You are on page 1of 356

ANALI

Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdava: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahi Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorovi Lektor: Tarik Jakubovi Tehniki urednik: Faruk pilja Priprema: GHB tampa: Nedib - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

lanovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUATLI, Mustafa JAHI, Aladin HUSI, Asim ZUBEVI, Haso POPARA, Osman LAVI

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROIU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku slubu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljea do uvoenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vrili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staleu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljea mutesellimi su slubovali samo u veim mjestima kao to su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljea i u nekim manjim mjestima kao to su: Foa, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeu je upotrebljavan i slubeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i slubenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovakih i feudalnih porodica koje su uivale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjiarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s poloaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Sluba mutesellima prestajala je istoga asa kada i sluba vezira. Mutesellimi su primali i izvravali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daa, utjerivanja dugova, privoenja optuenika sudu, zatvaranja i putanja uhapenih, sprovoenja krivaca u Travnik, isljeivanja i ispitivanja optuenih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvravanja smrtne kazne, efileme, deloiranja, uvoenja u posjed, progona ekije, branih sporova, opskrbe, popravki javnih graevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoa, pravne zatite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovakoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalukom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreevljakovi, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreevljakovi, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

Haso Popara

Groiu prezentirao jedino Hamdija Kreevljakovi2, i to, pozivajui se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreevljakovi pie: Alibeg Groi. Iz jednog njegovog pisma to ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. krievakom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bia i da je to bio na misto gospodina pae Osmanpae, vezira bosanskoga. U pismu preporuuje Heisteru odobae Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Groi bio muteselim vie bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Sluaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Groia prostirala sve do Bia, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Groii su starinom hrvatski plemii. R. Lopai pie 1890. godine: Plemia Jajania kasnije prozvanih Groia, prea dananje grofovske grane Jelaia po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se poetkom osamnaestog vijeka Vladislav Groi, tajnik patrijarha Arsenija ernojevia i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim roakom Alibegom Groiem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine. Kreevljakovi na drugom mjestu5 o Ali-begu Groiu pie: U Banjoj Luci ubilo je vie Banjoluana muteselima Ali-bega Groia, neto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i ruenje kua. Ta murasela nije upuena banjolukom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadraja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Dervia Korkuta: Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadi Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-paine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedei i na osnovu asne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog ruenja i razaranja kua
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Raki, Dopisi izmeu krajikih turskih i hrvatskih astnika, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopai, Biha i bihaka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalukog kadije Muse koji se nalazio kod Kreevljakovia. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreevljakovievu zbirku dokumenata, i to dio lino od njega 1956., a dio od Razije Kreevljakovi u periodu izmeu 1960. i 1961. godine (v. Vodi kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreevljakovi, Mutesellimi...o. c., str. 265.

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin ejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadi Jusufov (Hadi Jusuf-oglu) i Kolari, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Gro-oglu (Groia) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove ene i eljad. Treba da ene i kunu eljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. dumad-ul-evvela 1153. . Od siromanog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci. Zanimljivo je da Ali-bega Groia u svojim radovima, koji govore i o Banjalukom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historiari i istraivai.8 Gdje je te godine bio i na kome se poloaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budui da se njegovo ime ne spominje ni meu uesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjednitvom
6 Ovdje nije rije o Konjicu nego o Glamou, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradik (v. Kreevljakovi, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamo se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i pijunskim izvjetajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadinesimovi, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadiosmanovi, Zenica 1994.; Lavanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i biljeke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadihuseinovi Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanovi-beg Ljubuak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babi Bogoslav, Proglas cara Karla III (VI) na bosansko puanstvo od g. 1737., Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Baagi-Redepai Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i struna redakcija Nerkez Smailagi, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreevljakovi, Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737., Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handi, Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paa Prilozi za orijentalnu lologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handi, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Daja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajli, Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737., Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamovi Mustafa, Historija Bonjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

Haso Popara

Beir-pae engia9, moemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalukog boja. Tome ide u prilog injenica da je u ljeto sljedee (1151/1738) godine bio na poloaju muhafiza Banje Luke. ALI-BEG GROI KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica umii iz Banje Luke, pronaao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Groia; dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smjetaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. Prva dva deftera sainio je Mehmed, vrilac dunosti kadije u Banjoj Luci, a trei kadija Musa, dakle, isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu, kojom se u svome radu o mutesellimima sluio Hamdija Kreevljakovi. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10, a u treem kao mutesellim grada Banje Luke. Defter koji se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. rebiu-l-evvela 1151. (16. jula 1738.) godine. Sainio ga je spomenuti Mehmed, u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11, a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-pae, koji trai da se, u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem, tatarskoj vojsci12 osigura 1.000 grla brava,
9 10 Olesnicki Aleksije, Bosanska vojska pod zapovjednitvom Beir-pae engia u ruskoturskom ratu 1737., Rad JAZU, knj. 269, Zagreb, 1940. Muhaz, zapovjednik veeg utvrenog grada, a ponekad i cijele oblasti, u inu pae sa dva tuga, a ponekad i sa tri. Bila je to nia funkcija od valije i odgovarala je rangu sandakbega (v. Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, tree izdanje, Sarajevo, 1973., str. 469; Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003., str. 463.). . . Kao to se vidi tatarska vojska pod zapovjednitvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno, kada je stvarni rat ve bio zavren. Prema Hameru, brojana snaga tatarske vojske iznosila je 6.000, dok je prema Lavaninu brojala svega 3.000 vojnika. Hekim-oglu Ali-paa je ovoj vojsci pridruio i neke bosanske i hercegovake ete i formirao vojsku od 6.000 boraca koja je upuena preko Une i opustoila mjesta Knezovu, Jasenovac i Dubicu (v. Handi, Bosanski namjesnik...o. c., str. 168-169). Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni, gdje su se poenili i zasnovali svoje porodice. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opirnije istraivanje i na tu temu napisati zaseban rad.

11 12

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

100 grla goveda, 150 inika13 jema i smjetaj.14 U defteru se, zatim, navodi da su preko mubaira Ali-age, na asni sud pozvani vilajetski ajani, spahije, seoski knezovi i mahal-bae, koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razree na stanovnike kadiluka i da se mubairu Ali-agi isplati 165 groa na ime hard-i baba, ohadar Ibrahim-agi 80 groa na ime hard-i raha,15 Husejin-agi 60 groa na ime hard-i raha, Ali-begu, muhafizu Banje Luke, 30 groa na ime tahsilije, kadi-efendiji 150 groa i naib-efendiji 125 groa na ime hard-i deftera, mubairu Osman-begu, zaduenom za osiguranje smjetaja, 25 groa, posluzi 30 groa, pekarima po 6,5 groa i pisaru 20 groa na ime katibije, to ukupno iznosi 969,5 groa.16 I drugi defter17, datiran 13. rebiu-l-ahira 1151. (2. augusta 1738.) godine, sainio je spomenuti Mehmed, vrilac dunosti kadije u Banjoj Luci.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Za razliku od prvog, u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. I on je sainjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-pae, samo to su ovdje koliine vee. Ovdje je, naime, rije o nabavci 300 grla goveda, 2.000 grla brava i dovoljne koliine hljeba, peksimeta i tjestenine
13 uplja mjera za ito, u raznim krajevima razne teine, a kod nas je obino vagala 80 oka (v. Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku, tree zdanje, Sarajevo, 1973., str. 589-590). : ... ... Hard-i rah ( ) i hard-i bab ( ) su putni trokovi mubaira ili dizjedara, tahsilija ( )je pristojba na inkasaciju, hard-i defter ( ) je pristojba koja se plaala kadiji za izradu deftera, a katibija ( )pristojba koja se plaala pisaru (v. Hamid Hadibegi, Dizja i hara, Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-1953., str. 55-135 i V, 1954-1955., str. 43-102). Godine 1108/1696. novi kovani dukat (cedid ere altn), koji se uzimao kao podloga za obraun dizje, imao je prometnu vrijednost od 300 aki ili 100 para (2 i 1/2 groa). Godine 1744. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub, koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groa). Vidi: Hamid Hadibegi, Dizja i hara, Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-1953., str. 95-95. Defter se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. A-101. . . .

14

15

16

17 18

10

Haso Popara

(humur), s preciznim podacima o nabavnoj cijeni, i to: 10 groa za odraslo govee, 1 gro za brave od 3 godine, 30 para za brave od 2 godine i 20 para za brave od 1 godine. U defteru se, zatim, navodi da e se taj iznos namiriti iz dizje (glavarine) za 1152. hidretsku godinu (od 10. aprila 1739. do 29. marta 1740.).19 Na kraju oba deftera stoji da su uruena sadanjem muhafizu Banje Luke Ali-begu...20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROIA Kao to je u gore spomenutoj muraseli banjalukog kadije Muse, od 4. dumade-l-evvela 1153. godine navedeno, u Banjoj Luci je (prema Kreevljakoviu, neto prije 28. srpnja 1740. godine), vie Banjaluana ubilo mutesellima Ali-bega Groia. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Groia,22 ovo ubistvo je moralo biti izvreno znatno ranije. U njemu se, naime, jasno navodi da ga je sainio kadija Musa 8. safera 1153. (5. maja 1740.) godine, dakle, gotovo tri mjeseca prije nego to je izdao muraselu. Moemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvreni neposredno nakon njegova ubistva, jer se po starom islamskom obiaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo to prije. Tako su, npr., popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Denetia (um. 25. svibnja 1777. godine), obavljeni etiri dana poslije njegove smrti.23 Budui da je ovaj popis slian inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadri mnotvo znaajnih imena iz vojnog, politikog, ekonomskog, vjerskog i kulturnog ivota Banje Luke i ire Bosanske krajine od 1738. do 1740. godine i da bi mogao biti interesantan, kako za histori19 : ... ... Budui da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora, u ovome radu emo ga izostaviti. Dokumenat se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. A-4. Hamdija Kreevljakovi, Denetii - prilog prouavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini, Radovi Naunog drutva NR Bosne i Hercegovine, br. II/1954., str. 110-163., knj. I, Sarajevo, 1954. godine.

20 21 22 23

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

11

are tako i za etnografe, donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku.24 Popis je sainjen na kvalitetnom debljem papiru, tamnobijele boje, istonog porijekla, sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu), dimenzija 54 cm x 79 cm. On (Allah) Nedavno je ubijen hadi Ali-beg, sin Dur-Alije, sina Abdulmennanova, koji je bio nastanjen u Carevoj mahali, u Novoj tvravi, u gradu Banjoj Luci, postojbini gazija i mudahida. Njegovi jedini nasljednici su: ene Mevakadun, ki Mustafe, i Hatida, ki Murteze, maloljetni sin Omer, punoljetne keri: Aia, Ummi Kulsum, Merjem i Hatida te maloljetna ki Emina. Nakon to su na ovaj asni erijatski sud doli: staratelj dvoje maloljetnih, spomenute majke Meva-kadun i Hatida i ostali nasljednici, zatraili su da se, po erijatskim propisima, popie i na javnoj drabi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te meu nasljednicima podijele njima pripadajui dijelovi. U tom smislu sainjen je sljedei popis (defter). Napisano 8. safera 1153. (5. maja 1740.) godine. (- .)
24 Prijevod je uraen po uzoru na, kod nas, objavljene prijevode slinih dokumenata (v. Raid Hajdarovi, Zaostavtina iza Munib-ef. Gloe, mutevelije i dabije Gazi Husrev-begova vakufa, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. II-III, Sarajevo, 1974., str. 193-224; Hamdija Kreevljakovi, Ostavina iza Smail-bega Denetia po popisu od 21. reb. II 1191. /29. V 1977. godine, Izabrana djela I, str. 361-368; Dervi Buturovi, Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva, Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, VI-VII, 1956-1957., str. 193-258 i H. Kreevljakovi i D. M. Korkut, Popis ostavine iza Hadi Hasenage Kolandi iz Travnika, Travnik u prolosti, 1464-1878., Travnik, 1961., str. 143.-146.). Radi boljeg pregleda, svaku stavku sam u zagradi oznaio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. Redove dokumenta sam dodatno oznaio brojevima od 1 do 64, a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno, sa strane, kao to je crvenim slovima naznaeno u originalu. Popis je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu oznaenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraivanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija), a u dijelu oznaenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija).

12

Haso Popara

(A - Aktiva) Aki 1 (1) Mushaf-i erif ( )2( ;086 ,) Enam-i erif (,) 800; (3) Milj kua s konakom za goste (haridija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baom u mahali Arnaudija ( )4( ;023.34 ,) Velika baa ispred spomenute kue ()5( ;005.53 ,) Druge milj kue s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvravi ( )6( ;063.21 ,) Bijela kesa s bijelim akama (.093.84 ,) Ukupno 1-6:......................................................................................... 141.050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akama (,) 13.290; (8) Ponovo kesa s bijelim akama ( )9( ;288.1 ,) Crvena kesa sa zindirli dukatima, madarijama i findik alltuni dukatima, pomijeanim s akama (;000.027 ,) (10) Ponovo kesa s dinarima (;007.81 ,) (11) Nov saruk ( )21( ;501.1 ,) Par malih jastuka od ohe ( )31( ;185 ,) Bijeli ulah (.45 ,) Ukupno 7-13: ...................................................................................... 755.612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk ()51( ;040.1 ,) Dolama od poljske ohe ( )61( ;025.1 ,) Par puaka Bere ( )71( ;106.3 ,) Rabljena vezena haa /lijepo vezeni pokriva kojim se pokriva sedlo i sapi konja/, 2 kom. ( )81( ;026 ,) Srebreni pozlaeni hajdari raht, komplet ()91( ;002.31 ,) Bijele gae, 2 kom. ( )02( ;104 ,) Veliki sanduk ( )12( ;084 ,)Top bijelog tulbenta (.000.3 ,) Ukupno 14-21: .................................................................................... 23.862 4 (22) Bijele zavjese, 2 topa ( )32( ;113 ,) urak zelenkaste boje opiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ ( )42( ;005.41 ,) urak maslinaste boje od nafe /potrbuine lisiine, kunovine i sl./ (;006.3 ,) (25) Krzno od potrbuine, 2 kom. ( .)62( ;017.2 ,)

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

13

Sitni komadi ohe ( )72( ;273 ,) Komadi krzna od zerdava ( )82( ;003.1 ,) Rabljeni pojas (,) 141; (29) Komplet kaika za hoaf ( .403 ,) Ukupno 22-29: .................................................................................... 5 (30) tapii uda od po 1 drame, 18 kom. x 60 ( ), 1.080; (31) Sedada s one strane /tj. azijskog dijela Turske/ ( )23( ;009 ,) Dva crvena makata /prekrivaa minderluka/ ( )33( ;000.2 ,) Veliki turkmenski ilim ( )43( ;010.3 ,) Bijeli araf ()53( ;114 ,) Komad crvenog beza ( )63( ;201 ,) Rabljeni jastuk ( )73( ;547 ,) Ponovo komad crvenog beza ( )83( ;161 ,) Sre fanus /stakleni fenjer/ (.08 ,) Ukupno 30-38: .................................................................................... 6 1/2 (39) Bakra, 10 oka x 440 ( )04( ;026.4 ,) Ponovo par jastuka ( )14( ;626 ,) Srebreni topuz ( )24( ;106.4 ,) Stakleni bardak ()34( ;061 ,) Porculanska asa ( )44( ;201 ,) Ponovo porculanski bardak ( )54( ;18 ,) Ponovo par jastuka ( ), 810; (46) Ruiasto ilte ( )74( ;518 ,) Jedek oha ( )84( ;055 ,) Zelena oha, 211/2 arina x 360 ( .0477 ,) Ukupno 39-48: ..................................................... 7 (49) Crvena saja oha, 21 arin x 1060 ( )05( ;062.22 ,)Terezija /vaga/ za zlato (,) 480; (51) eljezni okov za noge ( )25( ;001 ,) Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ ( )35( ;021 ,) Jedek konjska oprema ( )45( ;166 ,) Uzengije od tua /mjedi, mesinga/ ( )55( ;04 ,) Rabljeni kauk otvoreno zelene boje ( )65( ;15 ,) Mahrama za ruke, 6 kom. ( )75( ;504 ,) Ponovo dva ulaha ( ), 60. Ukupno 49-57:........................................................................ 8 (58) Ponovo vezena haa ( )95( ;509 ,) Dva para jastuka od kabaste ohe ( )06( ;021.1 ,) Nov pokrovac za konja ( )16( ;662.1 ,) Kina kabanica

23.238 23.248

8.489

20.105

24.177

14

Haso Popara

od saja ohe sa srebrom izvezenom dolamom ( )26( ;004.7 ,) Par malih jastuka od kabaste ohe ( )36( ;502 ,) akire od kabastog sofa crvene boje ( )46( ;633 ,) Rabljena anterija od alade /basme sa uzdunim prugama/ ()56( ;035 ,) Ponovo rabljena anterija od alade (171.21 .904 ,) Ukupno 58-65: .................................................................................... 12.131 9 (66) Ponovo rabljena haa ( )76( ;060.1 ,) Sablja od crnog gvoa ( )86( ;024 ,) Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s otricom s obje strane/ ( )96( ;002.51 ,) Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom ( )07( ;101.4 ,) erage od sofa, vinjaste boje ( )17( ;169.1 ,) Ponovo 3 topa bijelog platna ( )27( ;000.4 ,) Sedada s devet izvezenih mihrabluka (;012.8 ,) (73) Sari platno za donje rublje, 4 topa ( ;042 ,) (74) Tri komada peraeg kalup sapuna, ( .18 ,) Ukupno 66-74: .................................................................................... 35.273 10 (75) Durbin ( )67( ;041 ,)Nafe urak od ohe modroljubiaste boje ( )77( ;000.9 ,) Rabljeni saruk ( )87( ;052 ,) Ponovo kauk ( )97( ;04 ,) Dva pozlaena tasa ( )08( ;562 ,) Mali alada ilim ( )18( ;005 ,) Ponovo par jastuka ( ), 315; (82) Sedlo ukraeno sedefom (;014.1 ,) (83) Ponovo porculanska asa ( )48( ;08 ,) Bijeli papir ( )58( ;37 ,) Rabljeni jorgan (.024.1 ,) Ukupno 75-85: .................................................................................... 13.493 11 (86) Jedan jastuk ( )78( ;033 ,) Mor saja oha, 9 arina ( )88( ;571.01 ,) Nove istanbulske izme ( )98( ;005 ,) Nove mestve (;052 ,) (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (;043 ,) (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (,) 1.240; (92) Komad jenieherskog beza ()39( ;061 ,)

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

15

Tri para ador jastuka ( )49( ;263.1 ,) Bijelo sade platno /tj. bez granica i ara/ (.573 ,) Ukupno 86-94: .................................................................................... 12 (95) Ponovo srebrena gadara ( )69( ;026.3 ,) Dolama od ohe boje pustinje ( )79( ;008.1 ,) Ponovo rabljeni pokrovac za konja ()89( ;139 ,) Srebrena sablja sa srebrenim bendom (;008.01 ,) (99) Ponovo srebreni bijeli raht (;001.7 ,) (100) Ponovo kabare /enski pojas od kadife/ ukraen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (,) 5.150; (101) Bijeli sanduk ( )201( ;07 ,) erage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ ()301( ;002.1 ,) Tri gulabdana /boie za ruinu vodu/ ( .006 ,) Ukupno 95-103: ................................................................................. 13 (104) Ponovo dva pozlaena tasa ( ;002 ,) (105) Dva boaluka ( )601( ;005 ,) Kolan sa topuzlukom ( )701( ;051 ,) Raht kesa sa endazom ( )801( ;03 ,) Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ ( )901( ;014.2 ,) Ponovo pozlaeni srebreni raht ( )011( ;000.9 ,) Glava (grumen) eera ( )111( ;122 ,) Sepet-sanduk ()211( ;33 ,) Tabanda (pitolj) Brea, ( )311( ;061 ,) apkun raht (... .004.2 ,) Ukupno 104-113: ................................ 14 (114) Ponovo kaika ( )511( ;12 ,) Ponovo urak od dilkave /krzna s vuijeg vrata/ zelenkaste boje ( )611( ;052.8 ,)Duga puka ukraena sedefom ( )711( ;006.3 ,)Ponovo duga puka ukraena sedefom ( )811( ;516.2 ,) Ponovo taban /dio puke izmeu kundaka i cijevi/ Bree ( )911( ;024 ,) Dva fiekluka ( )021( ;012 ,) Svijenjak od tui /mjedi-mesinga/ ( )121( ;024 ,) Bijela ekmeda ()221( ;002 ,) Dva katanca ( )321( ;04 ,) Kutija /posuda/ sa maslom ( )421( ;014 ,) Ponovo rabljena sedada (,) 270. Ukupno 114-124: ......................................................................

14.732 14.722

31.271

15.104

16.456

16

Haso Popara

15 (125) Janboli ebe ( )621( ;033 ,) Ponovo nova sedada s one strane ( )721( ;006.1 ,) Ponovo bijela sedada ( )821( ;002 ,) Bijeli petemalj ( )921( ;131 ,)Ponovo svijenjak od tui (,) 193; (130) Ponovo dva para jastuka ( ;063 ,) (131) Ponovo dva bijela petemalja ( ;131 ,) (132) Komad beza ( )331( ;061 ,) Alada pekir ( )431( ;031 ,)Pozlaeni bakreni ibrik (.004 ,) Ukupno 125-134: ............................................................................... 3.724 16 (135) Bakreni fenjer ( )631( ;024 ,) Ponovo mali bakreni fenjer ( )731( ;101 ,) Pozlaeni bakreni leen ( )831( ;006 ,) Bakrena kumkuma (;522 ,) (139) Ponovo bakra, 19 oka x 400 ( ;006.7 ,) (140) Bakreni tabak ( )141( ;522 ,) Bakrena tendera sa tasovima, 5 oka x 400 ( )241( ;000.2 ,) Ponovo dva para jastuka ( )341( ;452 ,) Ponovo par jastuka ( )441( ;086 ,) Jo jedan jastuk ( .141 ,)Ukupno 135-144: ........................................................... 12.246 17 (145) Ponovo sra bardak ()641( ;171 ,) Porculanski gulabdan /boica za ruinu vodu/ (,) 120; (147) Ponovo sra bardak ()841( ;04 ,) Ponovo porculanska asa ( )941( ;502 ,) Ponovo sra asa ( )051( ;04 ,) Mali porculanski tabak ( )151( ;02 ,) Ponovo jorgan ()251( ;024.1 ,) Mali jastuk za naslanjanje lica ()351( ;001 ,) Ponovo jedan jastuk ( )451( ;072 ,) Tri buhurdara /kadionice za ud/ ( )551( ;03 ,) Ponovo turkmenski ilim ( .042.1 ,) Ukupno 145-155: ........................... 3.656 18 (156) Crvena oha, 52 arina x 150 ( ,) 7.800; (157) oha od skerleta zelene boje, 27 arina x 446 ( )851( ;240.21 ,) Kahva, 8 1/2 oka x 455 ( )951( ;768.3 ,) Ponovo eljezni okov za noge ( )061( ;141 ,) urak od krzna s lea zerdava, boje

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

17

vinje ( )161( ;005.41 ,) Rabljeni bini od ali sofa, ( )261( ;000.1 ,) Par kubura ( ), 740. Ukupno 156-162: ................................................................ 19 (163) Kesme rabljene crne ohe (;100.1 ,) (164) Veliko ogledalo ( )561( ;181 ,) urak od zelene ohe, opiven potrbuinom ()661( ;000.9 ,) Top alade, pembe /ruiaste/ boje ( )761( ;051 ,) Komadi krzna od potrbuine i dilkave /koe sa vuijeg vrata/ ( )861( ;103.1 ,) Ponovo rabljena sedada ( )961( ;003 ,) Crne koe, 4 kom. ( ,) 321; (170) Par pozlaenih uzengija ( ;007 ,) (171) Ponovo bakra, 16 oka x 300 ( .008.4,) Ukupno 163-171: ............................................................................... 20 (172) Kurun /olovna/ kumkuma ()371( ;02 ,) Ponovo par uzengija ( )471( ;015 ,) Opanci sa kaievima ( )571( ;15 ,) Velika bakrena tendera sa lengerom, 5 oka ( )671( ;003.2 ,) Opet jedna bakarlija ( )771( ;007 ,) Veliki bakreni leen ( )871( ;003.1 ,) Ponovo bakra, 12 oka x 310 ( 1/2 )971( ;031.7 ,) Bakreni kazan od 9 oka x 400 ( )081( ;008.3 ,) Ponovo mali turkmenski ilim ( )181( ;037 ,) Ponovo jedan jastuk (,) 131. Ukupno 172-181: ...................................................................... 21 (182) Ponovo jorgan ( )381( ;216 ,) Kolan (;03 ,) (184) Bijelo ebe ( )581( ;021 ,) oha plave boje, 41 arin x 136 ( )681( ;675.5 ,) Ponovo kahve, 29 oka x 455 ( )781( ;591.31 ,) Ponovo kahve, 2 oke x 455 ( )881( ;019 ,) Dvije torbe od tav ljene koe ( )981( ;002.1 ,) Ponovo veliki turkmenski ilim ( )091( ;002.2 ,) Ponovo dva turkmanska ilima ( .000.2 ,) Ukupno 182-190:................ 22 (191) Ponovo saruk od ama /amske tkanine/ (,) 340; (192) Ponovo vezena haa ()391( ;102.1 ,)

40.090

17.754

16.672

25.843 25.845

18

Haso Popara

Al-oha, 2 1/2 arina x 46 ( )491( ;050.1 ,) Ponovo nove papue ( )591( ;251 ,) Ponovo akire od al-sofa ( )691( ;067 ,) Ponovo vezena haa-sedada ( )791( ;507.2 ,) Ponovo srebrena sablja ( )891( ;020.4 ,) erage od al-sofa (,) 2.000; (199) Komad ador-beza /botanije/ (.091 ,) Ukupno 191-199: ............................................................................... 23 (200) Ponovo ogledalo ( )102( ;052 ,) Ponovo adorbez, 49 arina ( )202( ;040.1 ,) Rabljeni urak od krzna sa nogu ( )302( ;000.6 ,) Ponovo urak od ohe angorske koze sa potrbuinom, svijetle boje ( )402( ;066.6 ,) Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ ( )502( ;030.1 ,) Krzno od lisice, 1 kom. ( )602( ;072 ,) Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (.120.1 ,) Ukupno 200-206: ............................................................................... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (;27 ,) (208) Ponovo dva komada crvenog makata ( ), 1.000; (209) Ponovo sedlo ukraeno sedefom ( ;943.1 ,)Rabljeni saja bini crvene boje ( )012( ;027.1 ,)Ponovo sofra pekir od alade ( )112( ;013 ,)Komad ohe, mor boje (;145 ,) (212) Ponovo kolan ( )312( ;06 ,) Ponovo izme ( )412( ;103 ,)Ponovo jedne izme ( .102 ,) Ukupno 207-214: ............................................................................... 25 (215) Kalup za mafi /vrstu slatkia/ ()612( ;03 ,) Ponovo sepet-sanduk ( )712( ;001 ,) Havan od tui ( )812( ;006 ,) Fildana, 7 kom. ( ,) 100; (219) Bakrenih zarfova, 2 kom. ( )022( ;17 ,) Ponovo katanac ( )122( ;05 ,) Ponovo tas (,) 121; (222) Ponovo sedefom ukraeno sedlo (,) 4.001; (223) Ponovo novo, sedefom ukraeno sedlo ( )422( ;003.3 ,) Ponovo jorgan (.113 ,) Ukupno 215-224: ...............................................................................

12.418

16.271

5.554

8.684

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

19

26 (225) Ponovo jorgan ( )622( ;005 ,) Ponovo jorgan ( )722( ;126 ,) Ponovo bijelo ebe (;181 ,) (228) Ponovo zelena oha od skerleta, 13 arina x 446 ( )922( ;897.5 ,) Ponovo gvozdene uzengije ( )032( ;25 ,) Ponovo gvozdene uzengije (032( ;15 ,) a) Ponovo jedne uzengije (82 ,) (231) Vranac-bejgir ( )232( ;001.8 ,) Rabljeni ador ( .001.5 ,) Ukupno 225-232: ........................................... 27 (233) Ponovo rabljeni ador ()432( ;070.2 ,) Ponovo rabljeni ador ( )532( ;008.1 ,) Srebrena kopa ( )632( ;000.1 ,) Mala srebrena pafta /kopa na enskom pojasu/ ( )732( ;105 ,) Robinja-slukinja po imenu Jovana ( )832( ;000.81 ,) Maloljetna robinja-slukinja po imenu Aia (;000.51 ,) (239) Maloljetni djeak po imenu Tiro (;001.42 ,) (240) Muznih ovaca, 150 grla x 240 ( ), 36.000; (241) Dug raje u maslu (.000.51 ,) Ukupno 233-241: ............................................................................... 28 1/2 (242) Prosa, 32 tovara x 1.000 ( ;005.23 ,) (243) Penice, 1 tovar ( )442( ;584.1 ,) Kukuruza, 8 tovara x 1.200 ( )542( ;006.9 ,) Ovasa, 2221/2 tovara x 500 ( )642( ;052.311 ,) Jema, 141/2 tovara x 960 ( )742( ;029.31 ,) Ponovo prosa, 5 tovara ( )842( ;007.4 ,) Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo, a nije opravdao (.028.7 ,) Ukupno 242-248: ............................................................................... 29 (249) Kula-bejgir (/... )052( ;031.7 ,) neproitano/..., 2 kom. ( )152( ;021 ,) Skemlija, 3 kom. ( )252( ;081 ,) Tovarni konj /bejgir/ ( )352( ;080.4 ,)Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ ( )452( ;512 ,) Robinja-slukinja po imenu Tuna ( )552( ;022.21 ,) Oronuli bejgir /tovarni konj/ (

20.431

113.471

183.275 196.640

20

Haso Popara

)652( ;001.1 ,) Otlaka /sijena/, 1.000 oka ( ), 4.000; (257) Dva grla krava ( .006.7 ,) Ukupno 249-257: ............................................................................... 30 (258) Volova, 5 grla x 2.400 ( )952( ;000.21 ,) Novi zemini ador zelene boje ()062( ;000.6 ,) Vranac-bejgir za jahanje ( )162( ;027.9 ,) Doratbejgir, drijebac ( )262( ;051.4 ,) Rob-sluga po imenu Ibrahim ( )362( ;002.81 ,) Stupa za bulgur od 16 oka ( )462( ;064.1 ,) Ponovo dva hambara sa penicom (.034.4 ,) Ukupno 258-264: ............................................................................... 31 (265) Hambar sa jemom ( )662( ;220.2 ,) Sitni komadi od lana /etena ( )762( ;102 ,) Ponovo 134 boaluka x 140 ( )862( ;067.81 ,) Hambari u podrumu ( )962( ;004.2 ,) Ponovo tri mala hambara ( )072( ;002 ,) Tri stotine tovara drva ( )172( ;006.3 ,) Borovi trupci sa tahtom ( )272( ;004.2 ,) Bakrena tepsija s asom i halkom ( .353 ,) Ukupno 265-272: .......... 32 (273) Brana 25 oka ( )472( ;003 ,) Ponovo 7 oka brana ( )572( ;48 ,) Pirina 50 oka x 50 ( ), 2.500; (276) iler sa hoafom ()772( ;003 ,) Kaba-sapuna 4 oke ( ;082 ,) Mindera sa iltetima 3 kom. ( )182( ;044.1 ,) Sitni eljezni predmeti ( )282( ;992 ,) Veliki i sitni ekseri (,) 642; (283) Tarhana ( )482( ;001 ,)eljezna uskija ( ;001 ,)Kantar ( .066 ,)Ukupno 273-284: ..................... 33 (285) Veliki rabljeni ilim ( )682( ;007 ,) Harara, 2 kom. ( )782( ;084 ,) Jastuk od ohe (,) 240; (288) Soli, 120 oka ( ( ..... )982( ;095.1 ,) neit ko)... 17 oka ( )092( ;063 ,)....... Rabljeno janboli ebe ( )192( ;102 ,) Ponovo bijela ekmeda ( )292( ;181 ,)eljezna mangala ()392( ;331 ,)

36.645

55.960

29.936

6.705

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

21

Ponovo tovarni dorat-bejgir ()492( ;008.61 ,) Ponovo jahai dorat-bejgir (.044.8 ,) Ukupno 285-294: ............................................................................... 34 (295) Mazga crne boje ( )692( ;028.2 ,) Magarac ( )792( ;087 ,)Srebreni sat ( )892( ;009.4 ,) Prosovog brana 100 oka ( )992( ;002.1 ,) Peninog brana 60 oka ( )003( ;080.1 ,) Misirskog lana /etena/ 18 oka x 142 ( )103( ;826.2 ,) Ponovo bul gura 85 oka ( )203( ;045 ,) Srebrena elenka ( )303( ;027 ,) Hilala /akalica od kosti, s jedne strane iljasta za akanje zuba, a s druge strane u obliku lopatice za ienje une koljke/, 3 kom. ( )403( ;051 ,) Dvije glave /grumena/ eera ( .08 ,) Ukupno 295-304: ......... 35 (305) Ponovo grumen eera ( )603( ;04 ,) Malo ebe od kumaa ( )703( ;42 ,) Dva komada peraeg kalup sapuna ( )803( ;21 ,) Duzdan /novanik, kesa/ za novac ( )903( ;42 ,)Kremen /akmak-ta/ (,) 6; (310) Porodina kua s baom u mahali Ferhadiji ( )113( ;002.7 ,) Dva porodina duana ( )213( ;004.2 ,) Nobet (turnus) mlin (;005 ,) (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kue ( .000.2 ,) Ukupno 305-313:.................................... 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramia za vrijednost zahire ( )513( ;002.1 ,) Dvije volujske koe ( )613( ;002.1 ,) Suvlasniki dio od 1/2 u... /nije proitano/... ( )513( ;005.2 ,) Ponovo okov za noge ( )713( ;041 ,)em /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ ( )813( ;02 ,) Bijeli emovi ()913( ;122 ,) Ponovo jular ( )023( ;85 ,) Ponovo dva julara ( )123( ;08 ,)Kaji za ramena ( )223( ;21 ,) Sitni komadi kolana ( .18 ,) Ukupno 314-322: .................... 37 (323) Konopac ( )423( ;12 ,)Srebreni no (;004.2 ,) (325) Tri srebrena zarfa ( )623( ;044.1 ,) Dva alir-

29.125 29.115

14.898 14.897

12.206

5.512

22

Haso Popara

ska ihrama ( )723( ;008 ,) Srebreni muhur prsten ( )823( ;063 ,) Robinja-slukinja po imenu Hava ( )923( ;063.51 ,) Robinja-slukinja po imenu Muferrih ( )033( ;000.51 ,) Ponovo dorat-bejgir ( )133( ;000.4 ,) Ponovo kula-bejgir (,) 2.400. Ukupno 323-331: .................................................................. 41.781 38 (332) Dvije havale-mahrame ( )333( ;027 ,) Timar od 560 groa u emanetu kod defterdara Mehmedefendije ( ;004.431 ,) (334) Dug kod nekih aga ( )533( ;000.21 ,) Dug kod spahija nekih sela ( )633( ;000.21 ,) Dug kod Mustafe subae za ostatak dizje ( )733( ;000.42 ,)Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akama (.002.31 ,) Ukupno 332-337: ............................................................................... 196.320 39 (338) Dug kod Mehmeda, age osmog demata farisa za hard-i berat ()933( ;006.12 ,) Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sainjenom defteru ( )043( ;067.15 ,) Dug kod raje iz sela Dobrinje, 80 grla stoke ( )143( ;000.42 ,) Dug kod Misirli Mula Omera za dizju, sa temesuk obveznicom ( )243( ;044.88 ,) Ponovo dug god Mula Omera i njegovog ortaka ehaje Mahmuda, sa temesuk obveznicom (.080.19 ,) Ukupno 338-342: ............................................................................... 276.880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akama/ koji je uzeo svojom rukom (;000.42 ,) (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za dizju, sa temesuk obveznicom ()543( ;008.1 ,) Dug kod hadi Ismail-age, sa temesuk obveznicom ( )643( ;061.41 ,) Dug kod Spaho-oglu /Spahi/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kralji/ Omer-age, sa temesuk obveznicom (,)

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

23

11.880; (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovia/ ( )843( ;080.1 ,) Dug kod nefera osmog atik demata ( .042.6 ,) Ukupno 343-348:.. 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age, kapetana Gradike, sa temesuk obveznicom ( )053( ;000.06 ,) Dug kod Ibrahima, age demata onlija i kapetana Banje Luke, sa temesuk obveznicom ( )153( ;000.06 ,) Dug kod Husejina, age demata martoloza (,) 3.090; (352) Dug kod nefera demata dizdara ( )353( ;088.2 ,)Dug kod nefera prvog demata farisa, sa temesuk obveznicom (.000.6 ,) Ukupno 349-353: ............................................................................... 42 (354) Dug kod odabae Omera Fejzia ( )553( ;002.1 ,)Dug kod Kraljia Omer-age ( )653( ;046.5 ,) Dug kod Salih-age.../neproitano/... ( ... )753( ;004.2 ,) Dug kod hadi Ebu Bekra, sina Abdulbakija ( )853( ;006.9 ,) Dug kod debbaga /koara/ Redeb-bae (;000.01 ,) (359) Dug kod Mustafe, odabae (.000.6 ,) Ukupno 354-359: ............................................................................... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bievia i Karabeg-oglua / Karabegovia/ ()163( ;008.01 ,) Dug kod Murat-age, starog dizdara (,) 4.800; (362) Dug kod Dauda, age prvog demata farisa, atik ( )363( ;004.2 ,) Ponovo dug kod kapetana Banje Luke ( )463( ;008.4 ,) Ponovo dug kod Husejina, age martoloza, sa temesuk obveznicom ( )563( ;044.1 ,) Dug kod Ibrahima, odabae ( .002.31 ,) Ukupno 360-365: ........ 44 (366) Dug kod akin Ibrahim-bae (,) 2.400; (367) Prihod sa timara za prolu godinu ( )863( ;004.41 ,) Dug kod Abdullaha, age martoloza

59.160

131.970

34.840

37.440

24

Haso Popara

( )963( ;048.9 ,) Preostali dug za taksit i raspodjelu novca (aki) po popisnom defteru za pojedina sela (;133.214 ,) (370) Dug od 319 groa kod stanovnika sela Braice ( )173( ;086.67 ,) Sudijelovi u miljevima, vinogradima, objektima i mlinovima u nekim selima i iftlucima (( ...) Iznos nije upisan). Ukupno 366-371: ............................................................... 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar, trinaest hiljada, etiri stotine i sedamdeset est aki ............................................................ (B Pasiva) 46 (1) Trokovi oko ukopa ( )2( ;025.01 ,) Utvreni dug za mehr-i muedel za umrlu enu (,) 20.000; (3) Mehr-i muedel druge ene po imenu Meva ( )4( ;000.21 ,) Mehr-i muedel tree ene po imenu Hatida (;000.8 ,) (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (,) 3.520; (6) Uobiajena pristojba na hudete i murasele po sudskim raspravama i pretresima ( .004.821 ,)Ukupno 1-6:........................................................ 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ ( )8( ;000.81 ,)Kalemija / pisarina/, ohadarija /pristojba ohadara/ i har-i rah /putni troak/ do Istanbula i nazad (,) 24.000; (9) Hudamija i debelija ()01( ;000.81 ,) Eminija i ihzarija ( )11( ;000.81 ,) Telalija (,) 24.000; (12) Utvreni dug majstoru hadi Mehmedu za vrijednost sedade, po zakletvi ( )31( ;046.8 ,)Utvreni dug Mula Omeru za imamsku plau ( .088.2 ,) Ukupno 7-13:.......... 48 (14) Utvreni dug siroadi hadi Mustafe koji je umro na putu na had (;114.711 ,) (15) Utvreni dug hadi Ahmedu Baa-zade (Baiu) za vrijed-

515.651

3.113.476

182.440

113.520

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

25

nost sedade ()61( ;065.7 ,) Utvreni dug ehaji Aliji za vrijednost uzengija ( )71( ;063 ,) Utvreni dug Jusufu iz sela Blako za kravu, po zakletvi ( .004.2 ,)Ukupno 14-17: ......................................................... 127.731 49 (18) Utvreni dug Husejinu odabai za vrijednost eksera, po zakletvi ()91( ;828.1 ,) Utvreni dug Abdullahu elebiji za stoku uzetu... /neproitano/... (...)02( ;000.81 ,) Utvreni dug eni hadi Ahmeda iz ostavine iza umrlog spome nutog mua (;068.11 ,) (21) Utvreni dug siroetu hadi Alije, koji je umro na putu na had, iz ostavine iza spomenutog umrlog, po zakletvi ( ;002.51 ,) (22) Utvreni dug Bear-efendiji za zakup bae ( .084 ,) Ukupno 18-22: ........................................ 47.368 50 (23) Utvreni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age, sina spomenutog Ali-bega ( )42( ;487.22 ,)Utvreni dug za nasljedni dio Hatidi, keri hadi Omerovoj, ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age (,) 30.000; (25) Utvreni dug mula Salihu za plau oko popisa dizje, po zakletvi (,) 36.000; (26) Utvreni dug erahor-auima za plau ( )72( ;086.4 ,) Utvreni dug maloljetnom Husejin-begu, sinu Hasan-begovom za jetimski imetak, po zakletvi (,) 132.000. Ukupno 23-27:................................................................... 225.464 51 (28) Utvreni dug zapovjedniku tobdija Dervi-begu za opskrbu konaka Redep-age zaduenog za popravak okrugle arhane i radova na kuli, po zakletvi ( ,) 106.000; (29) Utvreni dug bakal-bai za vrijednost indre, po zakletvi ()03( ;403.3 ,)

26

Haso Popara

Utvreni dug mumdiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska, po zakletvi ()13( ;082.7 ,) Utvreni dug pekarima za vrijednost hljeba ( )23( ;043.4 ,) Utvreni dug Tiro Abdurahmanu za plau, po zakletvi (,) 7.200. Ukupno 28-32: ....................................................................... 128.124 52 (33) Utvreni dug urijama za vrijednost urka ( )43( ;000.8 ,) Utvreni dug kujundiji Ivanu za izradu srebrene kabare, po priznanju nasljednika ( )53( ;000.3 ,) Utvreni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice, po priznanju nasljednika ( )63( ;000.4 ,)Utvreni dug Mehmed-efendiji za vrijed nost ebeta ( )73( ;042 ,) Utvreni dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana ( )83( ;069 ,) Utvreni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjee (.962 ,) Ukupno 33-38: .................................................................................... 16.469 53 (39) Utvreni dug hadi Mehmedu za vrijednost tahte, po zakletvi ()04( ;044.1 ,) Utvreni dug ato-zade (ati) Mehmed-agi za hardi bujuruldi, rukom Defteri Medmed-efendiji ( )14( ;000.6 ,) Utvreni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja), po zakletvi ( )24( ;026 ,) Utvreni dug hadi Mehmed-efendiji za zakup duana ( )34( ;486 ,) Utvreni dug Salihu za plau za slubu, po zakletvi (,) 2.940; (44) Utvreni dug usta Husejinu za suneenje djeaka ( .066 ,) Ukupno 39-44: ............ 12.344 54 (45) Utvreni dug Salih-agi za vrijednost tendere, po priznanju nasljednika (;064 ,) (46) Ponovo utvreni dug Dervi-begu za vrijednost panjaka i drugog ()74( ;000.61 ,)

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

27

Utvreni dug ejvan-zade hadi Mustafi. Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-pae, a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta, prema sainjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica. Umrli hadi Ali-beg je naplatio iznos od 677 groa ( ;084.261 ,) (48) Ostatak utvrenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabai, po zakletvi ( .000.21 ,)Ukupno 45-48:....................................................... 190.940 55 (49) Iznos od 790 groa za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvreno da ih je spomenuti umrli, dok je jo bio iv, bespravno uzeo od plaa novih vojnika Gradike, a na ime zapovjednitva nad prvim dematom novih farisa. /On je to mogao uiniti/ poto su plae novih vojnika Gradike za 1151. godinu dole zajedno sa plaama nove vojske Banje Luke i poto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjednitvo nad prvim dematom novih farisa ( ), 189.600; (50) Utvreni dug .../neproitano/... Hasanu za vrijednost indre ()15( ;044.7 ,) Utvreni dug Omer-agi za plau za slubu, po zakletvi ( )25( ;004.2 ,) Utvreni dug Sulejmanu za plau za slubu, po zakletvi ( .003.4 ,) Ukupno 49-52: ..................................................... 203.740 56 (53) Maloljetna robinja-slukinja Muferih, za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj. Ali-beg) poklonio svojoj eni Mevi-kaduni ( )45( ;000.51 ,) Ponovo maloljetna robinja-slukinja Aia, za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj eni Hatidi (

28

Haso Popara

)55( ;000.51 ,) Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groa je utvreno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom umrlom ( )65( ;006.54 ,) Utvreni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirina i soli, po zakletvi ( )75( ;064.9 ,) Utvreni dug Ibrahim-aginim tobdijama za hard-i rah (putne trokove) u eher Sarajevo (.002.7 ,) Ukupno 53-57: .................................................................................... 92.260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara, etrdeset hiljada, tri stotine i dvadeset pet aki .......................................................................................................... 1.340.325 58 isti ostatak za podjelu meu nasljednicima (aktiva - /minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara, sedamdeset dvije hiljade i pet stotina etrdeset jednu aku ....................................... 1.772.541 59 (1) Prvoj eni pripada ( )2( ;387 .011 :) Drugoj eni pripada ( )3( ;387.011 :) Sinu Omeru pripada ( )4( ;431.344 :) Prvoj keri pripada ( )5( ;765.122 :)Drugoj keri pripada (;765.122 :) (6) Treoj keri pripada ( )7( ;765.122 :) etvrtoj keri pripada ( )8( ;765.122 :) Petoj keri pripada (:) 221.567; (9) Nedjeljivo ( 5 :) aki. 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sainio i napisao Uzvienom Bogu ponizni Musa, kadija u gradu Banjoj Luci, bilo mu prosto. ( ) Peat:(neitljiv) 61 Poslije izvrenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se, kao odbici, morali unijeti u defter, kako sljedi. Napisano 15. dumade-l-ahira 1153. (7. augusta 1740.) godine (

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

29

) 62 (1) Nedavno je, za vrijeme uprave Bosnom, njegove ekselencije, sadanjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-pae, kome nema ravnog, utvreno da je spomenuti umrli hadi Ali-beg, dok je bio mutesellim, naplatio i ostao duan dvije plae za mutesellimluk koje mu nisu pripadale ( )u iznosu od 96.000. (2) Sudskim putem je utvreno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao duan Kato-zade (ati) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152. (10. aprila 1739. 29. marta 1740. godine) drali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaa ( ) u iznosu od 48.000. Ukupno 1-2 (slovima): Samo stotinu etrdeset etiri hiljade aki ............ 144.000 63 isti ostatak za podjelu meu nasljednicima ................................ 1.628.541 64 (1) Prvoj eni pripada ( )2( ;287.101 :) Drugoj eni pripada ( )3( ;287.101 :) Sinu pripada ( )4( ;431.704 :) Prvoj keri pripada (:) 203.567; (5) Drugoj keri pripada ()6( ;765.302 :) Treoj keri pripada ( )7( ;765.302 :) etvrtoj keri pripada ( )8( ;765.302 :) Petoj keri pripada (:) 203.567; (9) Nedjeljivo ( 5 :) aki. Peat:(neitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I - O hadi Ali-begu Groiu i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Gro-oglu (Groi), njihovom analizom, utvrdio sam da se radi o Ali-begu Groiu, ije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse. Iz treeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali, sin Abdulmennanov. Iz ovakve formulacije pouzdano se moe

30

Haso Popara

zakljuiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo, to se u potpunosti uklapa u Lopaieve navode.25 Da je mutesellim hadi Ali-beg, sin Dur-Alije, sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva, identian sa mutesellimom Ali-begom Groiem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine, govori injenica da na poloaju mutesellima u Banjoj Luci, iste godine, nisu mogle biti dvije razliite osobe sa istim imenom i da jo pri tome obje budu ubijene. Osim toga, oba dokumenta je sainio isti kadija Musa. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. br. A-101 i A-108) identian sa mutesellimom hadi Ali-begom, sinom Dur-Alije, sina Abdulmennana iz treeg dokumenta (v. br. A-4), i Ali-begom Groiem iz murasele kadije Muse, vidi se po tome to se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groa (162.480 aki) ejvan-zade hadi Mustafi, a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-pae. Mogue je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. godine bilo vie, ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnou moe tvrditi da ih je u 1738. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Groia navode se dvije ene: Meva-kadun, ki Mustafe, i Hatida, ki Murteze, maloljetni sin Omer, etiri punoljetne keri: Aia, Ummi Kulsum, Merjem i Hatida, te maloljetna ki Emina. Sina Omera rodila mu je ena Meva-kadun, a svih pet keri ena Hatida. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu keri bile udate. Ali-beg Groi je imao i treu enu ije se ime ne navodi. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila meu umrlima. Sudei po visini mehr-i muedela od 20.000 aki, koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine, ona mu je, najvjerovatnije, bila prva ena. Meva-kadun, koja je na ime mehr-i muedela dobila 12.000 aki, bila mu je druga, a Hatida sa mehrom od 8.000 aki, trea ena. Iz pozicije pod br. 23 u 50. redu, a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva), jasno se vidi da je hadi Ali-beg Groi imao i sina Ahmed-agu, koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca, bio meu umrlima. Sudei po Ahmedovoj tituli aga, moemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske, najvjerovatnije u sastavu banjaluke utvrde. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu),
25 26 Vidi: Radoslav Lopai, Biha i Bihaka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Vidi dokumenat br. A-4, u dijelu oznaenom kao (B-Pasiva), red 54, pozicija br. 47.

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

31

ije se ime ne navodi, na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Groia, zaraunato je 22.787 aki. Prema poziciji br. 24 u istom redu, njegovoj majci Hatidi, keri hadi Omera, eni Ahmed-aginoj i snahi hadi Ali-bega Groia, na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Groia, zaraunato je 30.000 aki. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. (25. februara - 6. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi, mu Meve-kadun, keri Mustafine.28 To znai da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj mua Ali-bega Groia, preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je, koliko je meni poznato, kao kadija slubovao u vie mjesta: elebi-Pazaru (Rogatici), Banjoj Luci, Tenju, Kamengradu i Bihau. To je sve to sam, na osnovu ovih dokumenata, o precima i direktnim potomcima banjalukog mutesellima i muhafiza Alibega Groia mogao saznati. Na osnovu navedenog, prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi:

27 28

29

Vidi dokumenat koji se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. ... ... O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (umiiu) vidi opirnije u: Haso Popara, Tri banjaluka arzuhala - prilog historiji Banje Luke, Anali GH biblioteke, knjiga XXVII-XXVIII, Sarajevo, 2008., str. 72.

32

Haso Popara

II- O hadi Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Groia prostirala sve do Bia. Iz dokumenata koja smo gore predstavili, vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. Pored ove dvije slube, Ali-beg Groi je, izgleda, sebi bio osigurao jo dvije titule: dizdara banjaluke tvrave i zapovjednika nad prvim dematom novih farisa. To se vidi iz pozicije br. 49 u 55. redu u odjeljku (B Pasiva). Ne znam da li je ove dvije posljednje slube (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-pae, dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. Naime, za aginsku slubu, makar mu ona pripadala i po nasljedstvu, morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu, a ovaj uputiti preporuku valiji, koji je to sve proslijeivao sultanu, odnosno Porti. Budui da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila oteana, moe se pretpostaviti da je ove dvije slube vrio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. Iz popisa njegovih dunika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Groi imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog, politikog, administrativnog, ekonomskog i vjerskog ivota. Budui da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. godine, za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su, ako ne svi, onda bar neki, sigurno bili sudionici spomenutog boja. U popisu se, kao Ali-begovi dunici, navode: Ibrahim-aga, kapetan Gradike,30 Ibrahim, aga demata onlija (gnll) i kapetan Banje Luke,31 Husejin, aga demata onlija32, Omer Fejzi-zade (Fejzi), odabaa,33 Mustafa, odabaa,34 Murataga, stari dizdar,35 Daud, aga prvog demata farisa, atik,36 akin Ibrahimbaa,37 Abdullah, aga martoloza,38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin, odabaa,39 Dervi-beg, zapovjednik tobdija40 i Ibrahim-aga, zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. 350 Vidi poziciju br. 351 Vidi poziciju br. 354 Vidi poziciju br. 359 Vidi poziciju br. 361 Vidi poziciju br. 362 Vidi poziciju br. 366 Vidi poziciju br. 368 Vidi poziciju br. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. 28

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

33

vjednik tobdija.41 injenica da se kao njegovi dunici za dizju navode: Misirli mula Omer,42 Mahmud, ehaja,43 Mustafa, subaa,44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje dizje, taksita i drugih daa. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadi Ali-bega Ope je poznato da su poloaji mutesellima, muhafiza, dizdara i vojnog zapovijednika (age), a moda i jo neki, na kojima se Ali-beg Groi nalazio, ekonomski bili veoma unosni. Zato ne treba uditi to je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo, kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa vrstim temesuk obveznicama. U svome posjedu je imao, ak, i pet robinja i jednog roba.46 Isto tako, iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva, u svome posjedu imao samo dvije knjige, i to jedan Mushaf i jedan Enam-i erif. Prema popisu njegove ostavine, isti ostatak za podjelu meu nasljednicima, nakon odbijanja svih trokova i dugova, iznosio je 1.628.541 aku. Iz nekoliko pozicija47 moe se sa sigurnou utvrditi da je tada 1 gro imao prometnu vrijednost od 240 aki i da se za 1 gro moglo kupiti trogodinje brave, a za 10 groa odraslo govee. Ako se isti ostatak za podjelu meu nasljednicima pretvori u groe (1.628.541 : 240 = 6.783,965), vidjet emo da se za taj iznos moglo kupiti 6.784 trogodinja brava ili 678,4 odraslih grla goveda. Uzme li se u obzir injenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne, pritisnute svakojakim nedaama: glau, ratnim stradanjima, epidemijama kuge, suama i poplavama, taj iznos se ini jo veim. IV- Unutraje prilike u Bosni u doba Ali-bega Groia Slobodno se moe rei da su u doba Ali-bega Groia unutranje prilike u Bosni bile veoma teke. Pored ratnih stradanja na svim stranama48, ope
41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. 57 Vidi poziciju br. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. 342 Vidi poziciju br. 336 Vidi poziciju br. 344 Vidi pozicije br. 237, 238, 254, 262, 328 i 329 u (A-Aktiva). Vidi pozicije br. 46, 49 i 55 u (B-Pasiva). Od 5.000 bosanskih spahija i 4.000 plaenika koji su 1727. godine otili na Perziju, sljedee godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaenih. Deset godina kasnije, 14. jula 1737. godine, u Oziji (Oakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska

34

Haso Popara

bijede i nestaice, Bosnom su se irile i epidemije raznih bolesti. Rauna se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20.000 Bonjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. Lavanin navodi da je u svakom veem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno.49 U jednoj nedatiranoj biljeci,50 po svoj prilici iz toga vremena, stoji zapisano: Od hadi mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on pie da u Bosni vlada velika epidemija kuge. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 denaza. Ispred Begove damije obje sofe i dvorite sve do adrvana su pune mrtvaca. ivi ne mogu stii da pokopaju umrle. Vlada velika nestaica hrane. Duani su zatvoreni. U Saraima nema ive due... Stanje u Bosni tih godina, najbolje oslikava Muhlisija, koji u jednoj predstavci kae: Naa je zemlja krevita i planinska, pa je neplodna, a ovo nas to je ostalo pravi smo bijednici. Ne obazirui se na ono to su nam, Boijom odredbom, zadnjih etiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme, ove je godine upravo u vrijeme etve navalio neprijatelj, pa je usjeve na Krajini posve unitio. A kako smo bili u ratu sve do zime, nije nam ni na um padalo da sredimo ito i ljetinu ni na drugim stranama, pa je i ona jo na zemlji propala. Tako se ne moe ni po kakvu cijenu nai hrane, pa je naom zemljom zavladala glad. Ako Vaa milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno, i to: za 10.000 vojnika koji se popisuju u ovom paaluku, za 10.000 vojnika sa strane i jo za 30.000 vojnika, mi nismo ni na kakav nain u stanju da se odupremo neprijatelju i da uvamo carske granice.51 Salih Sidki, Muvekkit biljei: Poetkom redeba ili 18. oktobra 1149. godine (1736) na Luindan, u Sarajevu i u kadilucima istono od njega, namjesto kie padao je snijeg u vidu crvene zemlje. Usljed velikih padavina, sve su vode i rijeke nadole. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Fou i ta god je bilo kua, duana i hanova oko nje, sve je sruila. Poruila je i odnijela uprije u navedenoj kasabi i u kasabi Gorade. Te godine napadao je veliki snijeg, a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio.52 V-Umjesto zakljuka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznou i umijeem kadija Musa sainio ovaj popis. On samim svojim izgledom plijeni panju i izaziva divvojska od 8.000 ljudi pod zapovjednitvom Beir-pae engia. Iste godine, bosanska vojska se, pod zapovjednitvom Hekim-oglu Ali-pae, nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom. Lavanin, Ljetopis... o. c., str. 128. Vidi rukopis br. R-384, fol. 49a, koji se uva u Istorijskom arhivu Sarajevo. Handi, Bosanski namjesnik..., o. c., str. 146. Salih Sidki Hadihuseinovi, Povijest Bosne 1..., o. c. str. 483.

49 50 51 52

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

35

ljenje itaoca. Iako sadri preko 430 pozicija, pisanih tako sitno da sam se u njihovom iitavanju morao sluiti lupom, popis je uraen krajnje korektno i pregledno. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica, kao to je, npr., kremen (akmak-ta) ija je vrijednost bila samo 6 aki.53 Svaki redak sadri 7-10 pozicija, pri emu je ispod svake pozicije navedena pojedinana vrijednost u akama, a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. U pojedinim pozicijama koliine su izraene u raznim mjerama za teinu i duinu, a vrijednost u pojedinanim cijenama, tako da je za izradu ovog popisa, pored poznavanja erijatskog prava, bilo potrebno i solidno vladanje matematikim operacijama: sabiranja, dijeljenja i mnoenja. Ako je meni trebalo dva dana da pomou digitrona prekontroliem tanost navedenih iznosa, mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popie, na javnoj drabi procijeni vrijednost, sve sabere i izrauna, a onda po sloenim erijatskim propisima pravedno podijeli meu nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu, koji sadri ukupno 371 poziciju, prvo je dat popis svih nekretnina, pokretnina i potraivanja od drugih lica, te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3.113.478 aki. Potom su u 62 pozicije popisani svi trokovi, odbici i dugovi prema drugim licima, a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine, tako da je, na kraju, za podjelu meu nasljednicima ostalo 1.628.541 aku, i to kako slijedi:
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. -Nasljednik Prvoj eni Mevi-kadun pripalo je Drugoj eni Hatidi pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj keri Aii pripalo je Punoljetnoj keri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj keri Merjem pripalo je Punoljetnoj keri Hatidi pripalo je Maloljetnoj keri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Aki 101.782 101.782 407.134 203.567 203.567 203.567 203.567 203.567 1.628.541 5

53 54

Vidi poziciju br. 309. Samo sam na nekolika mjesta naao sitnije pogreke koje sam u ovom prijevodu oznaio tako to sam iznad navedenog iznosa na margini, stavio novi iznos sa podvuenom crtom.

