiprst su na razliitim mjestima smjeteni u tom inu dranja olovke. Oznake na papiru, su openito ograniene na malu povrinu. Dijete sada crta lako prepoznatljive oblike. Pravilno, proporcionalno kopira figure, a poinje crtati i figure s kosim linijama, crta trokut. Sa est godina dijete je pravi mali majstor u hvatanju. U toj dobi pokreti glave, trupa i ruku su dobro koordinirani i sinkronizirani. Ono kombinira pruanje ruku, naslanjanje i ljuljanje u lagani pokret. Pomjeranja tijela i glave nema ili je jedva prisutno. Postiglo je brzinu i vrstou pokreta ruku. Moe uhvatiti loptu s jednom rukom u dva od tri pokuaja. Izvoenje toga zahtjeva sposobnost procjene brzine i putanje lopte, kao i brze reakcije. estogodinjak paljivo slae kocke tako da napravi potpuno ravan toranj. Njegova vjetina u ovoj dobi je vjerojatno podjednako bolja zbog poboljanja vizualno

prostorne percepcije kao i zbog poboljanja mehanizma otputanja predmeta. Ono hvata i prilagoava olovku kao s pet godina, ali s vie savijenim palcem i kaiprstom nego srednjakom. Pisanje izvrava pomou pokreta prstiju i runog zgloba i to paljivim pokretima s lijeva na desno. Motorna aktivnost je vana kao integracijski mehanizam za povezivanje napredovanja fizikog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja u jednom vremenskom periodu. Kao primjer tog mehanizma integracije djejeg napretka prema zrelosti je razvoj jezika u djeteta. Dijete s 2,5 godine zamjenjuje svoje ime u reenici s ja i kae ili ti ili mi, a to je vrlo vana faza u razvoju djeteta i njegove linosti. Trogodinjak zna da li je djevojica ili djeak, zna svoju dob kada ga se pita. On ponavlja najmanje tri broja. Razumije govor vezan za objekte i dogaaje u neposrednoj okolini i izraava se jednostavnim il sloenim reenicama. Artikulacijski su skladni vokali i oko dvije treine konzonanata. Dijete recitira jednostavne ritmine stihove. Od tree pa do pete godine dijete pita kuda, odakle, zato, kada, no vie kao saznanje namjere nego uzroka. etverogodinjaka veseli sluati prie, ali sada i sam pria priu. Govori reenice od poetnih rijei. Javlja se potreba za orijentacijom u

vremenu. Igra se s vie djece. Kooperira u igri, povezuje je s odreenim zamiljenim ulogama. Petogodinje dijete ponavlja reenicu od 10 slogova, broji kovani novac do 10, imenuje najmanje etiri boje. Postavlja pitanje o znaenju rijei. Igra se domainskih igara i zapravo u igri trai i igra svoje zamiljene budue uloge. Najpristupaniji su mu modeli, naravno, roditelji i drugi lanovi neposredne obitelji. U kasno predkolsko doba u svojoj mati dijete sebe zamilja u budunosti i izraava se prema spektru svog trenutanog znanja, od mljekara do pilota. Igra vrlo realno svoje u fantaziji stvorene likove. Dijete zanima sve iz njegove okoline, zanimaju ga razlike po spolu, pita, trai odgovore. Sa est godina dijete ponavlja reenicu od 16 slogova, oznaava nain upotrebe nekog predmeta, razlikuje lijepo i runo, jutro i veer, orijentira se u danima tjedna. Izvrava tri meusobno zavisne naredbe, Govor estogodinjaka je ist, tean, sintaktian. S razvojem djetetove sposobnosti da prenese svoju koncepciju apstraktnih zamiljanja u figure i strukture. Sa estom godinom, dijete bi trebalo biti spremno za polazak u kolu. Razvoj govora prati razvoj motorike. Motorika, taj djetetov rjenik pokreta daje mogunost identificiranja onih oblika motornog ponaanja u djece koja su karakteristina za odreenu dob. Poznavajui je moemo bolje pratiti razvoj djeteta, poduprijeti ga, pomoi mu da raste bolje i sretnije.

48

moje dijete // razvoj

ZAPAMTITE:
TROGODINJAK:
- moe stajati sa skupljenim petama i skoiti tako - umije uati i pridii se iz tog poloaja odravajui ravnoteu na nonim prstima - hoda tako da u asu dodira noge s podlogom, teret prenosi od pete na prednju treinu stopala (hod petaprsti) - se penje stepenicama izmjenjujui noge - kratkotrajno stoji na jednoj nozi - vozi tricikl - gradi toranj od devet kocaka - imitira gradnju mosta s tri kocke - crta etverokute i krugove, imitira crtanje kria - nalijeva vodu u au s obje ruke bez prolijevanja - pomae pri oblaenju (otkopava gumbe, obuva cipele) - se sam hrani - sam pere ruke - recitira jednostavne ritmine stihove - zna svoju dob - zna da li je djeak ili djevojica - puno pita - se igra s drugom djecom uglavnom paralelno, ali se poinje javljati izmjena reda i igraaka

ETVEROGODINJAK:
- skakue na jednoj nozi - skakue s dvije skupljene noge - tri razliito brzo i moe izbjei otre kutove te krenuti i zaustaviti se brzo - koristi kare da izree sliku - kopa odjeu - imitira konstrukciju ulaza od pet kocki - dri olovku s tri prsta (kaiprst i srednjak s jedne strane, a palac s druge strane olovke) - kada mu se kae moe kaiprstom dotaknuti nos - kopira kri i kvadar, prepoznatljivo crta ovjeka - razlikuje linije po duini (kraa, dua) - govori reenicu od 4 rijei - pria priu - poinje se orijentirati u vremenu

PETOGODINJAK:
- moe dugo stajati na jednoj nozi - pri hodu se javljaju pratei pokreti ruku (rijetko se vidi u etverogodinjaka) - moe skakutati na jednoj nozi i do pet metara - tri 30 metara za manje od 10 sekundi - skae u dalj do 80cm - uta loptu do 4m udaljenosti - pri hvatanju, primjerice lopte, vie se koristi akama nego rukama u cijelosti - u igri moe koristiti obje ruke nezavisno jednu od druge - zavezuje vezice na cipelama u manicu - crta trokut prema kopiji - oblai se i svlai - razlikuje predmete po teini - imenuje etiri boje - tono broji kovani novac do 10 - igra se domainskih igara i u igri trai i igra zamiljene uloge

ESTOGODINJAK:
- moe uiniti sve to i petogodinjak, ali bolje, bre i tonije - pretri 30m za manje od 9 sekundi - skae u dalj i 100cm - uta loptu do est metara u dalj - oznaava nain upotrebe nekog predmeta - razlikuje lijepo i runo, jutro i veer, orijentira se u danima tjedna

Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju prof.dr.sc. Milena Stojevi-Polovina Kosirnikova 14, Zagreb tel/fax: 01/ 37 69 001

50

S Croatia osiguranjem
osigurajte budunost svoje djece

vaki roditelj, djed ili baka eli sretnu i sigurnu budunost svojim najmlaima. Sve navedeno moete ostvariti sklapanjem police tednog osiguranja djece CROATIA osiguranja. Ulaganjem u ovu policu omoguit ete svojoj djeci bezbrinije i sigurnije odrastanje i kolovanje ili olakati prve korake u samostalni ivot kad odrastu. tedno osiguranje djece predstavlja osiguranje ivota za djecu u dobi od mjesec dana do 13. godine uz trajanje do navrene 25. godine ivota djeteta. Takoer, postoji mogunost dodatnog ugovaranja dopunskog osiguranja djeteta od posljedica nesretnog sluaja. Proizvod je prilagoen individualnim financijskim mogunostima roditelja. Minimalna godinja premija, koja se moe uplaivati i u mjesenim