36

Haso Popara

Podjela je izvrena tako da je enama pripalo po 1/16, sinu 4/16, a kerima po 2/16. Podlogu za ovakvu formulu podjele meu nasljednicima kadija Musa je naao u tekstu Kuran: A vama pripada - polovina onoga to ostave ene vae, ako ne budu imale djeteta, a ako budu imale dijete, onda - etvrtina onoga to su ostavile, poto se izvri oporuka koju su ostavile, ili podmiri dug. A njima - etvrtina onoga to vi ostavite, ako ne budete imali djeteta; a ako budete imali dijete, njima - osmina onoga to ste ostavili, poto se izvri oporuka koju ste ostavili, ili podmiri dug.55 Budui da je Ali-beg Groi imao djece, enama je, prema citiranom kuranskom tekstu, pripala 1/8, a poto su ih bile dvije, pripalo im je po 1/2 od 1/8, tj. po 1/16. Sljedee pravilo u podjeli preostalih 14/16 izmeu sina i 5 keri je nalagalo da podjela bude izvrena tako da sinu pripadne koliko dvjema kerima, opet na osnovu kuranskog teksta: A ako su oni braa i sestre, onda e mukarcu pripasti dio jednak koliko dvjema enskima.56 Rjeenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16, a kerima po 2/16, s nedjeljivim ostatkom od 5 aki.57 Kljune rijei: Ali-beg Groi, Banja Luka, mutesellim, muhafiz, dizdar, aga, Hekim-oglu, Ali-paa; Dur-Ali; Abdulmennan; Musa, kadija, defter, popis, ostavina, nasljednici. Summary Three unpublished documents about Banjalukas Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Groi -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo, from the family umii from Banja Luka, there are three documents related to Ali-bey Groi. To our scholarly population up to now, it was only known that Ali-bey Groi was a representative (mutesellim) from Banja Luka, who
55 56 57 Kuran, an-Nisa, 12, prijevod Besim Korkut. Kuran, an-Nisa, 176, prijevod Besim Korkut. to se tie naina pisanja pojedinih rijei u ovom dokumentu, on je dosta neujednaen, posebno u zamjeni grafema , ,i ,tako da je rije ( staklo) pisana kao ,rije ( vrsta debele ohe) kao ,rije ( - tu, mjedovina, bronza, mesing) kao ,rije ( lea) kao ,rije ( uruk, nezdrav) kao itd.

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

37

was killed on duty in 1740; that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. dumade-l-evvel 1153 / 28. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. From these three unpublished documents, it is visible that Ali-beys father was Dur-Ali, son of Abdulmenna, which refers to his Christian origin. In the first document (defter) which was written on 27. rebiu-levvel 1151 /16. july 1737 by qadi of Banja Luka, Mehmed, in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha, is mentioned accomodation and 1.000 sheep, 100 cattle and 150 inika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737, on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha, talks about acquisition of 300 cattle, 2.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. Both of these documents were handed to Ali-bey Groi to carry out executions, since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737, one could predict that Ali-bey Groi was directly participated or involved in that battle. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740, and whose complete translation are given in Bosnian language, talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun, daughter of Mustafa and Hatida, daughter Murtezine, underage son Omer, adult doughters: Aia, Umi Kulsum, Merjem and Hatida and underage daughter Emina. From this document it could be seen that Ali-bey Groi, apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka, was also a military commander (dizdar and aga). In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga, capetein of Gradika, the second Ibrahim, commander (aga) of unit detachment onlija and capetein of Banja Luka, Husejin, aga of unit onlija, Omer Fejzi-zade (Fejzi), janitor in a large establishment (odobaa), Mustafa, odobaa, Murat-aga, old dizdar, Daud, aga the first unit of faris, aakin Ibrahim-basha, Abdullah, aga martoloza, and as his people of the trust is mentioned: Husejin, odobaa, Dervi-bey, artilleryman, Ibrahimaga, artilleryman, Husein odobaa. The fact that names such as Misirli mula Omer, Mahmud, representative of vezir or high official (ehaja), Mustafa, superintendent (subai), Ibrahim-aga and Osman-aga, was mentioned, show

38

Haso Popara

that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military, political, economical, religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740, it could be interesting for historians as well as etnographs. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in umii collection under the temporary number: A-108; A-101 and A-4.

Faksimil dokumenta br A-4

Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ...

39

40

Haso Popara

Aladin Husi

TEANJSKI VAKUFI
(s posebnim osvrtom na novane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naih gradova, posebno u 16. i 17. stoljeu, ve je u znaajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. Pri tome se uglavnom ukazivalo na razliite vakufske nekretnine. U drugom planu, vrlo esto ostajali su novani vakufi, koji su produavali i odravali ivot i funkcije mnogih zadubina, bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadubina ili drugih lica koja su eljela ojaati funkcije ili sam vakuf. Zavjetanje gotovine posebno je vano za manje zadubine iji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podii objekte iz ijih prihoda bi se vakuf finansirao. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na podruju Tenja u vie navrata dao je Adem Handi. Premda su ta istraivanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega, u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili irem podrju.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni, isti autor je obradio damije i mesdide u gradu Tenju.2 Njegova istraivanja, kao fundamentalna, posluila su kasnijim istraivaima da kroz razliita pitanja, u drugim kontekstima, daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima.3 I pored respektabilnih postignua u istraivanju prolosti toga kraja, historijski izvori nude nove mogunosti obogaivanja spoznaja te vrste. Neke vakufe, uprkos navedenim rezultatima, historijska literatura jo uvijek nije
1 Adem Handi, ,,Gazi Husrev-begovi vaku u Teanjskoj nahiji u XVI stoljeu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, II-III, Sarajevo, 1974., 161-174; Isti; ,,Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljee, Anali GHb, IX-X, Sarajevo, 1983., 207-217, Isti; ,,Dokumenat o prvom slubenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. godine, Anali GHb, XV-XVI, Sarajevo, 1990., 3-18. Navedeni radovi u: Adem Handi, Studije o Bosni, historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda, Istanbul 1994., IRCICA, Istanbul, 1994., 161-205. Adem Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia, IRCICA, Istanbul 1996., 38-41. Almir Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti teanjskog kraja, Teanj, 2005.; Mirza Hasan eman, Urbana antropologija Tenja 1461.-1878., Teanj, 2006.

2 3

42

Aladin Husi

registrirala. Na osnovu novih izvornih pokazatelja mogue je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljati ili pak rijeiti neke dileme jo uvijek prisutne u literaturi. Posebno je vano ukazati na sredstva u gotovini, njihov znaaj u odravanju tih zadubina, kao i na ukupni znaaj u drutvenom ivotu.4 Koritenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. Prvo, stimulirana je gradska privreda i drugo, vrlo vano, osigurana su sredstva za podmirivanje znaajnog dijela rashoda vakufa, odnosno njihovo neometano funkcioniranje. 1. ZADUBINE NASTALE U 16. STOLJEU 1. 1. Damija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni, osmanska vlast u Tenju uspostavljena je relativno kasno, tek prvih decenija (1512. ili 1520. godine) 16. stoljea. Odmah poslije toga podignuta je i prva damija, damija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvravi, i to njenom sredinjem dijelu. Kako je izvori, posebno u drugoj polovini 16. stoljea ne spominju, to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. No, treba imati na umu da se u tvravama nije uvijek radilo o veim objektima graenim namjenski, nego esto o adaptiranim objektima, ija veliina je ovisila o brojnom stanju posade, ali i kasnijoj namjeni. Drugo, to nisu nuno objekti od vrstih materijala koji bi bili dugotrajni, ije postojanje bi se arheoloki moglo lahko potvrditi, bez obzira to je rije o carskoj damiji. Navest emo primjer tvrave Skradin, ija damija je bila sagraena od drveta. Brzo je dotrajala da se u njoj ,,za vrijeme kie nije mogla obavljati molitva, te je 1543. godine upuena molba da se damija gradi od kamena. Meutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. godine, dakle vie od dvije decenije od upuivanja molbe. Predraun za zidove iznosio je ne ba visokih 15000 aki. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele ibenika i Skradina, dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. godine.5 Dakle, ni u Tenju damija nije morala biti od vrstog materijala. I pretpostavka oke Mazalia ukazuje da je damija, ukoliko je u kompleksu tvrave postojala, morala je biti drvena.6 Kako u Tenju, barem koliko je to
4 O znaaju vakufa kao kreditne ustanove opirnije u: Avdo Sueska, Vakufski krediti u Sarajevu, u svjetlu sidila sarajevskog kadije iz godina 1564./66., Godinjak Pravnog fakulteta u Sarejevu, II, Sarajevo, 1954., 343-378. MD, 139, 261-2. oko Mazali, ,,Teanj Glasnik Zemaljskog muzeja, NS, VIII, Sarajevo, 1953., 298-299.

5 6

Teanjski vaku

43

izvorima dokumentirano, posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna, najvie do etrdeset posadnika, to i spomenuta damija vjerovatno nije bila prostrana. Bez obzira na povremene sumnje, postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoe njeno postojanje i funkcioniranje. Izvori je izriito spominju kao ,,damiju unutar tvrave bez drugih pojedinosti. Iz tog spomena ve se vidi da joj je neophodna popravka krova.7 U Tenju se, dakle, nije radilo o veem objektu niti je za tim bilo potrebe. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovnitva kojega, barem u prvim godinama, nije bilo mnogo. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. Kao carska damija ona nije nastala kao vakufska zadubina, nego iz dravnih sredstava. Iz dravnih sredstava finansirane su i njene slube tokom 16. stoljea. U poetku imam je primao plau iz centralne dravne blagajne, i to 5 aki dnevno (godinje 1800), dok je kasnije i imam te damije dobio timar kao i ostali posadnici u tvravi. Sredinom 16. stoljea imamsku slubu u SultanSelimovoj damiji vrio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 aki godinje. Krajem toga stoljea (u drugoj polovini augusta 1597. godine) u Tenju se spominju dva imama, Hasan-efendija i ejh Mahmud-efendija.8 Niti za jednog nije izriito naglaeno u kojoj damiji obavlja dunost. ini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove damije. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veliina sakralnih objekata jeste odreen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Iako se ve od samog poetka osmanske uprave Teanj razvijao kao preteno muslimanski grad, broj muslimanskih domainstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao etrdeset domova.9 Tek poetkom druge polovine 16. stoljea broj muslimana znaajnije je porastao. Teanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domainstava. Vano je istai da je veina tog stanovnitva doseljena s podruja Zenice. Dio potjee i iz drugih mjesta, kao, npr., iz Visokog. U Teanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. Dakle, do sredine 16. stoljea, postojea damija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovnitva grada, pa i ue okolice. I pored toga, barem za osnovne potrebe, obavljanje pet dnevnih namaza, u prvoj polovini 16. stoljea podignut je jo jedan manji sakralni objekat, mesdid, dok je spomenuta damija u tvravi i dalje sluila za bajrame i dume.
7 8 9 MAD, 15730. MAD, 15730. TD, 211.

44

Aladin Husi

Kasniji izvori ukazuju da je, iako sultanska, i ova damija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. Ovakav vid vakufljenja u sluaju SultanMehmedove damije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglaeno pravno neutemeljenim, te poniteno. Vakuf Sultan Selimove damije u Tenju iznosio je skromnih 3400 aki.10 Budui da ga raniji izvori ne registriraju, vjerovatno je vakufljenje izvreno negdje u prvoj polovini 17. stoljea. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. Podaci o ovoj damiji u kasnijem razdoblju jo su rjei. Za sada doznajemo za jo jednu linost koja je u 18. stoljeu obavljala imamsku slubu u toj damiji. Godine 1755. bio je to stanoviti Mustafa-efendija, sin Jusuf-efendije.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut, navedeni nije bio samo imam damije, nego i muderris neke od medresa u Tenju. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz jo jednog razloga. On izrijekom potvruje mjesto damije: ,,...imam Sultan-Selimove damije u teanjskoj tvravi. Dakle, potvruje njen lokalitet, ali otvara i jo neke druge mogunosti. Budui da su mnoge slube, posebno one vojnog karaktera, bile nasljedne, a sluba u Sultan-Selimovoj damiji to jeste, tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. Manja je vjerovatnoa da je mogao naslijediti poloaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nuno ispuniti znatno vie pretpostavki. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba vre argumentirati. 1. 2. Mesdid i vakuf Sufi Orua Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadubina u Tenju predstavlja jedan mesdid podignut izmeu 1530. i 1540. godine od strane Sufi Orua. Izvori ga, meutim, spominju veoma kasno, tek 1604. godine. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdida i ivotu njegovog osnivaa.12 Vrijeme ivota Sufi Orua daje vrst osnov za potvrdu da je sagraen izmeu 1530-1540. godine. Naime, izvori iz 1540. godine govore da njegov osniva nije vie meu ivima. ifluk, ija oporeziva suma iznosi 350 aki, do 1540. godine ve je u posjedu Ferhad-bega, sina Iskender-subae, budueg teanjskog vakifa. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oru imao je znatno manji ifluk ija je
10 11 12 Osman Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju prije tri stoljea, Novi Behar, god. VII, (1933.-34.) br. 8-10, , Sarajevo, 1934., 126-127. Alija Bejti, ,,Prosvjetne prilike u Novom eheru polovicom osamnaestog stoljea, El-Hidaje VII, (1943.-1944.), 132. M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 49-50.

Teanjski vaku

45

oporezivost iznosila svega 140 aki.13 On je oito kasnije proiren kupovinom jer je rije o imunijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadubina. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom ifluku pripadale Gornje Ularice, Siva, Gojakovac i Prusika(?).14 To pokazuje da je materijalni poloaj spomenutog Orua znatno popravljen, te je mogao podii spomenuti mesdid. O spomenutom nema vie podataka koji bi upotpunili njegov ivotopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. Ipak, prefiks ,,sufi ukazuje da je pripadao nekom dervikom redu, no nije poznato kojem. Zanimljivo je da ovaj mesdid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. stoljea, iz ega su proistjecale naprijed istaknute sumnje ak i kontradiktorna tumaenja.15 On se prvi put spominje 1604. godine. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdidu, ...nova mahala mesdida Sufi Orua.16 Formiranje nove mahale ne znai nuno i tek podignuti mesdid. Do tada se ne zna nita ni o slubenicima ove zadubine. Slubu imama u spomenutom mesdidu obavljao je Hasan, sin Mustafin, a mujezin Muhjidin, sin Nesuha. Obje ove slube, imamska i mujezinska, finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdida. Osim podatka, da glavnica vakufa iznosi 20000 aki, drugih pojedinosti nema. Finansiranje je vreno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu, koji se kretao oko 10-11%. Uobiajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu, u ovom sluaju su izostali, kao i to da li su iz tih sredstava finansirane jo neke slube mesdida. Nita manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina, jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo jo 1640. godine. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog, krajem 17. stoljea, a na njegovom mjestu podignuta je jedna od damija. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za vie od 50%, i do 1640. godine iznosila je 31000 aki.17 Nema indicija da li je ovo poveanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. U svakom sluaju govori da je, bez obzira na nain tog poveanja, vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao.
13 14 15 16 17 MD, 540. TD, 212. M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 49-50. Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, III, prevela: Amina Kupusovi, Sarajevo, 2000., 362-363. O. A. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju prije tri stoljea, 126-127; Isti: ,,Teanj prije tri stoljea, Narodna uzdanica, Kalendar za 1942., Godina X, Sarajevo, 1941., 168.

46

Aladin Husi

1. 3. Damija i vakuf Ferhad-bega Najzaslunije ime za razvitak samoga Tenja bez sumnje je Ferhadbeg, linost poznata prvenstveno po izgradnji damije. Damija je, meutim, tek jedan u nizu znaajnih objekata to ih je podigao ovaj vakif. Bilo je poznato da je ,,Ferhad beg sin Iskender-subae kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. Uglavnom je bio poznat kao posjednik veeg broja ifluka u Bosanskom sandaku. Slubu je zapoeo kao timarnik sa 6754 ake 1516. godine, a ve 1530. taj iznos znaajno je povean na 16039 aki. Do 1540. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima, sa zeametom od 23199 aki.18 To je ono to se zna iz njegove vojne karijere. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omoguila da u Tenju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslunije pojedince za urbani razvitak grada. Moe se rei da je zahvaljujui njemu i zadubinama koje je podigao Teanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. Pronalazak vakufname u jednoj medmui, znaajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadubinama. Na margini spomenute vakufname stajala je biljeka teanjskog kadije, prepisivaa vakufname ,,Sultan-Sulejman Gzi-hn pdiahn uhti olu idi, ,,bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana.19 Dakle, sestri sultana Sulejmana i teti Gazi Husrev-bega.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Teanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. Vano je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabiljeku: ,,Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i isputanja. Prepisao ga je siromah Abdulkerim, kadija u Tenju (1)255 (1839/40), bilo mu oproteno. Naalost, drugih potrebnih podataka nemamo. Bilo bi vrlo znaajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. Oito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. stoljea navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta, posebno to je prepisivan od strane lica zaduenog za praenje zakonitosti. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina, objekata i zemljita te gotovine koju je dotini ostavio. Od objekata uvakufio je: damiju, mekteb, han (kua za putnike), mlinove s dva rvnja, 32 duana, dva vrta,
18 19 20 21 TD, 56, 157, 201. Muhamed dralovi, ,,Medmua Abdulkerima teanjskog kadije iz XIX stoljea Anali GHb, V-VI, 1978., 168. Isto, str. 168. NUBiH, RS, 832, 87.

Teanjski vaku

47

,,kuu sa dva komada zemlje blizu Usore.22 U kasnijim izvorima ,,obje kue se nazivaju karavan-saraj. Od zemljita uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavii, a drugu pored hana na Usori, zatim ifluk u Jablanici i agljeviima (kod Maglaja, izmeu sela Ripna-Trepa-Kosovo), i osim toga 30.000 dirhema gotovine.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uveavao svoj gotovinski iznos. Tada je oigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. Glavnica vakufa znaajno je umanjena, ali vie nema ni prihoda od duana, koji su tokom okupacije stradali. 1.3.1. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa inilo je 30000 dirhema (aki) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 aki godinjeg prihoda. Od zakupa duana ostvarivan je prihod od novih 1920, i zakup zemljita 1081 aku. Ovih nekoliko stavki, ve po samom osnivanju, vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 aki i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. Ovome treba pridodati i prihode iz agljevia i Jablanice iji porez je iznosio 996 aki.24 To znai da je ovaj ifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistjee da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. Ostalo je, meutim, jo rashoda, izdravanje karavansaraja, prostirke i osvjetljenja. Glavnica vakufa poetkom 17. stoljea iznosila je 56000 aki. Nije jasno kako je dolo do ovog ipak visokog porasta, uspjenim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa. Ako je glavnica davana pod interes (murbeha), to znai da je mogla donijeti priliv 5600 aki, zakup duana 3800, zatim ifluci i zakup zemljita oko 3500, to je inilo godinji prihod vakufa od oko 13000 aki. Veina tih sredstava ila je na rashode. Prva polovina 17. stoljea predstavljala je ,,zlatno doba Ferhad-begova vakufa. Glavnica je 1640. godine dostigla iznos od 127.811 aki. Dakle, uveana je za vie od dva puta. Prihode vakufa inili su: dobit od glavnice 18131 (14%), zakupa duana 3660, zakup zemljita 1081. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 ake. Pridodat uz glavnicu znai da je godinja
22 23 24 ,,...kua za putnike... u samom Tenju i ,,...kua sa dva komada zemlje u blizini Usore... 1604. godine ubiljeeni su kao karavan-saraji. M. dralovi, ,,Medmua Abdulkerima, teanjskog kadije, 177. TD, 157.

48

Aladin Husi

vakufska bruto-gotovina iznosila 150.683 ake. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. Slube vezane uz samu damiju i vakuf (imam, hatib, muallim, mujezin, mutevelija, pobira vakufskih prihoda, kontrolor), vakuf su stajale 13380 aki. Iz ostalih trokova koji, istina, nisu tako znaajni (2232 ake) vidi se da su ta sredstva ulagana na odravanje vakufa, popravak mekteba 114, prostirku damije 90, svijee (mukavve) 196, popravak damijskog krova 300, hanski potok 10, popravak harema 29, administriranje 460, eksere 33, druge metalne proizvode 400). Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljita po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez dravi (400 aki). I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario viak prihoda od 7260 aki. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. stoljeu znaajno osiromaio. Iz kontrole vakufa izvrene sredinom tog stoljea vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na neto vie od jednog stoljea umanjena za vie od tri puta. Iznosila je sada ve skoro skromnih 36840 aki. Razloga za tako to je vie. Prije svega, upad Eugena Savojskog, koji je ostavio teke posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Teanj. U mnogim sluajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname ,,okupacija u kojoj su stradale mnoge zadubine. I nekretnine ovoga vakufa su u znaajnoj mjeri devastirane. Svi duani su stradali i nisu vie donosili prihode vakufu. Ne spominju se vie ni 2 karavan-saraja, jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. stoljea voeni na tlu Bosne (1716-18, 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. Svemu treba pridodati i malo vie nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed ega su ei zahtjevi za kontrolom vakufa. Za vakufnamu se izriito kae: ,,Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. Meutim vakufnama je prilikom opsjedanja teanjske tvrave, usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala.25 Pokuaj poboljanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz poveanje novane sume zavjetanjem drugih lica. Sumu od 2000 aki namijenjenu za osvjetljenje damije uvakufila je Fatima, ki Ibrahimova. Dobit na novac donosila je 4535 aki prihoda, dok su najvei prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima agljevii i Jablanica, 12821 aka. Prema tome, vakufski prihodi iznosili su 17.356 aki i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. Dakle, na slube u funkciji ibadeta i obreda, troeno je (imam 10, hatib 4, mujezin 5, sallahan 2, muarrif 3, muallim 2 dnevno) 9360 aki, administriranje (mutevelija, nadglednik, pobira vakufskih prihoda) 2520, lice zadueno za prostirku 360 i
25 AP, TS, 224, NUBiH, RS 832, 87.

Teanjski vaku

49

osvjetljenje 180 aki. Suma u iznosu od 3000 aki izdvojena je i ovaj put za razliite popravke. 1.3.2. Funkcije Ferhad-begove damije Pored osnovne namjene i aktivnosti, dakle obavljanja molitvi, vakif je funciju vakufa postavio na znatno iroj osnovi. Ustanovio je brojne slube, koje su omoguavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje ire drutvene uloge. Pored imamske i hatibske, tu su jo muallimska, mujezinska, zatim sluba mutevelije i pobiraa vakufskih prihoda. Vakufnamom je ustanovljeno jo mnotvo drugih aktivnosti pobonog karaktera: uenje sure Jasin, poslije sabah-namaza, aereta poslije podne-namaza, sure Amme poslije ikindije, sure Mulk poslije jacijskog namaza. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju), zatim nadzorniku. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. stoljea neke su reducirane ili potpuno ukinute, odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. Prvo, imamsku i hatibsku slubu obavljalo je jedno lice, jedno lice uilo je Tebareke i Amme, ukinuto je uenje aereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje), ukinuta je naknada djelitelju, pobirau vakufskih prihoda. Dakle, sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih, poetkom 17. stoljea nalazimo dokumentirano 7 slubi u okviru vakufa. To su 1. imam i hatib, 2. mujezin, 3. ua Jasina, 4. ua sura Tebareke i Amme, 5. muallim, 6. mutevelija i 7. nadzornik. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade, to je razlog da se dalje ne spominju. Budui da je iznos vakufskih sredstava bio vei nego u vrijeme uvakufljenja, nije jasno zato je dolo do reduciranja. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao, od zakupa duana i zemljita. Reduciranje nadoknada za navedene slube znaajno je umanjilo izravne rashode damije, sa 28 na 18 aki dnevno ili na godinjem nivou sa 10080 na 6480 aki. To znai da su rashodi umanjeni za oko 36%. Godine 1640. spominju se sljedee slube: imam, hatib, mujezin, muallim, mutevelija, pobira vakufskih prihoda i nadzornik. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira uenje Kurana poslije namaza ( Jasin, Tebareke, Amme). Oigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. Osim ve ustaljenih, imama, hatiba, mujezina, muallima te administratora vakufa, mutevelije, nadglednika, pobiraa vakufskih prihoda, sredinom 18. stoljea damija je dobila i neke nove profesionalne slube: uaa sale, muarrifa i lice zadueno za prostirku.

50

Aladin Husi

1.3.3. Imami i hatibi Ferhad-begove damije Vakufnamom je izriito odreeno da damija ima slubu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. Meutim drugi izvori 16. pa i poetka 17. stoljea ne spominju imama i hatiba odvojeno. To barem privremeno znai objedinjavanje te dvije slube. Izvor s poetka 17. stoljea je eksplicitan, plaa ,,imama i hatiba, dnevno 5. Dakle, jedno lice je obavljao predvoenje svih namaza, dnevnih, sedminih (dume) i godinjih (bajrama). Do 1640. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih slubi imama i hatiba. Hatib je dnevno dobijao 6 aki (godinje 2160 aki), dok je stavka za imama iznosila 12 (godinje 4320) aki. To znai da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba, to je pomalo neoekivano. Ovo poveanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa, koje je evidentno u 17. stoljeu, to je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa. Vakif je takvu mogunost ugradio u tekst vakufname. ,,Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu, njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se to povea od novca kao i prihoda od ifluka, daju kao poveanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema, i to nakon plaanja resuma za spomenuti ifluk kao i ono to se povea od etve.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoranja prilika, te plae neznatno smanjene. Tako je imam u 18. stoljeu dnevno primao 10 (godinje 3600), a hatib 4 (1800) ake. Zanimljivo je da je plaa hatiba ipak mala. Ako se uporedi sa drugim slubama, onda je potpuno neoekivano da hatib ima plau manju od mujezina za jednu aku (godinje 360 aki), ili pak da je plaa hatiba samo za jednu aku vea od plae muarrifa. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angamanom u medresi ili u nekoj drugoj slubi. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama, ali se ipak moe ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma irokom vremenskom okviru slubovali u Ferhad-begovoj damiji. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove damije po njenom podizanju. Budui da se kao imam i hatib spominje i 1565. godine Mustafa, sin Turhana, to znai da je i tada bio na slubi u ovoj damiji.27 Iz vakufname se nasluuje da je predvieno da sluba hatiba bude nasljedna. Ta odredba glasi: ,,...Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu, njegovoj djeci i djeci njegove djece... Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tenju 1597. godine, vjerovatno je ejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove damije.
26 27 M. dralovi, ,,Medmua Abdulkerima, teanjskog kadije, 178. TD, 435.

Teanjski vaku

51

Poetkom 17. stoljea imam ove damije bio je Abdulkerim. Sredinom 17. stoljea u Tenju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. Nije, meutim, navedeno ko u kojoj damiji obavlja hatibsku dunost. Kao hatibi navode se: Mehmed-elebija, Omer-efendija, Omer-hoda, Jusuf -hoda, Daferhoda, i Ebu Bekir-elebija. Meu spomenutima je i hatib Ferhad-begove damije. Sljedei poznati podatak potjee iz 1765. godine kada se kao imam Ferhad-begove damije spominje Mustafa.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772.) hatib Ferhad-begove damije bio Mehmed. 1.3.4. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Mogue je ukazati na neka imena mutevelija, najodgovornijih slubenika vakufa. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. godine bio je Mula Hasan, kojega je vakif lino imenovao za upravitelja. Atribut ,,munla ukazuje da je rije o uenom ovjeku, vjerovatno naibu kadije Broda u Tenju. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan.29 Na samom poetku 19. stoljea (1804. g.) Osman, sin Fejzullahov, vrio je dunost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (damije).30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge potekoe, pokuaje uzurpacije vakufske imovine. Jednu parcelu vakufa 1765. godine pokuali su otuiti ak i neki visoko pozicionirani slubenici pokrajinske administracije, neki Tahir, katib bosanske defterhane, zatim Mustafa i Salih iz Travnika. Dotini su dva puta gubili spor na sudu. Najzad su nastojali da visoke trokove mubaira prebace na teret vakufa, to im zalaganjem mutevelije nije polo za rukom.31 Iako je u ovom sluaju mutevelija odigrao znaajnu ulogu, ipak se ini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene, kada je u pitanju interes vakufa. Naime, jedan od mutevelija 1786. godine spreavao je obnovu izgorjelih duana Ferhad-begova vakufa trojici Tenjaka: Mustafi, Aliji i Mahmudu, sinovima Ahmedovim. Njihov otac uivao je duane, koje prije smrti nije uspio obnoviti. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objanjeni, ini se da su ipak ili na tetu vakufa.32

28 29 30 31 32

MD, 85, III, 12. MD, 85, III, 211. MD, 85, VII, 352. MD, 85, III, 12. MD, 85, VI, 89.

52

Aladin Husi

2. VAKUFI NASTALI U 17. STOLJEU 2.1. Prva polovina 17. stoljea U 17. stoljeu u Tenju je utemeljen vei broj novih vakufa. To govori da se Teanj razvijao intenzivnije nego to je to sluaj u 16. stoljeu. Ono to se namee kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novanih vakufa. Pored ve ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. stoljea spominju se vakufi: hadi Omerov, kadije Ali-efendije, Ali-begov, Ahmed-begov, Osmana Apansuza, kadije Alaudin-efendije, hadi Nesuhov. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tano uvakufio, osim to je naglaeno da je rije o damijskim vakufima. U to vrijeme Teanj je imao etiri damije: Sultan-Selimovu, Ferhad-begovu, Hadi Omerovu i Hadi Nesuhovu te 2 mesdida: Sufi Orua i Hajdar-hana. Ostaje nejasno zato ostale damije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira, to ne treba iskljuiti. Po iznosu visine novanih vakufa tih 6 hatiba, mogli bi slubovati u sljedeih 6 damija: Ferhad-begovoj, Omer-begovoj, Kadije Ali- efendije, Ali-begovoj, Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj.33 To bi znailo da je u prvoj polovini 17. stoljea moglo biti podignuto pet novih damija u Tenju. Pored toga to su neki od vakifa svoja novana sredstva uvakufili i za objekte sagraene u 16. stoljeu, pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivai, ali i drugi pojedinci, motivirani injenjem dobra odreuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. stoljea, sasvim pouzdano podignute najmanje jo dvije damije, Damija hadi Omera i Damija hadi Nesuha, kao i jedan novi mesdid koji je podigao Hajdar-han. Sudei po iznosu glavnice vakufa od 92000 aki proistjee da je damija hadi Omera, poslije Ferhad-begove bila najznaajnija. Najvei sljedei iznos za damije predstavljao je hadi Nesuhov vakuf od 44000 aki, kao i Ali-begov od 43000. Ovaj Ali-beg osniva je i medrese u Tenju, za koju znamo da je postojala 1637. godine.34 Jo dva novana vakufa imali su vee glavnice, i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. Treba istai da je novani iznos od 52000 aki to ga je uvakufio Mustafa, sin abanov, u korist mekteba, bio najvea uvakufljena
33 34 O. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju, 126-127; O. A. Sokolovi, ,,Teanj prije tri stoljea, 168. Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave, Mostar, 1999., 241.; A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 52.

Teanjski vaku

53

suma u tu svrhu. Osim toga, poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadi Omerove damije, po ekonomskoj snazi, predstavljao je trei vakuf u Tenju. Njemu treba pridodati takoer iznos to ga je uvakufio hadi Hasan, takoer za obrazovanje. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji, hadi Aliefendije i hadi abana po 12000 te hadi Sulejmana 10000. Ostatak vakufa su sitni vakufi. Meutim, treba naglasiti da se meu vakifima pojavljuju i etiri ene o emu e u nastavku biti posebno rijei. Tako je ve prije polovine 17. stoljea u Tenju funkcioniralo ukupno 34 manja ili vea novana vakufa, ija namjena je bila razliito definirana od strane vakifa. To govori da je Teanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. 2.2. Struktura novanih vakufa sredinom 17. stoljea Ukupna novana suma akumulirana u razliitim vakufima iznosila je 614833 ake. Ovisno od interesovanja, pod jednakim uvjetima davana je mukarcima i enama, muslimanima i nemuslimanima, trgovcima, zanatlijama, poljoprivrednicima. Znaaj ove sume mogue je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. Naturalne i novane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tenja prosjene veliine 31 domainstva, po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 aki. To znai da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati priblino u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali, dobit se nije mogla kretati ispod 10%. Iz prorauna se, meutim, vidi da je ponekad dostizala i 15%. To znai da su spomenuti vakufi sredinom 17. stoljea po tom osnovu mogli da donesu prihod izmeu 60000-90000 aki godinje. Dakle, najmanje koliko su iznosile novane i naturalne obaveze stanovnitva 21 vakufskog sela u okolici Tenja poetkom stoljea. Dobitak je uglavnom pokrivao trokove raznih slubi, bilo da je rije o slubama neposredno uz damije, dakle ibadete ili na slubenike koji brinu o vakufima (mutevelije, nadzornike i sl.) ili materijalne trokove odravanja tih objekata, prostirku, osvjetljenje, popravke i slino. Kada se uvakufljena novana suma sagleda u cjelini, odnosno po namjeni, dobijemo sredstava rasporeena na sljedei nain: najvie gotovine uvakufljeno je za damije i mesdide, to u predvianju mnogih vakifa podrazumijeva i odravanje, popravke, prostirku i svjetlo. Takvih vakufa bilo je deset. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 aki, ili 68% ukupne sume novanih vakufa u Tenju. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe, 170068 aki ili 28%. Treba imati na umu da su i trokovi

54

Aladin Husi

mekteba znatno manji u odnosu na damije, koje su imale i po tri-etiri slube, a nekad se taj broj kretao i do 7. Najvea stavka za mektebe predstavljala je plaa za muallima, ali su i objekti bii laki za odravanje. Skoro simbolina suma, u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe, odravanje infrastrukture, puteva, esmi, hana, damije i rasvjete, 24920 ili 4%. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine damije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje, kao i za odravanje i popravke. Ova struktura nainjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. 2.3 Hadi Omerova damija Jedini spomen ove damije nalazimo 1640. godine.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. Kako se ista ne spominje u 16. niti prvih godina 17. stoljea, to znai da je mogla nastati u drugoj ili treoj deceniji 17. stoljea. Zanimljivo je da je A. Handi uope ne spominje, dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje.36 Najvjerovatnije da je poslije Damije sultana Selima i Ferhad-begove, trea damija po redoslijedu nastanka u Tenju. Iz visine vakufa, proistjee da je po znaaju to bila druga damija u Tenju. Naime, njen vakuf, dodue gotovinski, nadilazio je sve druge (92000 ake) to znai da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadrajan, iz ega je proistjecala potreba i veih sredstava, koja su ili hadi Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. Kako kasniji izvori ne spominju ovu damiju niti njen vakuf, znailo bi da ona nije preivjela napad Eugena Savojskog. Teko da tako znaajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. stoljeu da se odrao. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagraena neka druga damija. 2.4. Nesuhova ili Kapa damija Osim konstatacije da je postojala, u literaturi se ne ukazuje na druge podatke, posebno ne na vrijeme nastanka.37 Izvori je spominju ve 1640. godine. Dakle, nastala je u prvoj polovini 17. stoljea. Premda je spominju vrlo rijetko, i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaivanje spoznaja o
35 36 37 A. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju, 127.; Isti; ,,Teanj prije tri stoljea, 168. A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 42, M.H. eman, Urbana antropologija Tenja, 75. A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 40, A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 42, M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 73-74.

Teanjski vaku

55

njoj. Vakufska gotovina iznosila je 44000 aki. Poruio je Savojski, a kasnije je ipak obnovljena. Ali-efendija, sin abanov, u njoj je 1743. godine, slubovao kao imam.38 Zanimljivo je da se neto kasnije ne spominje niti damija niti njen vakuf. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. stoljea. Izvori iz 19. stoljea ipak potvruju njeno kasnije postojanje, odnosno njenu obnovu.39 2.5. Damija spahije Mehmeda Damija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. godine. Ona se spominje jo jedanput znatno kasnije 1773. godine, to sugerira da je ili preivjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Ponekad se neosnovano poistovjeuje sa Nesuhovom damijom.41 2.6. Damija ejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. godine istovremeno kada i damija spahije Mehmeda.42 Takoer se spominje u dokumentu o medresi iz 18. stoljea. Osim to se vidi da je osniva Hasan-efendije bio imam i proelnik nekog od dervikih redova, o damiji kao i osnivau ne zna se nita drugo. 2. 7. Vakuf damije Ishak-bega, sina Ali-begova Postojea literatura uope ne spominje ovu damiju. Iz raspoloivog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. stoljea. Ona je imala i svoj vakuf ija glavnica je prvobitno iznosila 33600 aki, uvakufljena od strane osnivaa damije. Za istu je i drugi dobrotvor, Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 aki, namjenivi da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja damije. Time je ukupna novana suma vakufa iznosila 36000 aki.43 Koritenje sredstava vakufa donosilo je godinji prihod od 5040 aki. Novac su koristili uglavnom posadnici teanjske tvrave, i to azapi (konjanici) Mustafa-aga,
38 39 40 41 42 43 H. ar-Drnda, Sidil teanjskog kadiluka 1740-1752, Sarajevo, 2005., 67. VUMA, 18; A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 41, M.H. eman, Urbana antropologija Tenja, 75. BOA, Kamil Kepeci Tasni deft. br. 2425; Ekrem Hakki Ayverdi, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri, Yugoslavya, II c, 3. kitab, Istanbul, 1981., 432. A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 40, A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 42. BOA, K K Tasni deft. br. 2425; E. H. Ayverdi, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri, II, 433. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju neto nii zbir.

56

Aladin Husi

Uvejs-ehaja, Husein-beg i ostali. Iz tih sredstava finansirane su sljedee slube damije: imam dnevno 3 ake, hatib 3, mujezin 3. Svaki od njih je, dakle, za slubu dobijao po 1080 aki. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identine. Ne iznenauje za imama i hatiba, ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina, to je ipak pomalo neobino. Iz injenice da je imala imama i hatiba, te mujezina, vidi se da je rije o znaajnijoj damiji. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih damija ili mesdida koji nisu ouvani. Za rukovoenje vakufom, mutevelija hadi Hasan-efendije takoer je imao naknadu od jedne ake dnevno, dakle godinje 360 aki. Iz rashoda se vidi da je uz damiju postojao i mekteb za ijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 ake ili 1440 godinje.44 Taj podatak potvruje da se ipak radilo o znaajnijem vakufu. 2.8. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. Smatralo se da je sahat-kula u Tenju sagraena 1703/1704. godine.45 Kako su nakon Karlovakog mira poduzeti znaajni napori na dogradnji tvrave, podizanju tzv. donjeg dijela grada, pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagraena i sahat-kula. Iako veoma oskudni, i jo uvijek nedovoljno precizni, nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. stoljee, dakle prije opsade Tenja u vrijeme Eugena Savojskog. Za vakufnamu ovoga vakufa se izriito kae da je nestala za vrijeme okupacije. Prema tome, i vrijeme podizanja sahat-kule treba traiti u 17. a ne u 18. stoljeu. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tenju. Glavnica zavjetanog vakufa iznosila je 24.000 aki, o kojemu je brinuo mutevelija, Mustafa, sin Ibrahima Hodia. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava, odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je zaloio svoju bau. Iz iznosa godinjeg prirasta 3600 aki proistjee da je novac davan uz prirast od 15%. Ovaj vakuf zanimljiv je iz jo jednog razloga. Bio je namijenjen za odravanje sahat-kule u Tenju. Iz prirasta vakufa finansirano je struno lice za odravanje i opravku sahata na kuli. Dnevna plaa, u odnosu na druge slube, posebno imamsku ili hatibsku, bila je visoka, i iznosila je 10 aki.
44 45 AP, STK, 223, NUBiH, RS, 832, 87. Hamdija Kreevljakovi, ,,Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Nae starine 4, (1957), 26; H. Kreevljakovi, Izabrana djela, II, Sarajevo, 1991., 502; . Mazali, Teanj, 300.

Teanjski vaku

57

Dakle, inkasirao je 3600 aki godinje.46 Tolike plae imali su samo imami Ferhad-begove damije. 3. VAKUFI NASTALI U 18. STOLJEU 3.1 Damija hadi Alije, sina Hasanova (Tabaka) O ovoj damiji postoje malobrojni i uopeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. Na osnovu vakufske dokumentacije ,,iz 18. stoljea znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdid koji je utemeljio ,,Amasyalu hadi Alija, tabak porijeklom iz Amasije.47 Kako se iz navedenog, osim naziva mesdida i imenovanja slubenika u njemu nita drugo nije moglo razaznati, pretpostavljalo se ,,da je sagraen i znatno ranije. Iz kasnijih podataka mogue je doi do neto preciznijih datacija. Naime, taj mesdid nastao je poetkom 18. stoljea i do 1741. godine ve je bio pretvoren u damiju. Tada se izriito spominje kao damija, ali bez imena. U stvari, spomenut je samo ,,Hasan-efendija, imam damije Tabhana.48 Oigledno je ovaj imam bio uen i vrlo ugledna linost u lokalnoj sredini. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa ,,ponos imama.49 Dakle, ovaj objekat prvobitno je bio sagraen kao mesdid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u damiju. Takva praksa je ve poznata i u nekim drugim sluajevima. Mala je vjerovatnoa da su u toj fazi razvitka Tenja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta, dakle i mesdid i damija, i to sa istim imenima osnivaa. Dileme oko ove damije djelimino rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci ,,hadi Alije, sina Hasan-efendije 17. jula 1753. godine. Vakif za damiju ostavlja novani vakuf u iznosu od 250 groa(?). U prisustvu ,,uglednih ljudi koji su posvjedoili oporuku koju je vakif ostavio na samrti, pisao ju je teanjski kadija Husein. Jedan od tih uglednika je hadi Hasan-efendija sin Husein-efendije. To je, vjerovatno, imam koji se i 1741. godine spominje kao imam damije u mahali Tabhana. To bi znailo da je bio imam neprekidno vie od deset godina. Osim njega prisutni su jo imam i hatib hadi Salih-efendije, sin hadi Mustafe i Ibrahim Behlilovi. Iz imo46 47 48 49 AP, TS, 224-225, NUBiH, 832. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39-40. H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 53, 130. H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 53.

58

Aladin Husi

vine izdvojeno je 250 esedi groa, da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11,5%, uz siguran zalog i vrste jemce. Samo uz ta dva uvjeta doputeno je novac davati na koritenje. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaanje imama damije za obavljanje 5 vakata i dume, dakle imamet i hitabet dnevno po 6 uruk aki (godinje 2160). Ostalim slubenicima, mujezinu 3 (godinje 1080), licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) uruk ake. Ukupan rashod za slubenike vakufa iznosio je 4680 aki. Ostatak prihoda, nakon podjele plaa definiran je u druge svrhe, osvjetljenje, popravku i prostirku. Viak novca odreen je u dobrotvorne svrhe. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bliim srodnicima. Za muteveliju odredio je svoga bratia Osmana, sina hadi Hasana, a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vrile su vakifove odrasle keri Sakina i Emina.50 U kontroli vakufa izvrenoj 1757. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 aki. Uz Ferhad-begov bio je to najznaajniji vakuf u Tenju u 18. stoljeu, ak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrave u Tenju, i to Ahmed-age, dakle zapovjednika tvrave, njegovog pomonika Ibrahima, Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). Godinji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 aki (dakle davan je pod 15%). Rashodi su plaa imama i hatiba 6 aki dnevno (2160), mujezina 3 (1080), lica koje brine o prostirci 1 (360), mutevelija 3 (1080). Ostatak prihoda od 4320, prema volji vakifa, utroen je za prostirku, osvjetljenje, popravke i ureenje damije. Te su stavke, dakle, iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih slubi vakufa.51 Iz jedne predstavke upuene iz Tenja 1772. godine, kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadi Alijine damije po imenu Ahmed. I to je uz hatiba Ferhad-begove damije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. I to dovoljno govori o njenom statusu. Spomenuti Ahmed hatibsku dunost obavljao je najmanje do 1780. godine.52 3.2. Defterdarova damija Historijska literatura jo uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj damiji. Ona se ne ba dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao ,,damija Mustafa-pae, nastala prije 1640. godine.53 Njen naziv ,,Defterdarija
50 51 52 53 AP, TS, 50-53, NUBiH, RS 832, 23. AP,TS, 219-220, NUBiH, RS, 832, 86. MD, 85 VI, 181. A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39.

Teanjski vaku

59

vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-pae Defterdarije-Sarajlije, bosanskog valije (1780-1785). Godina (1781), ime Abdullah-paa, posebno atribut ,,Defterdarija inili su se dovoljnim za neka rjeenja o njenom nazivu. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba neto korigirati. Budui da je izvori iz 17. stoljea pod imenom Mustafa-paina ne registriraju, njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. stoljee. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput, i to 1757. godine. Nije poznato ni puno ime njenog osnivaa, jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za ,,Deftedarovu damiju. Budui da je spomenuta damija imala sredstva samo jednog vakifa, moglo bi se pretpostaviti da je rije o ne tako davno podignutoj damiji. Iako jo uvijek bez dovoljno jake argumentacije, posebno izostankom izvorne potvrde, mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu damiju podigao Ahmed, bivi kadija Tenja. Ta se pretpostavka zasniva na injenici da se navedeni kao kadija Tenja spominje 1740-42. godine, u razliitim varijantama, ali punog imena Ahmed Seid Defterdarevi.54 Premda moe biti koincidencija, u imenu oca, vrlo indikativnim se ini da je veu sumu novca za ovu damiju uvakufila ,,Fatima, ki Ahmedova. Iz zavjetanih sredstava potpuno je jasno da je rije o osobi koja je pripadala viem sloju drutva. Po pretpostavci, to bi mogla biti ki biveg kadije, koja je eljela osigurati funkcioniranje zadubine njenoga oca. U svakom sluaju, nije zanemariva povezanost Defterdarove damije sa porodicom Defterdarevia, iji dio je i spomenuti kadija. Vakuf ove damije bio je u gotovini u iznosu od 28800 aki to ga je uvakufila ,,Fatima, ki Ahmedova. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdravanje spomenute damije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. Godinja dobit iznosila je 4320 aki, to znai da je novac davan uz prirast od 15%. Ukupna novana masa time bi dostigla 33120 aki. Iz tog prirasta, kako je vakufnamom bilo definirano, finansirane su slube imama 5 aki dnevno (godinje 1800), hatiba 3,5 (1260), mujezina 2,5 (900). Godinji trokovi slubi su, dakle, iznosili 3960 aki, dok je ostatak od 360 aki, prema odredbi vakufname, troen na osvjetljenje damije. Sredstva ovakog vakufa na koritenje uzeo je poduzetnik Husein Karahoda. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. Oigledno da se radilo o znaajnijoj damiji, budui da je imala slubu imama i hatiba.55 Osim toga, po izno54 55 H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 20, 23, 33. AP, TS, 220, NUBiH, RS, 832, 86.

60

Aladin Husi

su vakufa u gotovini sredinom 18. stoljea tek je neto malo zaostajala za Ferhad-begovom damijom. 3.3. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova damija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja, Sejjida-Sulejmana, koji ju je obnovio 1863. godine. ak se pretpostavlja da bi mogla biti identina sa damijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili, moda, damijom ejha Hasan-efendije, koja se spominje samo 1773. godine.56 Vrijeme gradnje damije nije poznato, osim uobiajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tenju.57 U svakom sluaju, njeno podizanje treba traiti u prvoj polovini 18. stoljea. Najranija vijest o damiji u mahali Harman (Guvnu) potjee iz 1753. godine. Jedini podatak, zapravo, spominje ,,Aliju, sina Jusufova, imama demata Harman.58 Naalost, nije poznato ime damije, prema tome ni njenog osnivaa. 4. ENE VAKIFI U TENJU Prvi podaci o enama vakifima datiraju iz 1640. godine. Meu dobrotvorima pojavljuju se: Selima, Hasna-hatun, Emina, Habiba-hatun i Kademah. Iako je rije o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra, neophodno ih je posebno istai. Meu spomenutima, najvei iznos zavjetala je Emina 4800 aki dok je najnii od 2000 uvakufila Kademah. Ostale su imale identine sume od 2400 aki. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje, za mektebe. Ovdje emo posebno izdvojiti i naglasiti ve spomenuti vakuf Fatime, keri Ahmedove. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. godine. Ona je za Za Defterdarovu damiju ona je uvakufila 28800 aki. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute damije, imam, hatib, mujezin i osvjetljenje damije. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode damije. Umi Kulsum, ki Velije, zavjetala je damiji u Lepenici 5000 aki. O ovoj damiji zna se tek toliko da ju je sagradio ,,Hasan-hoda.59 Imam te damije bio je Hasan, sin Hasanov, ujedno i korisnik spomenutih sredstava. Godinji prirast bio je 750 aki, dakle murabeha je iznosila 15%, iako
56 57 58 59 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39-40. A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 43-44. AP, TS, 45, NUBiH, RS, 20 MD, 85/III, 370.

Teanjski vaku

61

se uvijek naglaava ,,po najnioj stopi od 11,5%. Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u slubi u gradskim i seoskim damijama. Iako su i u Lepenici postojale odvojene slube, imama i hatiba, imam je dobijao tek neto vie od jedne aku dnevno (godinje 400), dok je hatib nije dobijao ak ni punu aku (godinje 350). Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. godine jo nije imao napisanu vakufnamu.60 Kasnije je i u ovoj damiji, izgleda, barem privremeno reduciran broj slubenika, jer se 1775. godine, Salih spominje kao ,,imam i hatib damije u selu Lepenica.61 Brzo potom, 1777. godine vidimo da u istoj ipak slue dva imama od kojih je kao drugi imam damije Ahmed. sin Alije.62 Iste se godine kao imam damije u Lepenici javlja i Dervi Hasan.63 Sredinom 18. stoljea Fatima, ki Ibrahimova uvakufila je 2000 aki za Ferhad-begovu damiju. Ta sredstva prema njenoj elji bila su namijenjena za osvjetljenje damije. Sredstva tog vakufa na koritenje uzeo je odobaa Semiz Ahmed. 5. MUSALLA Nedostatak izvora ne doputa definiranje ueg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tenju. Otuda je u literaturi do sada 1537. godina postavljena kao jedan od moguih povijesnih meaa njenog uspostavljanja.64 Razlog takvoj dataciji jeste injenica da je Ebu Suud upravo te godine u praksu uveo obavezu traenja dozvole od sultana za postavljanje musalle.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf.66 Meutim vakufnamom uope nije spomenuta, vjerovatno to u to vrijeme nije bila jo ni ustanovljena. Nema je ni u rashodima vakufa. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti, i pridodati spomenutom vakufu. Budui da je prvi put izvori registriraju tek 1604. godine, tada ve kao vakuf damije Ferhat-bega, to znai da je mogue odrediti i drugi mea.
60 61 62 63 64 65 66 AP, TS, 221, NUBiH, RS, 832, 87. MD 6 (85/III, 195). MD 69 (85/III, 417). MD, 152, (85/III, 370). A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 45-46. Duanka Bojani, ,,Musale u balkanskom gradu, Islamska misao, br. 138, XII, 1990., 38. M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 85.

62

Aladin Husi

Budui da je jedan od uvjeta ,,mnogobrojnost muslimanskog stanovnitva onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. stoljea, ak i kraj, a nikako u sredinu. Sakralni kapaciteti do 1565. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. Naime, do sredine 16. stoljea Teanj je jo uvijek maleno mjesto, veliine veeg sela, sa 65 domainstava. Ako k tomu dodamo jo i da u tim domainstvima ima 27 nemuslimanskih, onda se ponueno teko moe prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. Situacija nije bolja ni u okolici Tenja. Kako je ve 1559. godine zavrena gradnja Ferhad-begove damije, ini se da ak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. Ferhad-begova damija sa damijom u tvravi, te jo jednim mesdidom, mogla je jo uvijek zadovoljiti potrebe grada, ak i ue okolice. Posebno to je Teanj jo 1565. godine relativno mala kasaba, sa 159 domainstava. Kako se Teanj krajem 16. stoljea pribliio broju od 300 domainstava, a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou, oito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe, te je musalla predstavljala veoma praktino rjeenje. Posebno to je ve i u okolici Tenja, posebno uoj, veinom muslimansko stanovnitvo. Zato bi, s obzirom na navedene okolnosti, vrijeme ustanovljenja trebalo traiti na samom kraju 16. stoljea. Naime, ne spominje se u vakufnami 1559. godine, to bi moralo biti naglaeno, ali se spominje 1604. godine. Iz istog vakufa, i to gotovine, izdvaja se nedefinirana suma za odravanje ,,musalle. 6. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tenju mektebi postojali uz damiju Selimiju (tvravsku), mesdid Sufi Orua, kao i uz sve kasnije podignute damije, bilo u okviru samih damija a kasnije separatno, kao zasebni objekti, treba doivjeti stanovitu korekciju. Tvravska damija to zbog svoga poloaja to namjene teko da je mogla imati mekteb, niti po njenom osnivanju niti kasnije. Uz mesdid Sufi Orua ve je mogue da je funkcionirao neki oblik obrazovanja, kao to je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu damiju. Sadraj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu ,,kuu koja je u blizini spomenute damije (medresu) za ljude i djecu koji se ele poduavati Kuranu. Prema tome nije rije o medresi i o mektebu.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima, Zenici, Travniku i sl.
67 M.H. eman, Urbana antropologija Tenja, 91.

Teanjski vaku

63

To je posebno teko opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku ,,dva dirhema za uitelja djece.68 Ovdje nalazimo dvije vane indikacije koje idu u prilog tome da je rije samo o mektebu. Da je rije o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica, i druga indikacija visina plae predviena za uitelja, dva dirhema. Muderrisi bi morali biti bolje nagraeni, barem u visini 4 dirhema. Dalje, specifikacija rashoda 1604. godine takoer spominje samo muallima, i opet uz dvije ake nadoknade dnevno. To znai da jo uvijek funkcionira samo jedna ustanova, i to mekteb. Koliko je doista bilo mekteba teko je je decidirano rei. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. No pitanje obrazovanja u Tenju treba promatrati, ne samo kroz broj damija nego i kroz jedan drugi aspekt. Naime, ne raunajui ve poznati Ferhad-begov mekteb, vakufska sredstva za mektebe u Tenju iznosila su 170068 aki. ak 18 dobrotvora svoja novana sredstva namijenilo je u te svrhe, meu kojima i etiri ene. Neki su se meu njima ipak izdvajali i to: Mustafa, sin abana 52000, Hasan 27000, aban 12000, h. Ali-efendija 12000, hadi Sulejman 10000, hadi Mehmed 10000. i drugi. ini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj uitelja (muallima ili hoda). Njih je spomenuto 6, i to: Mustafa-hoda, Ahmet-hoda iz Kaloevia, Abdulmumin, Osman, Ibrahim i Husejn iz Piljuia.69 Broj mekteba nije nuno vezan za broj damija, jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od damija ili mesdida. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje moemo poimenino navesti. U ranije ustanovljene mektebe, ije ime osnivaa znamo, ubraja se mekteb u kompleksu damije Ishak-bega, sina Ali-begova. Ve smo za ovaj vakuf, dakle damiju, istakli da je nastao u drugoj polovini 17. stoljea, prema tome i mekteb. Plaa muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 ake (godinje 1440).70 U selu Komuina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ehaja. Nije poznato kada je podignut, ali se spominje 1756. godine. Osim objekta, vakif je uvakufio 12000 aki iz ijeg prihoda e se finansirati muallim ovoga mekteba. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa.71 Kljune rijei: vaku, Teanj, novani vaku, sakralni objekti.
68 69 70 71 M. dralovi, ,,Medmua Abdulkerima, teanjskog kadije, 177. O. A. Sokolovi, ,,Teanj prije tri stoljea, 168. AP, TS 223, NUBiH, RS, 832, 87. AP, STK, 220, NUBiH, RS 832, 86.

64

Aladin Husi

Summary Waqf of the town of Teanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Teanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). Despite very turbulent period through which town has passed, it has preserved many feature of those times. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Teanj. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. Special attention is given to the money- based waqf, their role in up keeping of functioning of some endowments. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. First of all is, cash money from the endowment (waqf) in town of Teanj was very respectable, it was given under same conditions to men and women, Muslims and non Muslims. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs, its services, changes which appeared during their functioning. Our intention was to pay attention to a new waqf as well, regardless whether they were sacral, educational or other objects or money-based waqf.

Nusret Kujrakovi

VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAEVIA


1. Uvod Husein-kapetan Gradaevi, Zmaj od Bosne, bio je jedna od najznemenitijih historijskih linosti Bosne i Hercegovine u 19. stoljeu. Upravljao je gradaakom kapetanijom i bio na elu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. godine. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historiari, osmanisti, knjievnici i umjetnici.1 I pored toga to su rasvijetljene mnoge dionice njegovog ivota, malo se zna o njegovom duhovnom ivotu, a jo manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice.2 Nije poznato zato se dosada zanemarivala ova vana dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. Vjerski odgoj, naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snano su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove linosti, kao to su: samopouzdanje, odlunost, hrabrost i dobrota, odnosno okitile su njegovu lozoju ivota odjeom bogobojaznosti. Na tim osnovama gradila se njegova moralna, vojnika i politika linost, njegova ljubav prema vjeri, narodu i domovini, zatim injenju hajrata i uvakujavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biograji, koji e
1 Vie o biograji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. Alii, Pokret za autonomiju Bosne od 1931. do 1832 .godine, Sarajevo, 1996. ; dr. Husnija Kamberovi, Huseinkapetan Gradaevi (1802-1834.), biograja - Uz dvjestotu godinjicu roenja -, BZK Preporod Gradaac, Gradaac, 2002. Bibliograju studija, rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je na poznati bibliograf Mustafa eman, a objavljena je u djelu Sadika ehia Zmaj od Bosne, drugo proireno izdanje, Mariborski tisak, Maribor, 1994., str. 127-146. Takoer, saet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831 .godine, zbornik radova sa naunog skupa Znaaj Pokreta Husein-kapetana Gradaevia u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine (Tuzla, 3.2.2006.), BZK Preporod Gradaac, Gradaac, 2007., str. 140-142. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakuma Husein-kapetana od 1945-1999. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja, kao to je sluaj u ovom radu. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831 .godine, str. 150-167.