obrocima, iznosi 180 eura, a po isteku osiguranja djetetu osigurava temeljni kapital i materijalnu sigurnost. Primjerice, ako za dijete staro 4 mjeseca godinje uplaujemo premiju od 500,00 eura, nakon 20 godina emo stvoriti djetetu kapital u iznosu od 10.796 eura uvean za pripisanu dobit. Uz godinju premiju od 325,00 eura za 15 godina, dijete e imati osiguranu svotu od 5.104 eura uveanu za pripisanu dobit. Uz godinju premiju od 750 eura i trajanje osiguranja od 20 godina djetetu e biti isplaena ugovorena osigurana svota u iznosu od 16.195 eura uveana za pripisanu dobit. Uplatom, primjerice, jednokratne premije u iznosu od 5.000 eura, s navrenih 20 godina ivota djetetu se isplauje ugovorena osigurana svota u

iznosu od 7.449 eura uveana za pripisanu dobit. tedno osiguranje djece nosi naziv simpatinog krokodila COCO, maskote CROATIA osiguranja, koji se tijekom cijele prole godine s djecom rado fotografirao, darivao ih bombonima i slikovnicom Coco i prijatelji. Detaljnije informacije o ovom i ostalim proizvodima moete saznati na besplatni info telefon 0800 8010 ili putem internet stranice www.crosig.hr, Vijesti i informacije iz CROATIA osiguranja moete pratiti i putem drutvenih mrea: Crosig Facebook page i Twitter@crosig. CROATIA osiguranje je jedan od najstarijih i najcijenjenijih hrvatskih brendova. Tradicija, povjerenje i sigurnost veu se uz Croatia osiguranje ve 127 godina koliko se brine o sigurnosti graana u zemlji i regiji.

51

moje zdravlje // refleksoterapija

spjenog temelj je u ravlju vjeka! Briga o zd svakog o og ivota i kvalitetn

Refleksoterapija
pomae kod migrene
Migrena je najdue poznata i jedna od najeih vrsta glavobolje koja se javlja periodino i od nje pati 8-20% ljudi. ea je kod ena nego mukaraca.

UZROCI
Migrenska glavobolja nastaje kao posljedica sloenih modanih i krvoilnih promjena. Neki navode da se migrena ee javlja kod odreenog tipa osoba; koje su posebno intelegentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previe obaveza koje ele zavriti u prekratkom roku, ali to nije pravilo. Stres je vaan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a ono to jo moe aktivirati poetak migrene su: - promjena hormonskog stanja organizma - neredovit san - glad ili e - nagle klimatske promjenekonzumacija odreene vrste hrane, alkohol, puenje, neki lijekovi.

SIMPTOMI
Javlja se pojaana nervoza, umor, zijevanje, pojaano mokrenje, manji problemi s vidom (crne tokice), a karakteristike su: - jaka jednostrana bol u glavi (jednom predjelu glave) - munina, povraanje - smetnje jakih zvukova, mirisa i svijetla - pojaanje boli kod fizike aktivnosti. Postoje etri faze napada: - poetna faza (javlja se danima prije glavobolje) - aura (neposredno prije poetka glavobolje) - bolna faza (glavobolja) - zavrna faza (iezavanje glavobolje).

TERAPIJA
Jedna od vrlo uinkovitih metoda u rjeavanju migrene je refleksoterapija. Ona na prirodan i jednostavan nain otklanja unutarnje blokade ivanog sustava. Svi ivci i meridijani unutarnjih organa zavravaju na stopalima. Tretiranjem refleksnih zona i toaka na stopalima alju se impulsi unutarnjim organima koji ih pritom stimuliraju i potiu na bolju funkciju i oslobaaju tetnih tvari. Refleksoterapijom se pospjeuje bolja cirkulacija, bolji protok energije, ubrzava se metabolizam dok se organizam dovodi u prirodnu ravnoteu. Trajanje 30-60min.

52

MIPZ - Meunarodni institut prirodnog zdravlja Radnika 20a, Zagreb tel. 01/5620 108, mob. 098/9470 533

www.mipz.hr

Radno vrijeme: radni dan 10-19h, subota 8-14h

Meunarodni institut prirodnog zdravlja ve nekoliko godina provodi voeno oputanje, ivotnu edukaciju, energetske i antistres masae, humanitarne programe za djecu i mlade, a izmeu ostalog i akupresuru i refleksoterapiju. Osvaja originalnou i omoguuje novi pristup poboljanju kvalitete ivota i zdravlja modernog ovjeka. Na voditelj i terapeuti educirani su od vrhunskih strunjaka Tradicionalne kineske medicine (TCM). Nae znanje i dugogodinje iskustvo u dosadanjem radu s naim korisnicima dalo je izuzetne rezultate u rjeavanju navedenih potekoa: Migrena Stres Depresija Visoki i niski tlak Problemi s probavom i koom Strahovi Problem s kraljenicom (discus hernija) Alergije Problemi s mokranim kanalima i mjehurom Nesanica i dr.

Pozivamo i Vas koji elite na prirodan i uinkovit nain iz korijena rijeiti svoje tegobe (fizike, emocionalne, psihike) da se sa sigurnou obratite u na centar.

53

moja beba // noenje

Vrijeme ide prebrzo ili zato je sling najbolja nosiljka

vi znamo kako vrijeme brzo ide. Najbolji nain da pratimo vrijeme je da gledamo nau djecu kako rastu. Pogotovo kada je rije o novoroenetu. Tako brzo mjeseci prolaze, tako brzo napreduju i odrastaju, da sve doslovno proleti i ve zajedno puete svjeicu na prvoj torti pokuavajui zadrati malene ruice podalje od slatke kreme. No prije puhanja te svjeice imamo sasvim dovoljno dana da uivamo u potpunoj blizini tog malog bia. Bez obzira bila ta potreba za blizinom iz istog mira ili neodoljive potrebe, vrijeme i dalje neumoljivo brzo ide. Zato nam treba brza nosiljka. Da na enski multitasking bude u punoj snazi, da moemo dojiti, obii trgovine, napraviti ruak ili se zavaliti u dnevnoj sobi na udoban naslonja, a istovremeno imamo svoju bebu najblie. Sling. O da, sling je ta nosiljka. Zato to sling ne treba kopati, namjetati sto godina, omatati i zamatati. Sling se namjeta u tri koraka, u sling beba samo uklizne i spremni ste za osvajanje svijeta. A tako je mala nosiljka, jednostavna i moete je kombinirati uz aposlutno sve. Iz automobila u etnju, iz kolica u naruje, iz autobusa na vlak,

iz suza u san, iz gladi u mini privatni restoran. Sling sve to moe. Zato ga beskrajno volimo. Stane ba svugdje, toliko je praktian, da ponekad zaboravimo i da ga imamo, jer je svakodnevna nosiljka. Upotrebljiva ba u svakom trenutku i za svaku dob. Praktinost ove nosiljke je toliko raznolika, da svakim danom u svom stau noenja bebe pronalazite nove funkcionalnosti. arobna je stvar, taj sling. Preko 10 poloaja noenja, ovisno o motorikom razvoju i dobi vae bebe lako je savladati, a kako bi ih ba sve iskoristili, nauili i prakticirali za vas se odrava PixieKid besplatna kola noenja i babyhandlinga. Doite sa svojim slingom i bebom i PixieKid instruktori e

vam pokazati, da kad imate sling, nema toga to ne moete napraviti zajedno.

Vie informacija o slingu, noenju i babyhandlingu potraite na portalu www.PixieKid.hr ili nas nazovite na brojeve telefona: 01/36 49 319 ili 098/818 546.

54

ijehom... imo s osm ist

Profesionalno ienje i odravanje prostora
NUDIMO:
- ienje poslovnih prostora - generalno ili periodino ienje - ienje stubita - ienje prozora i staklenih povrina - ienje nakon graevinskih radova - strojno ienje...

Obrt za ienje TOMA

Vatrogasna 4, 10370 Dugo Selo M. 098/1698705 E. toma-hr@hotmail.com

moja beba // spavanje

Spavanje
Spavanje je fizioloka potreba. To je vrijeme mirovanja miia, vrijeme u kojem se gubi kontakt s okolinom vidom, sluhom i ostalim osjetilima
an je bitan za psihiki i fiziki razvoj. U snu uz mirovanje dolazi do odmaranja i oporavljanja

cijelog tijela. U prvim danima ivota dojeneta spavanje je vezano uz osjeaj sitosti i gladi. Dojene vei dio dana spava,

a budi se otprilike svaka tri do etiri sata. Budi ga glad. Dojene spava od 1018 sati, a budno je 13 sata. U snu je dojene aktivno: smjeka

56

dr. Vesna Peri Matoevi, spec.ped.