66

Nusret Kujrakovi

rasvijetliti i upotpuniti nedostajue iz ivotnog mozaika Husein-kapetana Gradaevia. 2. Duhovni ivot Husein-kapetana Gradaevia Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu, porodina tradicija, vaku i sauvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog ivota. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su meu njegovim uiteljima bila i dva ejha nepoznatog dervikog pravca, ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom dervikom redu, niti je ostalo zabiljeeno da je uestvovao u dervikim zikrovima. Na temelju njegovog skromnog ivota moglo bi se pretpostaviti da je bio dervi.3 Na to bi mogao upuivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. godine dolazio kod ejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. U to vrijeme Abdurahman Sirija, najpoznatiji ejh nakibendijskog tarikata u Bosni, uivao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. i 1832. bio je na strani Husein-kapetana.4 Moe se rei da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodunost o Husein-kapetanovoj pobonosti i odanosti vjeri. Ovo opeprisutno uvjerenje moe se potvrditi sa dva sauvana dokumenta. Prvi je predstavka koju su Bonjaci uputili Porti iz Pritine, a u kojoj trae da se za valiju Bosne postavi ...neko iz ejaleta, ko poznaje dravne poslove, ko je odan vjeri i dravi i ko pomae nemonu raju... Prvak ovog ejaleta, kod nas svih poznat kao vjeran i poten, dobroinitelj vjere i drave, pomaga sirotinje i raje, po prirodi svojoj poboan i ispravnog vladanja, kapetan Gradaca, Husein-beg... Drugi dokument je mahzar (molba, zahtjev) stanovnitva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom, u kojem stoji sljedee: Glava ove zemlje, potovan od svih, malih i velikih (bogatih i siromanih), koji se kod svih smatra vjeran i ispravan, pomaga sirotinje i raje, hrabar i poboan, ima osobine koje odgovaraju onome to smo ranije iznijeli iz Kurana i hadisa, Husein, kapetan Gradaca, u svakom je sluaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom...5
3 4 Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 17. Enes Pelidija, O Husein-kapetanu Gradaeviu i njegovom duhovnom ivotu, Vijeanje bonjakih prvaka..., str. 45-46. Takoer, Demal ehaji, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1986., str. 56. Ahmed S. Alii, nav.dj., str. 382-391.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

67

Sadraj natpisa na njegovom zlatnom muhuru, koji je 1831. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa, vjerno odslikava Husein-kapetanovu ivotnu lozoju i odanost islamskim naelima. Prijevod sadraja na Husein-kapetanovom peatu glasi: Uzdam se u velikog Stvoritelja, rob mu Husein, a okolo u sedam polja pisalo je: Pomo je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i na gospodar i zatitnik. Nema snage osim Boga Velikog. Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: O Prijatelju! O Slavni! O Mogui! O Dareljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosnie!6 Budui da su to prethodni istraivai propustili uiniti, objasnit emo porijeklo sadraja peata. On je sastavljen od kuranskih ajeta i odreenih uobiajenih islamskih izreka i zikra. Prva reenica - Uzdam se u velikog Stvoritelja, rob mu Husein - sastavljena je od rijei kojim musliman izraava svoju predanost i pouzdanje u Allaha, d..7 Reenica: Pomo je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! ustvari je zavrni dio 13. ajeta kuranske sure Sa (navedeno prema prijevodu Kurana Besima Korkuta, str. 552). Reenica: Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i na gospodar i zatitnik predstavlja kombinaciju zavrnog dijela 173. ajeta sure Ali Imran i zavrnog dijela 40. ajeta sure El-Enfal. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. A divan je On zatitnik i divan pomaga. (Besim Korkut, Kuran s prijevodom, str.72. i 181.). U muslimanskoj tradiciji, kombinacija ova dva ajeta vrlo je esta prilikom uenja tevhida i drugih zikrova. Reenica: Nema snage osim Boga velikog! - dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza, a prije dove. Kada je rije o sedam usklika Stvoritelju, radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. U ulozi bosanskog vezira, Husein-kapetan je 29. oktobra 1831. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve damije i mektebi, da se grade gdje ih nije bilo, da se namazi klanjaju dematile i da se vjerski slubenici redovno plaaju.
6 7 Dr.Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 17. U knjizi Sadika ehia, Zmaj od Bosne, Husein-kapetan Gradaevi izmeu legende i povijesti, drugo proireno izdanje, Bosanska rije, Mariborski tisak, Maribor, 1994., na strani 99. navedena je godina izrade peata, a na str. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadraja peata, a ispod ime Husein-kapetana, to bi itaoca moglo navesti na pogrean zakljuak da je Husein-kapetan autor tih rijei, a to nije tano, jer se radi o kuranskim ajetima, Allahovim lijepim imenima i jednoj reenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza.

68

Nusret Kujrakovi

I nakon vojnikog poraza, u veoma tekom i neizvjesnom stanju, kada je morao napustiti Bosnu i prei u Austriju (Slavonski Brod), dok je jo bio u Gradacu, izmeu ostalog, traio je od dr. Pleyela, direktora brodskog kontumaca, da - ...kuu u kojoj bude stanovao moe renovirati po muslimanskim propisima...8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta, koji je lijeio Husein-kapetana nakon to je ovaj iz Zemuna prebaen u Beograd, itamo sljedee upeatljivo prisjeanje: Iskren i marljiv muslomanin, on je briljivo vrio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana; ni za ta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno, otro pretpisanih svakome muslomaninu i od ega ga nita ne moe osloboditi; ta vie esto su ga viali kako za vreme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana; i protivu optega obiaja svojih sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i alkoholnih pia, zabranjenih zakonima islamizma. 9 U prilog posvjedoenja Husein-kapetanove odanosti vjeri moe posluiti i njegova hamajlija u obliku koulje, koju je nosio kada bi iao u boj. Hamajlija je sadravala ispisane pojedine kuranske sure, ajete, izreke, dove i brojne vefkove. Noena je u svrhu zatite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoi u borbi sa dumanima.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je, saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaevi, sagradio damiju i uva8 9 10 Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 56. Bartol Kunibert, Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia, Beograd, 1901., str. 312. Ova hamajlija-koulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadanjeg Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci. Otkupljena je od Hairije (ro. Gradaevi), supruge banjalukog posjednika Jusuf-bega Filipovia. Po predanju u porodici Gradaevi, ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaevi, jedan od ivih potomaka uvene porodice Gradaevi iz Gradaca. Bilo je sluajeva u prolosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kuranskim izrekama ili brojnim dovama. ak su i na oruju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoi od Allaha Uzvienog. Na Husein-kapetanovoj koulja-hamajliji bila je ispisana 110. kuranska sura Nasr, 255. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj, u narodu poznat kao ursi-dova, imena nekih ashaba Muhammeda, a.s., koji su uestvovali u Boju na Bedru 624. godine itd. Vidi: Muhamed Garevi, Koulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaevia, Izdanja Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska dravna tiskara Zagreb -podrunica Sarajevo, 1942.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

69

kuo znaajan dio svoje imovine za ire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. Svi naprijed izneseni navodi svjedoe o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku, koji je djelima i nainom ivota potvrivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlunost za vjeru. Na toj osnovi, ureivao je svoje odnose sa drugima, bez obzira na vjeru i naciju, tj. na temelju dobra i estitosti, a ne na temelju grijeha i neprijateljstva. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja, ma sa koje strane dolazili - bilo od muslimana, bilo od kranina! Za njega se slobodno moe rei da mu zulmuar nije bio mio, ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama, i prema kranima u Bosni. Time se stjeu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili, npr., Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katolike crkve i upnog stana u Tolisi kod Gradaca, zgrade za prvu katoliku puku kolu, katolike crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu.11 3. Vakuf Husein-kapetana Gradaevia Sveukupni razvoj Gradaca ekonomski, politiki, kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovakog mira 1699. godine, kada postaje graninim gradom prema Austriji, kasnije i sjeditem gradaake kapetanije. Postojanje gradaakih vakufa vee se za porodicu Gradaevi, a najraniji konkretni podaci za linosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana, koji je na kapetanskoj dunosti naslijedio svog oca i to prije 1795. godine. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri, to bi moglo biti predmetom posebnog istraivanja u budunosti. Na osnovu ranije istraene historijske dokumentacije, porodica Gradaevi je prva poznata, a ujedno i najznaajnija vakifska porodica u Gradacu, a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana, kao vakifi se javljaju Murat-kapetan, Husein-kapetan i hadi Beir-beg, sinovi Osmankapetana. Na temelju relevantne arhivske grae (gruntovni uloci, spiskovi i iskazi vakufa), u ovom radu bit e separatno obraeni samo Huseinkapetanovi vakufi. U razdoblju od 1820. do 1831. godine Husein-kapetan Gradaevi utemeljio je svoj vakuf. Njegovo utemeljenje moe se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dunost 1820. godine. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradacu, Modrii i Brkom.
11 Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 39.

70

Nusret Kujrakovi

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaevia, ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami.12 U osmanskom periodu ovi vakufi, kao to je bio sluaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana, a to se vidi iz njihovih vakufnama, evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. O tome svjedoe spiskovi ovog vakufa koji su raeni na poetku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a koji se nalaze u arhivi Medlisa IZ-e Gradaac. U austrougarskom razdoblju, tanije od ustroja gruntovnice u Gradacu 1887. godine, sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjiena su u gruntovnici na vakuf damije Huseinkapetana u Gradacu. U kasnijim evidencijama vakufa, koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradacu za vlastite potrebe, naizmjenino su upotrebljavana oba naziva. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu, nego su vakufi gradaakih kapetana Osman-bega, Murat-bega, Huseina-bega i hadi Beirbega imali jedinstvenu upravu. Prema nasljednoj porodinoj tradiciji Gradaevia, njihovim vakufima upravljao je najstariji muki lan, a ako ga nije bilo, to je mogao biti i enski lan porodice. Pored mutevelije, vakuf je imao i dabiju, koji je od dunika ubirao vakufske prihode. Mutevelije su esto odreivale svoje zamjenike/vekile. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. Poetkom 20. stoljea mutevelije ovih vakufa esto su bila lica izvan porodice Gradaevia. Budui da su voeni zbirni/zajedniki mutevelijski rauni Osman, Murat i Husein-kapetanova vakufa, to onemoguava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja trokova,Vakufsko-mearifsko vijee u Sarajevu donijelo je 01.04.1931. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Tragom ove odluke, Vakufska direkcija je dopisom broj 20.485/32 od 10.11.1932. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa.
12 Muhamed Bego Gradaevi, ivi potomak Gradaevia koji ima dobar uvid u usmenu porodinu predaju, ima dostupne dokumente o Gradaevima, ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. Ipak, to ne znai da ona nije postojala. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan, po uzoru na svog oca i brau, dao sainiti vakufnamu.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

71

Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko- raunovodstvenom pogledu, a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada, tj. bilo je predvieno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proraun, poev od 1933. godine. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadanji pojedinani vode kao ujedinjeni vakufi. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradacu od 22.12.1932. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. Za dabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendi, a za muteveliju Ibrahim-ef. Sendi, imam Husejnije, koji je i ranije bio mutevelija, jer je Nurija H. Hafizovi u meuvremenu umro. Sudei prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br.5499/32 od 24.3.1932., tada su u Gradacu ujedinjeni sljedei gradski vakufi: vakuf Osman, Murat i Husein-kapetanov, vakuf H. Beir-begov i Reuf-begov, vakuf enskog mekteba, vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegovi (Bukva) i vakuf Hatide-hanume Reidbegovi (veina vakufa je od begova i kapetana). Takoer, Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modrii ujedinjen je sa gradaakim. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa odralo se do ezdesetih godina dvadesetog stoljea.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljinih dobara, objekata i vakufskih mukata (zakupnina). Sva zemljina dobra ovog vakufa, imajui u vidu historijske okolnosti, uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. godine. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godinjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. 3.1. Vakufska zemljina dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. U tom periodu, sigurno je voena odreena evidencija prihoda i rashoda vakufa, zatim naziva vakufa i sl. Ipak, na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878., mogue je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradaakog kapetana Husein-bega Gradaevia. Njegova ukupna povrina bila je daleko vea do 1878., odnosno do donoenja zakonskih propisa na tetu vakufa izmeu 1884-1886. godine. Naime, u osmanskom razdoblju, vakufsko zemljite izdato pod mukatu ostajalo je u vlasnitvu Vakufa, dok je u austrougarskom periodu, donoenjem Gruntovnikog zakona, to zemljite prelo u vlasnitvo zakupaca,
13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medlisa Islamske zajednice Gradaac, Fond Vaku.

72

Nusret Kujrakovi

koji su imali obavezu da vakufu plaaju godinju mukatu (zakupninu). To je ujedno znailo otimainu i nestanak veih povrina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. godine, koji je bio izdat pod godinju mukatu. Na temelju podataka do kojih se dolo u periodu od 1878-1938. godine, ukupna povrina vakufa Husein-kapetana, o kojoj e detaljnije biti govora u nastavku, u osmanskom razdobju iznosila je 188.630 m2, od ega je 162.365 m2 bilo pod godinjom mukatom (zakupom) i 26.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni uloci 1218, 1219, 412, 988, 484, 989, 386, 478, 990, 302, 992, 776, 490,775 i 725). Detaljniji prikaz ovog vakufa mogue ja dati od perioda austrougarske vladavine. U tu svrhu posluit e nekoliko dostupnih dokumenata. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana prua nam spisak vakufa14, koji je nastao u periodu od 1884-1886. godine. U njemu su navedeni sljedei vakufi u Gradacu i Modrii:

14

Obrazac ovog spiska tampan je na bosanskom jeziku. Njegova veliina je oko 90x40 cm. Na njemu nema godine nastanka, ali, budui da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obraunate u krunama i helerima, sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. godine. Sastojao se od vlastovnice, posjedovnice i teretovnice. Navedeni su sljedei podaci o vakufskoj imovini: katastarska opina, broj katastarske estice i gruntovnog uloka, povrina vakufa, prometna vrijednost zemlje, zgrada i hajrata u krunama, paual, zemljarina, umarina i opaske. U predmetnom gruntovnom uloku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti, paualu, zemljarini i umarini. Vidi: Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. nekretnine opina uloka Kuite Gradaac 1218 Gradilite pod Gradaac 1219 duanom Kuite sa kuom Gradaac 412 Gradilite pod Gradaac 988 duanom Gradilite Gradaac 484 Gradilite pod Gradaac 989 magazom Kuite Gradaac 386 Kuite sa Gradaac 478 dvoritem Gradilite pod Gradaac 990 kovanicom Kuite sa Gradaac 302 dvoritem Gradilite pod Gradaac 992 magazom Baa kod kue Gradaac 484 Gradilite pod mejhanom u novoj Modria 776 i ariji Kuite - nova 490 Modria i arija Gradilite pod pekarom u novoj Modria 775 i ariji Broj kat. estice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno:

73 Povrina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2.990 m2

Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia (1884-1886)

Navedeni vaku predstavljali su gradilita, kuita, dvorita i bae. Izdavani su pod doivotni zakup drugim licima uz godinju mukatu (zakupninu), koja su, uz dozvolu vakufske uprave, na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kue, duane, magaze i druge objekte.15
15 Nad nekretninom na k.. 14/89 uknjieno je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojee kue uz godinju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. Na k.. br. 10/26 bila je kua od erpia br. 412, a u vlasnitvu Mae Antoni, udove Popovia iz Gradaca sa 1/8, kao i Boe Popovia iz Gradaca sa 7/40, Jovana Popovia sa 7/40 i Pere Popovi

74

Nusret Kujrakovi

Povrina vakufske imovine u Gradacu bila je 2.860, a u Modrii 130 m2. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uloak broj 725 sa vie katastarskih estica velike povrine, a koji se striktno odnosi na damiju Husejniju. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf damije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradacu. Ako se urauna njegova povrina od 23.275 m2 iz 1887., onda bi ukupna povrina iznosila 26.265 m2. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradacu 1887. godine, sainjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana, koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljinim knjigama vode kao vakufi damije Husein-kapetana u Gradacu. Ukupna povrina ovog vakufa bila je 25.210 m2, od ega je na mezarja otpadalo 20.730 m2. Najveu povrinu obuhvatao je gruntovni uloak 725 (23.275 m2), a 2.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloke broj 484, 990, 992 i 478. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubiljeeni gruntovni uloci broj 1218, 1219, 412, 988, 989, 490, 775 i 776. Neki od njih pojavit e se u kasnijim evidencijama (spiskovima).16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradacu za podruje sreza Gradaac od 21.09.1933. godine17, saznaje se o sljedeim vakufskim dobrima u Gradacu i Modrii:
sa 7/40. Oni su bili duni plaati vakufu godinju mukatu (kiriju) od 64 krune. Na k.. 10/16 stajao je drugom pripadajui duan, a svagdanji vlasnik duana duan je plaati vakufu godinju mukatu od 40 kruna. Na k.. br. 10/27 bila je magaza u vlasnitvu Mae Popovi i drugih te su bili duni plaati vakufu godinju mukatu od 96 kruna. Vlasnik kue na k.. br. 14/1 i 14/2, malodobni Ismet Sarajli, bio je duan plaati vakufu godinju mukatu od 104 krune. Na k..br. 14/74 bila je drugom pripadajua drvena kovanica, a vlasnik te kovanice bio je duan vakufu plaati godinju mukatu od 480 kruna. Na k.. br.10/3 stajala je prizemna kua br.302, vlasnitvo Abde i Sulje Uianina iz Gradaca i bili su duni plaati vakufu godinju mukatu od 20 kruna. Svagdanji vlasnik pekare u Modrii na k..br. 6/162 bio je duan vakufu plaati godinju mukatu od 16 kruna. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaevia, arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku. Vakuf Husein-kapetana (damije) Gradaevia, arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku. Spisak vakufa Sreza Gradaac, Vakufsko povjerenstvo u Gradacu, 21.09.1933., arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku. Takoer, vidi: Iskaz o veliini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na podruju sreza gradaakog, Vakufsko povjerenstvo u Gradacu, br. 26/31 od 11. marta 1931. godine i Spisak vakufa za 1938. godinu, isti izvor.

16 17

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

75

Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia u Gradacu i Modrii (1933)


Katastarska Broj z.k. Br. kat. Povrina Vrijednost opina uloka estice u m2 u dinarima Kuite sa dvoritem Gradaac 302 10/3 270 1.000 Kuite Gradaac 386 14/1 65 3.000 Kuite Gradaac 478 10/17 50 100 Baa vrt kod kue Gradaac 484 9/87 1.830 500 Gradilite pod Gradaac 725 10/23 100 100 duanom Gradilite Gradaac 725 10/88 890 300 Baa (ljivik) Rakia Gradaac 725 1133/33 500 150 Damija sa haremom Gradaac 725 9/86 965 50.000 Gradilite pod Gradaac 725 9/100 20 5.000 Sahat kulom Groblje Gradaac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradaac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradaac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradaac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradaac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradaac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradaac 725 14/44 2520 1.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradaac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradaac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradaac 725 43 1670 500 Groblje Gradaac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilite Gradaac 725 15/60 40 20 Groblje Gradaac 725 18/77 400 150 Gradilite po Gradaac 990 14/74 20 1.000 kovanicom Opis nekretnine

76 Gradilite pod magazom Gradilite u i-ariji Gradilite pod pekaromu i-ariji Gradilite pod mejhanomu i-ariji

Nusret Kujrakovi Gradaac Modria Modria Modria 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5.000 30.000 15.000 5.000

Ukupno: 20.481 125.020 m2

U odnosu na evidenciju iz 1887. godine, spisak iz 1933. godine otkriva nam odreene promjene. Ponovo se javljaju gruntovni uloci predmetnog vakufa u Modrii broj 490, 775 i 776, a katastarska estica istog vakufa broj 8/81 ima povrinu 96 umjesto ranijih 60 m2, dok se kat. estica 6/152 navodi kao 6/162, i 6/153 kao 6/163. Takoer, i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni uloci u Gradacu broj 1218, 1219, 412, 988, 484 (i to k..br. 10/29) i 989 sa pripadajuim katastarskim esticama ukupne povrine 550 m2, a na koje su vlasnici postojeih objekata imali obavezu vakufu plaati godinju mukatu. Vakuf je, po svoj prilici, prodao te mukate, to je znailo gaenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uloaka. Na osnovu ovog spiska, ukupna povrina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20.481 m2, ija je vrijednost procijenjena na 125.000 jugoslavenskih dinara. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. godine. Praenjem historijata razmatranog vakufa, do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. godinu dolo je prodajom, promjenama nekih parcela i manjom povrinom, a najvee smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povine kat. estice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu povrinu od 5.520 m2 u 1887.godini. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina povrina je 2.520 m2. Velika je vjerovatnoa da je njezina povrina pogreno navedena u 1887., jer u historijatu ove estice nema tragova o smanjenju njene povrine prodajom jednog dijela. Uvidom u stanje zemjine knjige na dan 9.5.1945. godine, povrina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulocima broj 484, 487, 990, 992 i 725, kao to je bila 1933. i 1938. godine. Jedino se vie ne spominju gruntovni uloci 302 i 386 (ukupna povrina 335 m2) u Gradacu i gruntovni uloci 490, 775 i 776 (ukupna povrina 166 m2) u Modrii, koji su brisani, jer su, otkupom mukate, preli u vlasnitvo drugih lica. Kada se ukupna povrina izbrisanih gruntovnih uloaka (501 m2) oduzme od prethodne povrine 20.481 m2, vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. godine povrinu od 19.980 m2.18
18 Stanje vakufa Husein-kapetana (damije) u zemljinim knjigama na dan 09.05.1945., arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

77

Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i poetak njihovog sustavnog unitavanja i otimanja nastupio je od 1878. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljea. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije, pored injenice da su privatna lica otimala vakufe, tadanje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na tetu vakufa kao posebne kategorije vlasnitva (npr. Gruntovniki zakon i Mjere o agrarnoj reformi). Na temelju Gruntovnikog zakona, veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasnitvo dotadanjih zakupaca/dunika mukata, a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12,5 milona begluke zemlje, to je ukupno iznosilo 27,6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruenja bivih posjednika kmetsko-beglukih zemalja u Sarajevu, koji je upuen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27.09.1938.). U razdoblju SFR Jugoslavije, od 1945. do 1990.godine, cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teka sudbina. Uslijedile su uzurpacija, eksproprijacija i nacionalizacija. Na taj nain drava je postepeno unitavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica, koja je bila veoma vana za njihov rad. ...vakufi bivaju bukvalno dokrajeni, a pogotovo u prvih etrnaest godina (1945-1959.). Te 1959. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije vie imala razloga za svoje postojanje, jer je gotovo potpuno bila opljakana.19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na podruju Gradaca ukljuujui i Huseinkapetanov.20 Budui da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu, gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali drutvena svojina. Postupajui po Uredbi o sprovoenju nacionalizacije najamnih zgrada i graevinskog zemljita (Sl.list FNRJ, br. 4-59), Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora optine Gradaac svojim je rjeenjem br. 122/59 od 29.5.1960. godine, pored drugih vakufa, nacionalizovala i sljedee katastarske estice Husein-kapetanova vakufa: 9/88, groblje muhamedansko, 1590 m2 i 10/23, gradilite pod duanom, 100 m2 (gr. ul. 725),
19 20 Iz izaganja Nezima Halilovia Muderrisa na okruglom stolu u Gradacu Vakuf, jue, danas, sutra, uprilienom u Gradacu 24.10.2000.godine. Jedan od naina obezvreivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i ukljuivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. Po rjeenju Narodnog odbora Gradske optine br. 895/54 od 2.6.1954.god., u Stambenu zajednicu je ukljueno 14 vakufskih zgrada. Za njih je Islamskoj zajednici isplaivan samo manji dio zakupnine, a ostalo je ilo u kasu Stambene zajednice u Gradacu.

78

Nusret Kujrakovi

kao i 14/77, gradilite pod magazom, 75 m2 (gr. ul. 992). Ovim rjeenjem oduzeto je ukupno 1.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. Odlukom Skuptine optine Gradaac br. 01/475-21/74 od 3.12.1974. godine o utvrivanju zemljita koja se smatraju graevinskim zemljitem i postaju drutvena svojina u gradu Gradacu21, od predmetnog vakufa oduzeto je i proglaeno drutvenom svojinom ukupno 13.080 m2 (od toga 10.930 m2 iz gr. ul. 725, kat. estice: 9/86, 9/100, 10/4, 10/88, 14/44, 14/64, 14/157, 14/159, 15/1, 15/60, 15/93, 15/113 i 18/142 , kao i 2.150 m2 iz gr .ul. 484, kat. estice: 9/87,9/244 i 10/29). ak je i sama damija Husejnija sa haremom nacionalizovana. Navedenim Rjeenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14.845 m2 vakufa Husein-kapetana. Vakuf je postao drutvena/dravna svojina, ali je zadrao pravo koritenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. Nadlene opinske slube dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kua. Tako je zauvijek nestao najvei broj starih mezarja. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadanje Vakufsko povjerenstvo u Gradacu, uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. Analizom stanja zemljinih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. godini, a isto stanje je i u 2009., vakuf je zadrao samo pravo koritenja do preuzimanja i konane namjene oduzetih vakufa (drava je vlasnik) na povrini od 7.377 m2 (5.806 m2 od ukupne povrine 15.608 m2 gr. ul. 725, zatim 1.521 m2 od ukupne povrine 2150 m2, gr .ul. 484 i 50 m2 ukupne povrine gr. ul. 478).22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradacu (1999.)
Ukupna povrina vakufa: 17.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili koritenja na oduzetim prodano dobrima 2.883 m2 7.377 m2

Oduzeto 1960-1974. 14.845 m2

Prijavljeno 2005. godine za restituciju 3.772 m2

21 22

Ova odluka objavljena je u slubenom glasniku opine Gradaac, godina VIII, br. 17, Gradaac, 05.12.1974. godine, str. 1-120, Arhiva Opinskog vijea Gradaac. Stanje vakufa Husein-kapetana (damije) u zemljinim knjigama u 1999.godini, arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

79

U procesu priprema za restituciju, Medlis je 2005. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. do 2005. godine, koja je, po uputstvima spomenute Komisije, obuhvatila samo objekte i poslovne prostore, izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite sa objektima ili infrastrukturom. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vaku Husein-kapetana na kojima je vakuf zadrao pravo koritenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa, koje ilustrira sljedea tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.)
Stari Novi premjer premjer Kultura Povr. Katastar. (vrsta m2 opina nekretnine) Broj uloka Rjeenje o Godina Sadanji nacionali- oduzikorisnik zaciji manja

9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4

1185 dio 2543 2312 1191 1192 -

gradlite sa drv. magazom duan gradilite, magaza zemljite kod Husejnije gadilite

1031 Gradaac 12 75 Gradaac Gradaac

st. 725 br.122/59, 1960 n.1235 29.5.1960. st. 725 n.1235 992 484 484 725 Isto rjeenje Isto rjeenje Odluka br. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960

UPI RO Trebava

Putevi Gradaac Opina 1960 Gradaac 1974 1974 Napredak

1574 Gradaac 320 760 3772 Gradaac Gradaac

dio park 1177/2 dvorite UKUPNO m2 :

Opina Gradaac Opina 1974 Gradaac

23

Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. do 2005. godine, Medlis Islamske zajednice Gradaac, arhiva za 2005., akt br. 129/1/2005. od 10.08.2005. godine. Polovinom 2005. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarevi, Rek ehi i Izet Mehmedovi, sainila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Opine Gradaac. Shodno naem predmetu razmatranja, ogranili smo se na navoenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaevia. Prema ovom pregledu, ukupna povrina svih oduzetih vakufa, koji e biti predmet restitucije, iznosila je 8.503 m2. Ostala oduzeta vakufska imovima, koja e biti predmet restitucije, bila bi naknadno popisana i prijavljena.

80

Nusret Kujrakovi

Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa moe se konstatirati da se njegova povrina postupno smanjivala. Najvei gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. godine, a prouzrokovan je Gruntovnikim zakonom iz 1884. godine. 3.2. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa, odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup), nuno je pojasniti njihovu pravnu narav. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovake historije. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Takva zemljita su postala tako to su jo u osmanskom periodu izdata drugim licima na koritenje (u posjed) pod uvjetom plaanja trajne godinje mukate (zakupnine). Takvo zemljite zvalo se mukatei-kadima. Plaanje godinje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljita znailo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljita. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedea obiljeja: vakufsko zemljite izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasnitvo vakufa, a na tom zemljitu, uz dozvolu vakufa, zakupac kome je izdato zemljite mogao je sagraditi kuu, duan i druge objekte, iji je bio i vlasnik. Vlasnici izgraenih objekata morali su vakufu plaati dogovorenu godinju mukatu sve dok sagraeni objekti postoje na vakufskom zemljitu. Kada ti objekti prestanu postojati, u tom sluaju zemljite je ostaje u posjedu i vlasnitvu vakufa. Dakle, u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali- vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu, a nikako nije mogao stei vlasnika prava na mukatali-vakufu. U austrougarskom periodu, donoenjem Gruntovnikog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na tetu vakufa. Prema lanu 24. tog zakona, prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH, vlasnik izgraenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazeeg se mukatali-vakufskog zemljita. To znai da je stekao i vlasnika prava, koja ranije nije imao. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godinje mukate. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnika prava. Na ovaj nain otueno je 162.365 m vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradacu, Modrii i Brkom.24
24 Gruntovniki zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajuim naputcima I. i II. i sa naredbom o gruntovnikim povjerenstvima, Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1886. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

81

U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. 1 ex 1916 od 01.01.1916. godine, koji je upuen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraeno je aljenje zbog ovakve situacije: Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sauvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava, da su objasnili i dokazali to je u pravom smislu rijei mukata - moda ne bi dolo do l. 24. gruntovnog zakona.25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskoritava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH, naroito poslije austrougarske okupacije. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate, jer veliki broj zakupaca nije htio plaati. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. Za mnoge dugove nastupila je zastara. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. godine. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajui. U razdoblju od 1878. do 1941. godine, zastara dugova, veliki trokovi pokrenutih sudskih sporova protiv dunika, elja vlasnika da se rijee gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. Zakljueno je da ne postoje erijatske zapreke za ovu akciju. Tokom navedenog razdoblja, utvrivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veliine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu.26 Zahvaljujui sauvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom mogue je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradaac broj 107/33 od 21.09.1933.
25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt broj 1 ex 1916 od 01.01.1916. godine, Arhiva Medlisa Islamske zajednice Gradaac, Fond Vaku, opa akta. Opirnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH, akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. g. i broj 4759 od 24. 10.1903. g.; Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt broj1 ex 1916 od 01.01.1916. g.; Vakufska direkcija u Sarajevu, akt br.13926/34 od 27.08.1936. g., Arhiva Medlisa Islamske zajednice Gradaac, Fond Vaku, opa akta. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Osim mukate, jedan od naina izdavanja vakufa drugim licima bio je idarei-zemin. Vakufska zemljita pod idarei- zeminom (kirijom, najamninom) izdavana su pod najam na odreeni broj godina. Ugovorom je najamnik bio duan da plaa redovitu najamninu te da, ako vakufu zatreba, odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljita. Za razliku od mukata, vakuf pod idarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloka bio je upisan kao vlasnitvo dotinog vakufa, a u teretovnici bilo je uknjieno pravo zakupa na privatnu osobu.

82

Nusret Kujrakovi

godine27, koji je sainilo Vakufsko povjerenstvo, Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradacu 51 mukatu, kojima je obuhvaena ukupna povrina od 66.560 m zemljita, u Modrii 43 mukate na povrini od 58.754 m zemljita i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana jo jednu mukatu na povrini od 4.600 m zemljita. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljita predstavlaju cjeline porodinih imanja (kue, kuita, dvorita, bae, ljivike, oranice), a vrlo rijetko poslovne prostore. Ova zemljita Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne ifluke (kmetska selita) uvakufio usmjeravajui njihove prihode u vakufsku blagajnu.28 Zanimljiva je injenica da se meu dunicima mukata u Gradacu i Modrii nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (kolska) opina. Pored ovog spiska sa najvie podataka o vakufskim mukatama, postoje jo dva spiska. Jedan je iz 1917., a drugi iz 1938. godine. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modrii navode zajedno. U spisku iz 1917. navedeno je ukupno 69 dunika mukata, a u spisku iz 1938. godne spomento je 60 istih dunika. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradacu u spisku iz 1917. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. godine. Osim u Gradacu i Modrii, Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brkom, koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana, tako da se ne moe utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. Popis ovih mukata nastao je izmeu 1889-1903. godine.29 Popis je sadravao
27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaati za Srez Gradaac broj 107/33 od 21.09.1933. godine, Arhiva Medlisa, Fond Vaku, spiskovi mukata vakufa. Naredbom iz 1832. godine o proglaenju Husein-kapetana odmetnikom i buntovnikom bilo je konskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. Radilo se, uglavnom, o njegovm iucima, koji su ovim aktom o konskaciji smatrani dravnim iucima. Husein-kapetanovi iuci u Posavini prodati su 1863. godne. Iza gradaakog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selita na prostoru kadiluka Gradaac, Maglaj i Brko. Vidi: dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 72. i Ahmed Alii, iuci Husein-kapetana Gradaevia, Prilozi za orijentalnu lologiju, XIVXV/1964-1965., Sarajevo, 1969. O begovskim zemljinim posjedima i kmetskim selitima Gradaevia od 1878-1918. godine vidi: Husnija Kamberovi, Begovski zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918., Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju - Sarajevo, Zagreb, 2003., str. 341-353. Arhiva Medlisa, Fond Vaku, vaku Osman, Murat i Husein-kapetana i hadi Beir-bega. Popis ne sadri godinu nastanka. Nakon smrti dotadanjeg mutevelije Osman, Murat i Husein-kapetanova i hadi Beir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaevia 23.08.1903. godine, u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sainjen je

28

29

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

83

podatke o katastarskoj opini, gruntovnim ulocima i katastarskim esticama, oznakama nekretnina, povrini i visini godinje mukate u krunama i helerima. Nije bilo imena dunika. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate, koje su obuhvatale povrinu od 32.451 m2 zemljita. I u Brkom se radilo o zaokruenim porodinim imanjima sa jednim brojem izgraenih poslovnih prostora u samoj ariji, kao to je bio sluaj u Gradacu i Modrii. Ovaj popis je skoro identian spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brkom iz 1917. i 1938. godine, gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). Dolo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uloaka (u spisku iz 1938. godine nije bilo gruntovnih uloaka broj 177, 1163, 662, 778, 727, 693 i 686, a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. godine). Za razliku od prvog, spisak iz 1938. sadri samo imena dunika, broj gruntovnog uloka, visinu dotadanjeg duga i iznos godinje mukate u dinarima. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradacu broj 135 ex 98 od 11.12.1898. godine, saznajemo da je zatraeno od Vakufske komisije u Brkom da se sasluaju dunici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brkom. Sasluanje je obavljeno 04.06.1899. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brkom i hafiza Mustafe Imamovia, mutevelije dotinog vakufa. Sasluano je 22 dunika i tom prilikom sainjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradaac.30 Iz ovog bi se moglo zakljuiti da je neto manje od polovine mukata u Brkom pripadalo vakufu Husein-kapetana, a ostale Murat-kapetanovom vakufu. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradacu, Modrii i Brkom, mogue je nainiti sljedei zbirni tabelarni prikaz:

30

14.01.1904. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dunosti privremenom muteveliji hazu Musta-ef. Imamoviu. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brkom. Arhiv medlisa IZ-e Gradaac, fond: Vaku, Zapisnik v.p. Brko od 04. 06. 1899. godine.

84

Nusret Kujrakovi

Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradacu i Modrii i Murat i Husein-kapetana u Brkom (1878-1938)
Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradaac Broj Ukupna mukata povrina m 51 66.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modria Broj Ukupna mukata povrina m 44-60 63.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brko Broj Ukupna mukata povrina m 52 32.451

U Socijalistikoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama, ime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godinje mukate/zakupnine od nekadanjih vakufskih zemljinih dobara. Ranije je ve izgubio vlasnika prava. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradacu poslije 1945. godine nema nikakvih podataka o nekadanjim mukatama Husein-kapetanova vakufa. 3.3. Vakufski objekti, prihodi i troenje sredstava S obzirom na nain voenja dokumentacije Gradaevia vakufa, nije mogue odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. Izuzetak ine damija Husejnija i Sahat-kula, koje je sagradio Husein-kapetan. Te objekte sainjavali su duani, magaze, kue i odaje. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman, Murat i Huseinkapetana, vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije, u nansijskom izvjetajima Vakufskog povjerenstva u Gradacu vodila kao jedinstven vakuf. Iz tih izvjetaja, a na osnovu raspoloive arhivske grae Medlisa Islamske zajdnice Gradaac, nije mogue utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. Iz tog razloga potrebno je nainiti openiti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaevia vakufa. Taj generalni prikaz obuhvatie razdoblje od kraja 19. stoljea pa do 1945. godine. Naime, iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. 1525 od 27.3.1889. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega, Muratbega i Husein-bega u Gradacu i Modrii. Medresa Muradija i 6 duana pod njom poeli su se uruavati. Prihod od tih vakufa do 1879. bio je prosjeno od 200 do 300 forinti. Po zapisniku od 31.12.1903. godine, vakuf gradaakih kapetana u sreditu kapetanije (Gradacu) posjedovao je je 7 duana, 6 magaza, a u Modrii 18 duana, 3 odaje, kahvanu, berbernicu i pekaru.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

85

Zapisnik o predaji rauna i spisa vakufa gradaakih kapetana u Gradacu i Modrii od 14.1.1904. g. prua niz podataka o nainu troenja vakufskih prihoda, koji su rasporeivani na plae imama i mujezina Husejnije, imama Svirake damije te imama, mujezina i muderrisa u Modrii, za muderrisa i muavvina Svirac-medrese, a zatim za trokove preddumanske mukabele, za odravanje Sahat-kule i usluge sahaije Ademovia-Ajdinovia, za trokove rasvjete damija, za trokove popravki vakufskih zgrada, za plaanje poreza, za vazove, mevludske programe i sl. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa inili: duani, magaze, kue, bae, placevi, mejhana i pekara. Opis osiguranih zgrada od 13.5.1909. godine31 uva podatke o nazivu vakufa, mjestu, veliini, starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradaakih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman, Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradacu 1909. godine
Naziv zgrade magaza duan medresa i 3 magaze pod njom duana 8 magaza magaza i kahvana kua kua kua Franjo kua iga kua Figuri mjesto Gradaac-arija Gradaac-arija Gradaac-arija Gradaac-arija Gradaac-arija Gradaac-arija Svirac arija arija Grad Grad graeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veliina 9.40 x 5.60 7 x 5.70 m 13 x 19 m 22.20 x 5 m 9x1m 9.45 x 5 m 9.45 x 5 m 12.50 x 8 m 8x7m 12.50 x 6.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000

Po proraunu za 1911. god., koji je sainio tadanji mutevelija Mustajbeg Gradaevi, prihod vakufa je iznosio 3.449,56., a rashod 2.594,36 forinti.Vakuf je posjedovao 23 duana u Gradacu i Modrii, 4 magaze i 1 plac. Godine 1913. Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 duana u Gradacu i Modrii, 1 kuu, 1 magazu, 1 bau i 3 mukate.32
31 32 Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac za 1909. godinu, Fond Vaku. Mahmut Tralji, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog ivota muslimana u Gradacu, (U povodu 40-godinjice smrti haza Ahmeda Hilmif. Muftia), Odbor Islamske zajednice u Gradacu, Gradaac, 1974., str.13.

86

Nusret Kujrakovi

Prema polisama osiguranja vakufa od 20.10.1927. kod Sveopeg osiguravajueg dioniarskog drutva Nada u Sarajevu, vakuf Osman, Murat i Husein-kapetana u Gradacu imao je sljedee neketnine: zgradu Medrese Svirac (18x13.5 m), duan (22x4 m), magazu (9x8.5 m) i kovanicu (8x5 m). Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145.000 dinara. U Modrii je isti vakuf imao duan (27x3 m), duan (9x3 m) i magazu (12.5x8.5 m), ukupne vrijednosti od 81.000 dinara. Prema Zavrnom raunu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. god., prihod vakufa je iznosio 42.580, a rashod 42.254 dinara. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kue, odaje i lokale (ukupno 36). Iz prijedloga budeta Ujedinjenih vakufa u Gradacu i Modrii za 1944. godinu, koji je iznosio 236.680 dinara, saznaje se da su vakufska dobra gradaakih kapetana inili 22 duana, placevi oko Hadiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bive Murat-kapetanove medrese. Od dolaska na elo gradaake kapetanije 1820. do 1831. godine, Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih graevina u svojoj kapetaniji. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna damija podno gradske tvrave (40-50 metara od gradskih zidina). Sagraena je 1826. godine. Iako nije najstarija, Husein-kapetanova (Husejnija) je iz vie razloga najpoznatija gradaaka damija. to se tie stila njezine gradnje, A. S. Alii u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uoava da je ona i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglaena je 2004. godine.34
33 Ahmed S. Alii, nav. dj., str. 404. Takoer, u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu damiju u blizini dvorca u ardaku, koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832.godine prilikom naputanja Bosne. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadijahi u svom djelu Gradaac i okolina, ne navodei izvor ovog podatka. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Zanimljivo je da Hamdija Kreevljakovi u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini, ne spomnje postojanje ove damije. to se tie sudbine dvorca Husein-kapetana u adaku, prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babi koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaevia, dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babi. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u ardaku blizu Gradaca. Ona ne spominje postojanje damije. Odluka Komisije za ouvanje naconalnih spomenika BiH broj 07.2-02-255/04-5 od 2. novembra 2004. godine. Rjeenjem Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. januara 1951. godine objekat je bio stavljen pod zatitu drave, a Rjeenjem Zavoda za zatitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. 02-881-3 od 18. aprila 1962. godine damija je bila stavljena pod zatitu drave i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Ovo

34

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

87

Iz zahvalnosti za ono to su uinili za Gradaac, a da bi se sauvala uspomena na Husein-kapetana i gradaake kapetane Mehmeda, Osmana i Murata, u gradaakoj damiji Husejniji sauvala se viestoljetna tradicija. Naime, petkom poslije dumanskog sunneta, a prije ezana i hutbe, mujezin ui sljedei tekst na turskom jeziku, kojim se demat poziva da kapetanima proui Fatihu: Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem, sallallahu teala alejhi ve sellem; efendimiz hadretleri nur menevver, mutahher, aziz, nezif, letif, erif, ruh seadetlerina ve sairi pejgamberati izam ve rusuli kiram, alejhimus-salatu ves-selam, mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan, ruhuna Osmankaputan, ruhuna Murat-kaputan, ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-denneti ved - deredati Husein-kaputan ibnu huna ve kaeti ehlil - iman ve ehli islam er(va)huna, Lillahi-l-fatiha. 35 Prijevod ovog teksta glasi: Salavat i selam na plemenitog i potovanog Allahova Poslanika, kao i na ostale asne i plemenite pejgambere, koji bijae prosvijetljeni, oieni, cijenjeni, milostivi, isti i ugledni; pred mubarek due merhuma Mehmed-kapetana, Osman-kapetana, Murat-kapetana, a posebno pred duu dobroinitelja i onoga koji eli Dennet i visoke poloaje u njemu, Husein-kapetana, sina ovdanjeg i cijelog svijeta islamskog - proui Fatihu! Damija Husejnija bila je oduvijek glavna gradaaka damija. Predstavlja dio jedinstvenog gradaakog kulturno-historijskog kompleksa, koji ine sljedei objekti: zgrada nekadanje Murat-kapetanove medrese (sagr.1810), biblioteka Fadil-paa erifovi (1839/40), Sahat-kula (1824), kua Gradaevia (1786) i tvrava i kula Zmaja od Bosne. 36 Osim damije, Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvravi, koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadubina. To potvruje ploa uzidana u objekat. U tarihu stoji: Osniva objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradaake tvrrjeenje je postalo pravosnano 24. oktobra 1962. godine. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadi Raif ef. Huskia, a on ga je naslijedio od svog oca Demal efendije. Opirnije o damiji Husejniji vidi: Nusret ef. Kujrakovi, Damija Husein-kapetana i demat Husejnija u Gradacu, Povodom obiljeavanja 180.godinjice izgradnje damije(1826-2006), Medlis Islamske zajednice Gradaac, Gradaac, 2006, str.7-25.; Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str.34-37.; Sabira Husedinovi/Zahida Heimovi-Kamberovi/Husnija Kamberovi, nav.dj., str.15-19.

35 36

88

Nusret Kujrakovi

ave. Godina 1240. (1824). Predstavlja najmlai objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. Sat je nakon 1878. godine kupljen u Beu. Novi sat je postavljen 1923. godine. Prestao je raditi u II svjetskom ratu.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglaena je 2004. godine, kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradacu.38 4. Zakljuak Husein-kapetan Gradaevi kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat iroj javnosti i akademskoj zajednici, koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog ivota. Kao znaajan prilog Husein-begovoj biografiji, ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog ivotnog djelovanja. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaevi je dao izuzetan, zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog, kulturnog i vjersko-prosvjetnog ivota muslimana u Gradacu i okolini, poev od 1820. pa do dananjih dana. irina i intezitet ovog doprinosa bio je najvei u osmanskom radoblju bosanske povijesti, a poslije 1878. godine, sa smanjivanjem povrine vakufskih dobara ovog vakufa, postupno je slabio. Takoer, vakufska dobra Husein-kapetana dala su znaajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradaca, naroito poslije 1945.godine. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009), odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bonjaka u gradaakim mektebima i damijama, kao i stotine uenika u medresama. Pripadnici tih narataja bili su nosioci privrednog, politikog, kulturnog, vjerskog i vjersko-obrazovnog ivota, ne samo u Gradacu nego i ire.

37 38

Opirnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedinovi/Zahida Heimovi-Kamberovi/ Husnija Kamberovi, nav.dj., str.15-16; Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str.37-39. Odluka Komisije za ouvanje naconalnih spomenika BiH od 2. novembra 2004. godine. Rjeenjem Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. januara 1951. godine, kao vlasnitvo i zadubina/vakuf Husein-kapetana Gradaevia, objekat je stavljen pod zatitu drave.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

89

IZVORI I LITERATURA Ahmed Alii, ifluci Husein-kapetana Gradaevia, Prilozi za orijenalnu filologiju, XIV-XV/1964-1965, Sarajevo, 1969 Alii Ahmed, Pokret za autonomiju Bosne od 1931. do 1832.godine, Sarajevo, 1996. Arhiva Medlisa Islamske zajednice Gradaac. Arhiva Opinskog vijea opine Gradaac. ehaji Demal, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1986. Garevi Muhamed, Koulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaevia, Izdanja Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska dravna tiskara Zagreb-podrunica Sarajevo, 1942. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916. Gruntovniki zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajuim naputcima I. i II. i sa naredbom o gruntovnikim povjerenstvima, Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1886. Hadijahi Muhamed-Imamovi Teufik, Gradaac i okolina, Nacrt za monografiju, Gradaac, 1960. Husedinovi Sabira/Zahida Heimovi-Kamberovi/Kamberovi Husnija, Kula Husein-kapetana Gradaevia, Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995, Federalno ministarstvo obazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, Sarajevo, 1999. Kamberovi dr. Husnija, Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834), biografija-Uz dvjestotu godinjicu roenja-, BZK Preporod Gradaac, Gradaac, 2002. Kamberovi Husnija, Begovski zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918., Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo, Zagreb, 2003. Korkut Besim, Prijevod Kurana, bez godine izdanja. Kreevljakovi Hamdija, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2.drugo izdanje, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo, 1980. Kujrakovi ef. Nusret, Damija Husein-kapetana i demat Husejnija u Gradacu, Povodom obiljeavanja 180.godinjice izgradnje(1826-2006), Medlis Islamske zajednice Gradaac, Gradaac, 2006. Kunibert Bartol, Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia, Beograd, 1901.

90

Nusret Kujrakovi

ehi Sadik, Zmaj od Bosne, drugo proireno izdanje, Mariborski tisak, Maribor, 1994. Tralji Mahmut, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu, (U povodu 40-godinjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftia), Odbor Islamske zajednice Gradaac, Gradaac, 1974. Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831.godine, Zbornik radova sa naunog skupa Znaaj Pokreta Husein-kapetana Gradaevia u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine (Tuzla, 3.2.2006.), Preporod Gradaac, Gradaac, 2007. Kljune rijei: Husein-kapetan Gradaevi, vakuf, Gradaac, damija Husejnija, Sahat-kula, vjerski objekti,vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaevi Waqf of Hussein Kapetan Gradaevi, founded by himself, originated from the period between 1820-1831. This waqf possessed land property, buildings, and yearly rental fee (mukate). Through the history the number of waqf property varied. Waqf of Hussein Kapetan Gradaevi had centralized administration within the waqf of Osmankapetan, Muratkapetan and Hadji Beir-bey Gradaevi. At the beginning, the administer (muteveli) of these waqfs, by family inherited tradition, was chosen from the eldest male members of beys family and later on out of that family as well. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974, and the only small part of that waqf remains today. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaevi was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svira mosques in Gradaac and Osman-bey mosque in Modria, then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradaac and Modria, and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. The waqf of Hussein Kapetan Gradaevi by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradaac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaevi in the town of Gradaac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824), which were proclaimed as national monuments of Bosnia and Herzegovina in year 2004.

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

91

P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brkom (1889-1903)


Red broj 1 Katast. opina Brko Broj z.k. ul. 1263 Broj kat. estice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brko 1176 11/51 19/159 4 Brko 1152 10/78 14/31 5 Brko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brko 726 11/21 11/23 Povrina m2 1.480 1.180 330 1.800 1.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.100 2.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godinja mukata (zakup) kruna helera 0 69

Opis nekretnine Baa ljivik u varoi Gradilite u varoi Dvor sa zgradom u staroj varoi Baa ljivik do stare varoi Baa ljivik do Save u varoi Kua kbr.1064 sa avlijom u varoi Kua kbr.650 sa avlijom u varoi Kua kbr.779 sa avlijom u varoi Baa (vrt) Kruik u varoi Baa (vrt) Kruik u varoi Baa vrt kod kue u varoi Baa (vrt) Kruik u varoi Kua kbr.778 sa avlijom u varoi Dvorite u varoi Baa ljivik u varoi Baa ljivik u varoi Kua sa kuitem i dvoritem Gradilite u varoi Baa ljivik kod kue u varoi Baa vonjak kod kue u varoi

Brko

1144

88

Brko

727

40

92
9 10 Brko Brko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brko Brko Brko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brko Brko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brko Brko Brko Brko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brko Brko Brko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56

Nusret Kujrakovi
Kua kbr.725 sa avlijom u varoi Kua kbr.724 sa avlijom u varoi Dvorite u varoi Kua kbr.723 sa avlijom u varoi Baa ljivik kod kue u varoi Kua sa dvoritem Kua kbr.713 sa avlijom u varoi Kua kbr.1299 sa avlijom u varoi Kua kbr.712 sa avlijom u varoi Baa vrt kod kue u varoi Gradilite u varoi Kua kbr.710 sa avlijom u varoi Dvorite sa gradilitem i talama u v Baa vrt kod kue u varoi Kua kbr.709 sa avlijom u varoi Kua kbr.708 sa avlijom u varoi Kua kbr.707 sa avlijom u varoi Kua kbr.706 sa avlijom u varoi Kua kbr.705 sa avlijom u varoi Baa ljivik kod kue u varoi Gradilite u varoi Kua kbr.703 sa avlijom u varoi 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia


24 25 26 Brko Brko Brko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brko 694 10/88 10/72 33 Brko 695 10/71 34 Brko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilite u varoi Gradilite u varoi Gradilite u varoi Kua kbr.701 sa avlijom u varoi Baa ljivik sa kuom u varoi Kua kbr.700 sa avlijom u varoi Dvorite kod kue u varoi Kua kbr. 699 sa avlijom u varoi Baa ljivik bez kue Dvorite sa gradilitem i talama u v Dvorite sa kuom u varoi Kua kbr. 698 sa avlijom u varoi Kua kbr. 119 sa avlijom u varoi Baa vrt kod kue u varoi Gospodarstvena zgrada Kua kbr.1159 Kua kbr. 697 sa avlijom u varoi Kua kbr. 696 sa avlijom u varoi Kua i dvorite u varoi Kua kbr. 694 sa avlijom u varoi Dvorite kod kue u varoi Kua kbr. 695 sa avlijom u varoi Dvorite kod kue u varoi Kua kbr. 693 sa avlijom u varoi Baa vrt kod kue 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1

93
60

60

60

60

60

60

30 31

Brko Brko

697 696

1 1

60 60

20

80

60

94
10/75 35 Brko 692 10/76 10/116 36 Brko 690 10/77 10/117 37 Brko 689 688 38 39 40 Brko Brko Brko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brko Brko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brko 671 10/92 10/91 10/169

Nusret Kujrakovi
Kua kbr. 692 sa avlijom u varoi Dvorite kod kue u varoi Dvorite kod kue u varoi Dvorite kod kue u varoi Kua kbr. 689 sa avlijom u varoi Kua i dvorite u varoi Kua i dvorite u varoi Baa vrt kod kue Kua kbr. 687 sa avlijom u varoi Dvorite kod kue Kua kbr. 686 sa avlijom u varoi Kua kbr. 676 sa avlijom u varoi Baa ljivik kod kue Dvorite kod kue Kua kbr. 675 sa avlijom u varoi Baa ljivik kod kue Baa ljivik kod kue Kua kbr. 674 sa avlijom u varoi Baa ljivik kod kue Kua kbr. 673 sa avlijom u varoi Dvorite Kua kbr. 672 sa avlijom u varoi Kua kbr. 671 sa avlijom u varoi Dvorite Dvorite Kua kbr. 1306 sa avlijom u varoi 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60

1 1 0

12 04 56

43

Brko

674

20

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia


Kua kbr. 670 sa avlijom u varoi 10/93 Dvorite 10/95 Baa vrt kod kue Kua kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoi Gradlite sa magazom u 8/18 ariji 1056/105 Kuite Gradilite sa magazom u 7/99 ariji Gradilite sa magazom u 7/197 ariji Gradilite sa magazom u 7/198 ariji 10/44 ljivik kod kue 10/165 Kua broj 1151 11/37 Baa kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1

95

47

Brko

670

12

48 49

Brko G.Rahi

669 177

60 80

50

Brko

1163

20

51 52

Brko Brko

662 1159

20

96

Gradaac Godina 1999 17.728

Mukate (zakupnine) vakufa Gradaac Brko Modria Broj do 1938 Broj do 1938

Mjesto Gradaac Gradaac Gradaac Gradaac Modria Modria Modria Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945

Nusret Kujrakovi

Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia od 1820-1999.godine (povrine u kvadratnim metrima)

188.365

25.210

20.481

(51+60) 111 52 Povrina Povrina Vakuf Oduzenekadanjeg nekadanjeg Zatraen ima samo vakufskog vakufskog 20.145 to 1960povrat pravo kozemljita pod zemljita pod 1974 ritenja mukatom mukatom 14.845 3.772 7.377 129.914 32.451

Vakuf Husein-kapetana Gradaevia

97

98

Nusret Kujrakovi

Azra Gado-Kasumovi

REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE


U Gazi Husrev-begovoj biblioteci uva se znaajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidilima vakufnama koje se odnose, uglavnom, na period izmeu 1762. i 1936. godine. Vasijjetnama u diplomatikom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. Evidentno je, meutim, da se u dijelu nae orijentalistike literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama, posebno kada je u pitanju njihova kataloka i literarno-knjievna obrada. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatiku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristine osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatikom smislu poseban dokument u kojem se razrauju osobite elje oporuitelja izraene u vidu jednog ili vie raznih vasijjeta koji se odnose na jo nerealizirane uvjete oporuitelja. to se tie vakufname, ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatikom strukturom kojim se potvruje pravna valjanost oporuiteljevih uvjeta i objelodanjuje in njihove realizacije. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka, uobiajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaninog zasnivanja vakufske zadubine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umiruim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne biljeke koje mogu biti od pomoi raznim istraivaima, osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik.

1 2

Vidi. , knjiga XXV-XXVI, Sarajevo, 2007., str. 45-85. Muammad b. Pr b. Al al-Birgiw (um. 981/1573), (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat).

100

Azra Gado-Kasumovi

A-521/TO Oporuka, datirana 05. dmade-l-ahira 1270. godine, Umihane, keri Mehmeda, slukinje u kui Dervi Abdullah-bega, iz Sarajeva. A-922/TO Opirna neovjerena vasijjetnama, datirana 18. rebiu-l-evvela 1197. godine3, Mulla Ibrahima, sina Smail-bae iz mahale Mulla Arap, roenog 1173. godine.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 07. safera 1230. godine, Arife, keri hadi Mustafe, a ene Dervi-bega Sokolovia, iz mahale okadi Sulejmana u Sarajevu.5 A-959/TO Testament, datiran 21. abana 1246. godine, Salih-age Kaukije, iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 1297/1879. godine7, Fatime, keri hadi Mehmed-agine iz Sarajeva, nastanjene u mahali Miskin damije.8
3 Velikog je formata, napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. 4 Oporueno je 209520 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljev zet Hadihasan-oglu Mulla Abdullah. Vasijjetnama sadri vrlo opiran tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opirno navoenje uenja dova u toj prilici. Odnosi se samo na trokove ukopa, iskati salata i kefareta. Svjedoci su: Timuri hadi Ali, Ali-efendizade Mulla Mustafa, Husejin-baa Dino, Kemerli-zade Mulla Ibrahim, Poegi-zade Mulla Muhammed, Mehmed-baa Jamak, pratilac Kauki-zade Mulla Mehmeda, haz Mulla Salih, sin Mulla Jusufa, haz Mulla Ibrahim, sin hadi Mehmeda Hazoglu Mustafa. 5 Oporueno je 500 groa za potrebe opremanja mejjita. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg, a ako on bude imao smetnji tada brat oporuiteljev Dervi-aga. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se odreuje koje vrste nakita oporuiteljica dijeli svojim sinovima i kerima, svakom ponaosob. Nisu ubiljeeni svjedoci. 6 Svjedok je Muhammed, imam Careve damije. 7 Navedena je samo godina. 8 Oporueno je 3500 groa. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groa pod interes za kurban, uenje tevhida i mevluda godinje te za kurban. Vasi-muhtar je oporuiteljicin sin Abdullah-aga, a nazir je njena ki Ismihana, ki hadi Mehmed-age.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

101

A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. godine, serdengetije Ibrahim-age, sina Mustafe iz Keedi Sinanove mahale u Sarajevu, roenog 1177. godine.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 23. redepa 1268. godine10, Mustajbega, sina Fejzullah-bega (Dennetia), stanovnika mahale Jagdi-zade u Sarajevu, roenog 1213. godine.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 1197/1782. godine12, Dervia Mustafa-bega, sina Smail-bega (Dennetia) iz mahale Jagdi-zade Ahmeda u Sarajevu, roenog 1159. godine.13

10 11

12 13

Oporueno je 3300 groa. Ima odreena i stavka za had od 2250 groa. Svjedoci su: Jorgandija hadi Mustafa, ahi Mulla Ibrahim, Viegradli Ali-efendija, timurdija Mulla Husejin, Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. Srednjeg je formata, napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim takama i linijama. Oporueno je 18550 groa od tog za bedeli-had 5000. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli haz Ibrahim-efendija, a nazir njegov sin Sulejman. Za drugog nazira oporuitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadi Ali, Havade Dervi Ahmed, sandaktar, mujezin Abdullah iz mahale Havade Kemaluddin, Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadi Ali, trgovac Kujumdi Abdullah, Abadi Abdi-aga, io-zade Mulla Ibrahim, Dino-zade hadi Abdullah, Nakka Mulla Salih i drugi. Navedena je samo godina. Oporueno je 450 groa. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg, a ako njemu ne bude odreeno tada oporuiteljev brat Lutfullah. A ako ni njemu ne bude odreeno tada njegov roak Denneti Ali-beg, a ako ni njemu ne bude odreeno tada neko od rodbine ko je ispravan i uva emanet. Vasijjetnama ima dodatak o novanom vasijjetu od sto groa ija e dobit ii za potrebe mekteba u mahali Jagdi hadi Ahmeda, a to je ubiljeeno i u defteru trokova. Svjedoci su: Denneti-zade Lutfullah-beg, Dennetizade Fejzullah-beg, Bukara Salih- efendija, Efendi-zade Mulla Ismail, Salih Efendizade Mulla Sulejman, Moro-zade Ali-beg, uri-bai Sulejman-aga, Denneti-zade Ali-beg, Iskender-oglu Ali-baa, Soko hadi Mustafa, Denneti-zade Mustafa-beg, Haz Mulla Sulejman.