Zdravi i bezbrini uz

se, mie glavicom, mie ruicama. U prvom i drugom mjesecu ivota budnost i spavanje se postepeno poinju prilagoavati dnevnom ritmu danno. Ravnomjeran odnos budnosti i sna se uspostavlja oko 6.9. mjeseca ivota. Do estog mjeseca veina djece ima noni obrok, a poslije te dobi mnoga djeca spavaju cijelu no. Do prve godine ivota, veina djece se kratko budi 1-2 puta. Djeci od 1-3 godine potrebno je od 1214 sati sna. Potreba za dnevnim snom postoji i to poslije ruka u ranim poslijepodnevnim satima. Treba izbjegavati san u kasnim poslijepodnevnim satima. Potrebno je odravati raspored spavanja i po mogunosti spavanje na istom mjestu. U predkolskoj dobi spavanje iznosi 11-13 sati na no. Oko 5. godine ivota veina djece ne spava tijekom dana. Njihove potrebe za dnevnim snom su kao i u odraslih.

U fazi nicanja zubi dijete se nou budi, plae, trai blizinu majke, dojku, boicu, majinu ruku. Polazak u kolektiv, odvajanje od roditelja, promjena tete u vrtiu, roenje brata ili sestre, strah od ivotinja, crnine, prosjaka - sve to moe biti uzrok nonog buenja zbog straha. Vrisak, pla, uznemirenost i oznojenost su znaci nonog straha. U poetku ni roditeljska utjeha ne pomae. Djeja mata je velika pa je i ona uzrokom nonih buenja. Kako ublaiti none more? - osvijetliti sobu - djetetu u kreveti dati omiljenu igraku, krpicu, dekicu, dudu - objasniti da udovita ne postoje - obvezno s djetetom zaviriti u ormar i pod krevet da se uvjeri kako nema nikoga. Nono buenje je problem ukoliko se dijete uz pla budi nou pet i vie puta. Zapamtimo: dijete je plod ljubavi. Najvie poremeaja u budnom i u nonom stanju je kod djece roditelja koji se svaaju, viu, galame i koji se tuku. Zato budimo roditelji dostojni svog roditeljstva.

Sumifen

NONA BUENJA
Nono buenje je sastavni dio odrastanja. Unutar prvih est mjeseci nono buenje je potencirano hranjenjem.

Pedijatrijska ordinacija dr. Vesna Peri Matoevi, spec.ped. Grianska 4, Zagreb Tel: 01/2995 543

kole, vrtii, izleti esto djejoj kosi donesu nepozvane goste - gnjide i ui. U tim situacijama lako se rijeite brige uz Sumifen, blagi terapeutski ampon namijenjen uklanjanju ui glave i stidnih ui. Sumifen je pH neutralan te povoljno djeluje na kosu i vlasite. ampon sadri aktivnu supstancu d-fenotrin kojom brzo, jednostavno i uinkovito unitava ui i gnjide. Prikladan je za djecu svih uzrasta zbog svog blagog djelovanja i njenog i ugodnog mirisa. Potraite proizvod u ljekarnama i uvjerite se u njegovu uinkovitost koja je i kliniki dokazana. Sumifen je u 2011.g. doivio redizajn nakon 18 godina tradicije koji prati poveanje mililitrae i dodatak elja. Novi Sumifen zadrava svoju blagotvornu, ali djelotvornu formulaciju koja djeluje i na ui i na gnjide. Uz proizvod potroa dobiva detaljne upute kako se boriti protiv ovog parazita te ealj koji omoguava pouzdano rjeavanje problema. Vea pakiranje omoguava rjeenje problema cijele obitelji kupovinom samo 1 pakiranja.

moje dijete // zdravlje

dr.spec.ped. Dubravka Brekalo - Tomi

to je kaalj?
Kaalj je prirodan, pozitivni obrambeni mehanizam organizma i simptom koji upozorava na mnoge bolesti - bezazlene prehlade, ali i ozbiljne bolesti dinog sustava kao to su gripa, upala plua, bronhitis, astma i druge.

loga kalja je ienje dinih putova od sekreta i stranih tijela. On je refleksna reakcija izazvana podraivanjem sluznice dinih putova sekretom, stranim tijelom, plinovima i drugim podraajima.

KAKO RAZLIKOVATI KORISTAN OD BESKORISNA KALJA?

Postoje dvije vrste kalja u djece, koje se lijee razliitim lijekovima. Stoga je vano dobro procijeniti o kakvoj se vrsti kalja radi i koji lijek odbrati. Kaalj je neproduktivan ili suh kada dijete ne iskaljava sekret. Ovakav kaalj nema nikakvu ulogu pa ga smatramo beskorisnim. Kaalj je produktivan kada dijete prilikom kaljanja iskaljava sekret. Takav kaalj ima zatitnu ulogu jer se sa sekretom iskaljavaju i uzronici kalja. Ovakav kaalj jo se naziva i zreo kaalj.

Prehlada je jedna od najeih bolesti kod djece. Rije je o zaraznoj bolesti koju uzrokuju virusi, a ne kao to je uvrijeeno miljenje, lagano odijevanje ili propuh. Prehlada traje tri do pet dana. Kao glavni simptomi javljaju se mrcanje, suh kaalj, a kod djece je esta i poviena tjelesna temperatura. Kaalj je u poetku prehlade obino suh, neproduktivan. Takav kaalj iscrpljuje dijete, ometa mu san, zbog ega ga je potrebno ublaiti. Podraaj na kaalj moe izazvati i udisanje praine, strano tijelo ili tekuina u dinim putovima, udisanje iritantnih plinova, dima, pare i magle. ak i udisanje vrlo vrueg ili hladnog zraka moe potaknuti refleks kalja. Kod akutnih virusnih infekcija, kao to je gripa, kaalj je obino prvih dana suh, neproduktivan, a kasnije moe

postati produktivan i tada se obino kae da je kaalj sazrio. Produktivni kaalj sprjeava nakupljanje sekreta punog mikroorganizma u dinim putovima pa je tada djetetu potrebno olakati iskaljavanje. U tu svrhu se koriste lijekovi za poboljanje iskaljavanja

KADA JE POTREBNO POTRAITI SAVJET LIJENIKA?

Ako kaalj kod vaeg djeteta traje dulje od 7 dana ili se pojavi gust sadraj iskaljaja, odnosno drugi simptomi - loe ope stanje, ubrzano disanje ili disanje s naporom, odbijanje pia te ako temperatura traje dulje od 3 dana, potraite savjet lijenika. Potraite savjet lijenika i ako je kaalj simptom neke tee bolesti dinog sustava, kao to su upala plua, hripavac ili astma.

KADA SE JAVLJA KAALJ?

Kaalj kod djece moe biti znak samo prehlade i zaepljena nosa.

Pedijatrijska ordinacija dr.spec.ped. Dubravka Brekalo - Tomi Ljubijska 60, Zagreb 01/2995 777

58

moje dijete // odgoj

Mara ovi, pedagog

Nasilje

meu djecom

Kako zatititi djecu kada nisu uz roditelje?

namjerno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugo dijete, koje se ne moe obraniti. Moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja stvari Moe biti izravno i neizravno. Izravno nasilnitvo ukljuuje: ruganje, poniavanje, vrijeanje, kritiziranje,

nasilju meu djecom sluamo i gledamo na televiziji svaki dan. Nasilje meu djecom je kad jedno ili vie djece uzastopno i

60

i nciran a Lice li n mobi auto nski! dalji

ernije od Najm ke na igra ki! s daljin

cesta 69, 10000 Zagreb Maloprodaja: Horvaanska 7-0369 tel: 098/951-9768 i 098/19

www.comodo.hr

moje dijete // odgoj

nareivanje i zahtijevanje podreenosti, naguravanje, udaranje, upanje. Neizravno je tee uoljivo, kao npr. namjerno iskljuivanje djeteta iz grupnih igara, ogovaranje djeteta, itd. Najee se dogaa u kolskim WC-ima, na hodnicima i u ostalim prostorima izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba. Moe se dogaati i u razredu, pred drugom djecom, koja najee ne priskoe u pomo rtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili nedostatka suosjeanja.

nasilnog ponaanja, kao i osobine kola koje mogu poticati ili sprjeavati pojavu i porast nasilja.

OBITELJ
Za zdrav razvoj djeteta vrlo su vana iskustva u obitelji. Nedostatak panje i topline, svjedoenje nasilnom ponaanju kod kue te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilnikog ponaanja djece. Svjedoenje agresivnom ponaanju obuhvaa fiziku i verbalnu agresiju roditelja prema djetetu ili fiziku i verbalnu agresiju meu roditeljima. Vjerojatno je da e se dijete koristiti slinim metodama i u kontaktu sa svojim vrnjacima. Individualne osobine Djeca koja su impulzivna,

ivahna, imaju viak energije, nemaju strpljenja, koja esto pronalaze brza rjeenja frustrirajuih situacija, ali i traumatizirana djeca podlonija su nasilnikom ponaanju. Okolina ih doivljava zloestima i moe im pripisati zloesto ponaanje te se dijete poinje u skladu s tim i ponaati.

KOLA
kolsko okruenje je takoer vrlo vano za pojavu nasilnog ponaanja. Nedostatak bliskosti, osjeaja prihvaenosti svih uenika te meusobnog potovanja izmeu nastavnika i uenika i obrnuto, dovode do nasilnikog ponaanja u koli. Nereagiranje nastavnika i strunih suradnika na agresivna ponaanja uenika

ZATO SE DIJETE POINJE NASILNO PONAATI?

Ne postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje. Postoje osobine obitelji i djeteta koje utjeu na razvoj

62

NIKEL
Bogata krema s cvijetom pasiflore
SAVRENA NJEGA - kaputi za vau kou
Razmazite se ovom raskonom kremom iz prekrasne Nikel kolekcije koja e biti kaputi za vau kou u ovim hladnim mjesecima.

Potraite u Vaoj ljekarni i Vaem dm-u www.nikel.com.hr

moje dijete // odgoj

i lo nadzor samo olakavaju nasilnim uenicima da budu agresivni i zastrauju druge uenike.

TKO SU NASILNICI?
Nasilnik je onaj koji ima problem. Mnogo je nasilnika koje zlostavljaju drugi nasilnici. Osjeaju se bespomonima pa zato trae naine kako da se osjeaju snani u koli ili na ulici. esto je nasilnik ljubomoran na ostale klince te uzima na pik one koji su pametniji, ili one koji se moderno odijevaju, ili pak one koji imaju vie novca. Nasilnici obino ne vole sami sebe i zato svoje frustracije iskaljuju na nekomu drugom. Nasilnici uvijek uspiju pronai nain zastraivanja i zadirkivanja koji e najvie uznemiriti rtvu: zadirkuju zbog teine, izgleda, boje kose, obitelji, popularnosti, uloenog truda, disleksije, zbog roditelja, ljubomore

Nasilnici su kukavice. Ako si s prijateljima, najvjerojatnije e te ostaviti na miru. 5. Ne izlai se riziku povrede! Ako nasilnik odlui ukrasti tvoj novac ili tvoje stvari, pusti ga. Materijalne stvari mogu se nadomjestiti.

RODITELJI, PRUITE DJECI LJUBAV I PANJU

Svakom djetetu je potreban blizak odnos s roditeljima, pun ljubavi, kako bi se osjealo sigurno i zatieno te razvilo osjeaj povjerenja. Bez vrstog oslonca na odraslu osobu dijete moe postati agresivno, tjeskobno i nesigurno. Ako vam se roditeljska uloga ini pretekom i stresnom, razgovarajte o tome s pedagogom ili drugim strunjakom u koli. Budite strpljivi! Pogledajte situaciju kroz djetetove oi. Dajte sve od sebe da na djetetovo ponaanje ne reagirate na neprijateljski nain. Budite prisutni u djetetovu ivotu. Djeca ovise o roditeljskoj potpori, zatiti i ohrabrenju kada ue razmiljati svojom glavom. Bez pravilnog nadzora, djeca ne dobiju potrebnu sigurnost.

za sudjelovanje u kolskim aktivnostima kao to su dodatna nastava, sportske aktivnosti i rekreacijske grupe. Ukljuite ih u programe crkve te raznih udruga i drutava u zajednici. Pratite djecu na aktivnosti i uoite kako se slau s drugom djecom. Nauite dijete kako da reagira na tue uvrede, prijetnje ili udarce. Objasnite djeci kako takvo ponaanje nije prihvatljivo te ih ohrabrite da se ne drue s djecom koja se ponaaju na takav nain. Djeca i mladi ne mogu sami rjeavati ovaj problem, odgovorni su odrasli! Zaustavljanje nasilnitva je odgovornost svih nas. I na kraju, predlaem da pri svemu to radimo u odgoju imamo na umu udesni kineski bambus. Kad posadite sjeme te neobine biljke, nita se, ama ba nita osim tankog izdanka ne vidi cijele etiri godine. Za to se vrijeme rast odvija ispod tla, u velikom vlaknastom korijenju to se iri i prodire duboko u zemlju. Ali, pete godine kineski bambus naraste 32 metra. Mnogo je toga u odgoju slino kineskom bambusu. Radite, ulaete vrijeme i trud i inite sve to znate i moete, ali ponekad tjednima, mjesecima pa i godinama ne vidite nikakve rezultate. No, budete li strpljivi, nastavite li raditi, doi e i ona peta godina i zapanjiti vas rastom i promjenama. http://recipeci.com/

TO MOE I TREBA UINITI DIJETE, RTVA NASILNIKA?

1. Izgledaj mirno i samosvjesno ak i ako nisi takav! Moe vjebati kod kue u zrcalu. 2. Ako je mogue, ignoriraj nasilnika. Nasilnici ele reakciju pa ako ne izgleda uzrujano ili uplaeno, esto e te ostaviti na miru. 3. Otii! Samo zato jer je nasilnik zapoeo svau, ne znai da mora ostati. 4. Izbjegavaj ostati sam.

VANO!
Budite sigurni gdje su vam djeca u svakom trenutku i tko su prijatelji s kojima se drue. Kad ne moete biti s djecom, povjerite ih nekome kome vjerujete. Ohrabrite kolsku djecu

64

moj ivot // slobodno vrijeme

my mor nings Mum

Posebna jutra za mame i bebe

olite jutarnju kavicu u miru, shopping i etnje s vaom bebom? Odsad ete ih voljeti jo vie jer su City Center one Zagreb i Split priredili poseban program pod nazivom Mummy mornings. U sklopu tog programa trudnice i mame s bebama do 3 godine mogu uivati u savjetima strunjaka, popustima u duanima, ugostiteljskim objektima, posebnim ponudama i jo mnogo toga. Za vas i vae dijete osmislili smo i posebno oznaen obiteljski parking smjeten u garai centra tako da sada moete irom otvoriti vrata automobila kako biste izvadili kolica i svoje malo zlato. Uz Mummy mornings obiteljski parking, i dalje su vam na raspolaganju iste i posebno opremljene sobe za presvlaenje djeteta koje se nalaze na prvom katu Centra. Jutra rezervirana za mame i bebe posjetite svaki utorak od 10 do 13 sati, samo u City Centeru one. Svakako provjerite

popuste u djejim duanima, popuste na asortiman za mame i bebe u parfumerijama i drogerijama, popuste na manikuru i frizuru, posebne ponude u kafiima Centra i jo mnogo toga. Sve detalje moete provjeriti na web stranicama citycenterone.hr i Facebook profilu City Center one Zagreb i City Center one Split.

Ne propustite posebna jutra rezervirana za trudnice, mame i bebe, samo u City Centeru one, utorkom od 10 do 13 sati

65

moje dijete // zdravlje

to uiniti kada dijete ima proljev?