102

Azra Gado-Kasumovi

A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 10. mjeseca zu-l-hiddeta 1307. godine, Umi Kulsume Kumain, keri hadi Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu, roene 1287/1870. godine.14 A-1612/TO Oporuka, datirana 12. dumade-l-ahira 1305. godine, Haeme, keri Halilbai Mehmed-bega, a supruge uri hadi Lutfage, iz Buzadi hadi Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. A-1870/TO Oporuka, datirana 1265. godine, Fejzullah-age Klempe, sina Ibrahima.15 A-2204/TO Oporuka, datirana 09. rebiu-l-ahira 1299. godine, Atife, keri Mujage Maia, iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo), datirana 1267. godine, Boijeg poslanika Muhammeda, a.s., upuena muslimanima, sastavljena prema snu njegovog turbedara ejha Mustafe.17

14

15 16 17

Oporueno je 12000 groa za potrebe opremanja, ukopa, kefareta i bedeli-hada. Za bedeli-had izdvojeno je 11400 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu Husejinefendija, a nazir je amidi Abdi-aga. Svjedoci su: Oporuiteljicin amida Kumain Mehmed-aga, drugi amida hadi Mehmed-aga, Hadihusejnovi Sejfullah-efendija, njen sin Nazif, Hadihusejnovi Akif-efendija i drugi. Na poleini vasijjetname obinom olovkom je ispisan defter trokova za tedhiz i tekn povodom smrti navedene Umi Kulsume, koja je umrla 26. redepa 1310. godine, Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadiabanovia. Ukupna oporuka iznosi 8365 groa. Na bedeli-had otpada 5000 groa. Ukupna ostavina iznosi 2500 groa. Preporuka sadri pretjerane i zastraujue prijtenje i predvianja.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

103

A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 27. redepa 1283 godine18, Mai Mustafa-age, sina Ahmed-age, iz mahale Sagraki hadi Mahmuda, roenog 1227. godine.19 A-2207/TO Oporuka, datirana 1225. godine20, Ahmed-age Maia, sina hadi Mujage, iz mahale Sagraki hadi Mahmuda.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka erife, keri Ibrahima, iz Kuuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu.22 A-2209/TO Oporuka, datirana 25. dumade-l-ahira 1265. godine, Merjeme, majke hadi Mujage Tuzlia, sina Salih-age, iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu.23 A-2285/TO Oporuka, datirana 24. evvala 1215. godine, hadi Mustafa-age, sina Mahmuda, sina Sulejmana, iz Sagraki hadi Mahmudove mahale u Sarajevu.
18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Oporueno je 9000 groa, od toga 6000 za bedeli-had. Vasi-muhtar je oporuiteljev sin Mehmed, a nazir Mai-zade Mustafa-aga, sin Husejin-age iz mahale Sagraki hadi Mahmud. Svjedoci su: ahi-zade Junus, ahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga, Abdi-aga, (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga, Subai Salih-aga, Dalagi Hasan-aga, Potogi Ahmed-aga, Mai Ibrahim-aga i drugi. Ispod mufredat-deftera sa pojedinanim stavkama trokova stoji dodatak u kojem se detaljno izlae vasijjet u vezi s bedeli-hadom. Vasijjetnama na poleini ima dodatak napisan 19. safera 1293. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za trokove oko ukopa, te potvrdu vasijjeta svjedoenjem Maia Ibrahim-age, sina Husejina i Maia Mustafa-age, sina hadi Salih-age iz mahale Havade Kemaluddin. Nije naveden mjesec. Oporueno je 4016 groa. Oporueno je 1500 groa. Oporueno je 500 groa.

20 21 22 23

104

Azra Gado-Kasumovi

A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. godine24. A-2464/TO Oporuka, datirana 03. muharrema 1293. godine, Nesima Nikia, sina hadi Hasana.25 A-2637/TO Vasijjetnama, datirana poetkom muharrema 1250. godine, Fatime, keri Ebu Bekira.26 A-2659/TO Oporuka, datirana 09. redepa 1245. godine, Murathana-hatun, keri Mulla Muharrema, iz Demaluddinove (vjerovatno Havade Kemalove mahale) u Sarajevu.27 A-2660/TO Oporuka, datirana 1263. godine28, Nefise, keri Abdulaha Krbovia (ili Kurbovia?).29 A-2661/TO Oporuka, datirana 11. muharrema 1247. godine, Umihane, keri Mustafe Hadiabdia.30 A-2662/TO Oporuka, datirana 15. dumade-l-evvela 1246. godine, hadi Saliha, sina Ibrahima.31
24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi ejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobi (str. 259). Original se nalazi u Sidilu 1 u GHB. Oporueno je 2000 groa. Navedena je oporuila treinu svoje imovine. Treina iznosi 806 groa i 20 para. Navedeni je oporuio 842 groa. Navedena je samo godina. Spomenuta je oporuila 500 groa. Navedena je oporuila 300 groa. Ne navodi se mahala u kojoj je oporuitelj stanovao. Navedeni je oporuio 100 groa.

25 26 27 28 29 30 31

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

105

A-2663/TO Koncept oporuke, bez datuma Mulla Ibrahima, sina Abdullahalemdara, iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu, koji je roen 1207. godine.32 A-2664/TO Oporuka, datirana 03. redepa 1250. godine Safije, keri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije, iz Kasapovi hadi Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu.33 A-2665/TO Oporuka, datirana 01. abana 1261. godine, Mulla Ahmeda, sina Smajilova, iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu.34 A-2666/TO Oporuka, bez datuma, Husejina, sina Muharrema Muanbegovia, iz Monjara, Visoko, koji je roen 1220. godine.35 A-2667/TO Oporuka, datirana 01. mjeseca zu-l-kadea 1315., Zlatke keri Dervia oe, iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.36 A-2668/TO Oporuka, datirana 25. XII 1912. godine, hadi Mustafe Telalagia, iz Debbag hadi Sulejmanove mahale (Hadi Kajmakova) u Sarajevu.37

32

33 34 35 36 37

Nije navedeno ni koliko je ni za ta je oporuio. Na poleini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha, sina Mustafe i Havve koji je roen 1264. godine, a koji je oporuio 300 groa. Navedeni je oporuio 501 gro. Navedeni je oporuio 600 groa. Navedeni je oporuio je 410 groa. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim ohadi, erijatski vjebenik. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). Navedeni je oporuio 3300 kruna. Oporuku je ovjerio u kui oporuitelja Enver Refet Imamovi, erijatski vjebenik.

106

Azra Gado-Kasumovi

A-2669/TO Nacrt oporuke, bez datuma Safije Hankije, keri hadi Ibrahima, roene 1208. godine.38 A-2717/TO Neije nedatirane biljeke o oporukama Umihane, keri Sulejmanbega, iz Hrasnice sa ifluka Prkosi i Kulen Vakufa, koja je roena 1224. godine i Dervia Abdullaha, sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovii), koji je roen 1227. godine. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun, keri Mulla Muharrema, iz Demaluddinove mahale u Sarajevu.39 A-2814/TO Oporuka, datirana 1229. godine40, Mulla Hasana, iz Malina, Travnik.41 A-2985/TO Oporuka, datirana poetkom mjeseca zu-l-hiddeta 1271. godine, Mulla Ahmeda, sina hadi Hasana Tarakia, iz Hadim Ali-paine mahale u Sarajevu, koji je roen 1200. godine.42 A-3085/TO Oporuka, datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. godine, Hae, keri Salih-age Bekirovia, iz Sagrdija u Sarajevu.43

38 39 40 41

42 43

Ne navodi se iz koje je mahale. Na poetku oporuke ubiljeeno je 1000 groa kao suma koja se oporuuje, a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groa. Navedena je oporuila 842 groa. Navedena je samo godina. Spomenuti oporuuje za ukop 100 groa iz ostavine i 100 groa iz treine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kue do kue Derrahzadea. Dokument je oteen. Oporueno je 6000 groa. Oporueno je 1500 kruna.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

107

A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 15. zu-l-kade 1282/1865. godine, muftije u Derventi Muftia Hifzi-efendije epaka, sina Hasana, muftije u Prai, roenog 1234/1819. godine.44 A-3172/TO Oporuka, datirana 13. safera 1287. godine, Mulla Memia Mehmedage, sina Mustafe ajnianina, iz Kuuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46, datirana 04. safera 1342 godine, Zlatke, keri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemievia, iz Davud elebijine mahale (Nategua) u Sarajevu, roene 1264/1847. godine.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. godine, Hasan-age, sina Mehmed-age ajnianina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini) u Sarajevu.49
44 Oporuio je 1246 groa i 20 para za opremanje i proputene obaveze. Vasi-muhtar je Halep-zadea Dervi Hasan-efendija, sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi, a nazir je Munla-agan, sin Husejina. Svjedoci su: Omer-hoda Valjevac, Jusuf, sin Bege Husejin-ehaje, Ismail, sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. Oporueno je 1665 groa i 10 para. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Oporueno je 5000 dinara samo za trokove opremanja i raznih kefareta. Precizni iznosi pojedinih uobiajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. Vasi-muhtar je Mullamemievi Muhammed-aga a nazir je oporuiteljev zet Mali Mustafa-aga. Svjedoci su: Mali Mehmed-aga, Hasanbajraktarevi Hasan-aga, Mali Ibrahim-aga. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. Oporueno je 11731 gro, od tog 6500 za bedeli had i 750 za trokove odlaska i povratk bedela sa hada te 500 groa pod interes za etiri oke svijee u damiji Kuuk Katib te 1000 groa da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen je dodatak kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat-deftera stoji druga biljeka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na trokove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije dje ukoliko bi oporueni novac bio nedovoljan za namijenjene trokove. Svjedoci su: Muidovi Mehmed-aga, Vatrenjak Ibrahim-aga, Hadirustemagi Ahmed-aga, Kapuzovi Mehmed-aga, Vatrenajk Vejsil-aga i drugi.

45 46 47

48 49

108

Azra Gado-Kasumovi

A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50, datirana krajem mjeseca zu-l-hidde 1287. godine, ajnianina Osman-age, sina Mehmed-agina, trgovca, iz mahale Kuuk Katib (Mlini) u Sarajevu.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52, datirana 05. redepa 1304. godine, ajnianina Hasan-age, sina Mehmed-agina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini) u Sarajevu.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54, datirana 08. dumade-l-ahira 1307. godine, Mustafe Mujage, sina Mehmed-agina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini) u Sarajevu.55
50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. Oporueno je 6751 gro, od toga za bedeli-had 2751 i 660 za trokove odlaska i povratka bedela. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen je dodatak kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat-deftera stoji druga biljeka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na trokove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije dje ukoliko bi oporueni novac bio nedovoljan za namijenjene trokove. Svjedoci su hadi Husejnovi Salihefendija, Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga, Halvadi hadi Mustafaaga, Novopazarlija Haz-efendija, Hadi ievi hadi Hasan, Korjenikli Dano Arnavut aban-aga i drugi. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Oporueno je 31514 groa od toga za bedeli had 6000 i 1000 za trokove odlaska i povratka bedela. Pored uobiajenih trokova opremanja i kefareta oporueno jei 500 groa za damijski ilim, te 120 groa da se da pod interes da se godinje kolju dva kurbana za uenike medrese. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mustafa-aga, a nazir je Sulejman-efendija. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen je dodatak kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat deftera stoji posebna biljeka da se za one trokove od navedenih stavki za koje e od oporuenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od treine oporuenog iznosa bude neto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. Svjedoci su: Muidovi Mehmed- efendija, Uzuni-zade Reuf-efendija, Haditahirefendi Ahmed-efendija, Muidovi Seid-aga, Hadihusejnovi Husejin-efendija, Jabuar Ibrahim, terzija Abd-aga, berber Jusi Abd-aga, Hadismailovi Ibrahim-aga, Nuhi Mustafa-aga, berber Saki Mehmedaga i drugi. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. Oporueno je 32. 024 groa za uobiajene trokove opremanja, ukopa i namirivanja proputenih dunosti. Od tog za bedeli-had 8000 a 1000 za trokove oko njegovog

52 53

54 55

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

109

A-3245/TO-1 Koncept oporuke, datirane mjeseca dumade-l-evvela 1213. godine, Mulla Sadika Serdarevia, sina Emina, iz Zenice. A-3255/TO Oporuka, datirana mjeseca muharrema 1253. godine, Gulsume, keri hadi Mehmed-age Uianina, iz Buzadi hadi Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu.56 A-3270/TO Oporuka, datirana 03. safera 1323. godine, erife, keri Osman, iz agria u Sarajevu.57 A-3271/TO Oporuka, datirana 18. dumade-l-ahira 1313. godine, Hafife Bibi, keri Osman-age, iz Armagandi Sinanove mahale (Armaganua) u Sarajevu.58 A-3363/TO Oporuka, datirana 18. mjeseca zu-l-hidde 1298. godine, Vasfije, keri Isamuddina i Fatime, asupruge Hamza-age Arnauta, iz Vekil-har mahale (Toplik) u Sarajevu.59

56 57 58 59

odlaska i povratka. Oporueno je od tog 12500 groa pod interes za mukave, kandilje i slubu vasi-muhtara i kurban. Vasi-muhtar je Sari Muhammed-efendija, sin hadi Ibrahima, oporuiteljev punac. Svjedoci su: Reidovi Sulejman-efendija, Mai Mehmed-aga, omara Mustafa-aga, Zubovi Mehmed-efendija, Izmirli Nezir-aga, Parali Munla Hasan-aga, Nali Ahmed-aga. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji poinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlae oporuka za had. Ispod navedenog dodatka ubiljeen je uobiajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji jo jedna biljeka kojom se oporuuje 500 groa koji e se u sluaju potrebe dodati na hartije dje ukoliko bude nedostajalo za trokove odreene vasijjetom. Oporueno je 1564 groa. Oporueno je 2010 groa. Oporueno je 3000 groa. Oporueno je 2000 groa.

110

Azra Gado-Kasumovi

A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet, bez datuma, hode Abdulhalika Gadduvanije na perzijskom jeziku.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61, datirana 16. redepa 1335. godine, Puhalovi Sejde, kerke Sulejmana Saraa a ene Puhalovi Abdi-age, iz Havade Sinan mahale u Sarajevu, roene 1275. godine.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana, datirana 18. rebiu-l-evvela 1355. godine, eerovi Hasan-efendije, sina aira, imama iz agria, roenog 1279. godine.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nuki Sulejman-age, sina Halil-age, iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru, roenog 1234/1818. godine.65

60 61 62

63

64 65

Na poleini se nalazi jedna lijepa biljeka o namazu prepisana iz erhu-l-hikema. Velikog je formata, napisana je na tanjem utom papiru i ukraena sa crvenim ispisima. Oporueni iznos je 600 kruna za opremanje, ukop i kefarete. Vasi-muhtar je eerovi Hasan-efendija. Svjedoci su: Sabri-zade haz Sejjid-efendija, Muharemagi haz Mehmed-efendija, Sabri-zade haz Sejjid i drugi. Ispod mufredat-deftera stoji biljeka kojom oporuitelj oporuuje da se njegovoj keri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. Testament je ispisan na tampanom obrascu na osmanskom. Dokument je poklon eerovi Husejina iz Sarajeva. Vasi-muhtar je bio Karai Vejsil-aga, a nazir je uak haz Sulejman. Oporuena je treina imetka bez preciznog navoenja. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje proputenih obaveza. Oporuitelj navodi samo iznos od est hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi, keri Abdi-age. Svjedoci su: Muharremagi Haz i Mehmed-aga. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. Oporueno je 80 osmanskih lira za bedeli-had. Vasijjet se odnosi na namirivanje proputenih obaveza i bedeli-had. Nema ubiljeenih svjedoka. Vasi-muhtar je opouiteljev sin Murad-aga, a nazir njegov drugi sin Redep-aga. Oteena, nedostaje drugi list. Vasijjetnama je poklon Omerovi ahan-efendije iz Priluka, Tuzla.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

111

A-3574/TO3 Vasijjetnama66, datirana 28. 08. 1932. godine, Alije elje, sina Muhammedovog.67 A-3575/TO Vasijjetnama68, datirana 01. muharrema 1342. godine, Bakardi Mehmeda, sina Jusufova, iz Kadi Ahmed-efendijine mahale.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70, datirana 09. rebiu-l-ahira 1359. godine, Mujage Aeria, sina Mehmed-age, iz mahale Komatin u Sarajevu.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72.

66 67

68 69

70 71

72

Srednjeg formata, ima tanki papir i ukraena je crvenim ispisima, Siro hadi Haz je vasi-muhtar, a Salih-aga eljo je vasi-nazir. Vasijjetnama ima biljeku na bosanskom koju je sastavio Alija eljo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroi kako je napisano 3500 dinara. Iz arhivskog materijala ljubuke porodice erimovi. Srednjeg formata, ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. 11. kanuni evvela sainjena je biljeka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. Ova biljeka nalazi se i na bosanskom na poleini vasijjetname u vidu dodatka. Svjedoci: haz Ibrahim Smaji; hatib Kasap-zade hadi Ibrahim; ejh ukri-efendija Arnabut-zade; Salih-aga Kazi; Sulejman-aga Foak, berber; Mustafa-aga So. 03. maja 1925. godine ubiljeena je biljeka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega, sina Ahmeda Handia, i vasi-nazira Subaia Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karia. Iz arhivskog materijala ljubuke porodice erimovi, poklon Sejjida Strika. Srednjeg formata, ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. Dokument je ovjerio kadija sreskog erijatskog suda sa dodatkom biljeke na bosanskom ispisanog na poleini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. marta 1939. godine. Iz zbirke ljubuke porodice erimovi. Srednji format ima ut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. Iz zbirke ljubuke porodice erimovi.

112

Azra Gado-Kasumovi

A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavtine Jure Juria po Boijem erijatskom zakonu.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama, datirana 1317/1899. godine74, Safije-hatun Sarajke, iz demata Riice u visokom kadiluku.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama, datirana 1306/1888. godine76, ehagi Muhammeda, sina Saliha, roenog 1242. godine, iz sela Obre u visokom kadiluku.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama, datirana 21. redepa 1316. godine, Kalo hadi Saliha, sina Mustafe, roenog 1256. godine. A-3612/TO-6 Obrazac ope vasijjetname sastavljene bez navoenja konkretnih podataka. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78, datirana 29. zu-l-hiddeta 1336. godine, stanovnika mahale Sagraki hadi Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajria, sina Husejin-efendije, iz epa, roenog 1271. godine.79
73 Fotokopije dokumenata porodice Juri iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevoenja. Na jednom papiru ubiljeena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680., kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. i ova oporuka. Navedena je samo godina. Poklon M. emerlia. Samo je navedena godina. Poklon M. emerlia. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. Oporueno je 3507 kruna. Nije odreen iznos za bedeli-had. Vasi-muhtar je Bajri Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmi hadi Mehmed-aga. Naknadno je upisana biljeka kojom oporuitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberovi Nezir-agu. Testament ima ovjeru 24. jula 1919. godine Kotarskog erijatskog suda u epu. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajri Mehmed Numan-efendija, a nazir Ekmi hadi

74 75 76 77 78 79

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

113

A-3681/TO-1 Vasijjetnama, datirana 1270/1853. godine, Nafije, keri Murat-bega Muslibegovia, iz mahale Hadi Veli u Mostaru.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81, datirana poetkom evvala 1330. godine Muslibegovia (Muslimbegovia) hadi Saliha, sina hadi Muhammeda.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika, datirana 28. dumade-l-evvela 1340. godine, Muslimbegovi hadi Saliha sina hadi Muhammeda.83 A-3681/TO-4 Vasijjetnama, datirana 1330/1911. godine, Muslimbegovi hadi Saliha, sina Muhammeda.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega, sina Muhammeda Muslibegovia (Muslimbegovia).86

80 81 82

83

84

85 86

Mehmed-aga. Oporuena je treina imetka. Tipian primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedhiz i tekn. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz Mostara. Malog je formata, napisana je na tankom papiru i oteena je. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Svjedoci: Rianovi hadi Abdullah i njegov brat Rianovi hadi haz Muhammed-efendija, Muslimbegovi hadi Ahmedefendija, Rianovi hadi Ahmed-efendija. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz Mostara. Oporuena je treina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za proputene obaveze. Vasi- muhtar je oporuiteljev sin Mehmed Emin, a nazir je drugi sin Mehmed. Svjedoci su: Dizdar Abdullah, sin Ali-age, i katib Spahija hadi Mehmed Muslim-beg. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz Mostara. Svjedoci: Rianovi hadi Ahmed-efendija, uljevi hadi Omer-efendija, elebi hadi Muharrem, Novo hadi Salih-aga. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz Mostara. Nije naveden datum. Vasijjetnama je oteena. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara.

114

Azra Gado-Kasumovi

A-3681/TO-14 Vasijjetnama87, datirana 1255/1839. godine, Muslibegovi Ahmedbajraktara, sina Murad-bega, sina Muhammeda.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama, datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. godine, o ukopu Muslimbegovi Muhammeda, sina Ahmeda, bajraktara.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90, bez datuma, Umije, kerke Saliha Ieria.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92, datirana 25. redepa 1304. godine, Nefise, keri Ali Huema, iz sela Koevo (Kuevo), kasaba Zenica.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. godine Nefise, keri Ali Huema iz mahale Koevo u Zenici.94

87 88 89

90 91

92 93

94

Navedena je samo godina. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara. Oporueno je 4000 groa. Svjedoci su: imam Bajgori Munla Mehmed, elar-zade Mustafa-aga, njegov brat Salih-aga i Mehmed-baa Muhammed. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara. Formata 16x24cm. Vasi-muhtar je njen sin Salih. Oporuka se odnosi samo na kefaret proputenih obaveza. Svjedoci su iler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Iz arhivske zbirke Muslibegovi (Muslimbegovi). Ispisana je na tankom papiru. Vasi-muhtar je esti hadi Ahmed, sin Salihov. Oporueno je 600 groa. Odnosi se samo na opremanje, trokove ukopa i kefareta. Svjedoci: Katib arimam Mehmedefendija, Salih, sin Paania Omeraa spahije, Dervi Muharrem Paali. Jako oteena. Pronaena je u rukopisima koje je poklonio GHB arimamovi Muhammed. Vasi-muhtar je esti hadi Ahmed, sin Saliha iz arijske mahale, a nazir je oporuiteljicin sin Sadik. Oporueno je 600 groa. Svjedoci su: Pisar vasijjetname ariimam Mehmed-efendija, Salih, sin spahije Paania Omera, Dervi Muharrem Paali. Nalazi se meu dokumentima koji su pronaeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed arimamovi. Jako je oeena!

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

115

A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma arimama Muhammeda, sina Abdullaha, stanovnika mahale Koevo (Kuevo?) u Zenici.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija, datirana 15. mjeseca zu-l-kadeta 1281. godine, Mustafe hadi Mehmedova, iz Isa-begove mahale u Sarajevu, roenog 1256/1839. godine.96 A-3745/TO tampani obrazac, datiran 1347/1928. godine, vasijjetname koji je izdala Islamska dionika tamparija u Sarajevu. A-3803/TO tampani obrazac vasijjetname koji je tampala Islamska dionika tamparija, Sarajevo. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97, datirana 24. rebiu-l-evvela 1341. godine, Zejnebe Mulla-hanume, keri Mustafa-bega Turhanije a ene Mahmudagia Muhammed-age, iz mahale Sara Ali, roene 1292. godine.98
95 Ukupno je oporueno 1182 groa za trokove opremanja ukopa i kefareta. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih, sin Abdullaha, iz mahale Sekban, a oporuiteljev sin Numan-efendija je nazir. Svjedoci su: Atif Omeragi, Munla Edhem Jaliimamzade, Munla Salih Tullam (ili Talam). Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabiljeka da treinu kue, bae i ostale svoje imovine oporuuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji, Mehmedu Aliji i Abdullahu. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed arimamovi. Vasi-muhtar je abadija Puhalovi Abd-aga. Trokovi ukopa iznose 1000 para. Svjedoci su: Hamamdi Mulla Mehmed, Puhalovi (Puhlovi) Sulejman-aga, Kurdi Abdullah, (iklijica) aklica Mulla Began, Oporuiteljev brat Salih, (Dend-agi) Cincagi Mulla Salih, Sabura Ibrahim-aga i drugi. Velikog je formata i lijepo je ispisana. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg, a nazir mu Mahmudagi Mehmedaga. Oporueno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje proputenih dunosti. U defteru trokova nisu precizno odreene stavke pojedinih trokova. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporuene treine, nakon to se potroi za opremanje i bedeli-had, kupi duan ili magaza, da se iznajmi i da se od

96

97 98

116

Azra Gado-Kasumovi

A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99, datirana 01. redepa 1326. godine, Habibahanume, keri Mustafa-age Mudedije, a supruge ogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije, roene 1306. godine, iz mahale Abdul-halifa.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101, datirana 05. rebiu-l-evvela 1326. godine, Muhammeda Hamdi-efendije, sina hadi Salih-efendije ogolj-zadea, iz mahale Abdi-halife u Sarajevu, roenog 1300. godine.102

toga pred duu umrlog kolje svake godine kurban i ui hatma. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i peat Kotarskog erijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Registracija je datirana 24. kanuni-evvela 1922. godine. Na poleini stoji peat Kotarskog erijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. oktobra 1927. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. Kao nazir odreen je Mehaga Muzdedija od strane (Mulla-hanuma) Mulije, keri Mustaj-bega Turhanije, a udovice Gloo, preudate Mahmutagi umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije, a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. 99 Ima veliki format i ukraena je crvenim ukrasnim ispisima. 100 Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu ogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Mudedi Mehmed-aga. Oporueno je 5000 groa za trokove opremanja, ukopa i podmirivanja proputenih obaveza. Svjedoci su: Oporuiteljicin brat Mudedi-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga, Saati-zade Hilmi-aga, Henda-zade Asim-aga i drugi. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i obinom olovkom ispisanim izmjenama. 102 Oporueno je petnaest hiljada groa. Trokovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter, samo stavka za had devet hiljada groa i naknada za vasi-muhtara 1200 groa za opremnaje, ukop i namirivanje proputenih obaveza. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga, sin Husejin-age, pa je precrtano i napisano Mudedi-zade Mehmed-aga, sin Mustafa-age, a kao nazir bio je upisan Mudedi-zade Mehmedaga, sin Mustafa-age, pa je precrtano i napisano Turali-zade Mehmed-efendija, sin Ali-age. Svjedoci su: Hadibaauevi Mustafa-aga, esri-zade Ali-efendija, Nezirhodi Mehmed-aga, Suduka Rasim-aga, Henda-zade Asim-aga, ogolj-zade Mahmud-aga, uak haz Sulejman. Na vasijjetnami su obinom olovkom vrene ispravke i dopisivanja.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

117

A-3807/TO Vasijjetnama103, datirana poetkom dumade-l-evvela 1315. godine, Merjem-hatun, kerke Uzuni-zadea Muhammed-age, a supruge Kazanferzadea Mehmed-age, iz mahale Divan Katib u Sarajevu.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105, datirana poetkom dumade-l-evvela 1318. godine, Imamovia Saliha, sina Muhammeda, iz mahale Kulin Bali u Sarajevu, roenog 1258. godine.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107, datirana 07. rebiu-l-ahira 1265. godine, Mehmeda Gloe, iz Ali-paine mahale, roenog 1230. godine.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109, datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. godine, Nefise, keri hadi Husejina, iz mahale Sara Ismaila, roena 1201. godine.110

103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. 104 Oporueno je 1500 groa za opremanje, ukop i kefaret. Vasi-muhtar je oporuiteljicin brat Salih-aga, a nazir mu Muhammed-aga. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga, oporuiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amida Mustafa-aga. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadi Salih-efendija a nazir je oporuiteljev stariji sin Mehmed-aga. Oporueno je hiljadu dvjesto i jedan gro za opremanje mejjita i iskat. Svjedoci su: Klanar hadi Salih-aga, Subai Mehmed-aga, Taltovi (Talatovi) Hasan-aga, Prepoli Haim-aga, eeragi Mustafa-beg, Telebeir Ibrahim-aga. U dodatku na kraju stoji biljeka: 107 Srednjeg je formata, ispisana na debelom papiru i oteena je. 108 Oporueno je 1700 groa za trokove ukopa i kefarete. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Akif Behdet Mustafa, a nazir je njegov drugi brat Haim Hasan. Nisu ubiljeeni svjedoci. 109 Manjeg je formata, ispisana na debelom papiru i oteena je. 110 Vasi-muhtar je oporuiteljicin sin Mulla Ahmed, sin hadi Mustafe. Nazir je drugi oporuiteljicin sin Mulla Sulejman. Oporuena je treina imetka od 1500 groa. Svjedoci su: Sara Muharrem-aga i njegov brat sara Mulla Abdullah, tufe(n)ki mujezin i drugi.

118

Azra Gado-Kasumovi

A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira, sina Bajrama Gaanina, iz Konjica, roenog 1267/1850. godine.112 A-3831/TO Vasijjetnama, datirana 1176/1762. godine, Saraji Sabura Mustafe, sina hadi Muhammed-zadea, iz Sarajeva.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 , datirana 21. redepa 1313. godine, Gafi-zadea Dervi Naim-efendije, sina Dervia.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116, datirane 21. rebiu-l-ahira 1350. godine, Vejsil-age Pore, sina Mustafa-age, roenog 1289/1873. godine.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118, datirana 1250/1834. godine, Hasana, sina Sulejmanova, iz mahale Naladi hadi Osmana u Sarajevu, roen 1175/1761. godine.119
111 Manjeg je formata, ispisana je na tankom papiru i oteena je. 112 Vasi-muhtar je Dumhur Sabit-aga. Nazir je oporuiteljev brat Mustafa-aga. Oporueno je 400 groa. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. Oporuka je navedena u tekstu naracije. Nedostaje dio dokumenta gdje se biljei datum i svjedoci. 113 Nedostaje najvei dio vasijjetname. Ima samo uvodni dio. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. 115 Vasi-muhtar je hadi Ahmedovi-zade Ismail-efendija. Oporueno je 200 kruna za opremanje. Vasijjetnama nema formu tipine Birgivijine Vasijjetname. Oporueno je da se prihodi duana i bae troe za uenje Kurana i mevlude. Svjedoci su: Basara hadi Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa, Redepbai-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. 116 Ispisana je na dvolisnici od obinog tankog papira. 117 Oporueno 3000 dinara za opremanje mejjita. Svjedoci su: Hrustemovi Omer-aga i Meanovi Asim-aga, sin Mehmed-age. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. 119 Vasi-muhtar je oporuiteljev zet Mustafa-alemdar, sin Saliha. Oporueno je 600 groa i jo tri hiljade groa za bedeli-had. Odnosi se na trokove opremanja, ukopa i bedeli hada. Svjedoci su: Slini hadi Hasan i njegov brat hadi Salih, Uianin hadi Jusuf-aga, Nakka-oglu Mustafa-aga, Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

119

A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 04. dumade-l-evvela 1308. godine, Mehmed-age, sina Mustafa-age, iz Hadi Jahja-paine mahale, roenog 1253/1837. godine.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. redepa 1269. godine Kreevljaka Mulla Saliha, sina hadi Ahmeta, roenog 1236/1820. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123, datirana 12. rebiu-l-evvela 1306. godine, amile, keri kapetana hadi Sulejman-age, iz mahale Hala Davuda, roene 1285/1868. godine.124

120

121 122

123 124

brat Mulla Muhammed, Dino-oglu Mulla Ahmed i drugi. Dokument je oteen, nedostaje dio dokumenta. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48), napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima, djelom je oteena. Oporueno je 400 groa. Odnosi se na opremanje, ukop i kefarete. Vasi- muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Svjedoci su: Imamovi Hurrem-aga, Imamovi Mehmed, Karabdi Salih-efendija, Dafo Ahmed-aga, Novljanin hadi Mehmed-efendija. Oteena. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. Oporueno je 12500 groa za trokove opremanja, ukopa, kefarete i bedeli-had. Za bedeli-had je izdvojeno 5000 groa i 500 za trokove bedela. Takoer je izdvojeno 2000 groa za dobrotvorne svrhe. Svjedoci su: Kreevljak havade Mulla Abdi, Hakirzade Ibrahim-aga, Vareanovi Mulla Salih, Dogramadi Mulla Abdi, Mao-zade Mujaga, Mulla Salih, sin Mulla Ebu Bekira, Osman Mulla Ahmed, Ali Kadi-zade Mulla akir, sin Ali-efendije. Srednjeg je formata, ispisana je na tankom papiru i mjestimino je tekst podvuen crvenim linijama. Oporueno je 3000 groa za trokove opremanja, ukopa i kefarete. 2000 groa oporueno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine, sadaku fukari, uenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj damiji. Vasi-muhtar je njen mu Hasibovi Ali-efendija, sin Ahmed-efendije, a nazir je njen brat Ali-aga Hadikapetanovi, sin hadi Sulejman-age. Svjedoci nisu registrirani.

120

Azra Gado-Kasumovi

A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125, datirana 08. dumade-l-evvela 1241. godine, Mustafe, sina Osmana, stanovnika mahale Hala Davud u Sarajevu.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127, datirana 29. redepa 1234. godine, Hatide, keri Husejina, iz mahale Tuti-bula, roene 1167/1753. godine128. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija, datirana 15. mjeseca zu-l-kadeta 1281. godine, Mustafe hadi Mehmedova, iz Isa-begove mahale u Sarajevu, roenog 1256/1840. godine.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena, tj. nova vasijjetnama130, datirana 10. abana 1314. godine Esma-hanume, keri Softi Salih-age, iz mahale Kebkebir hadi Ahmed u Sarajevu, roene 1277/1860. godine.131
125 Srednjeg formata, napisana je na dvolisnici debelog papira sa utim ekama. 126 Oporueno je 280 groa za trokove opremanja, ukopa te iskati-salat i kefaret. Vasimuhtar je hadi Jusuf haz-efendija. Svjedoci su: attar hadi Omer-alemdar, hadi Fejzullah-aga, Skopljak (Uskupjevi) Jahja, haz Hasan, sin Jahjaa, Kara Abdi, sara, i njegov sin Muhammed, moj amida Salih-alemdar. 127 Manjeg formata, napisana je na debelom papiru. 128 Oporueno je 250 groa. Odnosi se na opremanje mejjita, ukop i kefarete. Svjedoci su komije oporuiteljice: Salih-baa, Ismail-baa i Mustafa-baa. 129 Oporueno je 1000 groa. Vasi-muhtar je abadija Puhalovi Abd-aga. Svjedoci su: Hamamdi Mulla Mehmed, Puhlovi (Puhalovi) Sulejman-aga, Kurdi Abdullah, aklica Mulla Began, Cincagi (Dendagi) Mulla Salih, Sabura Ibrahim-aga. 130 Velikog formata, napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. 131 Vasi-muhtar je njen mu Mustafa Asim-efendija, a vasi-nazir je njen brat Softi Mehmed-aga. Oporueno je 12000 groa. U defteru pojedinanih stavki trokova navode se iskati za proputene a neuinjene obaveze koje su bile prava mua, roditelja, kominice, ivotinja i ostalih Boijih robova. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru, a stavke su vrlo opirno navedene. Oporuiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umiruim, nego samo upuuje na izvravanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloenom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. Svjedoci su: Kumain Abdullah-aga, Muidovi Sejjid-aga, Muvekkit-zade Husejinefendija, Softi Junus-aga, papuar Ibrahim-aga, Halilbai Abdullah-aga i drugi.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

121

A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132, datirana 12. safera 1341. godine, Esmahanume, keri Ali-age Madarevia a supruge umrlog Mehmed-age Brkia, iz mahale Debbag hadi Sulejmana, roene 1293/1876. godine.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134, bez datuma, Fatime Cico, keri Hadi Jamak-zadea (Hadijamakovi) Muhammed-efendije, iz mahale ose Sinan, roene 1270/1853. godine.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136, datirana 09. dumade-l-evvela 1322. godine, Neretljakovi Muhammeda, sina Mustafe, iz mahale Souk Bunar, roenog 1267/1850. godine.137

132 133

134 135

136 137

Ispod oporuke prije trokova stoji: . Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporuenih 12000 groa, vasi-muhtar i nazir izdvoje iz treine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Ibu vasiyetname mucibince amel oluna. koje je svojstveno samo vakufnamama. Potom stoji i drugi opiran dodatak u vezi s bedeli-hadom. Za bedeli-had je odreeno 2500 groa a za trokove pri odlasku i povratku bedela 800 groa. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporuiteljicin zet Bajraktarevi Ahmed-aga. Oporueno je 30000 kruna. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera, koji sadri trokove opremanja i namirivanja proputenih vjerskih obaveza, u kojem oporuiteljica oporuuje da kua u kojoj stanuje je njena za njenog ivota a da se poslije njene smri podijeli njenim kerima da joj zajedno pred duu svake godine kolju kurban. Svjedoci su: Madarevi Junus-aga, Madarevi Mehmed-aga. Uieli Abdullah-efendija i drugi. Srednjeg formata, napisana je na debelom papiru. Oporueno je 1200 groa za opremanje mejjita i kefarete. Vasi-muhtar je oporuiteljicin sin Salih Cico, a nazir njen brat Abdullah-efendija. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga, Hadijamakovi Mehmed-aga, Cico Husejin-aga i oporuiteljicin brat Adem-aga. Velikog formata, napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Oporueno je 2400 groa za opremanje, ukop, kefarete te kurban u godini kad bude oporuitelj umro. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mehmed-aga, a nazir je njegov sin Mustafa. Svjedoci su: Neretljakovi Ahmed-aga, izmi Mehmed-aga, Neretljakovi Sejfullah i drugi.

122

Azra Gado-Kasumovi

A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana poetkom mjeseca zu-l-hidde 1244. godine Mustafe alemdara, sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale, roenog 1195/1780. godine.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 23. zu-l-kadeta 1244. godine, Umihane, keri Hasana, iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana 1236/1820. godine140, hadi Muhammeda, iz mahale Debbag Sulejman..141 A-4527/TO Neovjerena kraa vasijjetnama, datirana 15. safera 1261. godine, Fatime, keri Numana, iz Kemal-begove mahale u Sarajevu roene 1220/1805. godine.142

138 Oporueno je 650 groa za opremanje, ukop i kefarete.. Svjedoci su: Kazzaz hadi Dervi, Mulla Abdullah ato, sin hadi Ibrahima, hadi Jusuf-aga Uievi, kazzaz Mulla Mehmed, sin hadi alemdara Duranovia. 139 Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. Oporueno je 700 groa za trokove ukopa i kefareta. Svjedoci su: hadi Dervi, kazaz, oporuiteljicin brat Mulla Bajram, Mulla kaif hadi Muhammed Efendi-zade, Mehmed-aga Hikmetaga-zade, Mulla Abdullah ato, sin hadi Ibrahima, Abdialemdar Hakir-zade. 140 Ubiljeena je samo godina. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. Oporueno je 700 groa za trokove opremanja i kefareta. Mufredat-defter sastavljen pa prekrien. Svjedoci su: Mehmed-aga, hadi Husejin, Kutudu-zade Munla Muhammed, amo Salih, Debbag-oglu Munla Salih, Munla Sabir Haz-zade, Nakka-oglu Ibrahim-alemdar. 142 Oporueno je 600 groa. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Peiman hadi Ismaila, a nazir je Salih, sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah, Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed, kazaz jamak Osman, Fiak-oglu kova Abdi, Sirgi kazaz Mustafa i drugi

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

123

A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143, datirana mjeseca dumade-l-ahira 1321. godine, Pae, keri Muhammeda Hunia, iz mahale Kulin Bali, roene 1260/1844. godine.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama, datirana mjeseca dumade-l-evvela 1224. godine, Meve-hatun, keri Salih-bae, iz sela Ferhatli, Pazari.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. Pejgamberske vasijjetname na murad.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147, datirane 20. rebiu-l-evvela 1331. godine, Mehmeda, sina Mustafe Kazia, iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku.148

143 Ima narandaste, maslinaste i crvene ispise. 144 Vasi-muhtar je opunomoiteljicin sin Uzejr, a nazir njen mu Salih-aga Imamovi. Oporueno je 1000 groa za trokove ukopa te iskati-salat i kefaret. Svjedoci su: Huni Ibrahim-aga, Subai Mehmed-aga, Silistra hadi Mustafa-aga, Jusi Mehmed i njegov brat Emin, oporuiteljicin sin Abdullah i drugi. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa, a nazir je oporuiteljicin mu Mehmedspahija. Oporueno je 118 groa za opremanje, ukop i namirivanje proputenih dunosti. Svjedoci su: Fejzullah Alibai, Mehmed-baa Numi, Abdullah Mehmedi, Mustafa-baa Duranovi, Sinan-baa Duranovi, Omer-beg Kori i drugi. 146 Govori o snu nekog ejha Ahmeda kome je na san doao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loa predvianja o vremenu koje poinje sa 1330/1911. godinom do navodne pojave dedala 1370/1950. godine. Dokument je pronaen u Aziziji damiji sa jo nekoliko dokumenata koji su pripadali uivaocu zeameta u selu Ostroac, nahija Valjevo. Usp. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. Dokument je poklonio 2002. godine Osman Kavazovi, imam u damiji Aziziji u Brezovom Polju. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija ari, a nazir Ramazan Midi. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobiajene trokove iji je iznos 100 forinti. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na erijatski nain, bez rasipanja obave devr iskati-salata, posta, hada i hakova. Svjedoci su: demaatbaa Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. Iz zbirke Osmana Sokolovia.

124

Azra Gado-Kasumovi

A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149, datirana 04. dumade-l-evvela 1317. godine, Hasne, keri Mustafe, iz mahale Ne-zade u Sarajevu, roene 1265/1848. godine.150 A-4611/TO Vasijjetnama, datirana mjeseca dumade-l-ahira 1303. godine, Fatime keri Mustafe, ene Rende Mulla Mustafe, iz Jeni mahale. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151, datirana mjeseca redepa 1326., Seide, keri Abdi-age Brkania, iz mahale Gazgani (Kara Ferhad), roene 1284/1867. godine.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153, datirana mjeseca dumade-l-evvela 1283. godine, Saka (Saki) Abdullaha, sina Adema, roenog 1223/1808. godine.154
149 Napisana je na poutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. 150 Vasi-muhtar je Miopre Abdi-aga, a nazir je oporuiteljicin mu Abdullah-aga. Oporueno je 1500 groa za trokove opremanja, ukopa, kefareta. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. Ispod teksta glavne i uobiajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporuuje svoju polovinu kue svom muu ako umre prije oporuiteljice. Vasijjetnama je ovjerena 23. septembra na Kotarskom erijatskom sudu u Sarajevu. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. godine ubiljeen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. Drugi tekst ovjere registriran je na poleini dokumenta. 151 Velikog formata, napisana je na dvolisnom smeem papiru. Oteena je. 152 Vasi-muhtar je njen mu Kasab-zade Sulejman-aga, a nazir je oporuiteljicin brat Brkani Ibrahim-aga. Oporueno je 3000 groa. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. Pored uobiajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji biljeka o vasijjetu serdade za mahalsku damiju. Odnosi se na opremanje mejjita, ukop i kefarete. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga, Sokollu Mehmed-aga, ahi Mehmedaga, arenkapa Ahmed-aga, Sokollu Ejjub-aga, Handi Mehmed-aga, Zec Asim-aga, arenkapa Mehmed-aga, Salih Alibegi, arenkapa Mujaga i drugi. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed, sin Ahmeda, a nazir je Sarajlija Karmari (ili Kramari, Krmari) Nuri. Oporueno je 600 groa. Zadnji dio dokumenta nedostaje.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

125

A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155, datirana 14. dumade-l-ahira 1283. godine, Muhammeda, sina hadi Saliha, iz mahale Arab Dedid u Sarajevu, roenog 1261/1845. godine.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157, datirana 24. evvala 1340. godine, hadi kasapa Sulejmana, sina hadi Ahmeda, iz mahale Gazgani u Sarajevu, roenog 1271/1854. godine.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159, datirana 07. dumade-l-evvela 1327. godine, Kundura Omer-age, sina Mehmed-age, iz ejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu, roenog 1252/1836. godine.160

155 Napisana je na obinom dvolisnom papiru. 156 Oporueno je 10000 groa, od toga za bedeli-had 6000 a 500 za trokove pri odlasku i dolasku bedela. Odnosi se samo na trokove opremanja, ukopa i bedeli-had. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groa da se da pod interes za mukavvu i kurban. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga, Dino-zade hadi Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga, Nakka-zade Salih-aga, Kara Mulla Abdu-l-Hamid, Kutijar-zade Osman-aga, Telalagi-zade Mehmed-aga, Hadihalilovi Mustafa i drugi. 157 Napisana je na obinom dvolisnom papiru. 158 Vasi-muhtar je Handi Mehmed-aga iz mahale agrii, a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havade hadi Mustafa. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinanih stavki u mufredat-defteru. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga, Kantardi Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga, Brkani Ibrahim-aga, Hadi Muharrem-efendija, Damadi Mehmed-aga i drugi. 159 Velikog formata, ima ukrasne crvene ispise. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. Odnosi se na trokove opremanja, kefareta i hada. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac esri-zade Hamid-aga, a nazir je uak haz Sulejman-efendija. Oporuena je treina imetka. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija, Toko-zade Edhem-aga, Toska Neziraga, Ketendi-zade (etenija) Mehmed-aga, Baba hadi Mehmed-aga, Zendil hadi Ahmed-aga, Kujumdi-zade Mustafa-aga i drugi. Ispod spiska svjedoka ubiljeena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. godine kod Kotarskog erijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovake markice vrijednosti 1 kune.

126

Azra Gado-Kasumovi

A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera, sina Mehmeda-age Kundure.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163, datirana 24. rebiu-l-ahira 1315. godine Ajkune, keri Mehmeda aia, iz mahale Souk Bunar u Sarajevu, roene 1235/1819. godine.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija, datirana 18. redepa 1296. godine, Havve, keri Ibrahima, iz mahale Hadi Idriz-efendije, roene 1236/1820.godine.165 A-4820/TO Vasijjetnama, datirana 29. evvala 1325. godine Vasvijje, keri Ibrahima Kilaka, a supruge Tajjib-efendije Saraevia iz mahale Vekil-har.166 A-4821/TO Vasijjetnama, datirana 05. dumade-l-ahira 1336. godine, Aidehatun, keri Mehmed-age Vatrenjaka, a supruge Jusuf-efendije Raidagia, nastanjene u mahali Havade-zade hadi Ahmeda.167

Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. Vasijjetnamom je oporueno 3500 groa. Napisana je na obinom papiru. Oporuena je treina imetka za trokove opremanja, ukopa i kefareta. Vasi-muhtar je oporuiteljicin sin Mustafa Lulo, prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo, a drugi nazir je kasap Sulejman-aga, sin hadi Ahmeda. Svjedoci su: Bibi Ahmed, njegova braa Salih i Ibrahim, Handi Mehmed-aga, Mullaosmanovi Mulla Osman i drugi. 165 Vasi-muhtar je oporuiteljicin brat Mustafa, sin Ibrahima, a nazir je njen stariji sin Abdullah, sin Saliha. Svjedoci su: Sadak Ahmed-aga, Sadak Salih-aga, oporuiteljicin brat Salih-aga i drugi. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mui. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groa. Vasi-muhtar je njen mu Tajjib-efendija Saraevi, a nazir njen djever hadi Muhammed-efendija Saraevi. Svjedoci su Osmanagi Abdusselam-efendija, Panda-zade haz Muhammed i drugi. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. Vasi-muhtar je njen mu Jusuf-efendija Raidagi, a nazir je Hamdi-efendija Raidagi.

161 162 163 164

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

127

A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-har u Sarajevu, es-sejjida hadi Abdullaha Mensura, sina es-sejjida hadi hafiza Ibrahima, poznatog kao Sara-zade, muderris u medresi Merhemia u gradu Saraj Bosni, roenog 1245. godine.168 A-4853/TO Vasijjetnama, datirana 16. dumade-l-ahira 1336. godine, Atijje, keri hadi Mehmed-age Hadia, a ene Agui hadi Muhammed-age, roene 1291. godine.169 V- 177 Vasijjetnama170, datirana 1263/1846. godine, Gradaevi-Kapetanovi Ebu Bekira, sina Osmanova.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime eljo, ro. Slini, roene 1864. godine, ubiljeena na obrascu Mehmeda Handia sa ovjerom erijatskog suda 1935. godine.172
168 Navedeni izdvaja 3000 groa za opremanje kada umre. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija, a nazir njegov zet Janjica haz akir-efendija, sin Asima Abdullahefendije. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. rebiu-l-evvela 1312. godine. Svjedoci su: Andelib-zade (Zeevi) Alija, Andelib-zade Mehmed Nedati i drugi. 169 Vasi-muhtar je abi Muhammed-aga, sin hadi Ibrahim-age, a nazir je Turkovi Muhammed-aga, sin hadi Salih-age. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umiruim i opremanje umrlog. Ovjera je datirana 16. rebiu-l-evvela 1337. godine. 170 Kratka vasijjetnama, napisana je na obinom papiru malog formata. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. 171 Oporueno je 1575 groa za ukop, iskati salat te kefaret posta i jemina. Takoer je u dodatku/zejl naznaen iznos za potrebe slubenika Osman-kapetanove medrese, Svirac damije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Svjedoci su: Munla Ahmed, sin Hasan-hode, Munla Mustafa, sin Husejina Bajria, dervi Ahmed, sin Mustafe i drugi. 172 Nedostaju dva lista. Vasi-muhtar je hadi haz Asim-efendija Siro, a nazir je Muharrem-aga Slini Oporuka iznosi 6006 para. Svjedoci su: Husejn-aga Slini, Alijaga eljo i Mehaga Siro.

128

Azra Gado-Kasumovi

A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom, datirana 1944. godine, hadi Mehmeda Hanjalia, sina Hamida i Murade, iz Foe, roenog 1878. godine.173 A-626/B Odluka erijatskog suda u Sarajevu, datirana 23. decembra 1934. godine, o izvrenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Paaporta datiran 02. I 1935. godine u Novom Pazaru.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handi, a izdalo drutvo Merhamet 1353/1934. godine.

REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDILA VAKUFNAMA SV I, II, III176 SV I redni broj 133, str. 235 Vasijjetnama177 hadi Bisera-hanume iz Gradaca, datirana 1305/1888. godine. SV I, redni broj 340 Vasijjetnama, bez datuma, Talirevi Mulije-Aie.

173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handia. Oporueno je 50000 kuna za opremanje mejjita. Vasi- muhtar je Asim Siro, a nazir Uzeir Hanjali. Svjedoci su: Selim-aga Hanjali, Uzejir Hanjali i Raid Hanjali. 174 Uz odluku su priloena 4 priloga: tekst oporuke, oitovanje, urudbena isprava i odluka o naplati pristojbe. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadibajria. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Faji, Anali GHB, knjiga V-VI, Sarajevo, 1978., str. 245-302. 177 Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

129

SV I , redni broj 309, str. 38-39. Vasijjetnama178, datirana poetka abana godine 1311., Rezzakovi Mustafe, sina hadi Ibrahimova, iz arijske mahale u Fojnici, roenog 1252. godine.179 SV I, redni broj 310, str. 37. Vasijjetnama180, datirana 1287/1870. godine, Kzovi (Krzovi) hadi Saliha, sina Abdullaha, iz mahale Iplidik u Sarajevu, roenog 1208. godine.181 SV I redni broj 272, str. 70 Kratka oporuka/vasijjet182, datirana 1307/1890. godine, sainjena u vidu izjave u prisustvu Haim-bega, sina Mustafa-bega Bievia hadi Hasan-bega, sina Mustafa-bega Bievia, iz Krupe.183

178 Registrirana kod Fajia kao vakufnama. 179 Oporueno je 2800, od toga 1575 za uobiajene stavke oko opremanja mejjita, a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u arijskoj damiji. Vasi-muhtar je oporuiteljev sin Asim. Nazir je Juzbai Ibrahim-aga. Svjedoci su: Hajrullah Emin, Turko Abdija, Hamdi Juzbai, Rasim Rezzakovi. Pored trokova za ukop oporuene su i nekretnine za mukavve u damijama, arijskoj, Atik damiji i Gornjoj damiji te uenje mevluda. 180 Registrirana kod Fajia kao vakufnama. 181 Oporueno je 1500 groa. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidik, a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. Svjedoci su: Hadimusta hadi Mustafa-aga, Saraevi Munla Husejin, Bjelobrk hadi Salih, Papuar Ahmed-aga, Hadimusta Husejin i drugi. Ispod vasijjetname (sa defterom trokova za opremanje mejjita) stoji dodatak biljeka o vakujenju duana od ijeg e se prihoda kupovati mukavva za deset damija u okviru sarajevske tvrave, te druga biljeka o vakujenju duana u Sarakoj ariji, za vaz u Iplidik damiji preko ramazana, za mukavve svijee, za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima, te da se u rebiu-l-evvelu ui mevlud i tevhid. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajia. 183 Odnosi se na uvakujeni novac pod interes za potrebe uenja Kurana, mukavvi za damiju, za imama i one koji ue Kuran. 600 forinti je odreeno za bedeli-had a 300 forinti je dato pod murabehu. Vasi-muhtar za izvrenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi.

130

Azra Gado-Kasumovi

SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184, datirana 1306/1889. godine, Arnautovi Husejina, sina Pae, iz Krupe.185 SV I redni broj 270, str. 71 Kratka registracija vasijjetname186, datirana 1301/1883. godine, Ahmeda Reida, sina Mehmeda abo, iz kasabe Krupa.187 SV I redni broj 271, str. 71 Kratka vasijjetnama188, datirana 1305/1887. godine, Salka, sina Abdije Jugia, iz Pazardik mahale, iz Krupe.189 SV I redni broj 247, str. 97 Kratka vasijjetnama190, datirana 1307/1890. godine, Filipovi Dautbega, sina Hasan- bega, iz Kljua.191
184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajia. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh nansira uenje Kurana, paljenje svijee u damiji Gornje mahale. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute damije Ahmed-beg, sin Ahmed-bega Beirevia, a nazir je imam. Svjedoci su: imam u mahali Pazardik Salihefendija Nuki i Mehmed i Osman Arnautovi, muhtar Ibrahim Spahi, Ali-hoda auevi. 186 Nije uope registrirana kod Fajia ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. 187 Vasi-muhtar je Mustafa, sin hadi Ahmed Proho. Uvasijetio je i troak za uobiajene stavke opremanja mejjita/tedhiz i tekn te 600 groa pod interes da se daje za imama i mujezina, svijee i prostirku za damiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin damije hadi Munla Ibrahim abo, terzija Osman ehaji, muhtar Mehmed Rama, Ibrahim, sin Ibrahima ehajia, Mustafa, sin hadi Ibrahima abo i drugi. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. 189 U prisustvu Mehmed-bega, sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz treine njegovog imetka, 30 forinti za iskati-savm, salat i kefaret, 5 forinti za niane, 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardik damiji, a od preostalog vika vasi-muhtaru Mehmed-begu. Svjedoci su: Salih-efendija Paali, Muharrem ari i drugi. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. 191 U prisustvu svjedoka Filipovi Salih-bega i Kapetanovi Jusuf-bega oporuuje da se izdvoji za opremanje 500 groa te odreene iznose za ostale uobiajene trokove. Takoer je odredio da se uvaku jedna ajira od ijih e se prihoda svake godine uiti mevlud. ajiru je uvakuo za damiju u ariji Klju. Vasi-muhtar je hadi Idriz-beg Filipovi. Ovjeru je izvrio sejjid Hasan Sukeri, naib Zvornika, 28. februara 1290. godine.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

131

SV I redni broj 237, str. 105 Vasijjetnama192, datirana 1303/1885. godine, Hatida-hanume, keri Mehmed-bega, iz Gradaca. SV I , redni broj 230, str. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama), datirana 13. rabiu-l-evvela 1265. godine, oporuitelja i vakifa Ahmeda, sina Ibrahima Tuce.194 SV I, redni broj 243, str. 101. Vasijjetnama195, datirana 07. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. godine, Arnaut Ibrahima, sina Abdul-Fettahova, iz Dervente.196 SV I redni broj 237, str. 105 Vasijjetnama197, datirana 25. rebiu-l-evvela 1303. godine, Hatidahanume, keri Mehmed-bega, stanovnice Kala mahale, iz kasabe Kala/ Gradaac.198
192 Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. 194 Oporueno je 8120 groa. Oporuio je da se uvaku duan i da se od njegove kirije troi za svijee u damiji u Uzunovia mahali, a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. A ako izumre tada je oporuio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga, Hodi Salih-aga, Mahmudehaja Mustafa-almedar. Svjedoci su: Mulla Abdi, sin Dervi Hodia, Sulejman-aga Mahmudehaja, ehjar Mahmudehaja, Mulla Salih ari (ara), Hasan-alemdar, Halil, sin Zulkar Palia, Mulla Husejin Piri, Ibrahim Pali, Tahiraga ujo, Mehmed-alemdar ehi, Mustafa, sin Ahmeda Besarevia ? i drugi. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. Skraena, bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. 196 Oporueno je 2000. Vasi-muhtar je Ahmed, sin Mustafe Gondia iz Tvravske mahale. Vasijjetnama sadri, pored deftera trokova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groa pod interers od ega e se paliti po tri mukavva svijee u mejsecu abanu, a ono to pretekne izdvojiti i potroiti za imama Tvravske damije/Kala damii. Svjedoci su: Tvravski imam Mehmed-efendija, muhtar Tvravske mahale, Gandi hadi Huseijin, osi hadi Mustafa, Berbi Salih i drugi. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajia. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg, sin Mehmed Reuf-bega, a nazir Haz-beg, sin Aga-bega. Ispod navedene biljeke u kojoj se kae da se oporuena suma novca troi za opremanje/ tedhiz i tekn, ostali dio za iskati-salat i savm, zakletvu/yemin i bedeli had i paljenje svijee, a da se mulk kua i baa pripoji vakufu Nove damije u mahali Kala, stoji druga biljeka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamovi haz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega, sina Reuf-bega. Nema ubiljeenih svjedoka.

132

Azra Gado-Kasumovi

SV I redni broj 195, str. 156 Vasijjetnama, datirana 13. ramazana 1300. godine, Hadiefendia Mehmeda Haim-age.199 SV I redni broj 91, str. 284 Opirna vasijjetnama200, datirana 1266/1849. godine, hadi Abdulaha, sina Ahmeda Baaua, iz mahale ejh Ferruh u Sarajevu, roenog 1208. godine.201 SV I redni broj 52, str. 328 Vasijjetnama202, datirana 1271/1854. godine, Tuli Mustafa-age, sina Mehmed-age, roenog 1236. godine.203
199 Oporuio je da se tri hiljade groa da pod interes te da se troi za popravku dvije esme, kao i pet hiljada groa za medresu u selu Ostalo za popravku Jalijske damije a preostale dvije treine da se podijele meu nasljednicima. Vasi-muhtaru je odreeno 500 groa. Svjedoci su: Mustafa Azapagi, Husejn Ismailefendi, Abdi Obradi, Ibrahim-beg Dino, Bajri Mulla Hasan i Mullaga Gaini. 200 Nije evidentirana kod Fajia. 201 Oporueno je 17000 groa. Pored uobiajenih trokova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita, za brojne sadake i bedeli-had oporuitelj je uvasijetio odreene iznose za popravku esme u ekrki Muslihuddinovoj mahali, za Havade Durakovu damiju te dao novac pod interes koji e se godinje troiti za mukavva svijee za damiju u ejh Ferruhovoj mahali, za odravanje mezaristana Jekovac i na Kovaima za odravanje mezara pojedinih osoba. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki, sin hadi Jusuf haz-efendije, a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog ejha Lutfulah-efendije dervi Vejsil haz-efendija. Svjedoci su: hadi Jahja-efendi haz Hasan-efendija, timurdija Islamovi/Islam-zade hadi Salih, dervi Ali Hulusiefendija, Slini/Slino-zade hadi Salih, Konji (ili Kuti) Sejfullah-efendija, tutundija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga, Mulla Salih Bio, timurdija hadi Ismail, Mulla Abdi Hodi i drugi. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajia. 203 Oporueno je 15000 groa. Vasijjetnama sadri uobiajene stavke vezane za opremanje/tedhiz i tekn i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groa) nabavi duan ili stan na odgovarajuem mjestu te da se od njegove najamnine/idare svake godine kolje kurban i vri opravka (navedenog objekta). Vasi-muhtar je sin oporuiteljevog brata Bajram Abdullah-age, nazir je njegov brat Salih-aga,i, takoer, Mai Salih-aga i bistriki imam Mehmed-efendija. Svjedoci su: Kaukija Abdi-aga, sin Salih-age, i njegov brat Muhammed-aga, sin Salih-age, te drugi brat Husejin-aga, i drugi brat Mehmed-aga, Kaukija haz Salih-efendija, Tuli Ali, sin Ibrahim zaimbega, Turhanija Ahmed-beg, sin Muhammed-bega, ami Muhammed-aga, sin Salihage, Soo Numan-aga, sin hadi Osmana.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

133

SV I redni broj 37, str. 340 Vasijjetnama204, datirana 1299/1881. godine, oban Abdulah-age, sina Ibrahim-age, iz mahale ekrki hadi Mehmed.205 SV I redni broj 107, str. 263 Vasijjetnama206, datirana 1300/1882. godine, Mande hadi Mustafe, sina Saliha, roenog 1246. godine, iz mahale Uskudar Ahmed-elebi Abdullah.207

204 Nije registrirana kod Fajia u navedenom radu. 205 Oporueno je 29526 groa. 6000 je dato pod interes da se svake godine ui hatma i kolje kurban, ui mevlud svake godine, zatim je oporuen stanovit iznos za damiju Kadi Bali-efendije, za Sagraki hadi Mehmedovu damiju, za popravku damije Duradik hadi Ahmeda i slino. U vasijjetnamu je uneena vakja. Na kraju dokumenta stoji zabiljeka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname, ali da su ponitene te da se po ovoj postupa. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajia. 207 Oporueno je 6490 groa od toga 2000 za popravku esme u mahali Uskudar hadi Ahmed-elebi. Vasi- muhtar je alurdija (Kilerdija) Salih-efendija, a nazir je Kzovi Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporuiteljev sin Salih. Svjedoci su: Luka (Lukaevi) Sejfullah-efendija, Hadihalilovi Mustafa-efendija, Bakir i Mulla Husejin, Hadihalilovi Salih-aga, Duvi Abdulatif-aga, Sahani (Sahanija) Ali-aga, Tralji Ali-aga, Telalagi Mustafa-aga, Nuki Salih-aga, Jarali (ili Parali) Salih-aga i Jarali Ahmed-aga i drugi. Ispod registracije svjedoka stoje jo etiri vasijjeta koja poinju sa I takoe moj vasijjet je sljedei Kao specijalan vasijjet/zejl o vakujenju/ oporuitelj odreuje da se uvakufe tri sobe u ejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troi svake godine za uenje hatme, klanje kurbana koji e se podijeliti sirotinji, te da se u Uskudar mahali za mesdid kupe svake godine po dvije svijee, da se da vaizu za njegovu vazifu u toj damiji, za popravku esme u navedenoj mahali, da se svake godine kupi oka svijea za damiju u ejh Ferruhovoj mahali. Odredio je tevlijet sebi, a kad umre svom mukom evladu, a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. U drugom vasijjetu oporuuje da se u Medini proui pet hatmi. U treem da se u Sarajevu proui pet hatmi kad umre. U etvrtom vasijjetu odreuje da se da 300 groa njegovom bratu, zatim da mu se ue svaku no Jasin i Fatihe itd.

134

Azra Gado-Kasumovi

SV I redni broj 158, str. 201 Vasijjetnama208, datirana 1292/1875. godine, Brki Muhammed-age, sina hadi Abdi-age, roenog 1260. godine, iz mahale Hadi Kemaluddin u Sarajevu.209 SV I redni broj 195, str. 156 Ovjerena vasijjetnama210, datirana 1300/1883. godine, Hadiefendia Haim-agea, iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir.211 SV-I redni broj 195, str. 156 Neovjerena vasijjetnama212, datirana 1300/1883. Hadiefendia Haim-age, iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir.213

godine,

208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. 209 Za bedeli-had oporuio je 7500 groa. Pet hiljada groa je dao pod interes da se od tog svake godine u redepu, abanu i ramazanu proui hatma, godinje mevlud, za kurban i paljenje svijee. Za opremanje/tedhiz i tekn oporuio je 6000 groa, od toga da se troi i za iskati-salat i ostale farzove. Vasi-muhtar je stanovnik Havade Kemaluddinove mahale Sari hadi Salih-efendija, sin Ibrahim-age. Nazir je Osman hadi Abdullah-aga iz mahale Sara Ali. Svjedoci su: Gloo Haim-aga, Muzaferija hadi Abdi-beg i njegov brat Dervi-beg te drugi haz Ahmed-efendija, Brki Salihaga, Trebinjac/Trebinli Mustafa, kujumdija hadi Hamidovi Mustafa-aga i drugi. 210 Evidentirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Kratka, napisana na obinom papiru malog formata. 211 Oporueno je 4000 groa za opremanje i kefarete. Takoer je oporueno 130 zlatnih madarija ili 9750 groa za bedeli-had i 3000 groa na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mujo-aga. Svjedoci su: Mustafa Azapagi, Vehid Ismailefendi, Abdi Dubravi, Ibrahim-beg Dundija, Bajri Munla Husejin i Mulla-aga. Vasijjetnama ima peat Kotarskog erijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidilu vakufnama I, redni broj 195, str. 156. 212 Prepis je sravnjen s originalom. Evidentirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Napisana na obinom dvolisnom papiru manjeg formata. 213 Oporueno je 4000 groa za opremanje i kefarete. Takoer je oporueno 130 zlatnih madarija za bedeli had i 3000 groa na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mustafa-aga. Svjedoci su: Hadiefendi Haim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Mustafa Azapagi, Vehid Ismailefendi, Abdi Dubravi, Ibrahim-beg Dundija, Bajri Munla Husejin i Mulla-aga Jemindi. Ova vasijjetnama, za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima troiti oporueni novac. Ova vasijjetnama ima i jo jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

135

SV II redni broj 522, str. 211. Vasijjetnama214, datirana 1325/1907. godine, Islamovia hafiza Husejin-Rakima, iz Sarajeva. SV II, 513, str. 203. Vasijjetnama, datrana 1324/1906. godine, Mustafe, sina Sulejmana (vjerovatno Dokara), iz mahale Buzadi hadi Hasana, roenog 1252. godine.215 SV II, redni broj 458, str. 143 Kratki vasijjet Alispahia Salih-bega, sina Saliha, iz Novog ehera iz 1904. godine.216 SV II, redni broj 455, str. 140 Spisak trokova, sastavljen na osnovu vasijjetname, oko ukopa ubiljeen ispod vakufname Subaia hadi Muhammed-age, iz 1209. godine.217 SV II redni broj 428, str. 109 Vasijjetnama, datirana 15. ubata 1905. godine, Hamurovi Zehre, keri Latifa a supruge Ismaila, sina hadi hafiza Ismaila Hatibovia, iz Jajca/ Gol Hisar.218
214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajia. 215 Oporuio je 5000 groa (1500 za opremanje, 1500 za popravku damije a 2000 groa pod interes to e se troiti za osvjetljavanje damije). Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga, a nazir Tufendi Munla-aga. Svjedoci su: Alikadi Nezir Mehmed, Abid Salihagi, sinovi Ibrahimovi Ali-efendije: air, Sadik i Sejdo, Ahmed-efendija emerli/Kemerli i Tufendi Muhamed i Ibrahim. Ispod vasijjetname ubiljeen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groa iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da e vratiti za godinu te da su svjedoci Hodi haz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. 216 Odnosi se na opremanje mejjita, kefaret i proputene obaveze u iznosu od 200 kruna, da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u damiji i uenje sehurske mukabele, 2oo kruna za imama, mujezina i popravke damije, te oporuka da se od preostale treine novca utroi za bedeli had. 217 Spisak sadri stavke novanih hedija za rodbinu (kerke dajida i amida, poslugu), stavku za zekat od 5000 groa te stavke za popravke esmi i kaldrme, popravku damije te stavku od 2500 groa za roditeljski hak i drugo, ukupno u iznosu od 19 408 groa i 20 para. 218 Oporueno je 700 kruna za uenje za damiju, mekteb, uenje mevluda, uenje hatmi, klanje kurbana svake godine. Ispod veoma kratke vasijjetname ubiljeena je

136

Azra Gado-Kasumovi

SV II , str. 108 Kratka vasijjetnama, datirana 1907. godine, Fize, supruge Filipovia hafiza Dafer-bega, a kerke Zlatar Ferid-age.219 SV II redni broj 415, str. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovia (Gradaevia) hadi Ebu Bekir-bega, sina Osmana, iz 1263/1846. godine.221 SV II redni broj 415, str. 95. Vasijjetnama222, datirana 1263/1846. godine, GradaeviKapetanovia Ebu Bekira, sina Osmanova.223

219

220 221

222 223

registracija o vakujenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajli Dervi-efendiji. Svjedoci su: Ismail Hatibovi i Ibrahim-beg Aganovi. Navedena oituje dio svog imetka umrlom muu, dio sinu, dio kerci. Vasi-muhtar je Filipovi Ahmed-beg. Za opremanje je odredila 80 forinti, za bedeli had 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri damije. Ukupno je oporuila 500 forinti. Svjedoci su: Dafer, sin Hasan-bega Filipovia, Ahmed-beg Filipovi, Mustafa-beg Filipovi, sin Kerim-bega. Oitovanje vasijjeta je organizovano na medlisu visokog erijatskog suda u kui Filipovi haz Dafer-bega u mahali u Glamou Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Original je pod brojem 113-415. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpai Mahmud-beg. Svjedoci su: Mulla Ahmed, sin Hasana Havade/hode, Mulla Mustafa, sin Husejina, Dervi Ahmed, sin Mustafe i drugi. Ispod navedene registracije svjedoka ubiljeena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od vika od emlaka i zgrada u Gradacu, Graanici i Modrii troi za medresu Osman-kapetana 250 groa, 250 groa za imama Svirac damije, 100 groa za mekteb njegovog oca u Modrii. Svjedoci su: Mulla Ahmed, sin Hasana Havade, Mulla Mustafa, sin Husejina Bajria Dervi Ahmed, sin Mustafe i drugi. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajia. Kratka, napisana na obinom papiru malog formata. Oporueno je 1575 groa za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. Takoer je u dodatku/zejl naznaen iznos za potrebe slubenika Osman-kapetanove medrese, Svirac damije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Svjedoci su: Munla Ahmed, sin Hasana hode, Munla Mustafa, sin Husejina Bajria, Dervi Ahmed, sin Mustafe i drugi.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

137

SV II redni broj 405. str- 81-82 Vasijjetnama omara Ibrahim-age, sina hadi Abdi-age, roenog 1268. godine.224 (SV II str. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bae Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske ejhove.225 SV II redni broj 400, str. 77 Vasijjetnama, datirana 11. kanuni-evvela 1905. godine/11. evval 1323., Hae, keri hadi Omer- bega Kolunovia.226 SV II, str. 70: erijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Eberi) Muradage SV II redni broj 397, str. 68-69 Vasijjetnama Eberi (Ekberi) Murat-age, sina Saliha, iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. redepa 1321. godine.227
224 Oporueno je 5000 groa za opremanje i 10000 za bedeli-had. Uz to ima dodatak da se od onog to preostane od treine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troi za popravku navedenih nekretnina, za vasi-muhtara i nazira, za klanje kurbana svake godine i uenje yetmi bin Kelime-i tevhida te to preostane da se podijeli sirotinji. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga, a nazir je Srmi Salih-efendija. Svjedoci su: Kasimagi Kasim-aga, Agi Ibrahim-aga, ii Mulla Salih, Jasika Ahmed-beg, Palavra Mehmed-aga, Potogi Vejsil-aga, Potogi Ahmed-aga, Potogi Fejzulah-aga i drugi. Ubiljeen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog omare o emu svjedoe vasi-muhtar, nazir i drugi svjedoci. 225 Temessuk se registrira stoga to je dokument izgubljen. 226 Oporueno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-had. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg, sin Ibrahim-bega, a nazir je oporuiteljicin brati Kolunovi Husejin-beg, sin Mustafa-bega. Prisutni su njeni roaci Mustafa-beg i Ahmed-beg, sinovi Mehmed bega hadi Kadifovia, ahi Muhammed, Mehulji Murat-efendija i drugi. 227 Registrirana je 25. kanuni sani 1905. godine Oporueno je 1200 groa. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodi Salih-efendija. Vasijjetnama sadri i oporuku o koritenju od strane unuka njegove kue bate, uenju godinje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za damiju, za klanje kurbana. Svjedoci su Keo Abdi, sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Haim, sin Hasana iz Terzi-baine mahale.

138

Azra Gado-Kasumovi

SV II redni broj 393, strana 63-64 Vasijjetnama, datirana 20. redepa 1308. godine, Bolu Mustafa-age, sina hadi Mehmeda Mehanovia, roenog 1246. godine.228 SV II redni broj 390 str. 58-59 Vasijjetnama, datirana mjeseca ramazana 1312. godine, hadi Ibrahima, sina Mehmeda Jamaka, roenog 1242. godine, iz mahale Kasab-zade.229 SV II redni broj 357, str. 28-29 Vasijjetnama, napisana krajem dumade-l-ahira 1275. godine, Mulla Ahmeda, sina hadi Mehmed-age Tiro, roenog 1252. godine, iz mahale Jakub pae.230

228 Oporueno je 7566 groa za potrebe opremanja i bedeli-hada (6000 za bedeli had). Vasi-muhtar je njegov sin efkija, a nazir njegov brat Ali-aga. Svjedoci su: hadi Pao, sin hadi Omera Hadiomerovia, Osman-aga Siro, Osman-beg, sin Omer-bega Motro, Ibrahim-aga Hadimehanovi i drugi. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o troenju najamnine od oporuiteljevih nekretnina za uenje hatmi, za damiju Rosulje, adrvan, za kurban svake godine, za sadaku sirotinji, za imama Alauddin erefuddin damije, a od najamnine od hana da se dva dijela daju mukim, a po jedan dio enskim potomcima. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadi Mehmed-aga, a nazir mahalski imam Ragib-efendija. Oporueno je 2000 groa. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kae da se za njegovo opremanje izdvoji treina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan duan te da se od njegove najamnine godinje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji, da se svake godine za Lejle-i kadr dri vaz enama tri mjeseca i da se plati imamu, da se proui mevlud, zatim za ulje za damijske kandilje, preostalo za popravku duana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. Svjedoci su: Pando Ali, Filipovi Jusuf-beg, Henda hadi Mustafa, Guremovi hadi Ali. Registrirano 3. temmuza 1905. godine. 230 Oporueno je 13500 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat ajniali Mulla Memi, a nazir je Tuzlo hadi Haz-efendija. Svjedoci su: hadi Mehmed Buri i njegov sin Mulla Salih, Abdullah-aga Hadiabdulahagi, Kaukija Abdullah-aga, Kumain Ahmed-aga, Muhammed-aga Kaukija, aro-zade (ari) Ibrahim-aga, oporuiteljev brat Ibrahim-aga, tabak Abd-aga Hadiahmedovi, ajniali Mulla Memi i drugi. Pored uobiajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za troenje na odravanje damija, mekteba kao to je mukavva, nagrada za imama za uenje odreenih sura i slino. Novac u iznosu od 1000 groa je dat pod interes da se tri godine kolje kurban.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

139

SV II redni broj 351 str. 16-17 Vasijjetnama, sastavljena u mjesecu zu-l-hidde 1293. godine, Fatime, keri Ibrahim-age Agia, roene 1225. godine, iz mahale Hadi Isa.231 SV II redni broj 604, str. 292 Kratka vasijjetnama ari Alije, sina Mustafe, iz Stoca.232 SV II redni broj 595, str. 284 Vasijjetnama, datirana 27. ramazana 1330. godine, Mullali hadi Hanife, iz Maglaja.233

231 Oporueno je 22000 groa. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija, imam iz Mehmedbegove mahale, a nazir je berber Salih-aga, sin Mehmed-efendije. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg, sin Ibrahim-bega, Hromo-zade (Hromi) Hilmija, sin Ali-efendije, Bakalovi hadi Mehmed, sin Mustafe, i njegov brat hadi Muharem, te drugi brat Abdi-aga, Delali Mehmed-aga, sin Mehmed-age, Hodi/Havadezade Mehmed, sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim, Hromo-zade (Hromi) Mehmed, sin Ali-efendije.Vasijjetnama sadri stavku da se 10000 groa da za kupovinu duana ili stana te da se od idare kolje kurban i ui hatma, da se kolje kurban i kupuje mukavva svijea za damiju. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla biljeka kojom vasija podcrtava da je vasijjet uinio svom vasi-muhtaru i naziru da od treine imetka prema vasijjetnami obave tedhiz i tekn, iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvri u skladu sa erijatom 232 Iznos oporuke za tedhiz i tekn bedeli-had je 13000. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i ari Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. Kratka vakufnama je datirana poetkom augusta 1912.. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo to je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama, a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. Za izvrenje oporuka postavio je amidia Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim roacima Ibrahimom, sinom Osmana Muradbaia da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u etiri damije u Maglaju, a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbaia te za njegove pomonike Salih-agu, sina Osmana Muradbaia, i Begu, sina Mujo-age Muratovia. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter trokova ukopa koji iznosi 202 forinte. Potom je u biljekama sa strane jo registriran troak od 200 forinti za uenje mevluda godinje.

140

Azra Gado-Kasumovi

SV II redni broj 584, str. 272 Vasijjetnama hadi Sulejman-age, sina hadi ejh Osman-age, iz Srebrenice.234 SV II redni broj 558, str. 246 Kratka vasijjetnama, datirana 05. mjeseca zu-l-kade 1319. godine, Mullalia Rustem-age, iz Tenja.235 SV II. Redni broj 552, str. 240 Vrlo kratka vasijjetnama, datirana 19. safera 1300. godine, Ahmedagia hadi erifovog, sina, iz mahale Abdi-paa u Tenju.236 SV II redni broj 550, str. 237 Vasijjetnama, datirana 25. rebiu-l-evvela 1291. godine, Osmanefendia Fehim-efendije, iz epa.237
234 Oporueno je 3000 groa za iskati-salat i drugih dunosti. A 8000 groa za bedelihad. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. U tekstu vasijjetname stoji: Nek se postupa po Risali Bergivije. Ispod teksta vasijjetname ubiljeene su stavke u vakujenju prihoda od idare uvakujenih duana za ope potrebe: popravke damije, esme te vazife mujezina i imama u pojedinim damijama kao i za paljenje kandilja. 235 Oporueno je 1050 forinti za iskat, bedeli-had, opremanje mejjita, od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu arijske damije, dio za popravku bunara u arijskoj mahali, za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za uenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenanoj supruzi Hanumici, keri Mostarevia Munla Emina 50 forinti.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. Svjedoci su: Handi Mustafa, Hasan Tuzli, irbegovi Mehmed-beg. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tenju datirana u muharremu 1322/1906. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga, sin Mulla Mehmeda Mullalia, katib u Tenju Handi Mustafa-efendija, irbegovi Muhammed-aga, sin hadi Ibrahim-age, Turali Hasan-aga. 236 Oporueno je 1500 groa za iskati-salat, kefaret, sirotinju muslimansku, za uenje 40 dana na kaburu Jasina, Vasi-muhtar je hadi Ismail Firuzbegovi Ismail-aga iz arijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. Svjedoci su muftija u Tenju Mahmud Mesud, hadi Firuzbegovi Muhamed-aga. Drugu registraciju (ijeg teksta nema) potvrdili su 20. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagi, Ibrahim Ismailbegovi. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah, a nazir je imam Ali-begove damije. Svjedoci su: Ismet-efendija Mufti, Kjaif-efendija Mufti, Mulla Bego Ajanovi i drugi. Opiran uobiajen tekst vasijjetname (Birgivi). Nema posebno izdvojenih stavki. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. Odreuje se novac pod interes za mukavvu u damiji, za imama i mujezina.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke

141

SV III redni broj 638, str. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume, roene Ibrahimbegovi, udate Eminagi, datirana 28. redepa 1337. godine.239 SV III redni broj 634, str. 29 Vasijjetnama, datirana 16. rebiu-l-ahira 1323. godine, Kazia hadi Salih-age, sina Mustafe, iz Visokog, roenog 1260. godine.240 SV II redni broj 704, str. 118 Halebi/Halep-zade hadi Hifzi-aga, sin Hasan-age, iz Donje mahale u Derventi.241

Kljune rijei: regeste, vasijjetnama, osmanske vasijjetname, sidili.

238 Kratka, sa kratkom zahvalom na poetku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. 239 Sadri samo kratku zahvalu Bogu, informacije o oporuci. Vasi-muhtar je haz Mehmed, sin Alije erbia. Oporueno je 15000 kruna za opremanje mejita, iskatisalat, bedeli-had, i pet hiljada kruna koje ostanu oporueno je kao vakuf za damiju u (Kuuk Maloj?) ariji te od novca od zakonske murabehe uenje Jasini erifa etrdeset dana. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera erijatskog suca i registracija svjedoka Sej-bega erimpaia i Ali-bega Omerbegovia, Kotarski erijatski sud Banja Luka. 240 Oporueno je 1375 kruna. Pored trokova vezanih za ukop sadri i vasijjet o vakujenju novca u iznosu od 600 kruna to je oporueno pod interes da se od tog pale dvije lampe u damiji (Rosulje?), svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. Ispod je ubiljeena registracija visokog naiba datirana 17. rebiu-l-ahira 1333. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporuiteljev brat azim hadi Mustafa-aga iz Visokog, a nazir sin njegovog brata azim hadi Abdullah, sin hadi Osmana te da su duni od ukupnog imetka izdvojiti treinu za opremanje mejjita, iskati- salat i ostale dunosti. 241 Oporuio je 660 kruna za opremanje i ostale trokove, 1600 kruna za had. Vasimuhtar je njegov roak Ismail-efendija, a nazir je Mlivi Mahmud-aga. Nema svjedoka ni drugih podataka. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o nainu troenja. Nema datuma.

142

Azra Gado-Kasumovi

Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-beys Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. However, in part of our oriental literature, the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama, especially when it comes to cataloging and literary elaboration. Because of that, in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and, as appendices to it, translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: Vasijjetnama in Ottoman language. In this work, definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will), which deal with still unrealized conditions of testator. As far as vakufnama is concerned, it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testators condition and discloses the act of their realization. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament, usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language.

Osman Lavi

RUKOPISI KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU


Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od poetka XVI do kraja XIX stoljea osnovano je priblino stotinu medresa. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veu biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i vee damije, tekije i druge obrazovne ustanove imale prirune biblioteke, onda dolazimo do mnogo veeg broja biblioteka koje su postojale u naznaenom periodu u Bosni i Hercegovini. Knjini fond veine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na naim prostorima (ratovi, poari) te nemara i pomanjkanja osjeaja o znaaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga, upropaten ili raznesen po svijetu. Nerijetko, vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno uvaju u orijentalnim zbirkama u Beu, Istanbulu, Bratislavi, Parizu svjedoe o bibliotekama Mostara, Sarajeva, Poitelja, Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Mostar je, inae, bio administrativni, prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se, shodno njegovom poloaju i znaaju, u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Meu tim ustanovama biblioteke su, svakako, zauzimale vrlo vano mjesto. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru, rahmetli Hivzija Hasandedi na kraju kae: Rezimirajui sve to smo naprijed iznijeli, moemo zakljuiti da je u Mostaru, za vrijeme turske vladavine, osnovano vie od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima, preteno iz islamistike.1 Ono to je Gazi Husrev-begova biblioteka znaila za Sarajevo, to je za Mostar bila Karaoz-begova biblioteka. Osnovao ju je 977/1570. godine hadi Muhamed-beg, sin Ebu Seadetov, poznat po imenu Karaoz-beg, bez sumnje najvei dobrotvor Mostara i Hercegovine.2
1 2 Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, drugo dopunjeno izdanje, Islamski kulturni centar, Mostar, 2005., str. 107. Tri prepisa Karaoz-begove vakufname iz 977/1570. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidil Vakufnama I, br. 141, str. 226, te br. 178 i 179).

144

Osman Lavi

Prema do sada poznatim izvorima, to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru.3 Karaoz-beg je prvom vakufnamom, kojom je osnovao damiju u Mostaru, uvakuo i sedam naslova rukopisa, po svemu sudei za normalno funkcionisanje damije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Iste godine, ali drugom vakufnamom uvakuo je 100.000 dirhema za nansiranje medrese. Nakon osnivanja medrese, biblioteka je postala njenom pridruenom ustanovom.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon to je osnovana, knjini fond biblioteke smjeten je u istoimenoj damiji, da bi kasnije bila dograena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu damiju. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci, da bi kasnije, kada je knjini fond narastao, postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjinom fondu, pozajmljivanju i vraanju knjiga, njihovom inventarisanju itd. Kasnije su i drugi vaki u Mostaru svojim vakuma pomagali rad Karaoz-begove medrese i biblioteke. Tako je Mehmed ii, vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaa bibliotekaru Karaoz-begove biblioteke po 150 groa godinje.5 Posljednja dva bibliotekara u Karaoz-begovoj biblioteci bili su Beir olakovi i hadi Mehmed-ef. Spahi. Biblioteka je preivjela sve nedae koje su pratile Mostar i odrala se do prve polovine dvadesetog stoljea. Prestala je sa radom 1934. godine. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakuo sljedee naslove: - sedam kompletnih, kaligrafski dotjeranih mushafa, u konom povezu, onakvih kakvi se samo poeljeti mogu, koji su napisani prema pravilima tedvida. Musha su uvezani po duzevima;6
3 Osim Karaoz-begove, u Mostaru su, za vrijeme turske vladavine, postojale biblioteke Dervi-pae Bajezidagia, ejvan-ehajina, Ahmed-agina i Ali-pae Rizvanbegovia (Hasandedi, op. cit. str. 100-102.) Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, Sarajevo, 1988., knj. I, str. 56. Vakufnama Mehmeda iia, Sidil vakufnama GH biblioteke, I, broj. 298, str. 49; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture..., str. 100. Prijevod vakufname, uz neznatne stilske korekcije, koriten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985., str. 159-168. Inae, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uvaju se ukupno dva mushafa iz Karaoz-begove biblioteke. Jedan od njih je uvakuo gataki hanedan Dervi Salih-paa (Dedaga) engi, sin Ismail-agin, za Karaoz-begovu biblioteku u

4 5 6

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

145

- savreno djelo u jednom svesku iz oblasti tumaenja Kurana /tefsir/ pod nazivom al-Kaf od Muliuddna al-awrizmja;7 - drugo savreno djelo u jednom svesku, takoer iz /oblasti/ tumaenja Kurana, koje je napisao al-Q al-Bayw a-8 kao i djelo ar ira al-islm iz /podruja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid Alja al-Bursawja;9 - djelo iz podruja arapskog jezika od ay al-Atarja10, neka im svima Allah podari svoju milost. /Vakif je odredio/ da mutevelija uva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima slue, uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje e se brinuti o njima. Na mnogim rukopisima nalazi se biljeka o uvakujenju, na turskom jeziku:

9 10

Mostaru, mjeseca abana 1287/ novembra 1870. godine (R-10139). Vidi vie: Kasim Dobraa, "Mushaf porodice engia iz Odaka, Foa", Glasnik VIS-a, XLI, Sarajevo, (1978)., br. 5, str. 502-504; Osman Lavi, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Sarajevo, 2006., sv. XV, str. 20-21. al-Kaf an aqiq at-tanzl, komentar Kurana poznat pod kraim naslovom al-Kaf to ga je napisao znameniti uenjak mutezilijske provenijencije Ab al-Qsim Mamd ibn Umar ibn Muammad ibn Umar el-awrizm, az-Zamaar, poznat jo i pod nadimkom rullh. Roen je u mjesecu redebu 467/1075., a umro 9. zul-hiddeta (uoi Arefata) 538/12. april 1144. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uva se ukupno 15 rukopisa Zamaherijeva tefsira. Najstariji meu njima je prepisan 10. safera 661/23. decembra 1262. godine, a potjee iz Karaoz-begove biblioteke. Anwr at-tanzl wa asrr at-tawl, komentar Kurana koji je napisao Abdullh b. Umar b. Muammad b. Al a-irz al-Bayw, rodom iz kasabe al-Baya kod iraza u Perziji, umro u Tibrizu 685/1286. godine. Maft al-inn wa mab al-ann, komentar djelu ira al-islm, koji je napisao Yaqb b. Sayyid Al ar-Rm al-Brusaw, umro 931/1524. godine. Arapsko-turski rjenik. Napisao Muaf b. amsuddn Amad al-Qarair al-Atar, umro 968/1560. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi vie primjeraka rukopisa ovoga rjenika. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. godine, odnosno za autorova ivota. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karaoz-beg uvakuo za svoju damiju, odnosno biblioteku. injenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname, da potjee iz Mostara (poklon porodica Ridanovi i Velagi) te da se na njemu nalazi biljeka ( l. 47b-48a) slina biljekama na drugim rukopisima Karaoz-begove biblioteke, govori u prilog ovoj pretpostavci. Na l. 2a nalazi se namjerno brisana biljeka o uvakujenju.

146

Osman Lavi

Vakuf biblioteke Karaoz Muhamed-bega u Mostaru.11 Ni na jednom rukopisu nismo pronali peat vakifa kao ni peat Biblioteke. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su, zbog nedostatka sredstava, propadanjem vakufa iz kojeg su izdravane, nepridravanjem izriite odredbe osnivaa ili drugih razloga, prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim veim bibliotekama. Tako je, zahvaljujui Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Eli Ibrahim-painoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli, sauvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. Rukopisi ovih biblioteka bi doivjeli sudbinu slinih biblioteka koje nisu imale takvu sreu da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka, nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Slinu ulogu imala je i Karaozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno ire. U njenim policama su sauvani rukopisi brojnih manjih privatnih, kolskih i drugih biblioteka Poitelja, Mostara, Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. Ovdje emo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjini fond pripojen Karaoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Na kraju, i Karaoz-begova biblioteka doivjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka, pa je njen fond, da ne bi propao, premjeten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. NAJZNAAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karaoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao to su: - Biblioteka Dervi-pae Bajezidagia - Biblioteka Ahmed-age, daru-s-seadeta, - Biblioteka ejha Juje, - Biblioteka Ibrahim-paine medrese u Poitelju - Biblioteka Ali-pae Stoanina i druge.

11

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

147

BIBLIOTEKA DERVI-PAE BAJEZIDAGIA Dervi-paa Bajezidagi, pjesnik, dravnik i dobrotvor12, jedna od najsvestranijih linosti Mostara s kraja XVI i poetka XVII stoljea, drugom vakufnamom iz 1602. godine, pored ostalog osnovao je i Biblioteku. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakuo, odreujui da se iste ne smiju nikome pokloniti, prodavati, u posjed uzimati, niti igdje iz Mostara iznositi. Iz ovog spiska znamo da je Dervi-paa uvakuo 46 svezaka13, uglavnom akaidskih, erijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom, prije 1890. godine i prenesena u Karaozbegovu biblioteku. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budui da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karaoz-begove biblioteke.14 Na rukopisima Dervi-paine biblioteke nalazi se vakifov vei peat ovalnog oblika i biljeka sljedee sadrine:


Vakuf Dervi-pae al-Gazija, al-Mostarija, neka mu Gospodar grijehe oprosti.15

12

13

Vie o Dervi-pai Bajezidagiu vidi: Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliograja), Sarajevo, 1973., str. 116-129; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture... str. 100-101; Adnan Kadri, Muradnama Dervipae Bajezidagia, Sarajevo, 2008., str. 41-52; Hasan Nametak, "Vakufnama Dervipae Bajezidagia", Narodna uzdanica, kalendar za 1940. godinu, str. 187-192. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. ramazana 1010/8. marta 1602. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka, Sidil vakufnama I, br. 147, str. 216 ) prepis br. 182):

, , , ) (, ) (, , , , , , , , ,, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ., , , ,
14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. br. R-559). Na rukopisu br. R-3769, fol. 1a, nalazi se biljeka u kojoj se kae da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za koritenje ovoga djela navodei da ga moe koristiti samo muderris i njegov pomonik, iz bojazni od oteenja, da se iz njega ne prepisuje, te da je ovaj peti svezak autograf:

148

Osman Lavi

Tabela rukopisa Dervi-paine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema naslov djela god. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -knjievnost 1006/1597

Kao to se vidi, centralna tema djela Dervi-paine biblioteke bila su djela iz tesavufa, budui da je on osnovao katedru za Mesneviju poetkom XVII stoljea. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE, DARU-S-SEADETA Ahmed-aga, sin Alijin, Bonjak, dr as-sada,17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. godine. Naime, te godine je, kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dr as-sada), uvakuo vie rukopisa za svoju medresu. Poto do sada nije pronaena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnou utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakuo, moramo se zadovoljiti biljekama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje . ,
16 17 Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Mostar., 1999, str. 193-194. Ahmed-aga, jo dok je bio djeak, odveden je u Istanbul. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Tako je ve 1061/1650. godine imenovan kilerdibaom a idue godine postao je carski odobaa, zatim kapu-aga i napokon, 1063/1652. daru-s-seade. Ahmed-agina medresa u Mostaru, za koju su rukopisi uvakujeni 1064/1653. godine, nije dugo radila. Zatvorena je, najvjerovatnije, zbog nedostatka sredstava za izdravanje. Njenog osnivaa Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. godine, ne ostavivi iza sebe znaajniji vakuf za medresu u Mostaru. Pokopan je na groblju na Hajdar-pai. Osim medresu u Mostaru, na Uskudaru je, kao vakuf majke Kerime, sagradio damiju, a drugu kao svoj vakuf u engel-kyu. Vie o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, Istanbul, 1308-16/1890-98., I, 217; Safvet-beg Baagi, Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, u Izabrana djela, Sarajevo, 1986., knj. III, str. 331332; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture... str. 93 i 101-102.

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

149

la koja je ovaj vakif uvakuo a koja su, nakon prestanka rada medrese, ukljuena u Karaoz-begovu biblioteku i danas se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se biljeka sljedeeg sadraja: Na erijatski potpuno valjan i ispravan nain, uvakujujem (ovu knjigu), pod uvjetom da se ne moe prodati, davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve uje i zna (biljeka na R-3749, fol. 1a).18 Na sljedeoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov peat u kojem se ita: / Bende-i Ahmed ibn Ali /Boiji rob, Ahmed ibn Ali/. Na nekim drugim rukopisima nalazi se biljeka sa neto razliitim sadrajem to ukazuje da vakif nije istovremeno uvakuo sve rukopise. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. godine nalazimo biljeku: Uvakuo ovu knjigu Amad-a, nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. godine (R-3584., fol, 1a).19 Biljeka o uvakujenju kodeksa R-3844, (fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zakljuak da se radi o istom vakifu, ali bez jasne potvrde za to. Naime, biljeka je na turskom jeziku, vjerovatno pisana prije ostalih, dok je vakif bio qap-a i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaeni Ahmed-aga, kapu-agasi, uvakufio je ovaj tefsir za odravanje javnih predavanja u Mostaru, pod uvjetom da se ne moe iznositi ni zamijeniti. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve uje i zna.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnika biljeka na R-3805, fol. 1a, kojom Ahmad-a kao daru-s-seade uvakujuje rukopis za odravanje javnih predavanja u Mostaru. Prema ovim biljekama, u sastavu Karaoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni, sa unvanima, pozlaenim tekstom, kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru, lijepo i struno uvezani.
19 . 20 .
18 21 Rukopis br. R-2559, vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Eli Ibrahim-pae iz Travnika.

051

Osman Lavi

Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara signatura 7363 1,2663 2,2663 3,2663 4,2663 2604 9693 9404 8683 9504 9493 4853 0473 1473 1,9473 2,9473 3,9473 4,9473 5,9473 6,9473 7,9473 8,9473 9,9473 01,9473 11,9473 21,9473 3573 6873 9873 0973 3183 0383 tema naslov djela tefsir kh etika kh jezik god. prepisa 9661/0801 6771/0911 6771/0911 7961/9011 6771/0911 0461/5101

biograja I-III ) (

rjenik 2951/0001 rjenik 4751/289 biograja 9621/766 fetve XI/XVII hadis -kh XVI medicina -medicina -medicina -medicina -medicina -medicina -ziognomija -ziognomija -farmacija -farmacija -medicina -medicina -kh 2951/1001 etika 3561/4601 -5741/088 0741/578

hadis I-II hadis kh

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

151

3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564

veterina I-III tefsir tefsir hadis tefsir - knjievnost historija tedvid ina kh hadis rjenik

-978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515

BIBLIOTEKA EJHA JUJE Mustafa Ejubovi, poznatiji pod imenom ejh Jujo, jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. ivio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljee a slavu pisca stekao je zahvaljujui irokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naunih oblasti: usuli-kha, kha, nasljednog prava, akaida, sintakse arapskog jezika, stilistike, logike, disputacije, leksikograje i propovjednitva.22 Najvei broj ejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Za Karaoz-begovu biblioteku uvakujena su 34 djela, od toga 15 autografa a ostala je, ili prepisao ili su bila u njegovom vlasnitvu.23 Na nekim rukopisima nalazi se biljeka koju je ispisao njegov uenik i biograf Ibrahim Opija da je rukopis autograf i da je uvakujen u Mostaru, zajedno sa ostalim djelima autora, pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu, osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tano vrijeme,
22 O ejhu Juji vie vidi: Hazim abanovi, "Mustafa b. Yusuf al-Mostari, POF, VIII-IX, Sarajevo, 1958-9., str. 29-35; Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima..., str. 390-400; Muhamed A. Muji, "ejh Jujo (1650-1707) u svjetlu knjievnoistorijskog materijala", Zora, poasni broj, Mostar 1968/69., str. 219-300. O rukopisima ejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vie vidi: Mustafa Jahi, "Rukopisi djela ejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Anali GHB, XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 39-54.

23

152

Osman Lavi

preko koga se rukopis ne smije zadravati, a u kome se moe prepisati - kako bi se mogao i drugima dati na koritenje pod istim uvjetima.24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe, djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karaoz-begove biblioteke ukljuena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Samo na nekim od njih nalazi se biljeka njegovog uenika Ibrahima Opijaa o uvakujenju, dok su ostala djela koja je ejh Jujo napisao, prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karaoz-begovu biblioteku u Mostaru. Tabela rukopisa ejha Juje koji su bili u sastavu Karaoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675,1 3855 3858 3860,1 3860,2 3871 3883 3915,1 3957 3974,1 3974,2 3987 4027 3860,3 3860,4 3870 3915,2
24

naslov djela -

tema logika disputacija usuli-kh er. nas. pravo er. nas. pravo usuli-kh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-kh er. nas. pravo er. nas. pravo usuli-kh stilistika

god. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692

( R-3860, l. 2b)

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

153

3915,3 3915,4 4071,1 4097 4105,1 4105,2 4105,3 4104,4 4105,5 4105,6 4105,7 4105,8 4594 3638 3755 3847 4071,2

... -

stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid kh lozoja usuli-kh gramatika hadis stilistika etika

--1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 --

BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAINE MEDRESE U POITELJU Jedan od dobrotvora Poitelja, Ibrahim-paa Poiteljac, poznat kao iman Ibrahim-paa25, uvakuo je znaajan broj rukopisa za damiju u Poitelju, ime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se biljeka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za damiju u Poitelju uvakuo Ibrahim-paa (biljeka na R-3777, fol. 1a):


Samo na jednom rukopisu (R-661), koji nije bio u sastavu Karaoz-begove biblioteke, nalazi se uz biljeku i podatak da je uvakujen 1083/1672-1673. godine.
25 iman Ibrahim-paa bio je ehaja Ahmed-pae uprilia, a kasnije beglerbeg Halepa (1668), Egipta (1669), ama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). Vie o Ibrahim-pai, njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreevljakovi, Poitelj na Neretvi, Sarajevo, 1933., 16 str.; Hifzija Hasandedi, "Poitelj na Neretvi u doba turske vladavine", Glasnik VIS-a, Sarajevo, XXXV/1972., br. 10; str. 420; Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu... str. 229; Evlija elebi, Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, preveo, uvod i komentar: Mehmed Mujezinovi, Sarajevo, 1979., str. 461, biljeka 15; Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine, knj. III, str. 408.

154

Osman Lavi

Vie rukopisa iz ove biblioteke sauvano je sve do danas. Neki od njih, preko Karaoz-begove biblioteke u Mostaru, dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Drugi su na razne naine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27, Arhiv Hercegovine u Mostaru28, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovakih franjevaca u Mostaru.30 Tabela rukopisa Ibrahim-paine medrese iz Poitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796
26 27

naslov djela , , ,

tema Kur'an hadis rjenik morfologija jezik tefsir gramatika kh hadis kh jezik hadis

god. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431

28

29

30

Orijentalni institut je zapaljen 17. maja 1992. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke, porijeklom su iz Egipta, a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu, a jedan krasan prepis Kur'ana, iste provenijencije, posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu," Mujezinovi, Islamska epigraka..., knj. III, str. 408. U Arhivu Hercegovine uva se djelo iz gramatike arapskog jezika ar al-mir (Hifzija, Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Mostar, 1977., 541, str. 209). U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-awhir at-tafsr li tufa al-amr. Djelo je prepisao asan b. Al al-Imd u Mekki na vratima Darusselam 6. ramazana 936/4. maja 1530. godine (Rs 532). U Provincijatu hercegovakih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Provincijat hercegovakih Franjevaca u Mostaru, br. 33, u rukopisu).

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

155

3801 3989 3996 4064 4083

hadis biograja knjievnost morfologija hadis

-1070/1659 ----

BIBLIOTEKA ALI-PAE RIZVANBEGOVIA STOEVIA Galib Ali-paa Rizvanbegovi Stoevi, sin Zulkar-kapetana, roen je oko 1783. godine. Od 1813. godine, kada postaje kapetan stolake kapetanije, poinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Ali-paa je podigao mnoge zadubine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara, Blagaja, Foe i drugih hercegovakih gradova. Izmeu ostalog, uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakibendijskog reda kojem je i sam pripadao.31 Za ovu tekiju uvakuo je 1841. i 1842. godine vie primjeraka rukopisa koji su, preko Karaoz-begove biblioteke, dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. Dosta rano otiao je u svijet da bi se nakon oeve smrti (1805) vratio u Stolac. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat), stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. godine protiv Husein-kapetana Gradaevia i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini, carskim fermanom od 14. januara 1833. godine, Ali-paa Rizvanbegovi je imenovan hercegovakim vezirom, ime je Hercegovinu dobio na upravu. Tokom svoje vladavine doprinio je unapreenju zemljoradnje, voarstva i stoarstva u Hercegovini te pomagao unapreenje pelarstva i stoarstva. Sam Alipaa bio je veoma poboan ovjek. Pogubio ga je Omer-pae Latasa u Banjoj Luci 1851. godine gdje je i ukopan. Vie o njegovom ivotu i djelovanju vidi: Safvet-beg Baagi, Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, u: Izabrana djela, knj. III, Sarajevo, 1986., str. 343; uri Hajrudin, "Ali-paa RizvanbegoviStoevi, hercegovaki vezir", Godinjica Nikole upia, XLVI, Beograd, 1937., str. 201-296; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture, str. 102; Isti, "Zadubine Ali-pae Rizvanbegovia na Buni", Glasnik VIS-a, XXXIX(1976), Sarajevo, br. 1, str. 18-23; uri Hajrudin, "Vakufnama Ali-pae Rizvanbegovia" Glasnik VIS-a, III (1952), Sarajevo, str. 47-53; isti, "Husein Brakovi o Ali-pai Rizvanbegoviu i njegovom vremenu", Glasnik VIS-a, V(1954), Sarajevo, br. 4-6, str. 88-92; Kasim Guji, "ta je Ali-paa Rizvanbegovi uvakuo u prosvjetne i dobrotvorne svrhe", Gajret, XVIII (1937), Sarajevo, br. 2, str. 20-21; Izet Rizvanbegovi, "Vakufname i vasijetnama Alipae Rizvanbegovia Stoevia", POF 52-53/2002-03, Sarajevo 2004., str. 295-328; Hamdija Kapidi, Ali-paa Rizvanbegovi i njegovo doba, Sarajevo, 2001.

651

Osman Lavi

jenju ovih rukopisa, nego za uvakujenje znamo na osnovu biljeaka koji se nalaze na samim rukopisima. Biljeka o uvakjenju obino se nalazi na prvoj ,stranici rukopisa u kojoj se kae da je rukopis, traei Boije zadovoljstvo uvakuo za biblioteku svoje tekije u Mostaru. Iznad biljeke nalazi se vei . - Njegov rob, lib, Al :peat ovalnog oblika u kojem se ita 23.Peat je iz 1248/1833. godine Tabela rukopisa biblioteke Ali-paine tekije u Mostaru signatura naslov djela - 9853 6263 6463 9663 - 0763 0863 6173 7373 8373 3473 7473 2573 1873 3673 3973 9973 0483 9783 1983 - 3983 1093 0393 - 5393 7493
23

tema kh gramatika lozoja kh stilistika etika usuli-kh hadis kh tefsir usuli-kh hadis hadis logika kh usuli-kh tefsir etika stilistika dove

god. prepisa 0161/9101 -0571/3611 8961/0111 -0161/9101 6251/339 8381/3521 1371/4411 9661/0801 2281/8321 0171/2211 ---1281/7321 0571/4611 7081/2221 1461/0501 --

) (R-4053, fol. 1a 8521

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

157

3962,1 3962,2 3983 4010 4053 4055 4065 4092,1 4092,2 4092,3 7034

logika logika usuli-kh usuli-kh kh gramatika akaid usuli-kh usuli-kh usuli-kh sintaksa

--1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411

STRUKTURA KNJINOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. godine Karaoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica, od toga 526 rukopisa i 212 tampanih knjiga.33 Ovaj broj se ne slae sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke, iz 1950. godine, dakle iste godine kada je Karaoz-begova biblioteka ukljuena u njen fond, prema kojem je sadravala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige tampane na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove
33 Neposredno prije prenoenja Karaoz-begove biblioteke u Sarajevo, izvren je popis njenog knjinog fonda. Popis je uradio Beir Pintul u decembru 1949. godine, a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karaoz-begove biblioteke u Mostaru". Ovaj popis sadri est kolona i to: redni broj, naziv djela, ime pisca, sadraj, rukopis ili tampa i primjedba. Popisani su prvo rukopisi, a zatim tampane knjige. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je odreena knjiga bila registrovana u Biblioteci. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a uva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke, V/1-3). Haz Mahmud Tralji je, 1977. godine, u Hadijskoj damiji u Sarajevu pronaao inventar knjiga Karaoz-begove biblioteke u Mostaru, koji, najvjerovatnije, nije popis o kojem je ovdje rije (Fejzulah Hadibajri, "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke", Anali GHB, V-VI (1978.), str. 62.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se, nakon navoenja broja knjiga da od gornjeg broja rukopisa i tampanih djela na istonim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karaoz-begovu biblioteku, koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo, 552 rukopisa i 272 tampana

34

158

Osman Lavi

biblioteke, do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike, kuranskih i hadiskih disciplina, dogmatike, zbornika dova, osnova erijatskog prava, ali i medicine, matematike i drugih naunih disciplina.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zakljuujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i etrnaestom stoljeu37, da su ovdje pohranjeni autogra bosanskih pisaca38, djela napisana ili prepisana u Karaoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40, Poitelja41, Sarajeva42 i drugih gradova. Kako smo naprijed spomenuli, Karaoz-begova biblioteka je radila do 1934. godine. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadi Mehmedef. Spahi43, a biblioteka je zatvorena. Nakon prestanka sa radom, biblioteka je bila u dosta loem stanju. Smjetena u neuvjetnim prostorijama, bez naroitog nadzora, bila je izloena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. Poto su neki naslovi u meuvremenu i otueni, a da bi se sauvao preostali fond, Biblioteka je poetkom 1950. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. Skoro svi rukopisi Karaoz-begove biblioteke su kataloki obraeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. Dio rukopisa je, nekim drugim nainom i putevima zavrio u drugim ustanovama. Tako, u
djela. Ova se biblioteka vodi odvojeno". (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. 3072; V-8-2. U Karaoz-begovoj biblioteci je, u odnosu na temu, najvie djela iz jezika (199), slijede: kh (142), etika (64), tefsir i njievnost (po 47), akaid (42), logika (41), hadis (40), disputacija (35), fetve (32), usuli-kh (29), rjenik (24), tesavvuf (20) itd. R-563; R-3836; R-3838; R-3873; R-3949. R-478; R-3638; R-3816; R-3819; R-3854; R-3941. R-4006; 3858; 3855; 3858; 3883; 3940. R-3785; R-3956. R-3855; 3915; 3987; 3957. R-3999. R-3982,3 Mustafa Hadimuli, Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru, Novi Behar, X/19336-37., br. 20-22, str. 274.

35

36 37 38 39 40 41 42 43

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

159

Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bonjakom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bonjaka Hasana Imamovia / Vodi onome ko eli posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handi naao u Karaoz-begovoj biblioteci 1932. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starjeistva IZ-e.46

Kljune rijei: Karaoz-begova biblioteka, rukopisi, Mostar, ejh Jujo, Admed-aga daru-s-eade, Ibrahim-paa Poiteljac, Poitelj, Dervi-paa Bajezidagi, Ali-paa Rizvanbegovi Stoevi.

Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey, son of Ebu Sead, known as Karadjoz-bey. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. Many other public and private libraries were added to this Library. The most important of these libraries, by their collection and number, were the library from the medresa of Ahmed son of Ali, then darus-seadet, ejh Jujos, iman Ibrahim-pashas from Poitelj, Ali-pasha Rizvanbegovi from the town of Stolac and other libraries. The functioning of this library ended in the year 1934. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic, Turkish and Persian languages)
44 45 R.318, inv. br. 164; R-319, inv. br. 173 i R-369, inv. br. 259. Fehim Nametak, Salih Trako, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bonjakog instituta, Bonjaki institut, Zurich - Sarajevo, 2003., svezak II, kat. br. 734, str. 82 Mehmed, Handi, Nekoliko dragocjenih rukopisa u Kraozbegovoj bibioteci u Mostaru.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije, II/1934., br. 2, str. 635-636.

46

160

Osman Lavi

In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works, works on Quran and Hadith, dogmatic, collection of dua, principles of Sharia law, medicine, mathematics and scientific discipline. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing.

R-3581, fol. 1a.

R-3777, fol. 1b.

R-3770, fol. 1a.

Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru

161

R-3813, fol. 1b-2a.

162

Osman Lavi

R-3871, fol. 1a.

R-3799, fol. 1a.

Kerima Filan

SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU


U svojoj medmui (biljenici) u koju je tokom pedesetak godina 18. stoljea na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog ivota Sarajeva,1 Mula Mustafa Baeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. To su mteassblar vjerski zanesenjaci, fanatici ili, kako ih pisac jo naziva, kadizadelije. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medmui iz kojega se ita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. Kad je umro mevlevijski ejh dervi Ahmed, sara po zanimanju, a bio je jako star, moda je imao vie od stotinu deset godina, vaiz ode kod mule i zatrai da mu se dodijeli to mjesto. A taj vaiz je ustvari bio muteassb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi, uzneseni). No mula ne udovolji njegovom zahtjevu, nego poloaj ejha dodijeli starom derviu Mustafi Mlivaru, koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabakoj damiji. Kad je preuzeo naimenovanje, ejh Mustafa pone odravati zikir u toj damiji u kojoj je, inae, imam bio brat najveega muteassiba. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassbi [u naem gradu] bili najvie ponijeli. Jednoga dana doe nekoliko muteassiba, onih odlunijih i glasnijih meu njima (yaramazlar) da sprijee odravanje zikra u spomenutoj damiji. Ali je u damiju dolo i nekoliko ljudi naklonjenih derviima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. U damiji doe do prepirke. Muteassibi kau neemo vam dozvoliti, dervii kau hoete. Prepirka preraste u tuu u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Na kraju, elhamdulillah, pobijede dervii. Nakon toga onaj imam bude smijenjen, jaramazi, munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svau, a dervii svaki dan nastave odravati zikir nakon ikindije-namaza. Eto tako je Uzvieni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. Spomenuti ejh je jedan slabi starac, miran i tih, kako se kae, usta ima a jezika nema, a on i njegova strana su izali pobjednici iz
1 Pregled sadraj o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj biljenici ponudili smo u radu Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafas mecmua) u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. (Ed. Vera Constantini and Markus Koller). Brill. Leiden-Boston. 317-345.

164

Kerima Filan

ovoga sukoba koji se desio usred grada, i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najvie ponijeli. Tako je, odredbom Uzvienog Stvoritelja, taj ejh prema zanesenjacima bio kao muica prema Nemrudu.2 Iz ovoga opirnog zapisa koji je Mula Mustafa Baeskija sainio 1771. godine (1184. po Hidri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu meu muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. Jednu su inili dervii ili sufije, tj. vjernici koji islam poimaju kroz uenje tesavufa (islamskog misticizma). Drugu su inili ortodoksno nastrojeni vjernici. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja, pa je njihovo djelovanje imalo za cilj oistiti islam od svih oblika novotarija (bidat). Novotarijama su, izmeu ostalog, smatrali nain na koji sufije oituju pobonost, zbog ega su optuivali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. Mula Mustafa Baeskija, ija nam je biljenica posluila kao izvor za ovaj lanak, te vjernike naziva mteassblar zanesenjacima.3 Prema zapisivaevim rijeima, dogaaj opisan u naprijed navedenoj biljeci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve mteassbnun en byk tugynnda). POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina biljeka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potjee iz 1766. ili 1767. godine. Preciznije, to je 1180. godina po Hidri. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. I sagraena je medresa Inadija. To je bio povod raznim priama i smutnji u narodu. Razlog toj smutnji je voa zanesenjaka, vaiz iz Amasije.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Baeskija izrazom zuhr- muteassb (pojavili se zanesenjaci) biljei kako se u vjerskom ivotu Sarajeva poelo osjeati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. To to je pisac u istoj biljeci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vou zanesenjaka, vaiza iz Amasije, nagovjetava odreenu vezu izmeu medrese i vaiza. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. Godine 1780. pisac
2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medmue Mula Mustafe Baeskije koja se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Miljenja smo da osmanskoj rijei mteassb odgovara na izraz zanesenjak koji je koristio Mujezinovi u prevodu Baeskijine biljenice: Baeskija, Ljetopis (Preveo s turskog, uvod i komentar Mehmed Mujezinovi), Veselin Maslea, Sarajevo, 1968. List 9a1-2.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

165

je na nekoliko stranica u svojoj medmui opisao uene ljude (ulemu) grada Sarajeva meu kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbai. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada, on se [vaiz iz Amasije] nastojao to ee pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim damijama] i drati propovijedi. Govorio je na turskom jeziku, glasno, viui i galamei. U svakoj je svojoj propovijedi grdio ejhove, dervie, tekije, ulahe,5 kadije, dervike redove, i u tome je bio vrlo vjet.6 Ova biljeka kazuje da je vaiz iz Amasije, za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je voa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu, obavljao dunost muderisa u medresi Inadiji, za koju je poznato da se nalazila na Bendbai.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotino mjesto vidi se da se zvao Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. godine dodijeljena plaa za dunost koju je do tada obavljao dobrovoljno.8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i ime se bavio do imenovanja na spomenutu dunost? Na to pitanje moda i ne bi bilo nuno traiti odgovor da Mula Mustafino svjedoenje o sadraju vaizovih predavanja u damiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali ejhove, dervie, tekije, dervike redove. Takvo obraanje vjernicima u damiji, usto praeno vikom i galamom, podsjea na one propovijedi to su ih tokom 17. stoljea u istanbulskim damijama drali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca kadizadelija. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po uenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. 1635.) kao sljedbenici njegovog uenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bidat). To uenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promiljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski uenjaci diskutirali i u prethodnim stoljeima. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgiv (u. 1573.) koji opet svoje stavove i promiljanja naslanja na uenje Ibni Tejmijje (1263-1328.) i njegovog uenika
5 6 7 8 ulah: vunena kapa, obino bijela. Ovdje spomenuta kao obiljeje suja. List 36a8-10. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbai prenosimo od Mehmeda Mujezinovia: Baeskija, Ljetopis, str. 97, napomena 3. Isto. Ferman je datiran, kako navodi Mujezinovi, u 2. februar 1767.

166

Kerima Filan

Ibnul-Kajjuma el-Devzijje (u. 1350.), kao i nekih drugih islamskih uenjaka.9 Meu brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva, Risle-i Birgiv Mehmed i Tarkat-i Muhamedijje, kao literatura koja sadri Birgivijeva tumaenja islama. Birgivi je u tim, kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrenog.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni uenjaci i vjernici zasnivaju na kuranskim rijeima koje prolaze u vie ajeta: [A vjernici i vjernice...] trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju.11 Razlog to su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj dravi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu, sljedbeniku Birgivijeva uenja, bio je taj to je Kadizade poetkom 17. stoljea pokrenuo vjerski ivot u prijestolnici na nain koji e ak dovesti do intrakonfesionalnog razdora to e potrajati ne samo za njegova ivota nego i u narednim godinama. Zahvaljujui svome daru za izraavanje i dranje propovijedi,12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku slubu vaiza koji je drao propovijed petkom u najveim istanbulskim damijama uznapredovavi do propovjedaonice u Aja Sofiji. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. Tu je viegodinju visoku poziciju u vjerskom ivotu prijestolnice Kadizade odravao, bez sumnje, zahvaljujui svojoj uenosti i govornikom umijeu, ali sigurno i tome to je sluateljima godilo ono to je govorio.13 Sedamnaesto stoljee je vrijeme kad se i u politikom i u socijalnom i u ekonomskom ivotu Osmanskog carstva osjeala ozbiljnost krize. Dogaaji koji su utjecali na dravu i na cijelo drutvo bili su povod da svako preispita sebe i svoje stavove.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom ivotu proglaavaju krivcem za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo sluatelje nego i sljedbenike.
9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, Trkler (Ured.: Hasan Celal Gzel, Kemal iek, Salim Koca), Yeni Trkiye Yaynlar, tom 11, str. 147. Madeline C. Zil, The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul, The Journal of Near Eastern Studies, 45, 4, str. 260. Navest emo mjesta koja su nama poznata: 3/104; 9/71; 9/112; 11/116. Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 253. Isto. Mehmet Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 146. Isto.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

167

Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je takoer s propovjedaonica drao ejh halvetijskog reda Sivas Abdulmedid-efendija. Vjerovatno je, kako primjeuje M. Zilfi, rasprava meu tom dvojicom uenjaka prela dug put dok nije dobila karakter ortodoksno protiv sufijskog16 i upravo taj peat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. Naime, meu novotarijama koje se kritiziraju u uenju Kadizadea, kao i u knjigama njegovog duhovnog voe Birgivija, na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava, u prvom redu muzika i ritmiki pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobonosti. S druge strane, sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom ivotu Carstva, i to u svim drutvenim slojevima. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se, u raspravi izmeu Kadizadelija i Sivasija, sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga. Imajui u vidu da su obojica govornika bili meu najveim uenjacima svoga vremena, da su vodili rasprave o temama vjerske naravi, te da svaka kriza mijenja i svijest ljudi,17 nije teko zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. Nakon smrti Kadizadea (1635.) i Sivasija (1639.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem, uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih damija. Meu vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko zaposjedanja propovjedaonice u nekoj od znaajnijih damija u prijestolnici jer je damija vie znaila mogunost da se svoj utjecaj prenese na to vie vjernika, od dravnika do obinih graana. Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajui u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 drava se u odnosu na obje struje drala i dovoljno blizu i dovoljno daleko te se nijedna nije mogla osjetiti vie zatienom od druge.19 Novi snaan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vostvom jednoga drugog uspjenog propovjednika, Ustuvanija Mehmeda (u. oko 1660.). Ustuvani je bio vjet u zadobivanju podrke u saraju; ak je na njegovo insistiranje ejhu-l-islam Baha-efendija izdao fetvu (zvanino pravno
16 17 18 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 256. M. Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler..., str. 146. Pokret vjerskog purizma koji je zapoeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izraen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 257-258. Takoer i: M. Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 149.