Proljev je pojava prekomjernog gubitka vode i elektrolita stolicom

U prvoj g odini ivota djetet dehidr a, acija s e mo pojavi e ti ve 6 sati nakon poet ka bolest i

DIJAREJA (PROLJEV) U DJEJOJ DOBI

Proljev je pojava prekomjernog gubitka vode i elektrolita stolicom. to je dijete mlae, posebice u dojenakoj dobi, ozbiljnije treba pratiti razvoj bolesti, zbog mogue dehidracije. U prvoj godini ivota djeteta, dehidracija se moe pojaviti ve 6 sati nakon poetka bolesti i razlog je za hitan posjet lijeniku.

66

TERAPIJA
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a, pristup oboljelima s akutnim proljevom sastoji se od sljedeeg: - sprjeavanje razvoja dehidracije pravodobnim davanjem otopine s elektrolitima za nadoknadu gubitka tekuine (tzv. ORS) - rano zapoinjanje s prehranom koju je dijete uzimalo i prije poetka akutnog proljeva - izbjegavanje lijekova protiv proljeva. Znai, suvremen pristup rjeavanja dehidracije temelji se na davanju otopine s elektrolitima. U naim ljekarnama dostupan je gotov ORS napitak Rogamil elektrolit, ugodnog okusa i arome banane. Nakon postupka nadoknade tekuine ORS-om tijekom etiri do est sati, poinjemo hraniti dijete. Naime, drugi vaan stav u lijeenju proljeva je izbjegavanje dijetalnih postupaka koji dovode do gladovanja i negativnih posljedica na sluznicu crijeva i ope stanje organizma. Koristan dodatak prehrani u sluaju proljeva je Rogamil instant prah, bogatog nutritivnog sastava s visokim udjelom tanina koji pomau uspostaviti formiranu stolicu. Moe se nabaviti u ljekarnama. Dojenad koja se hrani majinim mlijekom, ne treba prekidati dojenje. Dojene koje se hrani industrijskim mlijenim pripravcima, nakon razdoblja nadoknade tekuine od etiri do est sati, treba nastaviti hraniti mlijenim pripravkom. Mlijeni pripravak se u poetnoj fazi daje razrijeen, a u sljedeim obrocima koliina mlijeka se poveava. Korisno je u mlijeni pripravak umijeati Rogamil instant prah jer pomae uspostaviti formiranu stolicu. ORS-Rogamil elektrolit daje se piti izmeu obroka dok traje proljev. Drugi dan prelazi se na normalnu koncentraciju mlijenog pripravka. U starije djece s proljevom, nakon postupka nadoknade tekuine od etiri do est sati, nastavlja se s prehranom na kojoj je dijete bilo i prije. U poetku su poeljni kompleksni ugljikohidrati kao to su ria, krumpir, kruh, zatim nemasno meso, jogurt, voe i povre. Koristan je Rogamil instant prah koji se priprema kao kaasti obrok, a pomoi e u formiranju stolice. Daje se uz obroke ili izmeu njih. Treba izbjegavati masnu hranu ili onu s puno eera, ukljuujui aj, sokove i gazirana pia. ORSRogamil elektrolit nastavlja se piti izmeu obroka dok traje proljev. Opisani postupci pokazali su se djelotvornima u veini sluajeva akutnog proljeva.

67

Winnie Pooh kolekcija

za novoroenad i malu djecu
Iskustvo i kontinuirano istraivanje dovelo je do nastanka prirodne, inovativne i zatitne kozmetike namjenjene bebama i maloj djeci pod nazivom Winnie Pooh: kozmetika i parafarmaceutski proizvodi najvie kvalitete,bogati prirodnim aktivnim supstancama bez kemijskih dodataka koji oteuju najnjeniju kou beba i male djece. Proizvodi ne sadre parabene, SLS, SLES, Ftalate, alergene,sol i ostale tetne kemijske dodatke. Svi proizvodi su dermatoloki i hipoalergenski testirani. Svaki proizvod sadri do 5 aktivnih Bio- supstanci koje njeguju i tite djeju kou. Poseban sastojak je Disney koji dodatno ini trenutke tretmana njege i kupanja nezaboravnim! Proizvode moete potraiti u hipermarketima Mercator i Getro, KTC,trgovinama NAMA d.d. Zagreb i drogerijama Kozmo.

Ekskluzivni uvoznik i distributer: NIMFEA d.o.o., Pueva 11, Zagreb tel. 01 6593 700, www.nimfea.net, e-mail: info@nimfea.net

moje dijete // razvoj

Oprez,

dijete ide u kolu!

U trenucima kad doe vrijeme za razmiljanje o polasku djeteta u osnovnu kolu, svaki roditelj se s vie ili manje straha zapita: je li moje dijete dovoljno zrelo? Hoe li uspjeno udovoljiti zahtjevima koji ga oekuju? Iako svaki roditelj izuzetno dobro poznaje svoje vlastito dijete, svjestan je mogunosti da je subjektivan i da je uglavnom zaboravio koji su sve preduvjeti potrebni za uspjean poetak osnovne kole.
Krene li dijet e u kol u u pra vo vrijem e znat pove no su ane m ogun da ko osti lsko u enje njega za bude z animlj iva i rados na aktivn ost

ptimalno vrijeme za uenje pojedinih vjetina znai i da najvii trud nee dati zadovoljavajue rezultate ako se sa uenjem kree prerano, kad dijete jo nije zrelo, a moe doi i do otpora i odbijanja. S druge strane poznato je s koliko tekoa zreli ljudi usvajaju itanje i pisanje i kako ne mogu postii razinu pismenosti onih koji su se opismenili kao djeca. Krene li dijete u kolu u pravo vrijeme znatno su poveane mogunosti da kolsko uenje za njega bude zanimljiva i radosna aktivnost, a ne muka.

TJELESNA ZRELOST

Prva briga roditelja je briga za djetetovo zdravlje, jer je ono preduvjet za pravilan razvoj svih aspekata razvoja. U tjelesnom pogledu dijete je doraslo za kolu ako je zdravo i ako zadovoljava minimume standarda u pogledu visine (120/117cm) i teine (20/18 kg). Od posebne vanosti su osjetni organi sluha i vida, odnosno njihova normalna funkcija. Tekoe s vidom su lako uoljive; glavobolje, trljanje

oiju, treptanje dok su defekti sluha rasprostranjeniji nego to se smatra, a blai se oblici naroito teko otkrivaju. Bitno je voditi rauna o

70

mr. sc. Darko Sambol, prof. psiholog, struni suradnik u DV Rijeka

primjerenom ritmu i redovitosti hranjenja, spavanja i ovladavanja vlastitih tjelesnih potreba. Treba razmisliti moe li dijete izdrati ritam hranjenja i spavanja koji ga oekuje u koli. Izdri li cijeli dan u budnom stanju ili mu je jo uvijek neophodan dnevni odmor.

Nuno mu je osigurati 9-11 sati spavanja nou. Uz tjelesnu izdrljivost javlja se i pitanje koliko vremena moe izdrati sjedei bez da ustaje, govori ili bude nemirno te moe li u odreenom vremenu prijei put od kue do kole, a da nakon toga nije jako umorno.

MOTORIKA
Granino podruje izmeu tjelesne i intelektualne zrelosti su djeje tjelesne spretnostimotorika: hodanje, tranje, skakanje Od izuzetne su vanosti razvijene rune spretnosti koje se oituju u djetetovoj sposobnosti slaganja

71

moje dijete // razvoj

kocaka, mozaika, nizanja sitnih perli na nit, izrezivanje raznih oblika karama itd. kao i grafomotorike sposobnosti baratanja olovkom i crtaim tehnikama uvjebavanje vodoravnih, okomitih, kosih i krunih linija kistom, flomasterom i olovkom, trganja traka od papira i sl. Vjebe za razvoj motorike: Oblaenje, svlaenje, zakopavanje, otkopavanje, obuvanje, vezivanje uzica loptom: dodavanje, Igre bacanje, hvatanje, gaanje Rune sposobnosti: rad s plastelinom, glinamolom, grafomotorike vjebe

moe proizvoljno mijenjati svijet koji ima odreena stalna i nepromjenjiva svojstva. Da bi ovo postigli dijete mora imati svestrano razvijeno opaanje: - uoavanje osobina predmeta i

Dijete treba biti u stan ju da ja sno i razum ljivo g ovori p drugim red a kao i da pa slua i ljivo razum ije to mu govor e drug i

ne ljuti se Uz razvoj miljenja usko je povezan i razvoj govora koji ukljuuje usvajanje rjenika koji se odnosi na svakodnevne dogaaje, bia i predmete iz djetetove okoline. To znai da je dijete sposobno rijeima opisati to radi, to vidi oko sebe, da lake izraava vlastite misli, elje i osjeaje. Pravilno izgovara sve glasove, iz govora moe izdvojiti pojedine rijei, a u rijeima pojedine glasove. Dakle dijete treba biti u stanju da jasno i razumljivo govori pred drugima kao i da paljivo slua i razumije to mu govore drugi.

INTELEKTUALNA ZRELOST
Znaajna je s razloga to su osnovne zadae koje e dijete morati savladati u koli upravo one intelektualne prirode (usvajanje znanja i razvijanje sposobnosti njegove primjene u razliitim problemskim situacijama). Intelektualna zrelost podrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opaanja, miljenja i pamenja, koji su blisko povezani s opsegom i stabilnou panje. Intelektualna zrelost oituje se u djetetovoj sposobnosti shvaanja svijeta i njegovoj realistikoj usmjerenosti, baziranoj na spoznaji da ne

njihovih meusobnih odnosa (boja, oblik, veliina) - sposobnost uoavanja slinosti i razlika (sortiranje i usporeivanje prema svojstvima predmeta i materijala) - sposobnost rastavljanja cjeline na dijelove i obrnuto. Zrelost podrazumijeva i usvojenost nekih osnovnih pojmova i znanja: da dijete zna rei osnovne podatke o sebi, roditeljima, adresu stana, odnosno orijentirati se u vremenu (usvojeni pojmovi - dan, no, jutro, podne, veer) i prostoru (gore-dolje, lijevodesno, ispred, iza, ispod, u, na). Dijete uoava osnovne koliinske odnose i vri jednostavna usporeivanja koliine, to treba poticati kroz drutvene igre: domino, ovjee

SOCIOEMOCIONALNA ZRELOST
Socio- emocionalna zrelost odnosi se na to kako se dijete ukljuuje u ivot meu ljudima te kakve odnose pri tom oblikuje. Ve spomenuta emocionalna stabilnost podrazumijeva da su djetetove emocionalne reakcije primjerene situaciji, da nema naglih promjena ni eksplozija emocija kao u ranijem periodu. Nije pretjerano osjetljivo i dobro se snalazi u novoj okolini meu dotad nepoznatim ljudima nije pretjerano prestraeno ili povueno, utljivo ili plaljivo, ne trai pretjeranu naklonost drugih i njihovu zatitu, prilino je strpljivo i u ispunjavanju vlastitih elja

72

Ide

njicu! na Vi mo

Posebni obiteljski program s 30 % snienjem i besplatnim noenjem djece do 10 godina do 01.05.2012.

Priutite sebi pravi aktivni odmor sa obitelji u jednoj od EDEN destinacija gdje uz ruralnu idilu zaboravljate na gradsku guvu, uurbani tempo ivota pa i poslovne obveze. Imanje Vinjica je okrueno predivnim stoljetnim perivojem lipa i kestena, borova, javora, duda i raznih drugih egzota. Na ovom ladanjskom imanju ekaju Vas razni sadraji: jahanje, vonja koijom, biciklom, quadom, paintball, seoske olimpijske igre, smjetajni kapaciteti, restoran u kojima moete uivati sa svojom obitelji. Posjetite nas i upoznajte zeleni mir na imanju Vinjica Pustara Vinjica d.o.o., PZ Ergela Vinjica, Vinjica bb, Slatina +385 (0)33 401 650 visnjica@visnjica.hr

www.visnjica.hr

moje dijete // razvoj

uvaava elje drugih. Od izuzetne vanosti je da dijete posjeduje odreeni stupanj tolerancije na frustraciju to znai da dijete u susretu s ogranienjima ili tekoama ne posustane i ne izgubi samopouzdanje, da na tekoe ne reagira tako da se rasplae, razljuti ili uznemiri - da se ne osjea emocionalno ugroeno. Socijalna zrelost je uglavnom postignuta u zadovoljavajuem stupnju kod djece koja pohaaju vrti. Dijete u kontaktu s vrnjacima pokazuje za njih zanimanje i spremnost na suradnju, spremno je dijeliti stvari njima, obzirno je, a manje sklono prepirkama, tuama i tuakanju. Naalost ova socijalna zrelost steena u vrtiu, slobodno i spontano ponaanje,

esto u koli rezultira problemima discipline. Dijete koje je pohaalo vrti ima odreenu prednost i u razredu pred djetetom koje ga nije pohaalo (socijalizacija, govor, likovno izraavanje), ali ova prednost je mala i brzo se gubi. Ovo se naroito odnosi i na neka steena znanja (npr. znanja itanja, pisanja i raunanja) koja djetetu ne daju nikakvu prednost niti garantiraju uspjeh u savladavanju kolskih obaveza. I na kraju - za polazak u kolu nije potrebno da dijete zna itati i pisati, ve dijete koje je znatieljno, eljno uenja i novih znanja, sposobni promatra koji dobro razumije govor i sam se dobro izraava. Uz brine uiteljice, roditeljsku podrku i ljubav, na e prvai vrlo lako ovladavati novim kolskim izazovima.

VJEBE ZA RAZVOJ MOTORIKE:

Oblaenje, svlaenje, zakopavanje, otkopavanje, obuvanje, vezivanje uzica loptom: Igre dodavanje, bacanje, hvatanje, gaanje Rune sposobnosti: rad s plastelinom, glinamolom, grafomotorike vjebe

mr.sc. Darko Sambol, MBA, psiholog u Djejem vrtiu Rijeka, voditelj edukacija i savjetovanja za pojedince i grupe roditelja Prisustvo na radionicama vam pomae u: 1. Stjecanju uvida u svoje roditeljske kompetencije i ui kako ih unaprijediti 2. Uenju vrijednih znanja i vjetine koje roditeljima koriste u odnosu s djetetom 3. Stjecanje roditeljskih kompetencija se reflektira na sve druge aspekta ivota, posebno na zahtjeve profesije. Kontakt za dogovore : darko.sambol@ri.t-com.hr mob. 091 251 83 84

74

PRODIITE.

Rjeenje vam je ispred nosa.

Marimer sprejevi za nos su otopine 100% morske vode, sterilne i prirodne, za higijenu nosne sluznice i zatitu zdravlja nosa od tetnih vanjskih utjecaja te odravanje zdravih dinih funkcija. Mnogo je razloga za odabir Marimer sprejeva za nos! Mikrodifuzijski sistem Marimer sprejeva omoguuje primjenu u svakom poloaju, a sigurnosni vrak mikrorasprivaa titi male nosnice (dojenad). Anti-refluksni ventil osigurava sterilnost nakon svake primjene. Marimer sprejevi sadre 100 ml (300 doza!) u pakovanju i dostupni su u ljekarnama po najpovoljnijoj cijeni. Marimer Isotonic preporuuje se cijeloj obitelji (dojenadi, djeci i odraslima) za dnevnu higijenu nosne upljine, ovlaivanje isuene nosne sluznice te kao dopuna terapiji infekcija uha, grla i nosa. Kada je nos zaepljen, a disanje oteano i nakon ispuhivanja nosa, preporuuje se Marimer Hypertonic - prirodno sredstvo za dekongestiju (otepljivanje) nosa. Mogu ga koristiti djeca starija od 18 mjeseci i odrasli za ienje nosne upljine te kao dopunu terapiji infekcija uha, grla i nosa. Prije upotrebe paljivo proitajte upute. Potraite u ljekarnama.