19

168

Kerima Filan

rjeenje) kojom se podravao negativan stav kadizadelija prema odreenim sufijskim praksama. Ipak, izdavanje takve fetve nije znailo da je saraj na strani kadizadelija. Vlast je to pokazala na vrijeme, prije nego to je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da rui tekije po Istanbulu.20 Jer to to su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bidata), to su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (teddid-i imn), pa ak i na smaknue onih koji taj poziv ne prihvate,21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pau Kprlija (u. 1661.) da aurira savjetovanje s uenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656.). Iako je nakon tog dogaaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija, i dalje su s propovjedaonica bile osuivane novotarije.22 Zanesenjaci nisu dugo ekali na novoga vou. Po trei put su snano obiljeili vjerski, socijalni i kulturni ivot u Istanbulu, uz jo vei utjecaj na dvor, za to je bio zasluan Mehmed-efendija Van. Taj je uenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Kprlija, koji ga je, kad je postao veliki vezir (1661), pozvao da iz Erzuruma doe u Istanbul. Zahvaljujui bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87), Vani je uspio da neke interese kadizadelija postavi u samo sredite zbivanja u Carstvu.23 Poznati sufija tog vremena Nijaz-i Misr (1618-1694) zapisao je ak u svojoj medmui da je Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova uitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija.24 No izgleda da je ba taj veliki utjecaj na dvor bio u odreenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to to su zagovarali pohod na Be 1683. godine uvjeravajui sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. Pokazat e se da njihova prognoza nije imala uporite. Nakon poraza Osmanlija pod Beom u prijestolnici se vie nije dogodio veliki pokret kadizadelija.
20 21 22 23 24 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 258. Isto, str. 258-259. Isto, str. 263. Isto. Mustafa Akar, Tarikat-Devlet likisi, Kadzdeli ve Meyh Tartmalar Asndan Niyaz-i Msr ve Dneme Etkileri, http://kurannesli.info/bilgibankasi/yazi. asp?id=390, august-septembar 2009.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

169

S Vanijevim odlaskom i njegovom smru 1685. istunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas,25 no pokret je ve bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. O tome izravno svjedoe neki pojedinani sluajevi poput sukoba meu vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijz-i Misrja, koji se zbio u 27. noi mjeseca ramazana 1692. godine u Ulu damiji u Bursi.26 Ma ta da je bio povod sukoba, to to se zbio u najznaajnijoj noi za muslimanske vjernike u najveoj damiji u Bursi pokazuje da je elja za nadmoi u raspravi nadvladala bogobojaznost. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabakoj damiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. Ma kako se inilo nemoguim dovoditi u vezu zbivanja u sreditu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljee kasnije, bursanski i sarajevski sluaj povezuju neke slinosti: tua usred damije meu dvjema strujama vjernika. Jo je vee razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj damiji u Istanbulu 1656. godine. Tada je jedna grupa kadizadelija fiziki napala mujezine koji su poeli po melodiji uiti hvalospjev Poslaniku. Kadizadelije su ak prijetili orujem onima koji su pokuali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana.27 Upravo je taj dogaaj, to se zbio osmog dana od dolaska Mehmed-pae Kprlija na mjesto velikog vezira,28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija, kako smo naprijed ve spomenuli. M. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi meu kadizadelijama i sufijama dogaali u damiji i oko nje a ne u drugim institucijama, naprimjer u medresama i tekijama.29 Autorica to zapaanje tumai injenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor damije te je za njih bilo iritirajue da pred nosom imaju izvoenje sufijskih rituala; samo prisustvo sufija u dami25 26 27 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 265. Taj sluaj spominje Semiramis avuolu u natuknici Kadzdeliler, Trkiye Diyanet Vakf slam Ansiklopedisi, XXIV, str. 102. Ferhat Koca, Osmanllar Dnemi Fkh-Tasavvuf likisi: Faklar ile Sofular Mcadelesinin Tarihi Serveni, Gazi niversitesi orum lahiyat Fakltesi Dergisi, 2002/I, str. 107. S. avuolu, Kadzdeliler, str. 101. Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 267.

28 29

170

Kerima Filan

ji njima je oduzimalo priliku, kao to je i prljalo damiju.30 Taj komentar nastavlja R. Kl miljenjem da je vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u damiji vie zbog toga to su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu, nego zato to su eljeti zatiti damiju od novotarija.31 U sluaju Tabake damije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestiu oko propovjedaonice, ali jeste oko damijskog prostora. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na damiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu doputali odravanje sufijskog zikira. Da li je mujezin te iste damije, nakon to je postao mevlevijski ejh, izabrao damijski prostor za odravanje zikira zato to je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer damije su i sufijama pruale mogunost da steknu nove pristalice. Kao to je u Istanbulu u prethodnom stoljeu prisustvo u jednoj damiji (i tako to su drali vaaz i tako to su odravali zikir) sufijama davalo dodatni status i legitimnost, kao i znaajnu publiku,32 slini su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u damiji. Bilo kako bilo ovaj sluaj pokazuje da je u Sarajevu meu zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u uenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. Mula Mustafa Baeskija je svoj stav u povodu dogaaju u Tabakoj damiji izrazio pobonim rijeima elhamdulillah uz biljeku da su na kraju pobijedili dervii. Jer i on je islam promiljao kroz uenje tesavufa.33 Izraz radosti zapoet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poreenjem kojim aludira na priu o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Prema toj prii, Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe, uzdajui se u veliku mo kojom je raspolagao, proglasio boanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako to na njega poalje obinu muicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moan, ohol, uznesen vladar Boijom odredbom nastrada od sitne muice. U Baeskijinom su poreenju zanesenjaci poput oholog Nemruda, a mevlevijski ejh poput muice. Podsjetimo li se na Mula Mustafine rijei da su u vrijeme kad je pisao ovu biljeku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu, u tome to ih on
30 31 32 33 Isto, str. 268. Rya Kl, Sivastan stanbula..., str. 123. Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 268. O Mula Musta Baeskiji kao suji vidjeti na lanak Mula Mustafa Baeskija: govor o sebi, Pregled asopis za drutvena pitanja (Sarajevo) 5-6, str. 117-143.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

171

usporeuje s Nemrudom itamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom ivotu smatrao silnim, oholim i grubim. U svakom sluaju, na tuu u Tabakoj damiji morale su reagirati vlasti, kao to je sukob u Fatihovoj damiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. U Sarajevu je smijenjen imam Tabake damije. Nije poznato je li vlast preduzela jo kakve mjere protiv zanesenjak, ali Mula Mustafa kae da vie nisu dolazili zapodijevati svau i da su dervii nastavili svakodnevno odravati zikir. SLUAJ VAIZA, VOE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru dervie u Tabakoj damiji, zanesenjaci su, sudei po Mula Mustafinim zapisima, nastavili djelovati u vjerskom ivotu grada. etiri godine nakon tog sukoba je voa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. Moda je i on, poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu, stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva,34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona, o emu Mula Mustafa pie ovako: [Godine 1775.] Na tri dana prije Aliuna35 doe teli-au, uhvati predveer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noi privede muteselimu. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. Vaizova se krivica sastojala u tome to je punih 14 godina, od kako je doao, s propovjedaonice dok je drao vaz grdio i runo govorio o svim graanima Sarajeva, o ejhu-l-islamu, kazaskeru, paama, ulemi, ejhovima, o dobrim ljudima koji su nekada prije ivjeli, o dervikim redovima. Zato ga je snala ta nesrea. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se ita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. godine. O njegovoj zvaninoj slubi u gradu moemo govoriti tek od 1767. kad je, kako smo naprijed vidjeli, postavljen za muderisa u medresi Inadiji. Bit e da je do te godine, osim dobrovoljnog rada kao muderis, djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. naziva muteassibima (zuhr- muteassb (pojavili se zanesenjaci)). Teko je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo, ali je sigurno da je meu njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su, prema medmui Mula Mustafe Baeskije, preduzeli sve da svoga prvog ovjeka zatite od progonstva.
34 35 36 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 256. U narodnom mjerenju vremena Aliun pada na 2. august. List 24b15-20.

172

Kerima Filan

Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica, inae ljudi neznalica, nagovore kolehaju da se saini mahzar (predstavka). I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica saine mahzar u kojem napiu kako su navodno svi graani zadovoljni njim. A to je bila oita neistina. Kadi-efendije odnesu pai u Travnik taj mahzar bez peata. Na to podnosioci mahzara obeaju kolehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave peat. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja peata. Kad je primio mahzar, paa ne poalje svoga ovjeka nego samo pismo. Na to su kadizadelije, vaizove pristalice navodno dali 150 groa mulinom ohadaru da odnese mahzar u Istanbul.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva, ali se vratio za samo dva mjeseca. U istoj 1775. godini 10. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je u Sarajevo doao prognani muteassib vaiz.38 Pisac, sigurno, nije znao nita o okolnostima pod kojima se odvijao sluaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije nita zapisao. No vaiz je morao raunati s nekakvom podrkom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatraio da mu se dodijeli poloaj muftije i, prema Mula Mustafinim biljekama, doista postao muftija. O tome Mula Mustafa pie ovako: Vaiz, muteassib i munkir, iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica, takoer inatij podnese muli zahtjev da mu se dodijeli poloaj muftije. Mula stavi peat na njegov mahzar, a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vfir ake) koji su prethodni bili skupili. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem, on dobije traeni poloaj, i to mu imenovanje doe na noge. To je za njega obavio mulin ohadr. Ali kako je ovaj bio jedan obian neznalica, posve se izgubi u muftijskom poslu. Skupilo mu se puno upita, no on nijedan nije znao rijeiti. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi, a osim toga je veoma slabo pisao. Zato su neki ljudi po damijama i po raznim okovima poeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey mft chil ebter, rsvy- lem oldun beter, imna gel artuk yeter (Muftijo neznalico, dosta! Sram te bilo od svijeta. Konano se vrati vjeri.)39 Ako su tani svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija, u navedenoj biljeci itamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o graanima koji svoje namjere ele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. List 25b18. List 26a15-26b3.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

173

ivanjem; o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato to su dijelili s njim miljenje o vjerskim pitanjima nego i iz tenje za osiguranjem nekakvoga utjecaja; itamo o vaizovoj smjelosti da trai muftijsku slubu koju nije u stanju obavljati; o lahko postignutom naimenovanju na taj poloaj, za to odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici; itamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje erijata i izdavanje neosnovanih fetvi. Godine 1780., kada pie o uenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomo nekoliko bilmeza, dahila, neznalica, nepouzdanih ljudi iz arije postao je muftija predstavljajui se kao da je uen, i takav je stekao ugled, iako nije poznato u kojem je to znanju on vjet. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. Nakon nekoga vremena doe vijest da je pristupio redu nakibendija i da je primio zavjet. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom.40 U zapisu o vaizovoj smrti, koji je saino 1786-1787. godine Mula Mustafa jo jednom govori o tome kako je svijet prestao uvaavati vaiza nakon to se navodno pokazao slabim poznavaocem vane vjerske znanosti, erijata: Otiao je na had kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. Dervie nije volio. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. Ali obian svijet to nije znao kad je vaiz doao jer, kako kau, sve to je novo slatko je. Narod ga je uvaavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbai. Napravili su od njega pravoga Karuna.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije, spletkario i grdio. Najzad su ga jednom protjerali, ali se on vratio. Potom su ga proglasili muftijom, ali je njegovo neznanje tada postalo oigledno pa je smijenjen. Tako je narod, obian svijet, prestao da ga uvaava. Eto je umro i njegovom je ivotu doao kraj.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista vie ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritiara ejhova, dervia, tekija....
40 41 List 36a11-14. Pisac ovdje koristi jo jednu poredbu. On vaiza usporeuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga, ali je vremenom, kako je postajao bogatiji, zastranio i ponaao se kao nevjernik sve dok Boijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. List 97b13-18.

42

174

Kerima Filan

Zapravo ga Mula Mustafa vie uope ne spominje u svojoj medmui sve do vijesti o njegovoj smrti. Tih desetak godina, od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti, vaiz moda vie nije imao isti utjecaj u vjerskom ivotu grada kao ranije. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbai koja je, kako smo vidjeli iz posljednje biljeke, i ustanovljena njegovim zalaganjem.43 to se tie pristupanja vaiza nakibendijskom sufijskom bratstvu, Mula Mustafa to vie ne spominje. Budui da je pisac i u nekrologiju zabiljeio kako vaiz nije volio dervie, moda je vijest o vaizovoj promjeni strane bila glasina. Ipak, treba primijetiti da se ovdje spominje nakibendijski red kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen.44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine rijei u povodu sukoba u Tabakoj damiji kako je vaiz, iako je bio muteassib i munkir, zatraio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog ejha.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu elju, pa njegove stvarne nakane moemo samo nagaati. Dok iz Mula Mustafinih biljeaka o vaizu stjeemo dojam da je vie teio odreenim ivotnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu, ne treba smetnuti s uma da je duhovni voa kadizadelija, Mehmed Birgiv vie kritizirao ponaanje nekih sufija nego sutinu tesavufskog uenja.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina, koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. do 1774/1775.), oito znao da se priblii svijetu. Moda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljee ranije strah od krize koja je bila zahvatila sva podruja ivota, kao i to to je narod osjeao veu potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pruala.
43 Govorei o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar, 1999, str. 183-184) Ismet Kasumovi navodi da je prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. Amasijali, te da ga je nakon smrti 1234./1818. godine naslijedio njegov brat erif Muhammed-ef. Amasijali. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Babakanlk Arivi, Cevdet Tasni. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Baeskija, pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke. Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 268, napomena 81. Vidjeti ovdje prvu navedenu biljeku. F. Koca, Osmanllar Dnemi Fkh-Tasavvuf likisi..., str. 99.

44 45 46

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

175

to se tie vjerske prakse u Bosni, obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. 47 Prema listi koju je sainio M. dralovi i objavio u lanku Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, vidi se da u tri rukopisne zbirke u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, postoji 30 razliitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risle-i Birgiv i Trkat-i Muhammedijje u kojima su sadrani temeljni principi Birgivijeva uenja. M. dralovi je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale, postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego to je spaljen u ratu 1992., a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini, takoer prema dralovievu navodu ima 16 prepisa,49 to svjedoi o vanosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. Trkat-i Muhammedijje, djelo u ijem treem poglavlju autor govori o elementima i obiajima za koje se pogreno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobonost, a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i poboni,50 sluilo je kao udbenik u medresama. Iz datum prepisa sainjenih u Bosni, sudei barem po sauvanim primjercima, vidi se da se Trkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. do sredine 19. stoljea. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. Faroqhi kako su neki uenjaci, koji se inae nisu svrstavali u kadizadelije, podravali njihov odnos prema sufijama te kako je meu svima njima iao od ruke do ruku Ilmihal s tumaenjem Birgivijeva uenja,51 vidjet e se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno.
47 48 Prema M. dralovi, str. 220: Hajrudin uri, Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918, Sarajevo 1983, str. 50-51. Muhamed dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, Trave od srca Hrvatske Indije 2, Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog lolokog drutva i Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2000, str. 207-229. Ove podatke vidjeti u M. dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, str. 219. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih, turskih, perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, objavljenim posljednjih godina, evidentirano jo dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konane. Isto, str. 221. Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam Ortaadan Yirminci Yzyla, (Prev na turski: Elif Kl), Tarih Vakf Yurt Yaynlar, Istanbul 2005, str. 74.

49

50 51

176

Kerima Filan

U svakom sluaju, u Mula Mustafino doba je bilo izraeno prisustvo kadizadelija u vjerskom ivotu Sarajeva. U dijelu medmue u kojem je zapisivao umrle graane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabiljeiti da je bio kadzdeli ili njihov ljubitelj, kao to je upisivao ako je neko bio derv ili pak ljubitelj dervia. Evo nekoliko nasumino izabranih zapisa: Mladi Mosti, pristupio redu kadizadelija, vitkoga stasa, bogat, ali ga ivot ne potedi.52 Kabadaja od 90 godina. Imao je puno duana u Sarajevu, vie od 40. Bogat ovjek. Ponaao se kao kadizadelija.53 Mustafa Guo tabutija, starac. Volio je kadizadelije.54 Kadija Osman-efendija, starac. Volio je dervie.55 Dervi Ahmed, aija u imaretskoj kuhinji. Uvijek je nosio ulah i hrku. Tu je derviku odjeu nosio sve do smrti.56 Mula Hasan abadija, sin hadi Mustafin. Volio je dervie. Bio je pronicljiv, razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. Poginuo je na Bukuretu. Bio je moj dobar prijatelj, Boija milost neka je na njega. Ali ne zna se, moda je iv u zarobljenitvu.57 Za mula Saliha Sakarata, koji je bio imam u damiji na Ploi, Mula Mustafa ak kae kako je sebe zamiljao kao da je hoda Birgivija.58 Ponegdje se nailazi, mada veoma rijetko, na biljeke iz kojih itamo da je neki graanin promijenio stranu. Tako je hadi Mehmed omara, inae trgovac koji je puno putovao, postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i uestvovao u uenju evrda.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome ta je mogao biti razlog te promjene kod omare hadi Mehmeda, kao to ne biljei ni za druge ljude ta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporuivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. Dakako da su to mogle biti posebne ivotne okolnosti, kao u sluaju nekog abadije, sina aije Alija. On je slijepo slijedio zanesenjaka vaiza, esto inio razne gluposti i toliko pretjerivao mijeajui se ljudima u vjeru da se o tome
52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. List 135a16. List 73b25. List 72b1. List 98a12. List 71a9. List 79b5. List 127b23.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

177

prialo. Kad se razbolio, pokajao se. Kau da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je ejh prouio i puhnuo.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA IVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije, poput gore spomenutog abadije, mijeali ljudima u njihovu vjeru moe se vidjeti iz sluaja to se zbio 1782. godine. Rije je o sukobu koji je zapoeo fizikim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice. Sreom, taj put sukob nije prerastao u opu tuu. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs, sin ejha Hadi Sinanove tekije. Dok smo ga nosili pred damiju, na elu povorke je iao mevlevijski ejh Osman-dede uei tevhd. Kad je povorka stigla u Sarae, gdje se ve bio pridruio veliki broj ljudi, zaula se galama na elu povorke. To je zanesenjak mula Omer Putimrak, vjeito mrka lica i nesreene brade, inae imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na ejha Osmana viui: ta se dere, ti pristalico novotarija (ehl-i bidat). ejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu epa i Ali-bau Skendera. Narod pone donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baarije grditi kadizadelije nadvladavi ih tako.62 Taj put je fiziki sukob izaao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. Napad na denazi, sudei po tome to je lahko zaustavljen, sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija, nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi, pristalica i, moda, promicatelja puristikog tumaenja vjere. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. ejh Mehmed, proelnik Hadi Sinanove tekije bio je, izgleda esto, izloen verbalnim napadima kadizadelija. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i pouno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali runim rijeima, ali on to nije primao srcu, nije im uzvraao grdnjom, nego bi samo govorio ,,strasti su zavodljive. Ali je znao kroz kakvu priu, u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolino ponaanje. 63
60 61 62 63 List 96a1-3. Kebkebirova mahala je na Ploi na putu od Baarije prema Vratniku. Poznata je i kao Miina mahala. List 41b25-42a4. List 81a4.

178

Kerima Filan

ejh se drao strpljivosti jer sufijama je poznato da su, od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u voenju rasprave o vjerskim pitanjima najgore one koje zavravaju tuom, potezanjem za bradu, cijepanjem odjee, grdnjom, potvorom; takve su ispod dostojanstva ovjeka.64 Sudei po Baeskijinim svjedoenjima o javnim napadima u Sarajevu, oito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja, i uostalom svi graani. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. Zanesenost bukvalnim tumaenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih drutvenih obiaja odreuju ivot svih ljudi u gradu.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine biljeke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvoenjem svojih vjetina. Pehlivani su inae bili omiljena zabava u cijelom Carstvu, ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. godine deset dana po Aliunu,66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Baeskija: Doli su pehlivani. Ali neki kadizadelije iz naega grada, to se pokazuju kao pobonjaci, i govore kao pobonjaci a u dui su pravi smutljivci, otili su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi posluali da neto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otili za njima da ih gledaju.67 Devetnaest godina kasnije, u ljeto 1798. ponovila se situacija s pehlivanima: Doli su pehlivani, ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije doputen nastup. Pehlivani odu u Visoko. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. Oni to pehlivanima ne dadoe dozvolu toliki su narod (ibdullah) namuili. Od kadizadelija ne moe doi olakica nego samo potekoa.68
64 65 Imam el-Gazali, Knjiga o znanju, (prev. Salih olakovi), Libris, Sarajevo, 2004., str. 188. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspjenije u zabranjivanju drutvenih obiaja nego sujskih rituala; zabranjivali su kafu, duhan, vino. Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 257. List 35a9. List 35a6-9; 35a12-13. List 154a18-20.

66 67 68

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

179

To to je u Sarajevu narodu bila onemoguena zabava nije jedinstven sluaj. Poetkom 17. stoljea, ali i u kasnijim godinama, u Istanbulu se dogaalo da se s motivom zatite morala u narodu zabrani, naprimjer, zabava na ljuljakama, to je bio jedan od omiljenih naina zabavljanja na Bajram.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti, kako navodi S. Faroqhi, nastojanje sultana da usvajajui ortodoksna naela kadizadelija ojaa svoju politiku poziciju. Ipak, ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio drati narod pod kontrolom. Moe se pretpostaviti da bi u tom sluaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. Meutim, oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je sluaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. U tom sluaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak nain djelovati na drutveni i politiki ivot u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. stoljea. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast itali smo i ranije u biljekama o imenovanju vaiza za muftiju. U biljeci o vaizovoj smrti dovoljno je proitati da su ga proglasili muftijom (odnosno, uinili muftijom) (mfti etdrdiler) iz ega se moe shvatiti kako su vaizov dolazak na taj poloaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. Budui da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otili u Visoko, oito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti nain) ve u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otii na zabavu. Ta situacija makar izdaleka podsjea na onu u sreditu Carstva jedno stoljee ranije, kad su kadizadelije djelovali ba u sreditu, u Istanbulu.71 MULA MUSTAFA BAESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima panju privlae Mula Mustafini otri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. Kao muslimanski
69 70 71 Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 199. Isto. S. avuolu u lanku o kadizadelijama navodi kako se njihov pokret pojavio i proirio u prijestolnici Carstva, dok se skoro nita ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije elebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. i 1656. godine. Kadzdeliler, D A, XXIV, str. 102.

180

Kerima Filan

vjernik koji Boga spoznaje kroz uenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjeanjem na smrt, pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugraana, Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj dui nekih kadizadelija, da ih jednom hipotetikom reenicom optui kako ni Poslanika ne bi posluali ili da ih nazove munkirima (oholima, uznesenima koji poriu istinu). Mula Mustafa je munkirom, jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. Sm sadraj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paa Muhsinzde, koji obnaa dunost bosanskog vezira, poslao je hadi Mehmed-efendiji pismo i 500 groa za popravak Hadi Sinanove tekije. Munkiri na to da puknu od muke. U rebu-l-evvelu 1188. [1774.]72 O munkirima je rije i u narednoj biljeci iz 1771., zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tue u Tabakoj damiji: Ramazn- mbrek eyymnda bir para mnkirler birbirine musallat odend, sallatallh el-kelb alel-hinzr.73 U danima asnoga mjeseca ramazana potukli se meusobno nekoliko munkira. Dao Bog da napadnu psi na svinje. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj biljenici zapisao svaku tuu koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova ivota. Moda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. Takvo je ponaanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vjebati u mjesecu posta. Ovi to su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. Zato ih Mula Mustafa usporeuje s psima i svinjama, kao to se inae u sufijskim tekstovima poreenjem ljudi sa ivotinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdie iznad nagona.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami, posveen promiljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaenje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja.
72 73 74 List 23a5-7. List 18b6. Mevlana Delaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti usporeuje s raznim ivotnjama: magarcem, psom, svinjom, kravom. Vidjeti, npr: William C. Chittick, Sujski put ljubavi (Rumijeva duhovna uenja), (prevod: Reid Hazovi), Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2005., str. 111.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

181

Dva sluaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatikog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Sarajevske kadizadelije doista su onemoguili zabavu u svom gradu, no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi; svijet je otiao u Visoko gledati pehlivane. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se eljena promjena desila samo na povrini, dok se sutinski u postupcima graana nita nije promijenilo. Nije li to razlog to se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju due nekih kadizadelija? Mula Mustafa Baeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridravati Kuranskih rijei kojima se vjernicima preporuuje da jedni druge upuuju na ono to je ispravno i da jedni druge odvraaju od neispravnog. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. Ali ono to tom djelovanju mora prethoditi jest protumaiti ta po vjeri jest a ta nije ispravno. Tumaenje podrazumijeva promiljanje i preuzimanje odgovornosti, to je mnogo vie od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Koliko se Mula Mustafa ne slae s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odve otra primjedba da se kadizadelije svojih stavova dre iz inada i onda kad su pred njima dokazi da vjera neto izriito ne zabranjuje. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je smo vrelo za ivu vjeru. Sufije dre da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti, pa i do fanatizma. Mula Mustafa je svjestan da tumaenje vjere utjee i na odnos vjernik prema drutvu u kojem ive. Prihvatajui jedan nain poimanja vjere ovjek odreuje kako svoj ivot tako i svoj odnos prema drutvu. Mula Mustafa, zato to je vjernik, sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima drutvenog ivota. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o drutvenoj zajednici kojoj pripada. Kad ih kritizira, Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima, on ih ne imenuje, nego ih spominje kao lanove zajednice. On im zamjera to narodu oteavaju umjesto da olakaju uz tvrdnju da se tako ele pribliiti Bogu. Kako to da su ipak imali podrku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Mula Mustafine rijei kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Jer treba imati u vidu

182

Kerima Filan

da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Prije e biti da je vaizovo tumaenje vjere bilo drukije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio.75 Pisac je otro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog uenjaka: Hadi Mehmed-efendija iz ajnia, bio je muderis u umiia medresi. Ali kako je bio iz unutranjosti, nije imao graansko dranje. Znao je logiku i proznu knjievnost (opisivanje). I u drugim naukama nije bio neznalica. Ipak, u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz, nita o tome nije znao. Sva se njegova pria svodila na to ta je vidio u Arabiji. Imao je pri sebi traak zanesenosti. Drao je propovijedi i asove obinom narodu. Da ga slua obrazovan ovjek, eludac bi mu se okrenuo od zgraanja, ali ljudi su rado sluali njegova predavanja. Kako narod nema razbora, poeo ga je hvaliti kao izvanrednoga uenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi.76 Hadi Mehmed-efendija ajnianin je morao biti uen ovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. O tome uostalom svjedoi i injenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. U jednoj medmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku, i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. Istina, I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. Kad proitamo u katalokom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome to se ui poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija, Birgivija i Kadizadea, postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Baeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato to on nije bio pristalica tumaenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti uenjaci.77 Ipak, kad se proita ovaj Mula Mustafin zapis, na pamet pada tumaenje stanja u Istanbulu u 17. stoljeu i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U lanku Idazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke Prilog prouavanju historije obrazovanja u BiH autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 idazetnamu Sayyida Abdullah-ef. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Vidjeti na str. 17 u navedenom lanku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXV-XXVI, Sarajevo 2007.) List 36a15-20. Vidjeti rukopis br. R-2516, fol. 13b-16b, 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Rukopis je kataloki obraen i njegova obrada e biti objavljena u 18. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke, koji je u toku izrade.

76 77

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

183

larnosti kadizadelija u narodu. Naime, posjeivanjem damija u kojima su propovijedi drali vaizi-kadizadelije, narod je pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom, na koju medrese, zabavljene najviim slojevima drutva, nisu uspijevale odgovoriti.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme drutvene i ekonomske pometnje, a tada je ta potreba naroda svakako bila najvie izraena.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je ve bila ozbiljna. Osmanska drava je na vie frontova vodila borbe u kojima su, i prema svjedoenju Mula Mustafe Baeskije, uestvovali Bosanci od rata na istonom frontu s Rusijom, preko ratova s Austrijom do onih koje velike historije ne biljee, kao to je rat u Crnoj Gori 1768. I posljednja navedena Mula Mustafina biljeka, kao i neke druge u njegovoj medmui, indirektno govore o ulozi uenih ljudi u drutvenoj zajednici. Ako su Stambolije sluali vaize zato to su, kako kae Katib elebi, bili u paklenim dubinama neznanja, i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju ajnianina pretpostavljale pravoj ulemi, bit e da je ulema zanemarivala svoju ulogu u drutvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse prua narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomae mu u duhovnom uzdizanju. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu elju za poloajem, nego treba uoiti ope stanje u kojem je bilo mogue, uz odreenu podrku, postati muftija (onu mfti etdrdiler). Prihvatanjem poloaja u takvim uvjetima pojedinac kako navodi M. Karagz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu brani stavove svojih istomiljenika moda i vie nego svoj privatni svijet,80 to je opet svojevrsna slika dotine drutvene zajednice. ZAKLJUAK U lanku smo analizirali biljeke iz medmue Mula Mustafe Baeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. stoljeu. Povezujui sadraj biljeaka upisanih na razliitim mjestima
78 79 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 261. Osmanski uenjak Katib elebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade, po kojemu e se pristalice njegova uenja nazvati kadizadelijama, za ljude koji su odlazili sluati predavanja u damiji postao nain bijega od paklenih dubina neznanja. Prema: Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 253. M. Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 149.

80

184

Kerima Filan

u medmui, onda kad je ivot donosio to to je pisac odluio zapisati, vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom ivotu Sarajeva od ezdesetih godina 18. stoljea. Po rijeima Mula Mustafe Baeskije, vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. Vaiza iz Amasije, kao i njegove pristalice to ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja, Mula Mustafa Baeskija izravno naziva kadizadelijama. Njihovo djelovanje doista podsjea na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. stoljeu, naroito u pogledu njihovog nastojanja da odreuju vrijednosti cijele drutvene zajednice. U Mula Mustafinim biljekama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. stoljea kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne obiaje. Mula Mustafina medmua potvruje da su vjerski ivot u Osmanskoj dravi obiljeavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja, racionalno i doslovno. I u savremenim se knjievno-umjetnikim djelima, koja su vremenski i prostorno smjetena u Osmansku dravu, nailazi na tu karakteristiku osmanskog drutva. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodu, koji je u prijestolnicu doao iz unutranjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najveih carskih damija. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo sluatelje da bi se neki rasplakali, a neki bi ak pali u nesvjest od zanosa. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaama, kao to su skupoa, vojni porazi, epidemije kuge, to to je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i to se vjernici, u ime islama, povode za drugim knjigama i izvorima. On u svojim vazovima napada tekije, dervike redove, sufije i vjerske prakse koje su oni uveli.81 Jedan drugi primjer iz savremene knjievnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karia, u kojem je vjerski i drutveni ivot Sarajeva u 16. stoljeu isprepleten odnosima izmeu birgilija i dervia. Evo nekoliko nasumino odabranih reenica: Onda naioe trojica bergilija, kosati i bradati, priaju da su zidovi oko bosanskih damija novotarija, drska i prijetea, treba ih poruiti pa dati borcima taj gotov kamen, koristan, nek grade kue. Islam se ne treba zaziivati od ivota i svijeta, vikao je jedan promuklo i grubo.82 Podsjetimo se na kraju na reenicu kojom smo zapoeli ovaj lanak: da Mula Mustafa u svojoj medmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. Rijeima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lini stav prema njima. Jo je vanije to to
81 82 Orhan Pamuk, Benim Adm Krmz, Istanbul, 1998., str. 18-20. Drugo izdanje, Tugra, Sarajevo, 2009., str. 266.

Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu

185

se otrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na drutvene pojave te su s tim ciljem odravali tradiciju zapisivanja svakodnevnog ivota u svoje medmue. Ta je osmanska tradicija jo uvijek tako malo poznata da o njoj vie pretpostavljamo nego to sa sigurnou moemo govoriti. Ipak, kako navodi Mustafa Akar, uveni sufija iz 17. stoljea Nijaz-i Misr, koji je u historiji osmanskog vjerskog ivota ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama, u svojoj medmui spominje kadizadelije jo mnogo otrijim rijeima nego to to ini Mula Mustafa. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobino je vano to to samo dvije-tri Misrjeve biljeke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo sline situacije nego i slinim jezikom kod obojice su kadizadelije munkiri. Evo jedne biljeke iz medmue Nijaz-i Misrja: ,,Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.) bio sam prisiljen napustiti Uak i odseliti se u Bursu. Munkirima je cilj bio sruiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. Hiljadu osamdeset pete (1674.) nastupilo je doba primirja izmeu nas i njih...83 Koliko su ovakve medmue vane kao neposredan izvori za mnoga podruja historije tema je kojoj savremena osmanistika posveuje panju. Istodobno su, kao kulturno pamenje, vane i za druge oblasti nauke. Najzad, nain na koji je Mula Mustafa biljeio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan ovjek, tujui sebe i svoju zajednicu, te one koji e doi poslije njega promatra ivot oko sebe, sve zapaa i o svemu promilja.

Kljune rijei: Sarajevo, 18. stoljee, kadizadelije, sufije, medmua Mula Mustafe Baeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. The authors discussion
83 Mustafa Akar, Tarikat-Devlet likisi, Kadzdeli ve Meyh Tartmalar Asndan Niyaz-i Msr ve Dneme Etkileri, http://kurannesli.info/bilgibankasi/yazi. asp?id=390, august-septembar 2009.

186

Kerima Filan

is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Baeski, citizen of Sarajevo, made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. According to written observation of Mula Mustafa Baeski who was contemporary of the event about which he made note, religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. And in fact, Mula Mustafa Baeski in his notes refers to Sarajevos fanatics as kadizade. From the private notes of Mula Mustafa Baeskija, it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. Because of that fact, the author of this work has tried to show that, such attitude of Mula Mustafa Baeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding, intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis.

Adnan Kadri

VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAA HERCEGOVI U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU


(Prilog knjievnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga, Hercegovi - koji ivot rtvom ini Ako dumanu pie smrti on prui, ta e tada biti!? 1. Ahmed-paa u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegovi, sin Hercega Stjepana Kosae, poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. stoljeu. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu, a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrtavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku.1 Prema nekima autorima, roen je 1456., a po drugima 1459. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosaa, kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosae. Godine 1463. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu, a njegov otac, kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska nee pustoiti njegove krajeve, alje ga na Dvor. Poto je njegov otac umro tri godine poslije, 1466. godine, on ostaje na Dvoru obrazujui se kod najboljih uitelja svog vremena. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kue, na Dvoru ubrzo ui turski, i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. Kao to se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa, savladao je ak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike, kao i umijee sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. Svjestan svog plemikog porijekla, koje su priznavali svi na osmanskom dvoru, Ahmed-paa, kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegovi (Hersekzade). Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha, to je, po svoj prilici, u to vrijeme omoguavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu, i njihovu integraciju u dolazeu kulturu i civilizaciju, uglavnom kroz formiranje nove vladajue klase. Ahmed Hercegovi je 1478. godine ve bio miralem, uestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. Dobija na upravu sandak u
1 Tuhfe-i Nili.

188

Adnan Kadri

okrugu Hamidije, potom, nakon smrti Fatiha, 1481. godine biva postavljen u Hudavendigar sandak. Bio je takoer omiljen i kod sultana Bajazida II. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije, i, dok je jo bio na toj funkciji, eni se 1484. godine mladom princezom Hundi hatunom, kerkom sultana Bajazida II. Historiar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevrih-i l-i Osmn (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299.-1523.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-pae Hercegovia i napredovanje u drutvu, iz kojih emo izdvojiti samo nekoliko kraih odlomaka. Hadidi prvo opisuje dogaaj kad egipatski vladar okuplja vojsku, prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. O ugroenosti istonih granica Carstva obavjetavaju Sultana Bajazida II, tako da sultan vri hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu, Adani i Varsagu. Poto je egipatski vladar preko svojih uhoda ve znao za lou pripremljenost osmanskih vojnika, odluuje se za napad veih razmjera. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg, dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Sultan trai da se u to podruje poalje Ahmed-paa Hercegovi kako bi pomogao odbranu ugroenih granica. Za opis vitekog lika Kosae Ahmed-pae, sina Hercegova (Hersek-zade), izdvojili smo sljedei odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvieni te su ovjeka do Hercegovia poslali Ree: Hitro doi i pomozi ne dopusti da duman utvrdu osvoji! Hitro spahije tad prikupi paa uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stie vojska boj otpoe i na tvravu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazae boj (neprijatelji) napustie, da bjee, samo im to preostade Ljudi u tvravi vrata otvorie, pobjegoe na top, umjesto fitilja, poklopac stavie Onog trena kad doe, vojnici navalie erkezi pobjegoe poputninu i adore razbacae
2 3 Hadd, Tevrih-i l-i Osman (1299-1523), Hazrlayan: Necdet ztrk, stanbul, 1991. Tug se nosio na dugakom koplju i spada u vladarske i vojne insignije.

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

189

prema onom koji je ranije glave sjekao Paa se ljubazno ponaao Pusti da ga ivog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako On gledae kako su sputanjem nanie zauzeti neprijatelji to odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobjee, to rjeenje bijae i njihov zapovjednik pobjee, te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoe sa vojnicima svojima Kad je Paa uzjahao, neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni, te se utopili Paa sa jo dvije stotine janjiara Zaudno u boj kree i otro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori, naprijed se usamljen pojavi ... (Hadidi, 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-pae, kad je u zanosu borbe otiao malo dalje ispred vojske, koja ga nije stigla dovoljno pratiti u juriu. Tad je Ahmed-paa pao u zarobljenitvo. U ovom djelu Ahmed-paa Hercegovi se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom. Opis izgleda pomalo nestvaran, budui da se radi o tipinoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima, a u kojoj se pjesnik usuuje toliko puno panje posvetiti jednom junaku, i to u tekoj situaciji. Prema hronia4 Hemn emr eyledi Hnkr- azam / Demi taclile var eyle yr / Aletacl cem idb siph / Menzil kesdi irdi ol diyra / Hemn-dem kim grndi tu u sancak / Hisrun halk kapu ad kd / Olar geldgi dem hamle itdi leger / Paa ba kesene itdi siyset / Bular kim konmaa megl olurlar / erinn baz gelmekdeydi n-gh / Karaman legeri kad selmet / Trabuzan Begi Engri Begile / Svr olnca paa baz begler / ki yz Yenieriyle paa / Nice merdn bulardan v olardan / Ki Hersekzdeye saldlar adem Koma kim dmen ala ol hisr Srp P hemn-dem tutd rh eri ceng idb midi hisra Kodlar cengi kamak kald ancak Fitil yerine topa mh kakd Kaar erkes dkerdi raht der Ki kon diri tutub idem hakret Adu hzr heman hamle klurlar Grb ol hli kim oldlar gh Begi bile kaub old melmet kisi bile kad legerile Suya dkldi v gark old ok er Aceb ceng itdi drdi savaa Tenin topraga salub kd serden... (Hadidi, 4660-4674).

190

Adnan Kadri

ru Hadidiju, egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kae kako i on zna za porijeklo i porodicu Ahmeda, sina Hercegova. Egipatski vladar pita Ahmed-pau za Hercega (Stjepana Kosau), a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio vladar zemlje bezvjernika, i da je, potom, on sam, Ahmed Hercegovi, bio zarobljen sa jo brojnim predstavnicima bosanske vlastele, zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika panja, osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne poasti, pa ga kasnije ak i prihvatio za svoga zeta. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i dareljiv, a sama njegova sudbina, od roba do vezira, bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i osmanski sultan dri do vitetva, pravde, asti i potenja. Kad je egipatski vladar sasluao Ahmed-pau Hercegovia, odluuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pau Hercegovia) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom, kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadrao to vie osvojenog teritorija i ratnog plijena. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-pae Hercegovia: Navalie na pau i ranie ga oni, dumani Konju njegovu neki erkez zadnje noge polomi Konj mu se skri i paa zarobljen bi Mnogo se borio al na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovia i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj erkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove, paine, pade k zemlji Odmah naredi, vidar se za rane priblii Ranu njegovu smiri i potom previ Poraeni, raspreni i poraeni vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obeanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum nainili Svu opskrbu naroda oni opljakae Stiui do mjesta tvrave, oni je tako sruie Preko tvrave Uzbeci preoe i odoe Hercegovia ak u Misir otpremie Stigoe i visoanstvu se sultanskome pribliie Njemu u slubu Hercegovia predadoe

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

191

A on potovanje pokaza, stade pred njega Tako sultan Hercegovia gleda i pita: Daj reci mi ti, Herceg - ko je ovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj! On odgovori On (Herceg) bijae vladar u Zemlji bezvjernikoj to htjede natetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han nau zemlju osvoji Nas robljem uini, uze nas i ode, taj kraj napusti A on upita Pa, kako to da si ti uzeo hanovu ki Moda ba zato to eli tome hanu sluga vjerni biti ti? On odgovori Ja njemu ve podosta bijah u slubi Panju meni tad ukaza, svoju ker dade mi Ree (vladar Egipta) Sa vladarem iz Rumelije dobro ophoenje Bolje je, kad meusobne netrpeljivosti nestane Ree Rumelijski sultan ne eli se inatiti elja njegova je i sa vama prijateljem postati Ree vladar egipatski Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! ta jo treba, on je musliman, a muslimani i mi Zato bismo muslimansku krv prolijevali? Odmah vladar egipatski naredi, ata i kaftane Za put oni darivae, a i oruje i poputnine Pomogao je da se tu ubiljee zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. Sa paom pokrenue se begovi i odoe Odmorita prekidoe i opet do Rumelije stigoe Kao znak za okonanje rata paa iznese darove Darovi uspjeno pomogoe da se oni izmire. (Hadidi, 4675-4699)5
5 b paay da mecruh iderler / Ykld at v paa tutuld / Tutarlar Hersekolun varurlar / Grr ol beg kim ana erkes mi / Hemn emr eyledi cerrah irdi / Krld v tald snd leger / Alurlar ahdile hir hisar / Velkin ahde itmeyp vefay / Kamunn rzkn yama iderler / Hisar stinden zbek gdi gitdi / Atn erkesn biri sinirler ok oynad veli sonra utuld Msr Beglerbegisine virrler Sol elinn iki barma dmi Cirhatn tmr itdi sard Hisrun stine yine derler Hisar ehli virrler ihtiyar Hisar ehline iderler cefy Hisar yire varnca ykarlar Bile alup Hersek-oln Msra iletdi

192

Adnan Kadri

Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paa bio ranjen, ak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. Takoer se, na pomalo udan nain, prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-pae u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. Hadidi u poglavlju Azm-i Sefer-Kerden- Be-Niyyet-i Gaz Sultn Byezid Hn be-Vilyet-i Mora Be-Kasd- Eynebaht Zi-Kl-i Firengistn (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje uee Ahmed-pae Hercegovia sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora, stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi, 5059-5090) a u formi hronike, od kojih emo izdvojiti samo neke:

Varup iridi sultn hazretine / Idp tazm karusna turd / Ki Hersek ne kiidr di bana sen / Didi kim Kristn hyidi / Klcile iklmmz feth itdi / Didi y sen nice aldun kzn anun / Didi ben ey kullug itdm ana / Didi Rm pdihyile uzluk / Didi sultn- Rm itmez inad / Didi irsal idelm ana sizi / Ne lzm ol Msilmn, biz Msilmn / Hemn emr itdi sultn at hilat / Cem-i beglern kaydn kayurd / Gp pyile begler ki gitdi / dp p hals in mdr /

letd Hersek-ogln hizmetine sultn Hersek-oln grdi sord Bileyin aslun u nesln senn ben Muhammed mett bed-hvhyidi Esr eyledi bizi ald gitdi Ki sen kul olasn senn o hnun dp himmet kzn virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Siznle dost olmakdur murad Varup anunla slh eyle bizi Msilmndan nin dkevz kan Sefer n virdiler esbb let Mretteb hilat altun buyurd Menzil kesdi yine Rma yetdi Bardurma idindi mdr. (Hadidi, 4675-4699)

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

193

O ratovanju Ahmed-pae Hercegovia, iz Hadidijeve Hronike (Sl. Ktp. Esad Ef. 2081, str. 311-312)

Proe zima, stie vrijeme jasmina opet panjaci poee bujati, sve se probudi ukraeni u to doba postadoe bae i panjaci uz travnjak i dijelovi panjaka vrijeme prostrije duek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske, neprestano jure i dolaze, naputaju krajeve zvijezde svake noi svijetle kandilje pridravajui, osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padiah naredi da se vojske skupe one se tad pripremie, lae se popunie odmah pisari pero u ruku uzee pisma u razne krajeve odnesoe Njegovoj se naredbi pokoravajui begovi stigoe svi se vojnici zajedno u gomilama skupie

194

Adnan Kadri

on sam sa kopna, a sa mora lae unutranjost njihova orujem i ljudima ispunjena je Padiah odmorita prekide, do More stie lae jedra podigoe, pojurie i odoe onima na lai Ahmed-paa rukom znak (za pokret) davae To znai da Hercegovi serdar, zapovjednik glavni bijae Vojnike sa mora padiah poslao je itavu Evropu (o tome) obavijestio je ... (Hadidi, 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke, odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. h. g. (1499. / 1500.). U poglavlju pod naslovom Bz-verden-i Sultn Byezid Hn, Ahmed Paa bn-i Hersek-r Be-vezret-i Dvn (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-pae, sina Hercegova, meu vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-pae Hercegovia na mjesto velikog vezira. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-pae Hercegovia, sljedeim stihovima:

Gidp k geldi hengm-i semenler / Mzeyyen old dehrn bg u rg / Yeil atlas dek dedi devrn / Sular suvarmaa ceyn tavarn / Kevkib her gice nrn kandil / eh emr itdi ki cem ola eriler / Hemn kttb eline ald hme / dp emre itat geldi begler / Karadan gend derydan gemiler / Menzil kesdi gh Moraya yetdi / Gemi ehline Ahmed P slr / eri kira sald derydan ehin-h /

Yine nev nem buld emenler er-ghun emenle ak a Huzur itmege cey-i Byezd Hn Uup uup gelr koyup diyarn Tutup ren olur kondu menzil Mheyya old tonand gemiler Perakende itdiler etrafa nme Derilp cem olurlar cmle leger i pr yarag ti ehl demiler Gemiler yelken ad, ud gitdi Ki yan Herkes-oglyidi serdr Firengistn cemi old gh. (Hadidi, 5059-5070)

7 8

Poluotok na samom jugu Grke. Poluotok na jugu Grke, sjeverno od Moreje. Izmeu Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv.

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

195

Opis postavljenja Ahmed-pae Hercegovia za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sl. Ktp. Esad Ef. 2081, str. 319-320)

Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-pae, Sina Hercegova, meu vezire Porte Padiah je jednog vezira imao u dravnim poslovima on je padiahov savjetnik bio olienje dareljivosti, pravednosti i sklada oitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj, eto, pametni bijahu i rije i djela njegova njega su prihvatila tri padiaha slavna veziri i begovi njegovi vidjee da onaj to se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on, traei da ga se od slube vezira oslobodi on, tako, od vladara ostalih vladara dozvolu traei puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj slubi u srce nije stavio! Za ovu priliku, svijet treba da vidi to posrijedi je:

196

Adnan Kadri

padiah se prisjeti tog vezira to svoj posao odlino poznaje Piui uz sve poasti, uz potovanje i snagu padiah pozva tada Ahmed-pau on, naredbi padiahovoj pokoravajui se na carskome dvoru opet vezir postade... (Hadidi, 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se panja Ahmed-pai Hercegoviu kao dravniku koji je uivao veliki ugled kod trojice sultana, a nije bio optereen vlau (Silnu ljubav prema vezirskoj slubi u srce nije stavio/Dile almad sevd-i vezret). Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-pai Hercegoviu uoavaju se neke ope osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. Od retorikih stilskih figura opisa posebna panja se poklanja pragmatografiji - hipotipozi opisa radnje ili dogaaja. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. Katkad se sretne pokoja etopeja, kao to je sluaj sa opisom obiaja slanja poklona vladarima sa kojima se eli sklopiti primirje, ili ako se neprijatelj eli odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. Opisi atmosfere, pejsaa i slinih pojava unutar razliito stilski modificiranih dijatipoza najee se sreu na poetku poglavlja, prilikom pokuaja da se napravi efektniji uvod u opis samog dogaaja - koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. to se, pak, tie patopeje, hipotipoze opisa psiholokih stanja, ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplai i pobjegne, ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza. Naprosto se ne pridaje prevelika panja emotivnom doivljavanju (ili preivljavanju) odreenih dogaaja. To je opa osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika.
9 BZ-VERDEN- SULTN BYEZD HN AHMED P BN-1 HERSEK-R BE-VEZRET- DVN Varidi bir vezri pdihun / Mri memleket emrinde hun Sah v adl heng mazharidi / Vezret tahtnun ol mefharidi u resmileydi kavli, li makl / ulu pdiha old makbl Vezr begleri grmi ki serke / Serser bu cihn b-i te Vezretden fergat isteyp ol / ehin-hdan iczet isteyp ol Nice mddet varup itdi fergat / Dile almad sevd-i vezret Bu resme gricek hl cihn / eh and ol vezr-i kr-dn Yazup ikrmile tazm izzet / Pes Ahmed Py ah itdi davet taat idp emr-i pdiha / Vezr old yine dergh- ha. (Hadidi, 5175-5183)

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

197

No, poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuujemo istinitost odreene predaje iz povijesti. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku, s jedne strane, i opis nekih dogaaja iz ivota Ahmed-pae Hercegovia koji nalazimo kod Evlije elebija. Kod Hadidija, kod koga se sree ak i epskih motiva u opisu junatva Ahmed-pae Hercegovia, ipak ima vie povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija elebi. Razlog tome je injenica da je Hadidi ivio u vrijeme Ahmed-pae Hercegovia, dok je Evlija elebi ivio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-paine. Druga injenica jeste ta to se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-pae Hercegovia, dok se Evlija elebi oslanja na predaje o Ahmed-pai Hercegoviu. Tako Evlija elebi iznosi neke neobine podatke koji ekspresionistiki odslikavaju, s jedne strane, njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu, a za koje je teko nai povijene dokumente koji bi potvrdili odreene tvrdnje. Naime, on pie kako je sultan Mehmed Fatih okruio utvrdu Blagaj, sredite hercegovakog kralja bosanskih zemalja, kako je kraljev sin konopom siao vani, doao ispred Fatiha i primio islam. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvravu. Boijom odredbom osvojena je tvrava i mnotvo ratnog plijena, dok je sinu hercegovakog kralja Ahmed-begu dat sandak. Zasada jo nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije elebija. Ahmed-beg je, kako dalje navodi, osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i prikljuio ih zemljama muslimana. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. Ahmed-paa Hercegovi bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha, sultana Bajazida II i sultana Selima, koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-painoj porodici budui da je njegova sestra bila udata za Ahmedpau, a on sam je bio daida djeci Ahmed-pae Hercegovia.

198

Adnan Kadri

Mezar Hercegovia Ahmed-pae, sina Hercega Stjepana Kosae (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paa je ukopan u turbe 923./jula 1517. godine.10 Ahmed-paa Hercegovi je imao kerku Humu11 i sinove: Ali-bega, poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. i Sulejmana Velianstvenog, Mustafa-bega, mlaeg brata Ali-bega, zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. 2. Ahmed-paa Hercegovi kao pjesnik U dosadanjoj literaturi Ahmed-paa Hercegovi se spominje samo kao veliki vezir i dravnik porijeklom iz Bosne. Mi u ovom radu elimo skrenuti panju i na to da je Ahmed-paa Hercegovi bio ne samo veliki
10 Turbe se nalazi uz Ahmed-painu damiju. Mezar Ahmed-pae je prilino izdignut, a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. Donji dio turbeta sagraen je od rezanog kamena, a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom, a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta, na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno slinim materijalima kao to je natkrivena i damija Ahmed-pae Hercegovia, uz koju se nalazi turbe. Huma, kerka Ahmed-pae Hercegovia, fermanom iz 958./1551. godine trai da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca.

11

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

199

vezir i dravnik ve da je takoer bio i jedan od prvih bonjakih divanskih pjesnika. U istraivanju spomenute teme doli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-pae Hercegovia (Hersek-zade), kaside u kojoj se Ahmedpaa ovako obraa sultanu Selimu Javuzu:

12
Hak mun olsun murdu maha il-i liv Kullaru ugruda terk itmegle fahr eyler hayt Sadr- vakt abd- mahudur fed-y cn iden HERSEK-OGLU dmene sunsa nola rb-i memt * Nek Bog Istiniti pomaga bude, tvoja elja za istotom, podizanje bajraka je Tvoji podanici, dok ivot ovaj naputaju, u ast tebi, ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga, Hercegovi - koji ivot rtvom ini Ako dumanu pie smrti on prui, ta e tada biti!? Ovaj odlomak je dio vee kaside Ahmed-paine, upuene sultanu Selimu I. Ahmed-paa je napisao kasidu u metriko-stilskom obrascu remel-i medzuvv mahzuf (15), sa paradigmatskim oblikom Filtn Filtn Filtn Filn (- * - - - * - - - * - - - * - ) od 15 slogova. Jezik mu nije teak, a stil je uobiajen za kaside s kraja 15. i poetka 16. stoljea. U radu navedeni stihovi o Ahmed-pai Hercegoviu tek su dio stihova o ovom znamenitom Bonjaku, sinu Hercega Stjepana Vukia Kosae. No, i oni kao takvi mogu posluiti kao poetna osnova za prouavanje kako historijskog lika Ahmed-pae Hercegovia kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. i poetkom 16. stoljea, nego i kao mogui naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pau Hercegovia kao jednog od prvih bonjakih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. i poetkom 16. stoljea.
12 Usp.: Hadkat-l-Vzer 16; Lugt- Trhe ve Cogrfy, C. 1, say. 102; At Trhi, C. 1, say. 110; Kmsul-Alm. Detaljnije u: nehan-zade Mehmet Nil Tuman, Tuhfe-i Nil, Divan airlerinin Muhtasar Biyograleri (hazr. Kurnaz, Cemal Tatc, Mustafa), Cilt. I, Bizim Bro Yaynlar, Ankara 2001.

200

Adnan Kadri

3. Ahmed-paa Hercegovi kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdidom i prateim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu, krajem 15. i poetkom 16. stoljea, Ahmed-paa Hercegovi gradi damije i razliite objekte po Carstvu.13 Evlija elebi pie o kasabi Hersek u Anadoliji, u blizini Carigrada. Pie da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto, ali da se nalazilo na putu kojim su hadije prolazile na had. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14, a Ahmed-paa mu daje ime Hersek. Kasaba je, dakle, dobila ime po osnivau Ahmed-pai Hercegoviu. a) Damija i ostali objekti Ahmed-pae Hercegovia u selu Hersek Stanovnitvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe osloboeno poreza, a u naselju je izgraena damija sa munarom, prostranom avlijom, etiri kruna kubeta, tri velika kubeta na stupovima, mihrabom i minberom u starom stilu. Dimenzije glavnog dijela damije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16.25x16.20 m

Damija Ahmed-pae Hercegovia, sina Hercega Stjepana Kosae (Selo Hersek, Yalova)
13 Poto ovaj rad nije zamiljen da bude pregledni rad o vakuma i o ivotu Ahmed-pae Herecegovia, nismo ulazili u detalje i iznoenje u literaturi ve poznatih podataka o vakufnami Ahmed-pae Hercegovia i njegovim vakuma. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali razliita imena kroz povijest.

14

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

201

Damija je pravljena u ranijem stilu, prije stila Mimara Sinana. Prednji dio, prije samog ulaza, nose etiri velika stupa. Zbog veih oteenja zbog zemljotresa, doivljavala je dosta popravki. Prema nekim izvorima, Ahmedpaa je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike, ali danas nema traga ni od hana ni od imareta, dok je turbe Ahmed-pae Hercegovia jo uvijek razrueno. Za odravanje vakufa koriteni su prihodi od 75 duana. Zgrade koje je podigao Ahmed-paa bile su prekrivene olovom. Zanimljivo je da Evlija elebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. Tolika da je i slavuja hvatala groznica od malarije. Lica ljudi su bila uta. Ahmed-paa Hercegovi je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedeih objekata: damije, hana, esme i hamama. Na osnovu vakufname Ahmed-pae Hercegovia, vidi se da su damija i hamam Ahmed-pae Hercegovia dati da se podignu 1508. godine, a ve 1511. godine sreeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Ve 1509. godine damija je doivjela neka oteenja u zemljotresu. Na ulazu u damiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi, natpis za koji se ne zna kad je tano napisan: Maber-i Dilde Hersekzade Ahmet paann bina eyledii camii erifin bin yz yetmi dokuz senesi zilhiccenin on nc gn hareket-i arzdan mheddim olup mtevellisi olan Kemanke smail Aa ihya eyledi. Sene 1187. Damija koju je u Dil Skeli dao podii Hercegovi Ahmed-paa unitena je u zemljotresu 13. zu-l-hideta 1187. / 25. maja 1766. godine, a opet ju je oivio mutevelija vakufa Kemanke Ismail-aga. Godina 1187. Nalazi se jo jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj damije, Hercegovi, a koji glasi: Dd u efgn ki bu erh-i felek mindan Atmada lemi dilbeste-i m-yi fen. Vaz- trihime de ddi hayf trh Rhuna old by- sr zhi bd-i du. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog toka sudbine Kad se pojavi, raupa ovaj svijet kao vlas kose I datum doe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se proui dova za duu onog ija su djela miomirisa puna! (1155. / 1742. godina)

202

Adnan Kadri

Unutranjost damije Ahmed-pae Hercegovia u selu Hersek Kraj damije se nalazi turbe Ahmed-pae Hercegovia, graditelja damije. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole, sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlaenje vode. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. Damija je takoer bila sa kubetima. U vakufnami Ahmed-pae Hercegovia stoji da se za vakuf veu selo Rus, koje pripada Keanu, na njegovoj granici Arnaut iftluk, Kajadik, Kirimlu, Sekillu, Japldak, Sgrlar, Balilu i druga sela. Zemlja za vakuf je kupljena od sandakbega irmena Husrev-bega, sina Ali-bega. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je ve u mulku Ahmed-paine ene i kerke sultana Bajazida II, Hindi-hatun. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paa je iskoristio prihod od sela u Disri Ergenu. Prema obraenoj vakufnami, rashodi za damiju u Dilu su sljedei: imam (i hatib) dnevno 6 aki, mujezin (i muarrif15) dnevno 4 ake, dva hafiza po dvije ake (da svakog dana jedanput proue suru Enam i predaju za duu umrlog), po 2 ake za 6 osoba koji e svakog dana prouiti po duz i predati za duu vakifa, po 2 ake dnevno za hasuru, irak i ulje za kandilo. O sklonosti Ahmed-pae Hercegovia prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predvia i plau za ejha i
15 Osoba zaduena da u damiji ui tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotinu damiju.

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi...