moj ivot

Dnevnik mame
Drage mame i one koje to ele postati
...uvijek vas, drage moje, tako pozdravim na poetku, jer sve one koje ele biti majke, zapravo to i jesu, iako moda zasada samo u srcu. Ali moj zapis danas ne elim posvetiti temama iekivanja, ve upravo majinskim radostima. A ima ih, ima cijeli niz: Mama, ja bih aj, s limunom, eerom, moe meda, ali malo, da nije vru i da me ne grebe za grlo (ipak), Mama sutra skuhaj uti, da mirie naranasto (kamilica) - valja prepoznati prohtjeve, to definitivno nije svaki put jednostavno. U stvari, kad bolje razmislim, zapravo jest, jer sve te djeje reenice, ili novosmiljenje rijei imaju svoju logiku. Primjerice dani u tjednu: ponedjeljak, utorak, srijeda, etvrtak, petak, estak! Logian slijed, zar nije? Isto tako, neki klinci prevru slogove rijei kod izgovora, kao to je to inio moj sin, dok malena ini se puno mudrije izgovara rijei pa nema zanimljivih i simpatinih grekica koje se pamte, kao to je: Mama, daj kruha s margaronom i kempezom, ili Igram se u pijeksu ili nezaboravno Kad se kupa u moru, pazi da ne doe morski sap!. No zato je kod moje djevojice posebno izraenija tvrdoglavost, jer svako kupanje zavri s najmanje jednom alicom vode izvan kade. Naravno, namjerno izlivene. Na pitanje zato si to napravila, slijedi za malu glavicu vrlo logian odgovor: Zato jer ima previe u kadi ili Zato jer je zeko bio edan. Ma, koji zeko??? Gdje je sad zeko? Zeko je u kibi. Pa stvarno mame, kako vam padne napamet uope postaviti tako aavo pitanje? I znate to je jo neki dan zloesti zeko napravio? Popikio se u kibi, kae ona, da ne bi mama sluajno pomislila kako je to napravila dvogodinja djevojica bez pelene. I svejedno ako je zeko bio zloest, bez njega i Bumbija (kako orginalno smiljeno ime za malog medvjedia), nema spavanja. Isto tako moj petogodinjak ne spava bez Mene. Ne bez mene, ve bez medeka kojeg je prije tri godine nazvao Mena. I tako jednu veer ree sin tati: Meni je hladno. Pa pokrij se, odgovori tata. Ma Meni je hladno!!! Pa pokrij se! Ma tata, Mena nije pokriven, njega pokrij, meni je vrue! Sad drage moje, polako se opratam od vas i nadam se da zapisujete bar dio bisera svojih maliana, a ja se bacam na donoenje konane odluke to emo biti za koji dan, jer pred nama su makare, poklade, kako ve elite. Zasad jo nije pala odluka koji kostim treba saiti, no u iduem broju javim. Do itanja, puno vas ljubi, mama Helena!

76

30

godina ljubavi i panje za nae malene, od sada u novom pakiranju

Njega bebine koe zapoinje od prvog dana nakon roenja. Linija Becutan je namijenjena i potpuno prilagoena cjelovitoj njezi bebine i djeje koe, formulacija svih proizvoda je izrazito blaga i njena, to kou njeguje, titi i doprinosi jaanju njezine obrambene funkcije. Jedna od osnovnih karakteristika Becutan proizvoda je prilagoena pH vrijednost, vrijednosti zdrave bebine koe, time se osigurava kompletna njega i higijena bez opasnosti od isuivanja i prezasienosti, ak i kod este uporabe. Becutan se proizvodi od 1978. godine, a ime nastaje sinergijom rijei Bebe i Cutis (lat. povrinski sloj koe). Svi proizvodi su kliniki i dermatoloki testirani i razvijeni u suradnji s pedijatrima i dermatolozima. Tradicija koja njeguje generacije ostaje uvijek prepoznatljiva, i nakon 33 godina i nakon 100 milijuna prodanih proizvoda. Od naeg prvog do naeg najvanijeg koraka, Becutan je uvijek tu za nas!

Idealna njega za osjetljivu kou uz odlian rezultat pranja

Persil Sensitive Aloe Vera Pearls ima novu i jedinstvenu tehnologiju s mikrozrncima koja sadre aloe veru i koju odlikuje izvanredan uinak pranja. Zbog svog dermatoloki provjerenog sastava koji je njean prema koi, Persil Sensitive Aloe Vera Pearls posebno je pogodan za osobe s osjetljivom koom te za djecu.

78

moje dijete // njam-njam savjeti

Varivo od

tikvica

Ovo varivo u stvari i nije pravo varivo jer je dosta gusto pa bi moglo proi i pod fini umak. Dok sam bila klinka baka nam je esto spremala ovakvo varivo i oboavala sam ga. Uvijek je bilo tako fino kremasto i blagog okusa, jer kuha se s mlijekom. Moja je baka nekad u njega dodavala malo octa kako bi dobila na kiselosti, ali meni je mnogo bolje ovako kako ga danas slaem s kiselim vrhnjem. Idealno pae uz pire krumpir i fairance, mada bi se i bilo koje drugo mesno peenje moglo ukomponirati u ovakav ruak. Jo mu je jedan veliki plus to to je gotovo doista jako brzo, za svega 20-tak minuta, a nije niti skupo (pogotovo ako imate domae tikvice).
Dobar POTREBNO: tek! 3 tikivice 1 luk 1 l mlijeka mala alica brana 4 lice kiselog vrhnja vegeta, sol, papar 1 liica crvene mljevene paprike

PRIPREMA: 1. Tikvice naribati, posoliti i pustiti da kratko odstoje. Ocijediti ih potom rukama od suvine tekuine. 2. Na ulju priti nasjeckan luk dok malo ne omeka, dodati crvenu papriku i brano, promijeati pa dodati naribane i ocijeene tikvice. 3. Uliti mlijeko uz neprestano mijeanje kako ne bi ostale grudice od brana. Zainiti po ukusu i pustiti da zakuha. 4. Kuhati na laganoj vatri 15-tak minuta uz esto mijeanje kako ne bi zagorilo. 5. Na kraju dodati kiselo vrhnje, promijeati i kratko prokuhati. Po potrebi doliti malo vode ako je pregusto i zainiti ako treba. Posluiti toplo ili mlako uz pire krumpir kao samostalno bezmesno jelo ili kao prilog uz fairance ili neko drugo mesno peenje. Zelena salata pae savreno!

80

Recept preuzet s http://recipeci.com

Njena bebina koa

Svi proizvodi u djejem vrtu formulirani su na nain da ispune posebne zahtjeve njene i osjetljive koe novoroenadi. Njihovi sastojci imaju najvii stupanj istoe i apsolutnu kvalitetu. Aktivni sastojci su odabrani izmeu onih koji su stoljeima koriteni i time odiu tradicijom neupitne uinkovitosti i ispitane i dokazane sigurnosti. Priprema i pakiranje se izvode prema strogim odredbama higijene, a svaka je estica podvrgnuta paljivim mikrobiolokim i fizikalnokemijskim ispitivanjima koja jame neprestanu kvalitetu i stabilnost. Stroga klinika ispitivanja provedena na Sveuilitu u Pavii dokazala u optimalnu toleranciju koe za svaki od proizvoda iz linije.

Djeja knjiica
...i vani trenuci izmeu kupanja i ostaloga nee sigurno biti zaboravljeni. Prvi zubii, prvi koraci, prve rijei: dani nezaboravnih dogaaja bit e zapisani i zabiljeeni meu stranicama Djeje knjiice koje odiu njenim mirisom.

U ljekarnama i specijaliziranim trgovinama od 10.03.2012.

Ekskluzivni distributer za ljekarne i specijalizirane trgovine.

oglasna ploca

Ovdje je mogao biti Va oglas! 01/6198 913

Najbolji web shop za vas i vau bebu!

igrake torbe novanici odjea za bebe nosiljke kolica...