203

one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku), kako slijedi: za ejha 4 ake, za nakiba16 dnevno 3 ake, za kilerdara17 (nije precizirano), za onog koji penicu drobi i pere sue po 1,5 aka, posebno plaanje za one koji peku ovce, svaki dan se sprema po 1 kila penice, svakog dana se pee hljeb od 1,5 kilograma penice, svaki hljeb treba biti teak po 100 drama18, po 7,5 aki za zijafet uglednicima i uenjacima, za putnike po 1 vakijja19 meda, po 2 ake dnevno za slani grah, luk i so, po 6 aki dnevno za ogrjev, za ubiraa poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 ake a u Anadoliji 4 ake, za pisara (nije precizirano), za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 aki, za nadglednika (nazira) 10 aki.21 b) Damija Ahmed-pae Hercegovia u Keanu (Edirne) Ahmed-paa je sagradio damiju i juno od Edirne, u oblasti Kean, kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kean. Damija Ahmed-pae Hercegovia u Keanu (Edirne) raena je od rezanog kamena. Ima munaru sa jednim erefetom, a u avliji se nalazi adrvan. Dodatak ispred ulaza u damiju je iz 19. stoljea. Prema vakufnami

16 17 18 19 20 21

Pomonik ejha u imaretu. ef kuhinje i magacina za hranu. 3.207 grama. Okka, oko 400 drama. Dabija. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. godine vakufnamu Ahmed-pae Hercegovia. Njegov rad koriste razni autori poslije njega, a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu.

204

Adnan Kadri

Ahmed-pae Hercegovia, rashodi za damiju u selu Rus (Kean) su sljedei: imam (i hatib) dnevno 4 ake, mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 aku, za proelje od 4 hafiza po 2 ake dnevno, po 1 aku dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-pae Hercegovia. elebi spominje Medresu Ahmed-pae Hercegovia, a ni sada se ne zna gdje je ona bila. Slina je situacija i sa mektebom Ahmed-pae Hercegovia. Neki autori spominju da je u Koprubaiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pain, a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paa. Naalost, danas nema ostataka od takvih graevina, pa ak se ne zna ni mjesto gdje su, moda, te graevine postojale. Turbe je jo uvijek razrueno. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-pae Hercegovia je takva, bez obzira na to to je Ahmed-paa Hercegovi jedan od velikih vezira koji je nadugako opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je ivio. Kljune rijei: Ahmed-paa Hercegovi, veliki vezir, pjesnik, 15. stoljee, Herceg Stjepan Kosaa, poetske hronike. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegovi In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidis poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century, which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegovi. Chronicler Hadid, in verses and in detail described even the wounding of Hercegovi, his captivity and his liberation, and then his successful career. Apart being an army commander and high government official, Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kean. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegovi is, unfortunately still in ruins. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha, son of Herceg Stjepan Kosaa, was a poet. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given.

Mustafa Jahi

MEDMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA


Meu veim brojem znaajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medmua (zbirka) koja nam se ini posebno vanom, te je ovom prilikom elimo predstaviti. Rukopis predstavlja zbirku vie razliitih vrsta pjesama, pojedinanih stihova, kraih zabiljeki te nekoliko kraih rasprava, uglavnom, iz astrologije na turskom jeziku. Ova nam se medmua ini posebno vanom zato to se u njoj, izmeu ostalog, nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo, ili nita ne znamo.1 O medmuama openito, njihovom znaaju za prouavanje bosanskohercegovake kulturne batine, formalnim osobinama, raznovrsnosti sadraja i drugim njihovim osobenostima, u naoj literaturi pisano je dosta, tako da o fenomenu medmue u tom smislu ovdje neemo posebno govoriti. Rei emo samo da medmua koju ovom prilikom elimo predstaviti, u formalnom pogledu, spada u tzv. medmue sene (donke), odnosno rukopise u obliku notesa, s hrbatom na kraoj strani.2 Medmua je registrirana pod brojem R
1 O medmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva, uope, i nekoliko posebno znaajnih medmua pisao je Raid Hajdarovi. Vidi: "Rukopisne medmue", Glasnik arhiv i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Godina X-XI, Knjiga X-XI, Sarajevo, 1970-71, str. 311 - 320; "Medmua Mulla Mustafe Firakija", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. XXII-XXIII/1972-73, Sarajevo, 1976, str. 301 314; "Dvije medmue iz prve polovine XIX stoljea", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. XXVI/1976, Sarajevo, 1978., str. 183-198; "Medmua Sarajlije Ahmeda Bosanca", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 28-29/1978-9, Sarajevo, 1980., str. 187- 213. O nekim medmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa, kao i fenomenu medmue, uope, pisali su: Salih Trako, "Medmua pjesnika akira", Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knjiga II - III, Sarajevo, 1974., str. 109 - 123; Salih Trako i Lejla Gazi, "Dvije mostarske medmue", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 38/1988, Sarajevo, 1989., str. 97 - 124; Hamdi Hasan, "Dosadanja prouavanja turskih medmua i njihovo znaenje za prouavanje nae istorije i istorije turske narodne knjievnosti kod nas i uope"; Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 39/1989., Sarajevo, 1990., str. 183 - 191; Muhamed dralovi, "Donjovakufska medmua", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 55/2005, Sarajevo, 2006., str. 147 - 176 i dr. Vidi: Muhamed dralovi, "Donjovakufska medmua", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 55/2005, Sarajevo, 2006., str. 147.

206

Mustafa Jahi

301, broji 101 list, ima dimenzije 220 x 110 mm, razliite dimenzije teksta i razliit broj redaka na jednoj stranici. Papir je tamnobijel, srednje debljine i glat. Povez je koni a pismo arapski nas i talq. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakia Hasana iz Sarajeva. Medmua je nastala sredinom devetnaestog stoljea a najveim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrm li b. Memed usm b. Murd lamdr b. usayn Qalba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Memed Nr Qalba). Prema podacima koji se navode u ovoj medmui, Bajram Salih Kalaba roen je 1248/1832-34. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. godine. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju, koji je roen 7. ramana 1274/20. aprila 1858. godine a umro 1332/4. aprila 1914. godine, u svojoj 58. godini, i Mustafu Hilmiju (Muaf ilm), koji je roen 15. rab al-ira 1280/28. septembra 1863. godine ili 1276/1859. godine. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu ukriji (Memed ukr) i Musta Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum, kerke Fatime i Osmana Spahia (Nriya-num bint Fima wa bint Umn Sph), koja je umrla 1286/1869. godine. Poto se u svim drugim biljekama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri, pretpostavljamo da se imena Mehmed ukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u jo dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. 1a nalazi biljeka u kojoj se navodi da je Memed Nr b. Bayrm li b. Memed usm b. Murd lamdr b. usayn Qalba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. godine. U drugome rukopisu, R 298, na fol. 1a nalazi se biljeka iz koje saznajemo da je Memed Nr b. lih Bayrm Qalba stanovao u Sarajevu u Hadi Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa doao u mjesecu ramanu 1314/februar 1897. godine. Memed Nr b. Bayrm Qalba (Kalaba) doao je 1300/1882-83. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo, br. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. godine, koji se, takoer, nalazio u Orijentalnom institutu,
3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II, Godina II, Sarajevo, april - juni 1890., str. 143 - 148) nalazi se rad pod naslovom "Hadi Sinanova tekija", koji je napisao Mehmed-efendija Kalabi. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi, sinu Bajrama Saliha Kalabe. Salih Trako i Lejla Gazi, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. Posebna izdanja XX. Sarajevo, 1997., 492, str. 249.

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

207

br. 2392. U biljeci o vlasnitvu ovoga rukopisa navodi se jo i da je stanovao u mahali Hadi Isa u Sarajevu.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su vei dio ove medmue. Drugi sin Bajrama Saliha, Mustafa Hilmi, prepisao je samo jednu pjesmu iz ijeg se prepisa moe zakljuiti da, za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija, nije bio posebno pismen, vjerovatno ni naroito obrazovan. S obzirom na to da je Mehmed Nuri, kao to emo vidjeti, prepisivao uglavnom pjesme proete alevijsko-bektaijskim vjerom i uenjem6, moglo bi se pretpostaviti da je, moda, bio pristalica ovoga uenja. Ovakvu pretpostavku podupire i injenica da se na vie mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i l-i ab Memed Nr Qalba ( ) sluga porodice ogrtaa Mehmed Nuri Kalaba, ime kao da eli istai da je pristalica uenja ahl- al-bayta, odnosno neke vrste iijskog uenja.7 Sadraj medmue Na fol. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ( Qade-i ifriyya), koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. 69b - 73a. Na fol. 1b - 7a nalazi se vie pjesama na turskom jeziku, bez naslova. U svim pjesmama, osim dvije, u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Memed (Muammad) Sad ili samo Memed, odnosno Sad. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna, vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla. Budui da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajri (Memed Sad ayr-zde), poznat i kao Homarija (mr-zde), moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama, pogotovu to se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke, R 2763, na fol. 28a, nalaze
5 6 Salih Trako i Lejla Gazi, Katalog rukopisa..., 545, str. 329. Alevizam predstavlja jednu od iiskih sekti, koja, izmeu ostalog, preferira obavljanje zajednikih molitvi u kuama uz muziku i ples, u odnosu na damije i veoma je blizak bektaijsko-sujskom uenju. Termin l-i ab, (ar. ,) isto to i ahl al-kis (ar. " ) narod (porodica) ogrtaa" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., njegovu kerku Fatimu, njegovog amidia i zeta Aliju, r.a., i njegova dva unuka Hasana i Husejna. Zbog toga se esto uz navedenu sintagmu koristi i rije mis "pet". Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. Jedno od temeljnih iitskih uenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda, a.s., pripada duhovno vostvo u muslimanskom drutvu. Potomstvo Muhammeda, a.s., prema iijskom uenju, denira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kue" a odnosi se na porodicu Muhammeda, a.s.

208

Mustafa Jahi

dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muammad (Memed) Sad a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. 1a navodi Muammad (Memed) Sad mr-zde (.) U prilog ovoj tezi ide i injenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posveene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) akir-efendiji (esriji), koji je ivio (bio muftija 1218/1803 - 1242/1826, um. 1248/1832)8 kada je ivio i navedeni Mehmed Seid. Da je Mehmed Seid ivio u vrijeme navedenog muftije moe se zakljuiti i iz biljeke koju navodi Kadi (XXI, 126) u kojoj Kadi biljei smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajria (ayr-zde), Hatida-hanume koja je umrla 16. redeba 1247/20. decembra 1831. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrhm Adham) i Abdulaha Akifa (Abduhu kif ).9 Zahvaljujui vakufnami kerke Mehmeda Seida Homarije, Fatime Kanite (Fima Qnita), znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (Al-efend).10 Meutim, prema biljeci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390, na fol. 104a, Mehmed Seid Hajri umro je 17. muarrama 1226/11. februara 1811. godine, dok je, prema hronogramu u ovoj medmui, Mehmedu Seidu 1235/1819. godine roen sin, to znai da je najmanje godinu dana ranije bio iv, odnosno poslije 1226/1811. godine. U ovome sluaju mogue je da je pogreno naveden datum smrti Homarije, ili da je greka u ovome datumu (npr. umjesto 1226. da je 1236. godina, zato to se brojke 2 i 3 u rukopisima slino piu i zbog toga esto prave greke u njihovoj identikaciji) ili se, na kraju, radi o sasvim drugoj osobi. Tako se na fol. 1b ove medmue nalazi pjesma od etiri stiha. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teko itljiv a posljednji glasi:

Na istoj stranici nalaze se jo dva stiha od kojih posljednji, hronogram o roenju sina autora 1235/1819. godine, glasi:

Na fol. 2a nalazi se pjesma od etiri stiha i jednog polustiha.


Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine, Knjiga I, Sarajevo, 1974., str. 110; Kemura ejh Sejfuddin Fehmi bini Ali, Sarajevske muftije od 926. 1519. do 1334. - 1916. god. Sarajevo, 1334. - 1916., str. 20-21; M. Mujezinovi, Stari Alifakovac, Nae starine, VIII, str. 132. Isti podatak nalazi se i na nianu umrle. Vidi: M. Mujezinovi, Islamska epigraka... str. 109-110. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke, T 2552, fol.2a.

9 10

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

902

:Poetak


:Zavretak

Na fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se ui (izgovara) poslije .tarw-namaza u mjesecu ramanu Na fol. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova. Ova pjesma upuena je nekom Muaf-i, a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika .Mehmeda :Poetak


:Pjesma se zavrava distihom

.Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova :Poetak


:Seida

Na kraju pjesme je sljedei distih sa imenom pjesnika Mehmeda

.Na fol. 3b nalazi se pjesma, takoer, od trinaest stihova :Poetak


:Zavretak

Na fol. 4a - 4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. Pjesma je posveena (sarajevskom?) muftiji akiru (Mehmed-efendiji esriji?, muftiji .)6281/2421 - 3081/8121 u periodu :)Poetak (fol. 4a

]1[ ]2[ ]9[ ]51[

-------------------------------------- ---------------------------------------

012

Mustafa Jahi

:)Zavretak (fol. 4b

Na fol. 5a - 5b nalazi se pjesma od esnaest stihova. U ovoj pjesmi nalaze se i neki stihovi iz prethodne pjesme, meu njima i prvi stih. Pjesma je, kako se vidi u pretposljednjem stihu, posveena (sarajevskom?) muftiji akiru .)6281/2421 - 3081/8121 (Mehmed-efendiji esriji?, muftiji u periodu :)Zavretak (fol. 5b

.Na fol. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova :Poetak


:Zavretak

)!( --------------------------------------

.Na fol. 6b nalazi se pjesma, takoer, od jedanaest stihova :Poetak


:Zavretak

.Na fol. 7a nalazi se pjesma od devet stihova :Poetak


:Zavretak

,)Na fol. 7b - 9a nalaze se stihovi na turskom jeziku, krae dove (molitve .tilsumi (zapisi) i sl Na fol. 9b 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova od devet stihova i jednog polustiha, koju je, prema posljednjem stihu, napisao 8161/7201 osmanski pjesnik Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (ivio .)4961/5011 -

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

211

Na fol. 10a 10b nalazi se pjesma ( Ey Islmbl halk) na turskom jeziku, upuena stanovnicima Istanbula, koju je napisao pjesnik Ways Uways b. Memed lehir (ivio 969/1561 - 1037/1627).11 Na fol. 10b - 11a nalaze se sitnije biljeke na turskom jeziku, meu njima i imena nekih poznatih osoba (ejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i ajniu. Na fol. 11b - 12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)( Du-i suln) koju je, prema posljednjem stihu, sastavio pjesnik Rud. Poetak (fol. 11b):


Zavretak (fol. 12a):

)!(

Na fol. 12a - 14b nalazi se nekoliko biljeaka astrolokog sadraja i kraih dova. Na fol. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ( Du-i arf), koja se ui radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca.

. ...
Na fol. 15b - 17a nalazi se est duih hronograma na turskom jeziku, napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana Abdulamda II 1298/1880. godine, tj. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. Nakon posljednjeg hronograma na fol. 17a nalazi se biljeka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrm Qalba) navodi da mu se sin Muaf rodio u petak 15. rab al-ira 1280/28. septembra 1863. godine. Biljeku je, prema prijepisu pjesme na fol. 94b, napisao njegov sin Muaf ilm. Biljeka o roenju sina Mustafe, istom rukom prepisana, nalazi se i na fol. 18a. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa roen 10. decembra (knn awwal) 1280/1863. godine. Godina roenja u ovoj biljeci naknadno je prepravljena na 1276/1859. godinu. Na fol. 17b - 18a nalaze se sitnije biljeke na turskom jeziku, uglavnom o lijeenju nekih bolesti.
11 Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Svezak I, Sarajevo, 1963., 147/6; Fehim Nametak, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Svezak IV, London-Sarajevo, 1998., 3049 i 3050.

212

Mustafa Jahi

Na fol. 18a nalazi se biljeka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin Mehmed (Memed) roen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. ramana 1274/20. aprila 1858. godine. Na istoj stranici na turskom jeziku zabiljeeno je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. godine a na bosanskom jeziku .gratnom olovkom 4. april 1914. godina, u 58. godini ivota Na fol. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku sinovima Mehmedu ukriji (Memed ukr) i Musta Hilmiji (Muaf )ilm) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (li Bayrm Qalba povodom smrti njihove majke Nurija-hanume, kerke Fatime i Osmana Spahia Bjelopoljca (Nriyya-num bint Fima wa bint Umn Sph Aqwal) 1286/1869. godine. Na margini rukopisa istom gratnom olovkom latininim pismom napisano prezime Bujubai, vjerovatno roeno prezime .Nurija-hanume ili dananje prezime potomaka Osmana Spahia :Poetak

. ... .

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

312

Potpis Bende-i li Qalba je napisano rukom njegovog sina .Memeda Qalbe .) ( Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova Na fol. 20a nalazi se est stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u ,stihu (Munt), takoer na turskom jeziku, koju je, prema biljeci na kraju .)napisao Ibrhm Bahrm Bsnaw (Bosanac :)Poetak (fol. 20a


:)Zavretak (fol. 20a

Na fol. 20b - 21a nalaze se stihovi na turskom jeziku ija je tinta izblijedjela toliko da se samo neke rijei mogu proitati. Isto je i na fol. 21b - 22a, samo to su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za .lijeenje nekih bolesti

214

Mustafa Jahi

Na fol. 22b 24b nalazi se pjesma ( Qade-i ifriyya) na turskom jeziku, koju je, prema posljednjem stihu napisao pjesnik Ri. Prije poetka pjesme napisan je naslov: 21. Poetak (fol. 22b):


Zavretak (fol. 24b):


Na fol. 24b - 25a nalaze se stihovi na turskom jeziku. Na fol. 25b - 26a nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova, prepisana gratnom olovkom. Poetak (fol. 25b):


Zavretak (fol. 26a):

Na fol. 26b 27a nalazi se molitva (dova) ( at-Tasr alam al-mubrak) pomou Boijih imena na arapskom jeziku, sa uputstvom na turskom jeziku. Navedeni naslov nalazi se na poetku rasprave. Poetak (fol. 26b):

...
Zavretak (fol. 27a):

....
Raspravu je prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab Qalba. Biljeka o prijepisu nalazi se na fol. 36b. Na fol. 27a 29a nalazi se rasprava pod naslovom ( Asm Allh Dawa kabra), na turskom jeziku, od nama nepoznatog autora, u kojoj se tumai magina mo slova u velikim Boijim imenima (ism aam) i imenima meleka (anela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ( Dawa kabra). Prije poetka rasprave napisano je:


12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802, str. 198 - 199), nakon Dwna asana Qim-efendje, um. 1103/1691-92. godine.

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

215

Poetak (fol. 27a):

...
Zavretak (fol. 29a):

.3 ... 3 3
Raspravu je prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab Qalba. Biljeka o prijepisu nalazi se na fol. 36b. Na fol. 29b 36b nalazi se rasprava ( Risale-i Feranme) na turskom jeziku iz astrologije o maginoj moi slova koja se nalaze u dvadeset Boijih imena. Djelo je, prema al ( II, 1253) 953/1546. godine a prema drugim izvorima, 919/1513. godine napisao ay Maduddn b. s Iliys al-Aqir (um. 967/1559-60) iz Aqira, sandak rn (Turska). Djelo je poznato i pod nazivom ( at-Tasr alakbar f ilm al-arf).13 Prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab Qalba 1301/1883-84. godine. Biljeka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave, fol. 36b. Na fol. 36b - 37a nalazi se nekoliko wafqova, odnosno kvadratia sa upisanim brojevima i slovima koji imaju arobnu mo lijeenja odreenih bolesti. Na fol. 37b 38a nalazi se pjesma ( H dost) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim uenjem. Autor pjesme je dervi Sersem Al Bb. Poznat je i pod imenom araba Suln, umro je 977/1569-70. godine. Turbe ovoga dervia nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji.14 U blizini turbeta 1538. godine podignuta je i tekija. I prije poetka pjesme spominje se ime ovoga dervia i grad Kalkandelen ( .) Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. Prije poetka pjesme nalazi se navedeni naslov.15
13 Muaf b. Abdullh Ktib alab alfa; Kaf a-unn an asm al kutub wa al-funn, al-Muallad I-II, Istanbul, 1360/1941 - 1362/1943, II, 1253. Bursal Memed hir; Omanl mellieri, I-III, Istanbul 1333-1342/1914-1923, I, 18. Gustav Flgel; Die Arabischen, Persischen und Trkischen Handschriften der Kaiserlich-Kniglichen Hofbibliothek zu Wien, Bd. I-III, Wien, 1865-67, III, 1750. Charles Rieu; Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum, London 1888, str. 240. Mustafa Jahi; Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Svezak XII. London - Sarajevo 1423/2003, XII, 7433/3. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. Sadettin Nzhet, Bekta airleri, Devlet matbaas, Istanbul, 1930., str. 337-38.

14 15

216

Mustafa Jahi

Na fol. 38a -38b nalazi se pjesma ( Velyi grdm) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom) Hadi Bektaa Velije (Hac Bekta Veli), osnivaa bektaijskog reda, koju je napisao Kalender (Qalandar) Abdal (ivio najkasnije u XIX stoljeu). Pjesma je poznata i pod imenom ( Dn gece). Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.16 Na fol. 38b - 39a nalazi se pjesma ( Qurbn bayrm) na turskom jeziku, proeta misticizmom, koju je napisao pjesnik h. Pjesma se navodi i pod imenom ( Drt kapu). Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.17 Na fol. 39a 39b nalazi se pjesma ( aln Murtez Aldir) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom). Pjesmu je, prema posljednjem stihu, napisao h sml Ab al-Muaar b. ay aydar b. ay unayd a-afaw, poznat kao h sml a (1487- 1524). h sml je, inae, osniva safavidske drave u Iranu, pod ijim je vostvom iizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanini mezheb u dravi. Ime autora pjesme nalazi se i prije poetka pjesme. Meutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pr Suln Abdal, narodni turski pjesnik iz esnaestog stoljea.18 Na fol. 40a 40b nalazi se pjesma ( Krklar meydnna vardm) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je napisao h sml a (1487- 1524). Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.19 Na fol. 40b 41a nalazi se pjesma ( Uyur iken uyardlar) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je napisao Pr Suln Abdal, narodni turski pjesnik iz esnaestog stoljea. Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Na fol. 41a 41b nalazi se pjesma ( Gayre nazar klma gel Ademe bak) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je napisao pjesnik Dertl. Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Na fol. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je takoer napisao pjesnik Dertl. Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.
16 17 18 19 Isto, str. 191-92. Isto, str. 347-48. Cahit ztelli, Pir Sultan Abdal Btn iirleri, zgr Yayinlari, Onuncu Basim, Agustos 2004., str.104-106; Sadettin Nzhet, Bekta airleri, str. 134-35 i 163-64. Sadettin Nzhet, Bekta airleri, str. 158-59.

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

217

Na fol. 42a - 43a nalazi se pjesma ( Dastn-i h Bb) na turskom jeziku proeta alevijsko-bektaijskim uenjem, koju je napisao turski narodni pjesnik h Bb (ivio u sedamnaestom stoljeu). Navedeni naslov nalazi se prije poetka pjesme.20 Na fol. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ( Dermaqm-i qalandar Lazz), koju je napisao pjesnik Aiq Lazz. Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije poetka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. Na fol. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim maginim brojevima i slovima. Na fol. 45b - 46a nalazi se vie pojedinanih stihova i izreka na turskom jeziku. Meu njima i ime Bende-i l-i ab Memed Nr Qalba. Na fol. 46a nalazi se i kraa kasida na turskom jeziku od tri stiha posveena iru (.) Na fol. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. Na fol. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a.s.). Na fol. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane odreene vrste ljudskih svojstava. Fol. 48a je neispisana. Na fol. 48b nalazi se nakibendijska ilahija. Na fol. 49a - 51a nalazi se na turskom jeziku hronoloki ispisana historija svijeta prema znaajnim godinama, od poslanika Adema, a.s., do seobe poslanika Muhammeda, a.s., iz Meke u Medinu. Na fol. 51b - 52b nalazi se pjesma ( Dastn-i h Bb) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom), koju je napisao turski narodni pjesnik h Bb (ivio u sedamnaestom stoljeu). Navedeni naslov nalazi se prije poetka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. Na fol. 53a nalazi se pjesma ( Nesm der med bektaler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sujsko uenje bektaijskog dervikog reda. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid Imduddn Nasm (pogubljen 820/1417. godine). Na fol. 53a - 53b nalazi se pjesma pod naslovom ( Bsnaw mkyed der mad bektaler) na turskom jeziku, u kojoj se hvali sujsko uenje bektaijskog dervikog reda, koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Bsnaw.21
20 21 Isto, str. 11-13. Isto, str. 41.

218

Mustafa Jahi

Poetak (fol. 53a):


Zavretak (fol. 53b):

Na fol. 53b - 54a nalazi se pjesma ( Dus-i imm) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom), koju je napisao pjesnik Qazak Abdal (um.?). Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. Na fol. 54a - 54b nalazi se pjesma ( Vi) na turskom jeziku, koju je u formi gazela napisao Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (ivio 1027/1618 - 1105/1694). Na fol. 54b - 58a nalaze se stihovi pjesnika amsja Tibrzja, Wrnja, awbja, Rija, Bsnawja, Rhja, lida-efendje, Rif ata, Turbja i awqja. Na kraju stihova amsja Tibrzja (fol. 54b) potpisan je kao prepisiva Sary-Bosnali Memed Nr Qalba, bende-i li ab. Na fol. 56b, meu poezijom navedenih pjesnika, nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Velianstvenog (Qnn), koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muibb:

Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisiva Memed Nr Qalba. Na fol. 58b nalazi se prigodna dova. Fol. 59a je bez teksta. Na fol. 59b - 60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kim-pae (vjerovatno Ms Kzim-paa, ivio 1821-1889). Na fol. 60b nalazi se biljeka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisiva prethodnih tekstova Qalba li Bayrm b. Qalba al- Memed usm i da je isti roen 1248/1832-34. godine.

)!( . .
Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Muaf ilm) je naknadno napisao i godinu smrti lia Bayrma Qalbe: 1303/1885-86., da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84.

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

219

Na fol. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuopz-bbe. Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ( Terkb-i bend), koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasinih pjesnika Abdulamd iy P (um. 1295/1878). Na fol. 62a - 63a nalazi se pjesma ( Aleksinac feti), u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. godine od strane turske vojske. Pjesmu je, prema tekstu prije poetka, napisao Aaal Muft-zde.

)!( ( )
Poetak (fol. 62a):


Zavretak (fol. 63a):

)(

Na fol. 63b - 69a nalaze se djela ( Terkb-i bend) i (Ter-i bend), izmijeanih poglavlja tako da spjev poinje osmim poglavljem djela a zavrava prvim poglavljem spjeva . Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ( Terkb-i bend). Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasinih turskih pjesnika i pionir u pribliavanju zapadne kulture turskom drutvu Abdulamd iy-p (um. 1295/1878) 1859. godine. Na fol. 69b - 73a nalazi se dua pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ( Qade-i ifriyya), od nama nepoznatog autora. U pjesmi se, izmeu ostalog, govori o borbama bosanske i austrijske vojske. Poetak (fol. 69b):


Zavretak (fol. 73a):

Na fol. 73a - 74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomo muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika. Na fol. 74a - 75a nalazi se dova na turskom jeziku Na fol. 76a nalazi se ista sujska nakibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. 48b.

220

Mustafa Jahi

Na fol. 77a - 80b nalazi se dua dova (molitva) sujskog sadraja ( Ad-Dawr al-al) koju je na arapskom jeziku napisao a-ay al-Akbar Muyiddn Ab Abdullh Muammad b. Al b. Muammad a- altim, Ibn al-Arab (ivio 560/1166 - 638/1240). Dova je poznata i pod nazivom ( izb Ibn Arab) i ( izb al-inya li man yurd al-wilya).22 Na fol. 80b - 82b nalazi se vie hadisa poslanika Muhammeda, a.s. Na fol. 83a - 84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i krae dove (molitve). Na fol. 85a - 85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektaijskog pjesnika Turbja (Al Dede, um. 1868. godine). Na fol. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. Na fol. 86b nalazi se nabona pjesma (ilahija). Na fol. 86b - 87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. Na fol. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sujski pjesnik, ejh halvetijskog reda, Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (1027/1618 1105/1694). Stranice 87b i 88a su bez teksta. Na fol. 88b - 89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih ejhova, gazija, ehida, uleme, evlija, autora i dobrotvora.

.
Na fol. 90a nalazi se pjesma medhija (madiyya) na turskom jeziku ( Bosna ehlinin haqqina mediye-i destni), u kojoj se hvale stanovnici Bosne. Pjesmu je, prema uvodnom tekstu, napisao Ibrhm Ri, jedan od bliskih aga ekimolua Al-pe.23 Pjesma se sastoji od est stihova. Autor pjesme spominje da je vie puta posjeivao Bosnu istiui da u Bosni ima mnogo dobrotvora, uenih ljudi, pisaca i ehida. Poetak (fol. 90a):

)!( .
22 Muammad Riy al-Mli; Fihris mat Dr al-kutub a-hiriyya, at-Taawwuf, I-III, Dimaq, 1398/1978, I, 593 i 769-72; Haso Popara; Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Svezak XIII, London - Sarajevo, 1425/2004, 7686/7. ekimolu Al-p bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. - 1748. godine.

23

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

221


Zavretak (fol. 90a):

Na fol. 90a - 91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ( Sary Bosna ehlinin aqqina destni), u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva, meu kojima se posebno istiu ueni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori, kao to su Gazi Skender-paa i Gazi Husrev-beg. Autor pjesme je Memed Ri Muteveli, sin Memed Behdet-efendje a unuk Muaf-efendje. Roen je u Sarajevu 1238/1823. godine a umro 1269/20. septembra 1853. godine. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove damije. Izmeu ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. Opirnu biograju ovoga skromnog asketskog dervia nakibendijskog reda, zbog ega je i dobio ime Ri, donosi Mehmed Handi, zajedno sa ovom pjesmom. Meutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handi mnogo je kraa od pjesme u ovoj medmui. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova, koja se nalazi u ovoj medmui, neki u neto izmijenjenom obliku.24 Poetak (fol. 90a):


Zavretak (fol. 91b):

Na fol. 92a - 93a nalaze se biljeke o nainima ostvarivanja elja i potreba. Na fol. 93b - 94a nalazi se pjesma pjesnika Kima, ista kao i na fol. 59b - 60a. Ispod pjesme nalazi se biljeka koju je sainio Memed Nr Ab Qalba b. Bayrm, u kojoj slavi i hvali Mawln Memeda usrawa.
24 H. Mehmed Handi, Sarajevo u turskoj pjesmi, Glasnik Islamske vjerske zajednice, Broj 11 i 12, Sarajevo, studeni - prosinac 1943., God. XI, str. 273 - 276. M. Mujezinovi, Islamska epigraka... str. 302 - 304.

222

Mustafa Jahi

Na fol. 94b nalazi se pjesma ( Ate-i aqa) na turskom jeziku proeta alevijsko-bektaijskim uenjem, koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid Imduddn Nasm (pogubljen 820/1417). Pjesmu je prepisao Ab Qalba Muafa ilm (biljeka na kraju pjesme). Listovi 95 - 99 su bez teksta. Na fol. 100b nalazi se pokuaj kaligrafskog izraavanja Qalbe, vlasnika ove medmue. Na fol. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku, proetih misticizmom. Na kraju, treba rei da je ova medmua, s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora, od posebnog znaaja za istraivanje bosanskohercegovake kulture batine i kulturne povijesti u cjelini. Znaaju medmue doprinosi i injenica da se u njoj nalaze jo i pjesme ije autorstvo nismo utvrdili, ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. Posebna karakteristika ove medmue je i u tome to znaajnom zastupljenou poezije alevijsko-bektaijskog uenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga uenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. Zbog toga ova medmua predstavlja znaajan izvor za dalja proavanja bosanskohercegovake kulturne batine. Kljune rijei: Bajram Kalaba, Mehmed Kalaba, medmua, kulturna batina, Bosna, Sarajevo, alevijsko-bektaijsko uenje

Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mam) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems, single verses, notes and some short treatises mainly from astrol-

Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva

223

ogy, written in Turkish language. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little, or nothing, this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language, which is in fact will (testament) to the sons Mehmed ukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim, daughter Fatima and Utman Spahi in year 1286/1869. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors, the followers of alevi-bektai teachings. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i aba Mehmed Nuri Qalaba slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba, we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehlinin haqqina mediye-i destni) in Sarajevo (Sary Bosna ehlinin aqqina destni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qade-i ifriyya), as well as note in which some well known personalities are mentioned. Because of that, this majmua as a source for future research, of it content, presents one of the crucial documents of Bosnian - Herzegovinian cultural heritage.

Ahmed Mehmedovi

HADI HAFIZ MUHAMMED BAQI DINO-ZADE


- sarajevski kadija, vakif, kaligraf i bibliol
Mnoge linosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bonjaka ostale su do danas za iru javnost nepoznate. Tek u novije vrijeme pokazuje se neto vie interesa za nae zaslune ljude. Zahvaljujui radovima Baagia, Kreevljakovia, Handia, abanovia, Hasandedia, Traljia i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bonjaci: dravnici, vakifi, muftije, muderrisi, knjievnici, umjetnici, alimi. Unato tome mnogo je zaslunih Bonjaka i do danas ostalo nepoznato. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraivaa, ali su izostale njihove potpunije biografije. Takav je sluaj i sa kadijom, vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Dinom, o kojem ovdje govorimo. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. Ovo je pokuaj da se prezentira biografija hafiza Dine i da se valorizira njegov dopinos islamu i drutvu u kojem je ivio i djelovao te da se kae neto o njegovim precima i potomcima. Hadi hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj, aginskoj sarajevskoj porodici Dino (Dini)1, iji su preci, prema porodinoj tradiciji, doselili iz Banje Luke. U banjaluko-sarajevske porodice spadaju i umiii, Spahe, Vajzovii, Husedinovii i druge. Dine su uglavnom bili posjednici, ali su se bavili i trgovinom, sudskom strukom, zanatstvom. Baeskija biljei da je 1779. godine u Sarajevu umro neki Dino, knjigovezac i knjigovezaki ehaja za koga kae da u knjigovezakom zanatu bijae pravi majstor i da je umro od iznemoglosti i starosti.2 Kao age bili su obavezni uestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. Dine su stanovali u mahali mesdida Kebkebir hadi Ahmeda na Kovaima, a jedna ulica pri dnu te mahale, po njima, i danas nosi naziv Dinin sokak ili Dinina ulica.
1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: no i no-zde (Dini). Mula Mustafa evki Baeskija, Ljetopis (Prevod s turskog, uvod i komentar Mehmed Mujezinovi), Sarajevo, 1987., str. 180.

226

Ahmed Mehmedovi

Najraniji Dino za koga znamo je Ahmed-elebi Dino, koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age uria od 29. novembra 1736. godine.3 Titula elebi svjedoi o tome da je Ahmed-efendija Dino bio uen i uvaavan ovjek. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovakih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Dino, vjerovatno amida hafiza Bakija. Prijepis je iz 1757. godine. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (moda je krivo proitano, a treba Muhammed Baki-efendija), koji je skupa s bratom Huseinagom, od 1785. godine pa nadalje, bio zakupnik bad-pazara u Sarajevu. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa enom princa, a kasnije sultana Selima, Tabi-Safom. Za 32 godine braa Dine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio, pa je 1817. godine stigla carska zapovijed da se to uini. Dine se presabrae, pa joj poslae 1.600 groa.5 Zna se i za Abdi-agu Dinu (umro prije 1878.), koji je bio oenjen Ummi Gulsum-hanumom, kerkom Mustaj-bega Dennetia, jednog od najuglednijih i najimunijih ljudi iz sarajevske prolosti. Ummi Guslum je umrla 1878. godine, a ukopana je u mezarju na Kovaima.6 Od ostalih Dina ukopanih na istom mjestu Mujezinovi je evidentirao Munla Numana Dinu (u. 1800.) i Ib7rahim-agu Dinu (u. 1805.). Otac hafiza Muhammeda Bakija Dine, hadi Muhammed-aga Dino, sin Abdullahov, bogati je sarajevski posjednik i trgovac. Njegov sin ga imenuje haseijom, to znai da je ranije sluio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru, ime je stekao pravo na titulu age.8 Baeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izraava: Hadi-Muhammed Dino, haseija, popularan ovjek. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Bijae pametan. Turski je lijepo govorio. Bio je dareljiv. Druio se s vezirima. Umro je kao putnik u Beogradu. Na hadd je putovao 1783. godine sa jo
3 4 5 6 7 8 Bakir Tanovi, uria vakuf, prilog historiji grada Sarajeva, Sarajevo 2000., str. 65. Hivzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovakih franjevaca, Mostar, 1961., str. 31, rukopis. Vladislav Skari, Izabrana djela I, Sarajevo, 1985., str. 186. Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977. , str. 150. Mehmed Mujezinovi, Sarajevske hadije II polovine XVIII vijeka, Glasnik VIS-a, XXVII/1964., br. 7-9, str. 334. Vidi biljeku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke; Abdullah kalji, Turcizmi, Sarajevo, 1957., str. 331, rukopis.

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

227

dvojicom Sarajlija, hadi-Jahja Alijom Jabuarom, trgovcem, i hadi-Mustafom Misirlijom, pisarom u sarajevskoj Mehkemi, pa je, prema tome, umro iza 1783. godine. Muhammed-aga Dino spada u red znaajnih sarajevskih vakifa. Osnovao je dva mekteba. Prvi, muki mekteb, nalazio se u ekreki Muslihuddinovoj mahali. Za njegovo izdravanje hadi Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troe za popravku vakufskih zgrada i za plau muallimu od 30 forinti.9 Dinin han je bio na Kovaima, mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali, a za njegovo izdravanje Dino je uvakufio enski hamam, poznat kao Mehmed-pain hamam, koji se nalazio u ejh Ferrah mahali.11 Ovaj jednostruki, potkupolni hamam izgraen je prije 1554. godine, a Dino ga je otkupio prije 1771. godine. Iza 1848. godine poruen je, a od njegovog materijala napravljen je jedan han. Original Dinine vakufname od 27. safera 1185. (11. lipnja 1771.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadia. Iz Dininog je vakufa 1782. godine izgraen drveni most na Bendbai u Sarajevu.12 U Ljetopisu sutjekog samostana Bono Boni spominje hadi Dinu 1777. godine kao jednog od prvijeh ljudi od ehera, (pravog) ovika koji se kod munle redovno zauzimao za fratre.13 Hadi Muhammed-aga Dino imao je brata Salih-efendiju, ali o njemu nemamo podataka. Na poetku rukopisa komentara ejh-Sadijevog Bustna, koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, hafiz Muhammed Baki Dino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amide Sali-efendije, a zatim ga uvakufio.14 Hadi hafiz Muhammed Baki roen je u Sarajevu oko polovine 18. stoljea. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki), a ee samo Muhammed Baki Dino ili Dinozade. Sin je spomenutog hadi Muhammed-age Dine.15
9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin uri, Muslimansko kolstvo, str. 56; Prorauni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889., str. 137. Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela IV, Sarajevo, 1991., str. 261. Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela III, Sarajevo, 1991., str. 59. Isto, str. 210. Bono Beni, Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo-Zagreb, 2003., str. 291. Haso Popara, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2008., sv. 16, str. 526-527. Vidi L. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu; Kasim Dobraa, Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo, 1963., sv. 1, str. 311.

228

Ahmed Mehmedovi

Mekteb i medresu zavrio je u Sarajevu, a onda studirao u Istanbulu. Tu je kupovao rukopise od knjiara kako sam biljei na jednom rukopisu iji je vlasnik bio.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tanu godinu kada se vratio. Nakon zavrenog kolovanja posveuje se kadijskom pozivu. Baeskija ga ve 1780. godine spominje meu sarajevskim kadijama koji ekaju namjetenje. Ljetopisac spominje prijateljstvo izmeu Dine i tadanjeg sarajevskog mulle: Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama, a s obzirom na to da prema Dini bijae sasvim prijazan, to protiv mulle poee praviti mahzare i u gradu se stvorie tri stranke: jedni pravie mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Dine, drugi isticahu njegove loe strane, a jedni se samo svaahu i prepirahu.17 Devet godina kasnije hafiz Dino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optubom. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. godine vidi se da je naloeno da se pusti iz pritvora idov Rafael, kojeg je optuio hafiz Dino, a krivnja nije dokazana.18 Ovo je dobar primjer pravinosti, tako esto osporavane, ondanjeg sudstva. Jedan ugledan sarajevski hafiz, pa jo kadija, gubi proces pred sarajevskim kadijom u sueljavanju sa nezatienim idovom! Kao kadija hafiz Dino je djelovao u Nevesinju,19 Novom Pazaru,20 Bosanskoj Dubici.21 Beratom od 15. abana 1227. (24. augusta 1812.) godine, Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajnike bekije sa sjeditem u Dubici, sa berivom od 499 aki.22 Posjedovao je znaajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome mukom potomstvu, a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. Njegov sin Abdulbaki, vjerovatno najstariji, prenio je 1867. godine
16 17 18 19 Vidi biljeku na naslovnoj str. rukopisa R-700 GHB; Dobraa, Katalog GHB, Sarajevo, 1979., sv. 2, str. 770. Baeskija, Ljetopis, str. 203. Arhiv GHB, A-748/TO. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. U biljeci, dodue, ne pie da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije, ali se to podrazumijeva. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao to je zbornik fetvi. Vidi biljeku na L. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, R-484. Arhiv GHB, A-1127/TO. Vidi prethodnu biljeku te zapise na kraju rukopisa R-530, R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke; Haim eri, Iz prolosti Dubice, Novi Behar, XVI/1944., br. 3, str. 41; Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 810-811; Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977., str. 141.

20 21 22

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

229

rukopise u opi vakuf to se vidi iz biljeaka i otisaka njegovog velikog ovalnog peata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. Veinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica, ali je vie njih i sam prepisao. Tako je 1792. godine otkupio zbirku fetvi Fatw Aullhefendi iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groa. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, R-412. Ovaj zbornik, uz zbornike Fatw ay al-islm Yay alab i Fatw Amadiyya naeg Ahmeda Mostarca, sluio je kadiji Dini u njegovoj sudskoj praksi. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman ehdijinoj biblioteci kraj Careve damije u Sarajevu, a kada je ta biblioteka sruena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva, prebaeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. Tu je bilo iznimno vrijednih, starih i neponovljivih rukopisa, meu kojima se istiu djela klasika islamske knjievnosti. Izdvojiemo samo dva rukopisa. Rukopis Divana najveeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza irazija (u. 1389.) prepisan, vjerovatno, u 16. stoljeu, na perzijskom jeziku, R-1366. Osim vanredno lijepe kaligrafije raene talq pismom i prelijepog floralnog unvana na poetku, raenog u zlatu i bojama, u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasinim perzijskim minijaturama. Vie je puta predoen naoj javnosti, pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i ire opisivati.23 Drugi rukopis iz Dinia zbirke ini enciklopedijsko djelo Marifatnma-i aqq, autora ejha Ibrhm-a aqq-ja al-Arurm-ja al-anaf-ja, na turskom jeziku. Osim prekrasne kaligrafije, raene nas pismom, rukopis je ukraen brojnim i dopadljivim ilustracijama, tabelama, grafikonima u boji koji objanjavaju tekst. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan.24 Da su Dinii uvakufli samo ova dva rukopisa, zavrijedili bi istaknuto mjesto meu vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Njihova zbirka, meutim, broji vie od stotinu rukopisnih kodeksa, sa oko 130 djela, iz razliitih oblasti islamskih i opih nauka.25 Znaajan dio rukopisa je iz eriatskog prava, posebno zbornici fetvi, od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao, o emi emo nie
23 Ismet Rizvi, Iluminirani rukopisi..., Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo, 1972., knj. 1, str. 75-89; Haso Popara, Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke, Preporod br. 3/821, 1. februara 2006., str. 43. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke; Dobraa: Katalog GHB, sv. 1, str. 11. i 554. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke haza Dine i njegovog sina Abdulbakija. Samo u katalogu br. 2 obraen je 41 kodeks.

24 25

230

Ahmed Mehmedovi

govoriti. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka, medicine, astronomije, te iz lijepih knjievnosti, filozofije, logike, jezikoslovlja. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. Hafiz Muhammed-efendi Baki Dino-zade sebi je osigurao mjesto i meu znaajnijim sarajevskim vakifima. Primjerice, on je 1813. godine uvakufio za damiju Kebkebir hadi-Ahmeda (Miina) u Sarajevu svoj konak i vie objekata za popravak i odravanje ove poznate sarajevske damije. Jedan huddet o vakufljenju hafiza Dine iz 1813. godine uva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke.26 Trinaest godina ranije za istu je damiju hadi Fatima, kerka hadi Ahmed-age Dine, uvakufila jednu magazu na Varoi i nad njom dvije sobe, a prihod namijenila za kandilje ove damije.27 Brinuo se i za odravanje sarajevskih vodovoda i esama. On je uvakufio dio svoga imetka za odravanje dvije esme u Kromolju i Nahorevu te dvije esme uz odak u Slatini. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. godine.28 Ove esme su poruene, jedino je preostala esma u Nahorevu, koja i danas slui mjetanima i putnicima namjernicima. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Mami Sejfullahefendije Hadihusejnovia, mlaeg Muvekkitovog brata, koja je pisana oko 1878. godine, vidljivo je da je Baki Dino utemeljitelj jednog sarajevskog mukog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. Taj je mekteb tada ve bio naputen i poruen. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf.29 Hafiz Dino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti.30 Iz Sulejman-paine bujuruldije iz 1816. godine vidi se da je hafiz Dino imao iftluk u rogatikom kadiluku. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatiku menzilhanu (200 groa) jasno je da je njegov uftluk spadao meu vrednije iftluke toga kraja.31
26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB, A-1336/TO. Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine I, Sarajevo, 1974., str. 274. Sidil sarajevskog kadije br. 54, str. 101; Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela III, Sarajevo, 1991., str. 179. Hajudin uri, Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918., Sarajevo, 1983., str. 56; Prorauni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889., str. 139. Arhiv GHB, A-1099/TO. Avdo Sueska, Popis iuka u rogatikom kadiluku, POF, XIV-XV/1964-65, Sarajevo, 1969., str. 192-193.

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

231

Sauvan je i ferman iz 1812. godine, izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Dine koji je, u skladu sa tada vaeim zakonom, uzeo na tapiju posjed u selu Biratii nakon smrti Mehzade, kerke Husejnove, koja je umrla bez djece. Njen mu hadi Osman i amidii Hasan i Ibrahim, nemajui prava nasljedstva, uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika, gdje je esto odlazio i odmarao se. Tu je i umro 1822. godine i ukopan u haremu Musa-paine damije. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi, klesani niani od bijelog krenjaka, djelo sarajevskih klesara. Niani su bili visoki oko jedan metar, a uzglavni se zavravao muebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. Na jednoj strani niana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: El-Fatiha. Dini spada u eraf asnih kadija, Napustio je Prolaznu i otiao u Vjenu kuu. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija, Koji pripadae bosanskom erafu i bijae poznat kao dareljiv ovjek. Neka mu njegova dareljivost bude svjetlom u kaburu. Izae mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. Godina 1238. (1822.)33 Dino je imao najmanje dvojicu sinova, Abdu-l-Bakija, koji je oevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. godine i Muhammed-pau-efendiju koji je umro 1828. godine i ukopan u mezarju na Kovaima u Sarajevu. Nad njegovim mezarom, ograenim santraem, i danas se nalaze kameni niani od kojih je uzglavni sa muebek turbanom. Na jednoj strani niana uklesan je tarih u prozi, na turskom jeziku, u sedam redova: O Ti Koji oprata grijehe. Merhum, Boijoj milosti i oprostu upueni Dino Muhammed-paa-efendija, sin hadi-hafiza Baki-efendije. Za njegovu duu, Fatiha. Godina 1243. (1828).34
32 33 34 Arhiv GHB, A-1129/TO. Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977., str. 141. Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine I, Sarajevo, 1974., str. 145.

232

Ahmed Mehmedovi

I Muhammed je, dakle, pripadao ulemi, ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu pae. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio had, vjerovatno u poznim godinama, jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadi. Kerka Muhammed-paaefendije, Afifa-hanuma, umrla je 1841. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovaima.35 Njen uzglavni nian je vrijedan i zbog toga to je na njemu sauvan stihovani tarih pjesnika Esada, koji do danas nije uveden u nae pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima.36 Hafiz Dino je imao i kerku Hatidu Nuri-hanumu, koja je umrla 1844. godine i takoer ukopana na Kovaima.37 Hafiz Muhammed Baki Dino spada meu bolje sarajevske kaligrafe, odnosno prepisivae orijentalnih rukopisa. Sauvalo nam se deset njegovih rukopisa sa vie djela, a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Opisat emo sve do danas poznate Dinine rukopise i tako mu se, koliko-toliko, oduiti za uloeni trud. Bio je toliko imuan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poeli, i kupovao je, ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jaa, pa se esto i sam prihvatao kalema i divita. Uglavnom je prepisivao djela iz eriatskog prava, a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. Svi su njegovi rukopisi, osim dva, uraeni talik pismom, na arapskom i na turskom jeziku. Vjerujemo da je Dino imao jo rukopisa koji su propadali u poarima koji su tako esto pustoili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. - Prvi njegov rukopis potjee iz 1790/91. godine. Poeo ga je prepisivati u Nevesinju, a dovrio u Sarajevu, 19. ramazana. Rije je o zborniku fetvi al-Fatw al-Amadiyya, autora Amada ibn Muammada al-Mostrja (Mostarca), na turskom jeziku. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata, lijepim, sitnijim i sloenim talq pismom. Tekst je pisan crnom, a linije koje oznaavaju istaknute rijei crvenom tintom. Tekst na prve dvije stranice uokviren je irim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama, a na ostalim stranicama crvenim linijama. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. Papir je bijel, vrst, a povez polukoni. Spoetka su biljeke iz
35 36 Isto, str. 147. Kod nas postoje ak etverica Esada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Esad-efendija Mufti iz Travnika, Esad-efendija Uzuni, Esadefendija Kulovi i Esad-efendija Makovi, svi iz Sarajeva. Tarih A-hanumi spjevao je Esad-efendija Makovi, to Mujezinoviu nije bilo poznato. Mujezinovi, Islamska epigraka I, str. 152.

37

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

233

fikha i sadraj, a na naslovnoj stranici biljeka vakifa i dva otiska njegovog peata. Uvakufio Abdulbaki Dino-zade. Rukopis se uva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, R- 530.38 - Drugi po redu Dinin rukopis ini kodeks od tri djela iz 1799. godine: al-Qawl al-mutaw fi ar Qada ad-Dimy, komentar poznatoj kasidi o Boijim lijepim imenima, autor Muammad ibn Amad al-azir, amsuddn (u. 1726.), na arapskom jeziku; al-Qada ad-Dimyiyya fi at-tawassul bi asma Allh al-usn, kasida o Boijim lijepim imenima i dovi pomou njih, autor Muammad ibn Amad a-ayr ad-Dimy al-Mir, amsuddn (u. 1515.), na arapskom jeziku i Marifat-nma, enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu, autor ay Ibrhm Haqq ibn Darw al-Arurm a-f al-anaf (u. 1780.), na turskom jeziku. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica veeg formata, ispisan lijepim nas pismom, crnom tintom, naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. Tekst je uokviren crvenom linijom. Papir je ukast, a uvez kartonski sa konim hrbatom. Na prvom listu postoji biljeka prepisivaa da je ovaj rukopis uvakufio, a za mutevelliju odreuje svoga najstarijeg sina. Na vie mjesta u rukopisu nalaze se otisci peata hafiza Dine i njegovog sina koji je oeve rukopise uvakufio 1867. godine. Rukopis se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, R-328.39 - Sljedea dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke, R-484, hafiz Muhammed Baki Dino prepisao je u Novom Pazaru 1800. godine. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatw al-Amadiyya) Ahmeda Mostarca, a drugi djelo Malda al-qut inda tarud al-bayyint (krae djelo o postupku eriatskih sudova u sluaju kontradiktornih dokaza), autora Ab Muammada nima ibn Muammada al-Baddja, na arapskom jeziku. Prvi rukopis je prepisan nastalq, a drugi nas pismom, a sve je pisano sigurnom i uvjebanom rukom. Tekst je pisan crnom, a linije koje istiu pojedine rijei crvenom tintom. Tekst je uokviren crvenim linijama, osim prve dvije stranice prvog djela, a spoetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta, na crnoj i smeoj podlozi poprskanoj zlatom. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivaa. Na poetku rukopisa: izvodi iz djela Alq Al, sadraj pisan u poljima oblika baklave, crnom i
38 39 Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 809-810; Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima II, Sarajevo, 1988., str. 225. Haso Popara, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2008., sv. 16, str. 384-386.

234

Ahmed Mehmedovi

crvenom tintom, biljeke o prepisivau, vlasniku i vakifu. Papir je ukast, glat, a povez s klapnom koni, originalan, sa utisnutim ornamentima.40 - Dvije godina kasnije Dino je prepisao djelo iz stilistike Tal al-Mift (Kompendij popularnog as-Sakkkjevog djela Mift al-ulm), autora Muammada ibn Abdurramna al-Qazwnja, poznatoga kao Hab Dimaq (u. 1338.), na arapskom jeziku. Rukopis je raen lijepim i sloenim talq pismom, na 120 stranica srednje veliine. Tekst je pisan crnom, a naslovi i linije koje oznaavaju istaknute rijei crvenom tintom. Papir bijel i ukast, hrapav, a povez kartonski sa konim hrbatom. Spoetka je biljeka u kojoj se kae da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Dino-zade, i otisak njegovog peata iz 1811. godine. Rukopis se vodi pod brojem R-2363.41 - Iste godine Dino je prepisao djelo iz stilistike al-Mutaar -ar Tal al-Mift, autora Masda ibn Umara ibn Abdullha at-Taftznja (u. 1389.), na arapskom jeziku. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veliine, a raen je lijepim, sloenim, talq pismom, pisanim tupim perom. Tekst je pisan crnom, a naslovi i linije iznad komentiranog teksta, crvenom tintom. Papir je bijel, glat, a uvez polukoni s klapnom, dobro ouvan. Rukopis se zavrava kolofonom i biljekom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadi Muhammed, u Sarajevu, u prvoj dekadi rab-u-l-awwala 1217. (4.-14. maja 1802.) godine. Na poetku rukopisa je biljeka o prepisivaevom uvakufljenju djela, a ispod toga dva peata ovalnog oblika. Na prvom pie: Hasbiyallhu abduh Muammad Bq,42 a na drugom: Vaqf Abdulbqefend no-zde, 1284. (1868.) godine. Ovaj drugi peat je njegovog sina koji je Dinin evladijjet vakuf pomenute godine uinio opim. Rukopis se vodi pod brojem R-323.43 - Godine 1810. Dino je, iz autografa, prepisao djelo o metodici nastave Isf al-minna fi arh itf al-anna, autora Amada al-Albustnja (u. 1813.), na arapskom jeziku. Rukopis je sainjen lijepim talq pismom na 168 stranica srednje veliine. Tekst je pisan crnom, a komentirani dio crvenom tintom. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglaavaju pojedine rijei. Na poetku su stihovi, bilje40 41 42 43 Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 811; dralovi, Prepisivai II, str. 225. Haso Popara-Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2000., sv. 7, str. 50. Otisci peata haza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke, naprimjer: R-1774, R-3176, R-269, R-217, R-1561. Haso Popara-Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2000., sv. 7, str. 98-99.

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

235

ke o uvakufljenju rukopisa i sadraj djela, pisan rukom prepisivaa. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, R-534.44 Sljedea tri Dinina rukopisa su bez godine prijepisa: - Fatw ay al-islm Yay alab, zbornik fetvi ejhu-l-islama Jahja-a elebija, na turskom jeziku. Rukopis je uraen lijepim, sloenim, sitnijim talq pismom na 574 stranice srednje veliine. Tekst je pisan crnom, a istaknute rijei i naslovi crvenom tintom. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim, a ostale crvenim linijama. Na marginama ponegdje ima komentara. Papir bijel i ukast, a povez koni, originalan, sa krasnim, pozlaenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Na poetku je sadraj, biljeke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci peata prepisivaa i njegovog sina. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. Nije navedena godina prijepisa, ali je to bilo svakako oko 1791. godine jer iz te godine potjee prepisivaeva biljeka na poetku rukopisa. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci, R-265.45 - akk Ibn ib ili Bia al-ukkm f ikm al-akm (Zbirka formulara raznih sudskih akata), autora Muammada ibn Muafe ibzdea al-Istanblja (u. 1688.), na turskom jeziku. I ovaj je rukopis ispisan lijepim talq pismom, pisanim irokim perom i vjetom rukom, na 206 stranica srednje veliine. Osnovni tekst pisan je crnom tintom, a istaknute rijee oznaene crvenom linijom. Papir je ukast, mjestimice bijel, a povez polukoni, oteen. Na poetku je sadraj pisan istom rukom. Prepisiva se nije potpisao, a Dobraa ga, poznavajui njegov rukopis, pripisuje Dini. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729.46 - Bai a-ukk, (Zbirka sudskih formulara), koje je sakupio Muhammed Sadiq, na turskom jeziku. Rukopis je sainjen lijepim i krupnim talq pismom, pisanim tupim perom. Tekst je pisan crnom tintom, a mnoge rijei nadvuene su crvenom linijom. Papir bijel, tanji, glat, a povez polukoni sa prijeklopom. Na poetku su otisci peata prepisivaa i vlasnika rukopisa. Na kraju je biljeka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki, ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, R-615.47
44 45 46 47 Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 1999., sv. 5, str. 56. Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 788. Isto, str. 969. Osman Lavi, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2005., sv. 14, str. 280.

236

Ahmed Mehmedovi

Kljune rijei: Hadi hafiz Muhammed Baki Dino-zade, kadija, vakif, utemeljitelj mekteba, kaligraf, prepisiva rukopisa, mekteb, Osmanehdijina biblioteka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Divan Hafiza irazija, Marifatnme Ibrahima Hakkija Arzurumija, Sarajevo, Nova Kasaba, Rogatica, ifluk.

Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade -a qadi of Sarajevo, wakif, calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade is our prominent vakif, calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. He belonged to the wealthy Sarajevos family, whose family member was involved in farm estate, trade, artisanship and judicial profession. One street in a part of Sarajevo -Kovai was named by their family name Dino as Dinin sokak. The first person from the family Dino known to us is Ahmed elebi who signed vakufname of Salihaga uri from the year 1736. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Dino as a qadi worked in Nevesinje, Novi Pazar, Tesalija, Bosanska Dubica. He had a valuable collection of oriental manuscripts, more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafizs Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Marifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija, also well decorated manuscript. Dino made evladijet vakuf out of his collection, and his son Abdul-Baki handed over to the Osman ehdi Library in Sarajevo. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. Hafiz Dino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Miina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. The things which made hafiz Dino well known were his calligraphic and copying activities. He copied nine valuable manuscripts in period

Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade

237

between 1790 to 1810, out of which three were collection of fetwa. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library. Hadji hafiz Muhamed baqi Dino-zade died in 1822/23, and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik.

R-265 Dinin prijepis Zbornika fetvi ejhu-l-islama Jahjaa elebija

238

Ahmed Mehmedovi

R- 1561 Otisak Dininog peata u kojem stoji: Abduhu, Muhammed Baqi Njegov rob, Muhammed Baqi iz godine 1207. (1792.). Tu je i biljeka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.