VODI ZA TATE- njega djeteta Colin Cooper

www.supermama.hr

Sve vie oeva eli biti ukljueno u brigu o svojoj djeci. Ovaj posebno njima namijenjeni vodi e im pomoi u sigurnom i uspjenom sudjelovanju u njezi i razvoju njihove djece, dok im istovremeno omoguuje da zadre kvalitete kojima prirodno pridonose njezi i odgoju djeteta. Ovo je potpuno praktini vodi kroz njegu beba i djece vrtikog uzrasta koji su napisali i demonstrirali tate i u kojem su detaljno opisani postupci mijenjanja pelena, kupanja, oblaenja, hranjenja, noenja djeteta i rjeavanja hitnih situacija unutar obitelji i prilikom izlaska. Ovaj vodi je usmjeren na zadovoljavanje emocionalnih potreba djece dok se u isto vrijeme potie njihova neovisnost i osjeaj sigurnosti, te daju savjeti, strategije i rjeenja koja su funkcionirala kod tata u stvarnom ivotu. Maloprodajna cijena knjige je 149, 00.

www.veble.hr

JEDINSTVEN PROIZVOD NA HRVATSKOM TRITU

DJEJA POSTELJINA s cvijetom

DOSTUPNO U TRI BOJE

LAVANDE
KOMPLET POSTELJINE ZA DJEJI KREVETI
PROIZVOA: DJEJI SALON PINOKIO Ludbreg - Lj. Gaja 7 tel: 042 811-413 mob: 091 4645 047, 098 852 549 e-mail:tdijanosic@inet.hr www.pinokio-ludbreg.hr SADRAJ: JASTUK 40X50 CM OGRADICA 170X40 CM PLAHTA 100X140 CM NAVLAKA ZA JASTUK NAVLAKA ZA POPLUN SASTAV: NAVLAKA: 100% PAMUK PUNILO: 100% POLIEST. VLAKNO + 100% LAVANDIN CVIJET PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Franka runi rad

Magistra likovne pedagogije, hobby mama, ijem u slobodno vrijeme cipelice i izmice za bebe i izraujem nakit i ukrase za dom. Predivne njene cipelice sa toplom mekanom podstavom. Tri standardne veliine: 0-2mj - za stopalo do 9,5cm 2-4mj - za stopalo do 10,5cm 4-6mj - za stopalo do 12cm Mogua izrada po mjeri. Kontakt mail: franka.kc@hotmail.com FB http://www. facebook.com/pages/ FRANKA-ru%C4%8Dnirad/208099965869569

jezina igraonica
za sve klince i klinceze u dobi od 3 do 6 godina, koji s Dugiem ele uiti engleski, njemaki i talijanski NOVO! i a uz igre, pjesmice, Francuskka igrokaze, crtie i anjols p ! likovne projekte. igraonica Predbiljebe za novu kolsku godinu!

NOVO! Roendani u Duginoj igraonici!

nagradna igra

agradna N
2Poklon paket Nan i Nestle:
(1x mlijeni desert, 1x itne pahuljice, 1x Junior mlijeko, 1x gotov obrok mlijeka i itarica,1x baby majica) (5 nagrada)

1Torba Ju-Ju-Be i igraka Wallaboo pamuna

(po 1 nagrada)

www.supermama.hr

3Poklon paket:

Persil Sensitive praak 2kg Persil Sensitive gel 1,5L Silan Natural Sensitive Almond milk 1l Silan Natural Sensitive Avocado Oil 1l (3 nagrade)

4Poklon paket:

Pur Hands&Nails 500 ml Pur Balsam Aloe Vera 500 ml boica za punjenje (3 nagrade)

DOBITNICI NAGRADA IZ PROLOGA BROJA:

1. POKLON PAKET NAN I NESTLE Antonija Perl Piriki, Zagreb; Tea Josipovi, Poega; Ana Mikuli, Split; Iris endak, Rijeka; Dijana ai Komadina, Mali Loinj 2. POKLON PAKET HENKEL (SILAN I PERSIL) Maja Soldi, Rijeka; Tea Vralj, Zagreb; Monika Mari, Split 3. POKLON PAKET HENKEL (PUR) Anja Koti, Zagreb; Petra Kova, Zagreb; Melita op, Samobor 4. PODBRADNJAK I DUDA Silvija Jaci, Zagreb; urica Dui, Vinkovci 5. RESPIRATONI MONITOR Marija imi, Zagreb 6. SIRUP OD SMOKVE I LJIVE Antonija Mamula, Orahovica; Boena Milkovi, Solin; Ljliljana Ive, Rab; Ana Marin Toevski, Zagreb; Vesna Luka, Karlovac 7. KOMPLET TERAPIJA SLANA SOBA Danijela Barii, Zagreb; Andrijana Grivii, Zagreb; Melita Marovi Juranko, Zagreb PAPUE PIXIE KID SA STRANICE 65 Kristina Gaji, Poega; Grozdana Marin, Zadar; Danijela Barii, Zagreb; Valentina ari, Privlaka; Lucija Jurii, Zagreb

84

igra!!!
5Papuice i trakice za bebe
(5 nagrada) (3 nagrade)
Cijena knjige je 149kn i moete je kupiti i u knjiari Veble u Vlakoj 7, Zagreb. FB stranica: FRANKA RUNI RAD

nagradna igra

6Knjiga "Vodi za tate"

www.veble.hr

7Sirup od smokve i ljive www.herba-laboratorij.hr

(5 nagrada)

8Komplet od 5u djejih sobi haloterapija slanoj

(3 nagrade)

www.slanasoba.hr

IME I PREZIME: ADRESA: POTANSKI BROJ:

Nekoliko rijei za nas:

GRAD: BROJ TELEFONA:

Redni broj nagrade koju biste eljeli osvojiti (moe i vie njih):
Kupon za nagradnu igru poaljite na nau adresu: Latrija d.o.o., 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb Dobitnici e biti obavijeteni telefonom. Nagradna igra traje do 30. oujka 2012.

85

galerija

Galerija mamin
Dragi nai!

VAE NAGRAUJEMO FOTOGRAFIJE!!!

Knjiga "Moja velika knjiga o ivotinjama"

Koliko preslatkih bebaa, malih i velikih :) aljite nam i dalje fotkice svojim malih maza, a mi emo ih s radou objaviti. estitamo sretnim dobitnicima slikovnica iz prolog broja koje vam daruje Egmont!

Dobitnici slikovnica

Rinea Anti

Kristijan Jurani

Luka er Luka Novosel Jakov Barii

86

 nih sunaca
Ema Brajuha Viktor El-Mefleh Matej Tomako

Ema erek

Petra Bartolek Micek Mara Ivankovi

Lucija Mlakar

Luka

Franka

Luka Vukovi

Mihaela iko

Fotkice svojih sunaca aljite na: Latrija d.o.o., 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb ili e-mail: urednistvo@maminosunce.hr. Poslane fotografije ne vraamo.

87

galerija

Vito Maja Jambrovi

Tea Josipovi

Borna

Doris Karolija

Andrija ogori

Adrian Mujezinovi

Eduard Zdjelar

88
Karolina Suanj Tea Josipovi Elena Martinez

malo smijeha

Prve dvije godine djejeg ivota, ui ih hodati i priati, a zatim im sljedeih 16 godina, govori da sjede i ute.

istiti kuu dok ima malu djecu, isto je kao istiti dvorite od snijega dok jo uvijek pada.

Volim darivati blinje darovima koje sam sama napravila. Pa, koje od moje djece elite?

Svatko tko kae Lako je, kao uzeti slatki djetetu, to oito nikada nije pokuao uiniti.

Vrlo prljav djeak dolazi kui s igranja i pita mamu: "Tko sam ja?" Mama prihvati igru i odgovori: "Ne znam. Tko si ti?" Dijete glasno zaplae: "Ivanova mama je imala pravo. Rekla je da sam tako prljav da me ni vlastita mama nee prepoznati!"

Tata je pitao svoju petogodinajkinju: "Hajde, nabroji mi pet ivotinja koje plivaju." Malerna je vrlo ozbiljno dogovorila: "Patka i etiri paia."

Moj sin je imao etiri godine kad sam bila po drugi put trudna. Gladio mi je trbuh i odjednom upita: "Kako beba izae van?" "Doktor joj pomogne da izae." Oi su mu se rairile: "Ima i doktora unutra!?"

Majka velike obitelji objanjava zato svu djecu oblai u slinu odjeu: "Kada smo imali samo etvero djece, oblaila sam ih slino kako ne bismo koje izgubili. Sad kad ih imamo devet, oblaim ih slino, kako ne bismo pokupili neko koje nije nae."

90