Nusret Kujrakovi

DOKUMENTI O GRADAAKOM MUFTIJI hadi hazu Ahmed-ef. Mulaibrahimoviu (Svircu)


Uvod Gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih linosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. stoljea sve do svoje smrti 1883. godine. On je rodoelnik znamenite porodice Mufti, koja je odigrala znaajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom ivotu muslimana Gradaca i okolice.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. Isticao se naroito u vjerskim znanostima. Veliki entuzijasta, pregalac, naunik, prosvjetitelj i reformator. Veoma obrazovan, istinski poliglota dobar poznavalac arapskog, osmanskoturskog i perzijskog jezika, hatib i imam, komentator Kurana, muderris, gradaaki muftija. Po ugledu i znanju, jedna od znaajnijih linosti Bosanskog ejaleta, odnosno erkjani ejalet Bosne u koje Devdet-paa 1864. god., pored sarajevskog, mostarskog i travnikog muftije, meu ,,erkjani ejalet Bosne uvrstio je i gradaakog muftiju Ahmed-ef. 2 Svoj talenat okuao je i u knjievnosti napisavi Putopis na had, na turskom jeziku ime se pridruio mnogobrojnim bosankohercegovakim piscima na turskom jeziku.3 Osim toga, bio je ugledan i uspjean domain i privrednik, te je stekao zavidno bogatstvo. Protkan istinskom i vrstom vjerom u Allaha, d.., svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba, dio svog imetka troio je na kupovi1 Vie o historiji Gradaca vidi: Muhamed Hadijahi-Teuk Imamovi, Gradaac i okolina, Nacrt za monograju, Gradaac, 1960.; Esad Sarajli, Gradaac sa okolinom u prolosti, Gradaac, 2008. i Gradaac od 1945. do 1991., Gradaac, 2003.; Esad Tihi, Gradaac od 1941.do 1945., Gradaac, 2008.; Mahmut Tralji, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu, Gradaac,1974.; Dr. Husnija Kamberovi, Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834), biograja, Gradaac, 2002. Mahmut Tralji, nav.dj.,str.14-15; Hamdija Kreevljakovi, Devdet-paina pisma o Bosni iz 1864. godine, Novi Behar, 15. maj 1932., br. 21 i 22, str. 289. Uvrten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. Vidi: Mehmed Handi, Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo, 1933., str. 51-52. i dr. Hazim abanovi, Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973., str. 589.

2 3

240

Nusret Kujrakovi

nu knjiga ili ga uvakufljavao, i tako stekao asnu titulu vakifa. Utemeljitelj je vlastite porodine biblioteke, koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. do kraja Drugog svjetskog rata). Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zaviajnog muzeja u Gradacu, zatim nekadanje biblioteke Svirac-medrese u Gradacu, a neke i u privatnom posjedu pojedinaca.4 Naprijed reeno je nuno, ali i dovoljno da se kae u ovom radu, iji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima, ve ilustracija, akademskoj zajednici i iroj javnosti, manje poznatih berata i drugih dokumenata (idazetname, vakufname, izunname, izjave), koji se odnose na gradaakog muftiju hadi hafiza Ahmed-ef. Mulaibrahimovia (Svirca).5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturoloku vrijednost, jer pruaju relevantne, pouzdane informacije o statusu i poloajima, obrazovanju, imenovanjima i drugim crticama iz ivota gradaakog muftije i prolosti Gradaca. Na alost svih znanstvenika razliite orijentacije i profila (knjievnika, historiara, biografa, historiografa, teologa, imama) veina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato, ako su uope sauvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovakih vremena, gdje bi se mogli nalaziti. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sainjen u Gradacu 15. septembra 1974. godine 6, a drugi izvor
4 Openito o bibliotekama na podruju Gradaca bez navoenja naslova knjiga i rukopisa, ali sa kraim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadi, Rukopisne zbirke i biblioteke na podruju Gradaca, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knj. 17-18, Sarajevo, 1999., str. 169-175. Autor ovog rada napisao je opirniji rad o privatnoj/porodinoj biblioteci Muftia koji bi se trebao objaviti u jednom od asopisa u BiH u 2009. godini. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (uenoj, intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedovi, Alimske porodice: Mulaibrahimovi-Mufti (Svirac), Novi Muallim, asopis za odgoj i obrazovanje, god.VIII, br. 31, Sarajevo, 29. septembar 2007., str. 88-93. Uz prisustvo Sadika ehia, tadanjeg predsjednika Izvrnog odbora Zajednice za kulturu Skuptine opine Gradaac, pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftia izvrili su 14. i 15. novembra 1974. godine Mehmed Mujezinovi, tadanji struni savjetnik-orijentalista Zavoda za zatitu spomenika kulture BiH, i Mahmut Tralji, tadanji vii bibliotekar i naelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa, 47 tampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. Oni su predloili da se pregledani materijal treba sauvati kao cjelina i da ga treba zadrati u Gradacu kao kulturnu i historijsku vrijednost. Novana vrijednost knjiga je 5.000 dinara.

Dokumenti o gradaakom muftiji

241

je Arhiv Tuzlanskog kantona.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli, kao i jedne muftijine idazetname. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih lanova porodice Mufti. Svi ovi dokumenti, koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada uvali u Zaviajnom muzeju u Gradacu, zagubljeni su. Ostaje obaveza da se istrai da li se, eventualno, nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. Evidentirano je 20 raznih dokumenata, a ovdje prikazujemo samo one koji se tiu gradaakog muftije Ahmed-ef. Mulaibrahimovia (Svirca). 1. Izunnama Muhammeda Saduddina, ejhu-l-islama, od 05. rebiu-levvela 1275/1858. Muhammed Saduddin, ejhu-l-islam sa sjeditem u Carigradu, izdao je dozvolu hadi hafiz Ahmed-ef. za vrenje muftijske dunosti u Gradacu. Ovu ast, priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem, muderris h. hfz. Ahmed-ef. zasluio je iskljuivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj uenosti.8 2. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. godine Ovim beratom hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi, muderris u Gradacu, odreuje se za vrenje dunosti ejha nakibendijskog reda.9
Na tu inicijativu Zaviajni muzej u Gradacu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. O ovom pregledu izvijeteno je i u Osloboenju od 27.11.1974. godine u lanku S. Imamovia - Rukopisi stari 214 godina. Vidi: Zapisnik o strunom pregledu starih rukopisa i knjiga, kao i djela koje se nalaze u vlasnitvu Asima Muftia, Gradaac, 15. novembar 1974. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medlisa IZ-e Gradaac, a ustupio ju je Sadik ehi. Skoro sve tampane knjige i danas se nalaze u Zaviajnom muzeju, treba utvrditi da li se meu postojeim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa, ali niti jedan dokumenat nije sauvan. Navedeni berati uvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Takoer, vidi: Nermana Hodi, Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona, analitiki inventar, Tuzla, 1990. Vie o samom Arhivu, Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004, urednik mr. Izet aboti, JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, 2005., 291. str. Muftijsku dunost vrio je punih 25 godina, preciznije od 1858. do smrti 1883. godine. Na ovaj nain, muderris i muftija Ahmed-ef. uzdigao je ugled Gradaca i gradaakih muslimana Bonjaka irom ondanjeg Osmanskog carstva. U dosadanjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakibendijskog dervikog reda na podruju ire gradaake regije.

242

Nusret Kujrakovi

3. Berat od 14. redeba 1270/1854. godine Hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi (Mufti, Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac damiji u Gradacu.10 4. Vakufnama hadi hafiza Ahmed-ef. od 15. zu-l-hiddea 1283/1867. godine Sve svoje knjige h. hfz. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradacu. Vakufnama sadri popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima.11 5. Izjava hadi hafiz Ahmed-ef. od 15. zu-l-hiddea 1296/1879. godine Jednom potpisanom izjavom h. hfz. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. za skrbnika malodobnoj brai.12 6. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. godine Gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-ef. odobrio je vjenanje Hatide, kerke hafiza Osmana iz Gradaca, za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Muftia.13 7. Vakufnama hadi hafiz Ahmed-ef. od od 07. safera 1286/1869. godine Hadi hafiz Ahmed-ef., muftija i muderris, uvakufio je za potrebe Svirac damije jednu kuu u mahali Svirac i dva duana u Modrii. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se troiti za popravke i osvjetljenje damije te plaanje mujezina.14
Takoer, nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i rairen bilo koji derviki red. Kako i gdje je ovu dunost dervikog ejha mogao vriti danas nije poznato. Moda je tu dunost povremeno ili poasno vrio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija suzma imala duboke korijene. Samo najsposobniji su tada mogli vriti hatibsku dunost za vrijeme duma-namaza, ramazana, Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. Ostali vjerski slubenici (imami i muallimi) nisu drali vazove. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadi haz Ahmed-ef. vodio brigu o iroj zajednici muslimana, njezinom obrazovanju i napretku. Interesi zajednice/demata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. Uvakujenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan in dobrote i altruizma, pohvalan in brige za narodni prosperitet i boljitak. Izjava regulira porodine odnose. Izunnama regulira zakljuenje braka i posvjedouje o izuzetno dobrim porodinim odnosima, utemeljenim na meusobnom potivanju roditelja i djece. Ova vakufnama, kao i naprijed navedena, govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana, posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. Kao vakif, svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. On je bio jedan od onih

10

11

12 13 14

Dokumenti o gradaakom muftiji

243

8. Izjava hadi hafiz Ahmed-ef. od 1296/1879. godine U ovoj izjavi gradaaki muftija izjavljuje da je uio u Muradiji medresi u Gradacu pred muderrisom ejh hadi Hasan-ef. Muslimoviem. Nakon svretka nauka i dobivanja idazeta od muderrisa hadi Hasan-ef. predavao je u Svirac medresi. Navodi da je pred njim medresu zavrio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. Mufti.15 9. Dokument iz 1276/1859-60. godine U dokumentu su navedne prinadlenosti/primanja muftije h. hfz. Ahmed-ef. Zbog manjkavosti dokumenta nije mogue utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dunosti je bio namijenjen. 10. Popis ostavtine Muftia od 1883. godine Nakon to je muftija h. hfz. Ahmed-ef. umro 1883. godine sastavljen je popis ostavtine porodice Mufti. Zbog oteenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze etiri berata. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika, a jedan je iz neto kasnijeg perioda. Najstariji berat datira iz 1229. godine po Hidri, odnosno 1814. godine. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima, to im daje posebnu vrijednost. Tri berata odnose se na gradaakog muftiju, a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. Muftia. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista aban Hodi, a za etvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. 1. Berat iz 1229/1814. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi, radi se o najstarijem poznatom beratu o gradaakom muftiji hadi hafizu Ahmed-ef., a drugi razlog je to to nam otkriva nepoznatu injenicu o jo jednoj prestinoj i asnoj slubi koju je vrio, a to je turbedar Revdai mutahhere u gradu Medini.16
ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktiara, koji su svoje rijei potvrivali djelima. Zapravo, njihova djela su bile njihove rijei. Upornost, marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina, kao to je bio sluaj sa uenim gradaakim muftijom. On je poduio na stotine uenika medrese i dao im idazet za slube. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dunost u gradaakoj Svirac medresi. Ovim beratom on je postavljen na tu dunost. Berat potjee iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. godine. Time bi godina njegovog roenja, koja se moe samo pret-

15

16

244

Nusret Kujrakovi

2. Berat iz 1253/1837. godine Ovim carskim beratom regulira se vrenje imamske i hatibske slube u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj damiji u gradaakoj tvravi, koja se nalazi u mahali Svirac.17 Naredba uzvienog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smru Husejna, sina Omerova, ostalo upranjeno mjesto imama i hatiba u damiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradaakoj tvravi, u graanikom kadiluku, a nosilac uzvienog carskog znaka hafiz Ahmed, sin hadi Osmanov, ve je ranije obnaao tu dunost i izgubio je, a mjesto tih dvaju dunosti sada je ponovo upranjeno, te je graaniki kadija Mevlana Ibrahim Hilmi, Bog mu znanje poveao, nakon to je to u svojim knjigama proveo, predloio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih, iza navedenog merhuma, upranjenih dviju dunosti, iako je moj visoki slubenik, raniji ministar vakufa, ponos velikana i plemenitih, Musa Safvet, Bog mu stepen poveao, to bio ograniio samo na hitabet, - s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vri te dunosti po postojeim propisima lino i bez nedostataka i da se iste, u sluaju da navedeni bude vrio propuste i zanemarivao svoju dunost, od njega oduzmu i predaju drugom. Izvravajui moje uzvieno carsko nareenje da se navedenom izda moj carski berat, a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ruusom, izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. rebiu-l-ahir 1253.18 godine i nareujem da, kad navedeni preuzme te iza umrlog upranjene dvije dunosti, i iste bude kako reba obavljao, niko protivno ovom mom beratu ne smije dotinog ometati u vrenju, u ime Boga, navedenog imameta i hitabeta, niti oduzimati mu te dunosti. U pogledu toga ima se potovati moj uzvieni carski znak. 19 U Bogom uvanom Carigradu, Kancelarija vakufskih diheta, 16. rebiu-l-ahira 1253. godine, odnosno 21.07.1837. godine.

17

18 19

postaviti, morala biti prije 1800. godine, jer je nezamislivo da bi sa 14 godina ivota mogao vriti turbedarsku slubu. Kako je vrio ovu slubu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II, 1809-1839). Preveo ga je aban Hodi i, radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste, ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. 16. 07. 1837. godine Nermana Hodi, Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona, analitiki inventar, Tuzla, 1990., str. 6.

Dokumenti o gradaakom muftiji

245

3. Berat iz 1264/1848. godine Po uobiajenoj praksi, promjenom sultana na osmanskom prijestolju, vrena je obnova svih starih berata, koje je izdao prethodni sultan tako to su izdavani novi berati kojima se potvruju, izmeu ostalog, odreene dunosti pojedinim vjerskim slubenicima. Beratom o kome je ovdje rije obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda, sina hadi Osmanova, za imama i hatiba gore spomenute Carske damije u gradaakoj tvravi, u mahali Svirac, u graanikom kadiluku. Berat je izdao sultan Abdulmedid (1839-1861), koji je sretno doao na osmanski prijesto, kako stoji u beratu, 19. rebiu-l-ahira 1255. godine po Hidri, odnosno 01.07.1839. godine. Nadalje, u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa, sin hadi Osmanov, podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vrenje, u ime Boga, dunosti imama i hatiba u damiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali, u gradaakoj tvravi, a graanikom kadiluku. 20 Nakon to je utvreno da imenovani obavlja ove dunosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dunostima. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dunosti sve dok ih bude vrio u skladu sa propisima i savjesno, te su svi pozvani da potuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vrenje ovih dunosti. Berat je napisan u Bogom uvanom Carigradu, Kancelarija vakufskih diheta, 02. zu-l-hidde 1264/29.10.1848. godine. 4. Berat iz 1290/1873. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadi hafiza Ahmed-ef., jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vrenje imamske dunosti u tvravskoj Carskoj damiji. Razlog ostavke je, najvjerovatnije, duboka starost i elja da ga na tim dunostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. Mufti, koji je ovim beratom i postavljen na tu dunost. Iz ovog se moe zakljuiti da je gradaaki muftija hadi hafiz Ahmedef. zadrao hatibsku dunost koju je vrio zajedno sa imamskom. Hafiz Hilmi-ef. pristao je da vri imamsku dunost, te se nakon uspjeno poloene ispitne provjere sposobnosti postavlja za besplatno vrenje imameta u toj damiji..., s tim da tu dunost vrli lino i savjesno i da u tom ne ini nikakve propuste. 21

20 21

Nermana Hodi, nav.dj., str. 7. Nermana Hodi, nav.dj., str. 6.

246

Nusret Kujrakovi

Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. redeba 1290., odnosno 30.08. 1873. godine. Napisan je u Carigradu, Kancelarija vakufskih diheta, 14. redeba 1290/ 06.09.1873. godine. Muftijina idazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. iz 1299/1881. godine U svojoj viedecenijskoj medresanskoj muderriskoj slubi u gradaakoj Svirac-medresi muftija h. hfz. Ahmed-ef. poduio je i osposobio veliki broj imama, hatiba i muallima i dao im idazet (dozvolu) da, s obzirom na steeno znanje, mogu samostalno poduavati ljude islamu. Po tadanjem obiaju, idazet se dobivao nakon to uenik ovlada znanjem iz neke islamske naune discipline. On je znaio muderisovu verifikaciju strunosti i obuenosti nekog uenika/studenta u odreenoj naunoj oblasti. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sauvana je jedna muftijina idazetnama, koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. dajui mu dozvolu da moe druge poduavati.22 Sastoji se od est stranica, ukorienih u tvrde korice, papir ukast, deblji, obrubljen crvenim mastilom, iza svake reenice crvena taka, rukopis itak, krupniji. Hadi hafizov peat nalazi se na zadnjoj stranici, na kojoj je i godina nastanka ove idazetname. Idazetnama ima osobito znaajnu historiografsku vrijednost, jer sadri vane informacije o Gradacu i njegovim graanima. Iz nje se izvode potvrene i nauno utemeljene sljedee injenice: socijalni, kulturni i vjerski ivot u Gradacu bio je na zavidnom nivou, to potvruju medrese te ueni i znameniti ljudi, kao to su bili muderris ejh hadi Hasan-efendija i gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-ef. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike, na tim jezicima je pisala bez potekoa, to svjedoi i ova idazetnama na arapskom jeziku. Gradaac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omoguavale stjecanje kvalitetnog obazovanja, te nije bilo nuno da se po nauku ide u Carigrad. To je osnovni razlog zbog kojega elimo dati integralan prijevod ove idazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojanjenja u zagradi. Na poetku se nalazi uobiajena invokacija (ovdje se izostavlja), a nakon toga slijedi:
22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke, Idazetnama A-4520/ TO. Prevela Azra Gado- Kasumovi. Na inicijativu i za potrebe Medlisa IZ-e Gradaac prof. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaevia, a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idazetname. Medlis posjeduje i kopiju originala predmetne idazetname.

Dokumenti o gradaakom muftiji

247

Izjavljuje rob slabani, siromani koji ima potrebu za milou svog Monog Gospodara hadi Hafiz Ahmed, muftija u Gradacu, sin hadi Osmana, neka im oprosti Onaj Koji mnogo prata, Uzvieni, Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradaac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog, pobonog, askete savrenog hadi ejha Hasan-efendije, obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih dennetskih bai. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idazet (opunomoio me) i dopustio da poduavam i saopavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moi. Zatim sam se bavio poduavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. A ustrajao je na mom poduavanju izmeu uenika onaj koga sam poduio morfologiji i sintaksi, retorici, logici, fikhu i usuli-fikhu, islamskoj skolastikoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i vanost. Pa je od mene zatraio idazet da bude znano onima koji trae (uenicima) kakve je istine i injenice dobio od mene, te da bude objanjeno onima koji trae uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju, Allah ga uinio savrenim alimom, iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredu do stepena duhovnih osvjedoenja i uinio da dospije do stepena preciznog izuavanja i sauvao od nevolja i poasti, i omoguio mu sve elje. Pa sam ga opunomoio (tj. dao mu idazet) da poduava, kao to je mene opunomoio, potvrdio i dao mi dozvolu moj uitelj/ustaz, prosvijetlio mu Allah mjesto prebivalita i oistio od grijeha njegovu nutrinu. Hvala Alahu u potpunosti, a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavreniji selam. Potpisao je idazet mjeseca safera, godine 1299.23 po Hidri. 24 Kljune rijei: h. hfz. Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac), dokumenti, Gradaac, knjige

23 24

23. 12. 1881. 21. 01. 1882. godine. Azra Gado-Kasumovi, Idazetnama A-4520/TO, Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, prijevod sa arapskog na bosanski, str. 1-2.

248

Nusret Kujrakovi

Summary Documents about mufti of Gradaac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat, idjazetnama, vakufnama, iznama, statesment) which are related to the mufti of Gradaac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac). Mufi of Gradaac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. He belongs to the well known Gradaacs family Mufti, which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradaac and surrounding areas. The documents have extraordinary historiographical and cultural value, because they give relevant and reliable information about status and position, education, appointments and other feature from the life of Gradaacs mufti and history of Gradaac. These documents present an important contribution to the biography of Gradaacs mufti hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina, especially Gradaacs history. Unfortunately, a significant number of presented documents, which were recorded in literature, have not been preserved.

Alen Kalajdija

ELEMENTI KNJIEVNOJEZIKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI HIRVAT TRKISI (1588/1589.)


Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) trkisi do danas ima status najstarije sauvane bosanske alhamijado pjesme, iz 1588. / 1589. godine, koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911, 613-615) u asopisu Archiv fr slavische Philologie. Iako je kod nas prvi znaajan i sistematian korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralatva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir orovi 1912. godine, dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) trkisi, u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesnitva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII., XVIII. und XIX. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac), ve je najstariji dotada poznati autor, prema informacijama do kojih su bili doli ova dva historiografa, Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). Pjesama Hirvat trkisi zanimljiva je za historiografsko, knjievnohistorijsko, lingvistiko i filoloko istraivanje, a u irem smislu od vanosti je za razliite kultoroloke studije u prouavanju razliitih balkanskih naroda. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogunost razliitih interpretacija i tumaenja s obzirom na dataciju, lokalizaciju, nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te odreena zapaanja u vezi sa filoloko-lingvistikim podacima do kojih se dolo u analizi. Zahvaljujui Friedrichu von Kraelitzu (1911, 613), nauna slavistika javnost jo 1911. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. Kraelitz je, osim transliteracije pjesme, u kratkom pogovoru/komentaru dao i odreeni broj historiografskih i filolokih podataka. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom, njemakom jeziku. Vanost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik budui da do danas u bosnistikim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer trkicshen Sammelhandschrift der k. k. Hofbibliothek in Wien (G. Flgel, Die

250

Alen Kalajdija

arab., pers. und trk. Handschriften der k. k. Hofbibliothek, Wien 186567, Bd. III, Nr. 2006, fol. 68). Sie enthlt unter anderem auer dem erwhnten kroat. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. 78 v.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. Chr.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre, sicherlich wurde sie whrend der Regierung Sultan Murads III. (reg. 15741595) verfat. Diese Behauptung sttzt sich auf den Umstand, da eine chronologische bersicht der osmanischen Sultane, die sich in der Handschrift auf fol. 69 v. u. 70 r. befindet, nur biz Sultan Murad III. reicht, von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. n. Chr.) verzeihnet ist. Der Schreiber bezw. Verfasser war, nach dem ausgesprochen europishen Duktus der trk. Schrift zu schlieen, gewi kein Trke. Hchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der trk. Sprache, dessen Heimat das sdwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein drfte. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. 1636), ehemaligen Bibliothekars und Prfekten der k. k. Hofbibliothek in Wien. [Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Beke hofbiblioteke1 (G. Flgel: Arapski, pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beu, 1865-1867, Bd. III, br. 2006, fol. 68). Ona sadri, pored gore navedene hrvatske pjesme, isto tako, njemake i maarske pjesme). U tekstu rukopisa (fol. 78) nalazi se 997. godina po H., pa vjerovatno i ovaj rukopis potjee iz te godine. Vrlo vjerovatno, on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako to su rukopisi hronoloki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika, moe se zakljuiti da ovaj pisac, odnosno sakuplja porijeklom nije bio Turin. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u uem sklopu prinevskih rezidencija. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u dravne ili pokrajinske biblioteke, to je sluaj i sa Bekom Hofbibliotekom (www.wikipedia.org - na njemackom jeziku; datum: 24. 11. 2008.) U rukopisima se ova rije odnosi na pokrete ruke kojom se pie i time se misli na njegov stil karakteristike linog pisanja (www.wikipedia.org - na njemackom jeziku; kategorija: Stilistika; datum: 24. 11. 2008.).

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

251

no bio je prevodilac turskog jezika, ije je porijeklo iz jugozapadne Maarske ili iz Hrvatske. Rukopisi su se ve bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636.), nekadanjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beu.] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesnitva nosi naslov Hirvat trkisi (Nametak, 1981, 57) ili Hirvati trkisi, prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome poetku rukopisa pjesme, premda ju je Kraelitz (1911, 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao Kleine Mitteilungen Ein kroatisches Lied in trkischer Transkription aus dem Ende des XVI. Jahrhunderts. U novije vrijeme, meutim, u nauci se, bez ikakva posebnog i valjanog razloga, pojavio i naslov Ah nevista, dua moja (Hukovi, 1997, 30), dat prema poetnim stihovima pjesme. Imajui u vidu injenicu da sami autor pjesme bosanski glas biljei arapskim grafemom kef, to je ujedno bila praksa manje-vie preovlaujua u bosanskoj alhamijado knjievnosti, naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat trisi, ukoliko bi se ona itala bosanskim arebikim pravopisom, kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. Naziv trisi u vezi je sa turskom leksemom trk, to znai narodni, folklorni (up. Tuna, 2005), pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma, prema uzoru na turski jezik, odnosno Hrvatska turija, kako je to ve bio uradio i Kraelitz (1911, 613), navodei u fusnoti da turska sintagma chirvat trkisi doslovno znai hrvatska pjesma, bez preciziranja da pridjev trk u turskom jeziku znai narodna pjesma. Naime, u naoj starijoj knjievnosti pojavljuje se i naziv turija, kao to navodi i ini i dr. (1997), ali sa oblikom turija, to znai narodna, usmena pjesma. Prema tome, turija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). Postoji, meutim, jo jedna mogunost tumaenja ovoga pojma, a to je da leksem trk oznaava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. ini i dr. 1997). Ako je to tano u ovome sluaju, onda je pjesma Hirvat trkisi pjevana kao usmena pjesma, to ak ne iskljuuje i upotrebu nekih muzikih instrumenata, ili pjevanja solo, pa se njezino zapisivanje moe odnositi na odreenu situaciju u kojoj ju je, onda, neslaven zabiljeio, sluajui je u izvedbi pjevaa. Da bi to uistinu moglo biti istinito, potvruje metriki
3 Naziv za administrativnu slubu u znaenju upravnika, voditelja, naelnika, efa.

252

Alen Kalajdija

osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu, gdje se iza etvrtog sloga pojavljuje stanka, tzv. cezura: Ah nevista || dua moja / Daj mi se da || obveselim..., kao i injenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. Takoer, otvoreno je pitanje u datom sluaju da li se grafem kef, koji je upotrijebljen u oznaavanju rijei u naslovu trkisi, moe itati sa , zato to je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. Prema tome, ako se dri kriterija izvornosti jezika, onda se pjesma, bez sumnje, treba itati kao Hirvat trkisi. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebikom pravopisu, ita se Hirvat trisi, za to, meutim, nema opravdanosti budui da je po gramatikom nastavku si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se, dakle, mogla nasloviti kao Hrvatska turija. Ortograja Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan, to se nije esto deavalo u alhamijado stvaralatvu, posebno onome starijem, tako da, npr., prepisiva razlikuje afrikate, kakav je bio rjei sluaj u alhamijado pjesnitvu, poto se esto za i upotrebljavao arapski grafem dim ili kef za ova dva glasa. Pored toga, jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku, npr. za , , c, p, koji se piu na sljedei nain: kao re sa dvjema takama iznad; pie kao ha sa dvjema takama ispod; c isto kao grafem , biljei se grafemom ha, ali sa trima takama ispod; p se biljei grafemom ba sa dvjema takama ispod. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako to kef ima funkciju glasa , a kaf glasa k. Pored toga, autor redovno vokalno r pie u sekvenci sa vokalom i, kao ir, otkuda dolazi itanje i samoga naslova Hirvat, odnosno leksema sirce, sirdit, girlim.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinanih vokala posebnim slovima. Tako je a pisano elifom ili grafemom he, o i u pisani su vavom, e je pisano sa he, a i grafemom ja. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a, koji se pie dvojako, pa na samom poetku a na kraju rijei u sintagmi dua moja jednu pie sa elifom a drugu sa grafemom he. Problem je u ovom sluaju to se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a rijei mogu itati razliito, to na neki nain moe izazavati nedoumice i dovesti do pogrenih zakljuaka, to se posebno vidi u rijeima svagde/svagda i obden/
4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i- moglo bi se uzeti kao potvrda miljenju da je zapisiva pjesme bio neslavenskog porijekla, ali je takav stav problematian zbog toga to se u brojnim starijim arebikim rukopisima pisanje vokalnog r biljei identino.

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

253

obdan. I jedna i druga rije zapisane se pomou fethe, hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. U obama sluajevima razliito itanje moe dovesti do razliitih lingvistikih interpretacija: u leksemi svagde e se moe tumaiti kao ekavski refleks jata, a obden kao tipino kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda . Ipak, posmatrajui ostale primjere pisanja vokala e i a, moglo bi se zakljuiti da se spomenuti primjeri itaju kao vokal e, poto u drugim primjerima, pored obiljeavanja vokala a fethom, pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna poto se nekada e ita pomou upotrebe fethe i grafema he), to se moe tumaiti kao signal za takvo itanje vokala e, a ne vokala a. Rukopis pjesme dobro je itljiv, s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. Postoji jo jedna bitna karakteristika pisma, a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obiljeavanje strofa, to moe upuivati na razvijen kulturni stepen grafije. Takoer, primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina, to je openita osobina grafije alhamijado knjievnosti, ali i bosanske irilice bosanice. Knjievnojezika koine i predstandardni idiom Lingvistiki karakter ove pjesme potvruje injenicu da se ve u prvim i svakako mlaim, kasnijim sauvanim spomenicima bosanske alhamijado knjievnosti, u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija, pojavljuje svojevrsna knjievnojezika koine. To istovremeno znai da tokom konstituiranja knjievnojezikog izraza postoji ustaljena jezika praksa koja e omoguiti valjano funkcioniranje takvoga knjievnojezikog izraza. Pored toga, ta injenica u konkretnom sluaju moe upuivati na to da pjesma Hirvat trkisi, iako do danas najstarija sauvana alhamijado pjesma, vjerovatno nije najstarija poto je mogue da neke starije pjesme nisu uope sauvane ili da do danas nisu pronaene. Takoer, ako se alhamijado pjesnitvo posmatra kao narodno stvaralatvo, nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs, onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga knjievnog izraza poto je kljuna injenica ove knjievnosti umjetnika intencija, a ne grafija na kojoj je zabiljeena. Knjievnojezika koine predstavlja predstandardni idiom u odreenom formalno-poetikom smislu kakav je poetski diskurs alhamijado knjievnosti. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specinih okolnosti nastanka ovoga jezikog stvaralatva. Kljuni kriterij izdvajanja alhamijado knjievnojezikog izraza jeste njegova arebika graja, koja je najuoljiviji element onoga to karakterizira

254

Alen Kalajdija

ovaj jeziki izraz. Na taj nain, postojanje grajskog sistema jedne pismenosti potvruje formalni karakter predstandardnog idioma. Meutim taj kriterij nije lingvistiki relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezike koine, koja posjeduje specine ekstralingvistike osobine i jezike zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specinoj zionomijii. Kao specine ekstralingvistike osobine, uza spomenuti arebiki grajski sistem, u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet, koji se moe pratiti od kraja XVI st. do poetka XX st.5 Takoer, ovaj knjievnojeziki izraz ima i prostorni kontinuitet, ponajprije zaet u zapadnotokavskoj dijalekatskoj osnovici, koja e se iriti i suavati u skladu sa brojnim ekstralingvistikim faktorima. U okviru prostornoga kontinuiteta, a preko vremenske vertikale, moe se pratiti proces jezikih interferencija u bosanskoj alhamijado knjievnosti koje se sa dijalekatskog stanovita polariziraju kao novotokavske jezike osobine zapadnog i junog tipa, od kojih je prva arhainija i statinija, a druga progresivnija i dinaminija. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omoguit e nastanak svojevrsne knjievnojezike koine, sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije, to e vremenom oznaiti i proces nastanka anorganskih osobina koje e konano oblikovati knjievnojeziku koine. Formiranje knjievnojezike koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifine, strogo lingvistike integrirajue faktore koji su se realizirali na svim jezikim nivoima. Posebno dominantan element knjievnojezike koine bio je specifian refleks jata, koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mjeovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i junog tipa. Drugim rijeima kazano, jezike osobine koje se meusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces meusobnih jezikih interferencija zabiljeenih na fonetsko-fonolokoj, morfolokoj, i u manjoj mjeri leksikoj i sintaksikoj razini, potvruju prirodan proces prodiranja i mijeanja razliitih jezikih osobina koje se vremenom neutraliziraju. To to postoje konkretni primjeri gdje se ak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku dogaa nekonzinstentnost jezikog izraza, kakvo je, npr., mijeanje jata, ouvanje ili neutralizacija meu parovima afrikata, oblik glagola moi za, npr., 3. l. jd. = moe/more i sl. samo potvruju normalan jeziki proces predstandardnog idioma koji
5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. Meutim takvo savremeno biljeenje ne odgovora kategoriji knjievnojezike koine, koja je primarno predstandardnog tipa.

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

255

treba zadovoljiti jezike potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama.6 To to je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajua jezika politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti ve ga se potvruje za predstandardni idiom koji e usljed unutarnjih jezikih zakonomjernosti formirati specifian razvojni put to e bitno obiljeiti knjievnojezika koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvistikih faktora. Ti ekstralingvistiki faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezike koine, kako potvruje graa u alhamijado pjesnitvu, i u konkretnom sluaju u najstarijoj sauvanoj pjesmi Hirvat trkisi.7 Nesvjesni ekstralingvistiki uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesnitva jesu oni koji su na terenu, najee u razgovornom diskursu, nastali kao posljedica dodira predstavnika razliitih organskih idioma. To se moe deavati u sluajevima kada u pievu ili prepisivaevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale, novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja, kontakata sa predstavnicima drugaijega govornog tipa, npr. boravak izvan svoga jezikog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko podruje, uenjem i prevoenjem i sl. Svjesni ekstralingvistiki uvjetovani jeziki elementi koji sudjeluju u formiranju knjievnojezike koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezikog manira, to je bila tipina osobina nae starije knjievnosti, npr. u Bosni je to sluaj sa bosanskom srednjovjekovnom knjievnou religijskoga i svjetovnog tipa (up. Kuna, 2008), koji e sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. jezika i specifinoga izraza starobosanskoga jezika, te kasnije u osmanskom dobu to je sluaj sa franjevakom knjievnosti (up. Kuna, 1971; Kuna, 1972), a u Hrvatskoj, odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u akavskom knjievnom krugu (up. Mogu, 1993). U alhamijado knjievnosti njeguje se specifian ikavski manir, kao direktna posljedica
6 I danas se u jednom govornom inu kod savremenih govornika moe uoiti vievarijantna upotreba odreenih leksema sa specinim fonetskim ili morfolokim izrazom, kakva je, npr., kafa i kahva i sl., to predstavlja normalan, ali ne i standardan jeziki kontekst, te u skladu s time i u sluaju predstandardnih idioma, kao i u ivim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezikih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado knjievnosti moe se uporediti sa srednjovjekovnom knjievnojezikom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije, gdje je redakcija produkt nesvesnog jezikog utjecaja pisara, zapisivaa, prepisivaa, a recenzija produkt svjesnog.

256

Alen Kalajdija

vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta, na jezikoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od knjievnojezikoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st., a kao posljedica prostornoga kontinuiteta, ona se pojavljuje u zapadnoj tokavtini, koja e se vremenom povlaiti pred istonim, odnosno za bosanski jezik relevantnijim junim, hercegovakim novotokavskim progresivnim tipom. Dalje, budui da se jezikom alhamijado knjievosti kod nas slabo bavilo, to ne znai da u alhamijado knjievnosti ne postoje jo neki oblici manira koji e sudjelovati u procesima formiranja knjievnojezike koine. To upravo potvruje jezika graa u samo jednoj pjesmi, kakva je i najstarija Hirvat trkisi. Tipologija jezikih osobina u kontekstu knjievnojezike koine U pjesmi Hirvat trkisi moe se uoiti nekoliko razliitih tipova jezikih osobina. U prvom redu to su: 1. osobine koje su netipine za izvornoga govornika datoga jezika8; 2. osobine koje potjeu usljed razliitog itanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim sluajevima; 3. osobine koje potjeu od razliitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. Iako je ve neto kazano o problemu grafije i razliitom itanju usljed nekonzistentnosti pravopisa, ovaj fenomen zasluuje posebnu panju u istraivanju jezikog izraza ove pjesme. On, naime, moe biti posljedica formiranja razliitih zakljuaka u vezi sa prisustvom jezikih osobina. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi, koje je prvi zapazio Muhamed Hukovi (1997, 30), ustanovljujui da se u pjesmi prepliu udne jezike osobine ...ali i glagolski oblik izgubil sam te, prosim tebe, osobine bliske kajkavtini. Pored toga, u prilog tvrdnji da se radi o tipinoj kajkavskoj osobini jo bi prije mogla upuivati injenica da je autor zabiljeio oblik obden, u kojem je dolo do vokalizacije mehkog poluglasa u e, kako je glasila promjena u irem kajkavskom narjeju. Meutim problem ovoga tumaenja nije u tome to su u pjesmi primijeeni kajkavski elementi, to bi donekle uistinu moglo biti neobino i bez presedana u alhamijado stvaralatvu. Problem je to je prepisiva ovaj oblik kako je ve ranije kazano zabiljeio fethom, kao to je to uinio i u primjeru rijei svagde. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde, onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama, gdje se u drugom
8 O ovome fenomenu neto vie bit e kazano u okviru problema netipinih jezikih konstrukcija tipa izilo dua i sl.

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

257

primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata, kako je opet svojstveno irem kajkavskom narjeju. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam, prosim tebe mogle bi ui u repertoar kajkavskih obiljeja, kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u rijei pesma. U protivnom, navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski, od kojih prvi moe biti zapadnotokavski oblik, u kojem nije dolo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil, a konstrukcija prosim tebe moe biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima znaenje glagola moliti, kako je zabiljeeno u treem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden, obno molim tebe. Isto tako, kajkavska bi upotreba leksema obno trebala glasiti obno, a u pjesmi je ona tokavska: obno. Osim toga, da je u pitanju kajkavska osobina, moglo bi se pretpostaviti da e uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitikoga glagola biti: jesam kao sem (oekivano bi bilo: izgubil sem). No, u pjesmi je zabiljeen enklitiki oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a, kako odgovara stanju u tokavskim govorima (sam).9 Na osnovu datih zapaanja, evidencija kajkavskih osobina, uza sve spomenute probleme, svela bi se na sljedee primjere: svagde, prosim tebe, izgubil, obden, pesma. Ako bi bilo prihvatljivo itanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) fetha iznad d ita kao e (kako je inae uobiajeno u naim arebikim tekstovima), onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala tokavske i kajkavske osobine. Meutim u takvom zakljuku treba biti vrlo oprezan, posebno stoga to je kljuna rije koja direktno upuuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. Ovako, ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba itati kao obden ili kao obdan. Zbog izraenih sumnji i nesigurnosti, tumaenje jezikih osobina pjesme moe se pratiti i na drugi nain: preko knjievnojezike koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novotokavtine: zapadne i istone. Ovaj metodoloki model ne naruava lingvistiki utemeljen koncept, poto bi on isto tako mogao ukljuivati knjievnojeziku koine koja integrira tokavske i kajkavske osobine.
9 Ova injenica ne mora ii u prilog injenici da oblik izgubil nije kajkavski zbog toga to je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-tokavskih osobina, kako potvruju primjeri iz Latinskotalijansko-njemako-dalamtinsko-maarskog rjenika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrania iz 1595. godine, koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati trkisi. Inae, Vrani pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaa srednjojunoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven etirima standardnim jezicima.

258

Alen Kalajdija

Dakle, knjievnojezika koine u pjesmi moe se posmatrati sa dva stanovita: 1. knjievna koine koja integrira kajkavsko-tokavske osobine i 2. knjievna koine koja integrira zapadnotokavske i istonotokavske osobine. Budui da je ve neto kazano o kajkavskim osobinama pjesme, ukoliko se one kao takve prihvaaju, treba obratiti panju na mogunost prisustva razliitih tokavskih osobina, zapadnog i istonog tipa. Pjesma, generalno, posjeduje ope tokavske osobine: u fonetici (inventar fonema), prozodiji (raspodjela klitika), flektivnoj morfologiji (tvorba, znaenje i upotreba gramatikih nastavaka), morfonologiji, sintaksi (istina, zbog poetiko-metrikih razloga sintaksa je u pojedinim sluajevima izloena odreenim devijacijama, to se moe kazati i za oblike), leksici (koja je u cijelosti slavenska i tokavska, izuzev jednog orijentalnog antroponima Mehmed) i glagola prositi u znaenju moliti, koji bi mogao upuivati na kajkavsko ili zapadnotokavsko porijeklo, ili se upotreba datoga glagola moe tumaiti znaenjem zaprositi, to bi moglo biti i uope tokavske i srednjojunoslavenske provenijencije. Kao ope tokavske osobine uoavaju se oblici kao to su, npr.: oi; obno; enklitika glagola jesam: sam; oblici glagola htjeti; oblik imperativa: daj; oblici linih i prisvojnih zamjenica i dr. Meu opetokavskim treba shvatiti i esticu m, koja dolazi uz prilog dokle. Ovo m najvjerovatnije je nastalo od partikule n, koja se pojavljuje kao opetokavska estica.10 U pjesmi se, meutim, uoavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifini oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipinih zapadnotokavskih osobina. U tom sluaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata, koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista, svit, cvit i ivit. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma, koje je ipak teko tumaiti tokavskim, osim ako nije u pitanju trag istonotokavskih ekavskih govornih zona, za to nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. One kao takve nisu problematine, nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istonotokavskog tipa. Od zapadnotokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil, kako je ve kazano u vezi sa ovim oblikom, koji ne mora biti tipino kajkavski. Zapadnotokavski je upotrijebljen glagol ljubiti, koji se u pjesmi
10 Ovdje bi se ovo m eventualno moglo itati i kao enklitika mu, poto u rukopisu ima neitko zabiljeen znak iznad grafema mim, a koji bi mogao upuivati na dammu, iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogunosti. Oblik svagde prihvata se ako se ita i prihvata oblik obden. Ako se odlui za drugaije itanje, tj., ako je obdan, onda je svagda. Dakle, ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan.

11

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

259

biljei kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. Oblik upitne zamjenice za neivo u pjesmi je zapadnotokavske provenijencije: to, za razliku od istono-/ junotokavskog ta, koje znai neivo i opeupitno. U pjesmi ova zamjenica ima opeupitno znaenje i funkciju veznika: (Od alosti ne znam to inim). Tipinija osobina istonotokavske provenijencije jeste upotreba leksema jot (< jote), koja bi u zapadnotokavskoj oblasti glasila jo < joe (up. HER, 2004, 367, knj. 4). Takoer, istonotokavska (junotokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata i , koji su u pjesmi jasno razgranieni. Prema tome, ova pjesma predstavlja tipian primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio razliite jeziki markirane jedinice koje pripadaju razliitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u odreenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski, pa ak i po narjejima. Osnovno znaenje sadraja teksta pjesme Primjer umjetnikog literarnog stvaralatva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi, zahvaljujui upravo pjesnikovom sposobnou da pokrije, odnosno da pojedina znaenja leksema prenese na neke druge lekseme. Tako, primjer semantike glagola prositi ovdje je od posebne vanosti, poto ona omoguuje specifino tumaenje cjelokupne pjesme. Glagol prositi kao specifian kajkavski leksem ukljuuje znaenje glagola moliti. Meutim ovaj glagol, pored njegova drugog znaenja znaenja traenja pomoi, milostinje i sl., ima i znaenje predlaganja braka, i to, kako je uobiajeno, ponuda braka upuena djevojci od strane mukarca, momka. U pjesmi se ovaj glagol moe tumaiti na sva tri naina: 1. znaenjem traenja milosti, 2 znaenjem glagola moliti i 3. znaenjem predlaganja braka zaprositi. Prvo je znaenje najire, ali kao takvo ne moe biti kajkavski specificirano. Drugo je znaenje sa kajkavskom prepozicijom, ali ne mora biti apsolutno tano i neopozivo. Posrijedi bi, izgleda, moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje znaenje znaenje ponude braka. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumaenju. Pjesma posjeduje ponavljajui stih: Daj mi se da obveselim/poveselim, gdje bi se upravo glagol dati se trebao vezati za glagol udati se, budui da je ovaj oblik u vezi sa glagolom dati se (u +
12 Ovaj bi se oblik mogao, pak, tumaiti i kao akavski relikt, to bi moglo dodatno usloiti problem jezikog izraza pjesme. Meutim kako nema drugih jezikih osobina koje bi mogle ii u prilog akavskom adstratu izuzimajui pri tome ikavsku zamjena jata miljenja sam da se radi o zapadnotokavskoj prevenijenciji ovoga oblika.

260

Alen Kalajdija

dati se), pa spomenuti stih refren znai: udaj se za mene pa da se razveselim, da postanem, budem veseo. Jo jedna leksema ide u prilog ovome miljenju: nevista, leksema ije je prvo znaenje ona koja se udaje (up. HER, 2004, knjiga 7, 20). Prema tome, cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka, to se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni nee dugo ivjeti i da mu je elja grliti je, poto u patrijarhalnom drutvu seksualni osjeaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. Posljednja strofa u pjesmi, naizgled nedoreena, mogla bi se protumaiti i kao dijalog meu mladima: Gizdava si - on veli - u znaenju lijepo si sreena, dotjerana, uljepana, ukraena, nakiena (za svadbu), a ona njemu odgovara: gizdav budi i ti se dotjeraj, sredi, nakiti (za svadbu) te ona dodaje to u istom, / zdrav mi budi - ta sada mogu, udajem se za tebe sa optativnim: zdrav mi (i iv) bio. Hronologija, lokalizacija i autorstvo Meu prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom istie se pitanje hronologije, odnosno pokuaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. Relevantni istraivai alhamijado knjievnosti (Bali, 1973, 130; Nametak, 1981, 8, 59; Hukovi, 1997, 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza, na osnovu ijega su podatka saglasni, s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588./1589. godine. U sluaju da Kraelitz nije tano datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja, budui da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidretskoj godini na jednoj stranici medmue u kojoj je zabiljeena i ova pjesma, u historiografskom smislu relevantno je poznavanje odreenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokuao precizirati ne samo iri historijski okvir (to je, izmeu ostalog, naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme), nego i pokuao ustanoviti godinu njezina nastanka. Sa stanovita prouavanja historije bosanske alhamijado knjievnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medmue, koji se smjeta u posljednji kvartal XVI st. Prema tome, ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado knjievnosti. Sljedea zanimljivost u vezi sa pjesmom tie se njene ubikacije, odnosno utvrivanja mjesta njezina nastanka. Opet je relevantni nauni izvor Friedrich von Kraelitz, koji, meutim, pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja, kako su to uinili neki nai istraivai i historiografi alhamijado knjievnosti. Meu njima je i Smail Bali (1973, 130), koji je, analizirajui

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

261

ovaj problem i, kako pokazuju podaci, prvi u bosnistici pokuao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa jo preciznijim pokuajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao jo Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). Meutim problem Balieve lokalizacije pjesme tie se injenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac, odnosno zapisiva pjesme iz Erdelja, kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medmue u kojoj se nalazi ova pjesma. Jedina injenica koja bi mogla upuivati na porijeklo Balieva zakljuka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi miljenja dvaju maarskih znanstvenika Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija, od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao odreenome Mehmedu, spomenutom u pjesmi Hirvat(i) trkisi, dok je drugi, smatrajui tanim Gevayevo miljenje, autora pjesme (i medmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. Iz datih podataka proizlazi zakljuak da je Bali nastanak pjesme (i zbirke uope) locirao u Erdelj, nazvavi autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. Pogleda li se sa odreene vremenske distance, Bali je kako to barem potvruje bosnistika praksa uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) trkisi, vjerovatno u pokuaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. Meutim upitan je pokuaj utvrivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju, usljed ega je dolo do nacionalno-romantike mistifikacije i politike naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabiljeene u njoj, meu kojima je zabiljeeno i nekoliko maarskih i njemakih pjesama.13 injenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono to je Bali (1973, 130) precizirao kao prostor Siebenburga, kako se on naziva na njemakom jeziku, odnosno Sedmograa, kako glasi njegov naziv u naem prijevodu. Dananji prostor Erdelja obuhvaa dio rumunske dravne teritorije, poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija, 1959, 446). Uvidom u historijske karte (npr. Ihsanolu, 2004) vidljivo je da je nekadanji Erdelj, a posebno onaj krajem XVI st. predstavljao prostor na tromei izmeu Vlake, Maarske i Rumunije. Osim toga, ova oblast, pored toga to je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kranskoga uenja, nikada nije bila dio Osmanskog carstva, ve je bila manje-vie
13 Ova injenica potvruje, s druge strane, rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima, kakvi su u datom sluaju jo njemaki i maarski, pored pojave zabiljeene i u drugim dijelovima srednje i jugoistone Evrope Grke, Albanije, Poljske, Bjelorusije (up. Nametak, 1981, 8), ne naglaavajui u ovom sluaju meu evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku.

262

Alen Kalajdija

nezavisna ili u vazalnom poloaju od Osmanlija ili Maara (Ihsanolu, 2004, 43-44). Dodaju li se tome injenice da se u pjesmi prema nekim pokazateljima upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom, jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne injenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. to se tie samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom, u ovom sluaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja, mada je neobian razlog zato je autor tako naziva, budui da nema bitnije veze izmeu hrvatskog i erdeljskog prostora. To bi moglo znaiti da pjesma nije nastala u Erdelju. S druge strane, neki jeziki elementi upuuju upravo na tipino hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipine hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. Pored toga, ukoliko se radi o prepisivau pjesme koji je neslavenskog porijekla, mogue je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik, bez obzira na druge mogunosti imenovanja jezika u tome periodu. Takoer, ono to bi eventualno moglo ii u prilog injenici da je pjesma na neki nain bliska Maarskoj, tj. da je nastala na maarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Maar14 kako su to tvrdili Gevay i Toldy jeste injenica da je stara, povijesna Hrvatska, predstavljala ui geografski, pa moe se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-politikim centrom toga prostora, koji je ve dui vremenski period bio podreen i kao takav poznat Maarima. Autorstvo pjesme, prema Balievu tumaenju zasnovanom na opreci miljenju spomenutim maarskim znanstvenicima, a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi, pripisano je nekome Mehmedu. U nauci jo uvijek nije poznato da li je pisac, odnosno zapisiva pjesme istovremeno bio i njezin autor, ili se naprosto radi o sluaju zabiljeke neije, ve postojee pjesme u medmui. Postoje dvije mogunosti u vezi s time. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed, koji ju zapisuje, i druga, da je zapisiva ili prepisiva pjesme neka druga osoba, koja bi mogla biti nejunoslavenskoga porijekla. Ve je Friedrich von Kraelitz (1911, 615) pretpostavio da pisac medmue nije Turin, ve da je porijeklom iz maarskog ili hrvatskog prostora, dajui taj zakljuak na osnovu diktusa, tj. vlastitog stila i naina pisanju u vlastitom rukopisu, zabiljeenog u zbirci. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim
14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ui i morfo-sintaksiki oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim, dok s druge strane, neki drugi oblici upravo potvruju specikum bosanskog jezikog koine pretenog tokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije.

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

263

pristupom, diktus bi u bosnistikim istraivanjima rukopisnog naslijea koje pripada korpusu predstandardnih idioma, mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom prouavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj irilici, oslanjajui se u tom sluaju i na odreene kodikoloke zakonomjernosti. To bi se posebno trebalo izvriti u poprilino bogatom rukopisnom arebikom naslijeu, pa tako i u prouavanju ove pjesme). Uvaavajui Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca, odnosno zapisivaa, jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja, kako je to uradio Smail Bali (1973, 130). Osim toga, Erdeljac, kako je kod nas u literaturi navedeno, treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu, sve dok se tano ne ustanovi da li je pisac ili prepisiva Erdeljac, Sedmograanin, Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograaninom ili Mehmedom Transilvancem), zato to je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Maar, Nijemac ili (uvjetno kazano) etniki Rumun, odnosno Vlah. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bonjakih vojnih odreda na maarsko podruje. Oni su, inae, bili angairani u brojnim pograninim vojnim akcijama na strani Osmanlija, koji na ire podruje dananje Maarske, Vlake, Slavonije, Like, Dalmacije dolaze nakon 1580. godine (up. Sueska, 1998, 130-131), nakon to Bosna, odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logistiko podruje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru, kao i pokuaju ouvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. Prema tome, pjesma je (i zbirka uope) najvjerovatnije nastala na dananjem maarskom prostoru (kako je to ve bio naglasio i Kraelitz!), koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske drave ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana, sa budimsko-kanjikom oblau, gdje je bio angairan nemali broj bonjakoga vojnog korpusa, prelazei u prekosavski teritorij kako to potvruju historiografski podaci (up., npr., Sueska, 1998; Imamovi, 1996 i dr., te, npr., pogibija jednog od najznaajnijh vojno-politikih i vjerskih bonjakih predstavnika iz XVI i XVII st. Dervi-pae Bajezidagia) i knjievnojeziki dokumenti koji svjedoe o prisustvu bonjakog politikovojnog elementa na prostoru dananje Maarske (up., npr., ep enidba Smailagi Meha Avde Meedovia). Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiu se vie pojedinosti: injenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno itak; injenica da se autora ili prepisivaa pjesme pokualo locirati u Erdelju; injenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema oitije veze sa

264

Alen Kalajdija

mjestom nastanka i autorom; injenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku; injenica da je pjesma pisana u poprilinoj mjeri konzistentnim pravopisom; injenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezike konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni; injenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfolokim oblicima. S tim u vezi vrijedi zapaziti jo nekoliko fakata koji se tiu dosadanjeg istraivanja i analize ove pjesme. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadre minimalan broj historiografskih podataka, do danas su meu najznaajnijim istraivaima bili Smail Bali (1973), Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Hukovi (1987; 1997). Muhamed Hukovi (1997, 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi, dok je Bali (1973, 130) ustanovio da je pisac ...neki Maar njemakog porijekla, koji je bio preao na islam. Bali ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zakljuka, ali se iz nastavka njegova tumaenja moe razumjeti da je do njega doao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a, to je protumaio oitim utjecajem maarske fonetike. Ono to u ovome tumaenju ima osnova jeste najprije injenica da je mogue da prepisiva nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) trkisi, tj. Hrvatska turija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije preao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budui da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medmui, za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisiva nije Turin. U prilog mogunosti neslavenskog porijekla prepisivaa moglo bi upuivati to to autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne biljei kongruenciju: [ovo svit; izilo dua] te pie morfoloki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. lice mnoine: [niemo], te da je njezin openiti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) trkisi. Zakljuak Na osnovu sprovedene lingvistiko-filoloke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) trkisi (Hrvatska turija) mogu se izvesti odreeni zakljuci.

15

U datome sluaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se slui nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim, bez obzira na njegovo etniko porijeklo.

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

265

1. Pjesma je nesumnjivo najstariji sauvani tekst bosanske alhamijado knjievnosti, za to je uoeno da je zapisana u posljednjoj etvrtini XVI st.; pokuaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zakljuka da se biljeenje pjesme odnosi na 997. godinu po Hidri, to odgovara 1588./1589. godini. 2. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifinih jezikih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije razliitih narjeja kajkavskog i tokavskog, odnosno kao posljedica knjievnojezike koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj razliitih dijalekatskih tokavskih osobina zapadne i june provenijencije; u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvruju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifine lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji e odgovarati jezikim potrebama na irem srednjojunoslavenskom prostoru. 3. Na osnovu analize sadraja pojedinih leksema zakljueno je da se osnovno znaenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i pronja djevojke. 4. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja, od kojih je najznaajnije pitanje smjetanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronaena, u Erdelj. U radu je apostrofirana problematinost takvog stava, te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba traiti na prostoru dananjeg maarskog prostora, koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva na to je jo prvi skrenuo panju Friedrich von Kraelitz. 5. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac takoer je upitan, kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke, tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke, pa i same pjesme. Jednostavno kazano, autor je pjesme nepoznat, ali mu je poznato ime Mehmed, ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisiva pjesme, ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. Pored toga, ovaj problem dodatno se uslonjava ako se prihvati miljenje da je u pitanju zabiljeena pjesma koja je otpjevana u odreenoj prilici, usljed ega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivaa ove pjesme i cjelokupne medmue u kojoj je pjesma sauvana.

266

Alen Kalajdija

PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat trkisi Ah nevista dua moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izilo dua Daj mi se da poveselim Kad te vidi oi moje Veseli se sire moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako nou bit Nikamo dugo mi iv bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me, prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sire ja tebe ljubim Hok li bit, jot da te girlim Od alost ne znam to inim Daj mi se da poveselim Gizdava si, gizdav budi, to ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim

(Transkripcija Friedricha von Kraelitza, 1911, 613614)

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

267

Hirvat trkisi (Hrvatska turija) Ah nevista dua moja Dajmise da obveselim Doklem ne izilo dua Dajmise da poveselim Kad te vidi, oi moje, Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Niemo dugomi ivibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obno molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Holi bit jot da te girlim Od alosti neznam to inim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi to u istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim

(Doslovna transliteracija: A. K.)

268

Alen Kalajdija

Hirvat trkisi (Hrvatska turija) Ah nevista, dua moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izilo dua Daj mi se da poveselim Kad te vidi, oi moje, Veseli se sirce moje Ja sam tvoje, ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Niemo dugo mi ivi bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me, prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obno molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Ho li bit jot da te girlim Od alosti ne znam to inim Daj mi se da poveselim Gizdava si, gizdav budi to u istom, zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim

(Djelimino prilagoena transliteracija: A. K.)

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

269

BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak, Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado knjievnost, Svjetlost, Sarajevo (faksimil rukopisa 6. str.) Kraelitz, von Friedrich (1911): Kleine Mitteilungen, Archiv fr slavische Philologie, band XXXII, Berlin Literatura: 1. Bali, Smail (1973), Kultura Bonjaka - Muslimanska komponeneta, Wien 2. ini, Slavoljub; Teodosijevi, Mirjana; Tanaskovi, Darko (1997): Trkce-sirpca szlk, Ataturk kltr, Dil ve Tarih Yksek Krm, Trk Dil Krm, Ankara 3. HER (2004) Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi liber, Zagreb 4. Hukovi, Muhamed (1986): Alhamijado knjievnost i njeni stvaraoci, Biblioteka Kulturno naslijee Bosne i Hecegovine, Svjetlost, Sarajevo 5. Hukovi, Muhamed (1997): Zbornik alhamijado knjievnosti, Bonjaka knjievnost u 100 knjiga, knj. 11, Preporod, Sarajevo 6. Ihsanolu, Ekmeludin (2004): Historija Osmanske drave i civilizacije, Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Imamovi, Mustafa (1996): Historija Bonjaka, Preporod, Sarajevo 8. Kemura, Sejfudin orovi, Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII., XVIII. und XIX. Jahrhundert, Zur Kunde der Balkanhalbinsel, II, Quellen und Forschungen, Sarajevo 9. Kraelitz, von Friedrich (1911): Kleine Mitteilungen, Archiv fr slavische Philologie, band XXXII, Berlin 10. Kuna, Herta (1971): Jezik bosanske knjievnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti knjievnikog manira, Zbornik za filologiju, knj. XIV/1, Novi Sad

270

Alen Kalajdija

11.

12.

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

20.

21.

Kuna, Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska knjievnost, Forum Bosna, 45/08, Sarajevo; urednici: Josip Raos, Jagoda Juri-Kapell i Elma Haimbegovi Kuna, Herta (1972): tokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezikoj teritoriji, Knjievni jezik 1-2, Sarajevo, 1972. Mala enciklopedija Prosveta. Opta enciklopedija (1959), Izdavako preduzee Prosveta, Beograd Meedovi, Avdo (2007): enidba Smailagi Meha, Almanah, Podgorica; prireiva: Zlatan olakovi Mogu, Milan (1993): Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, Globus, Zagreb Nametak, Abdurahman (1981), Hrestomatija alhamijado knjievnost, Svjetlost, Sarajevo Sueska, Avdo (1998): Historijski korijeni genocida, Bonjaci i islam, Visoki saudijski komitet, Sarajevo Tuna, Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski renik, Jasen Vrani, Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum; Reprint izdanje: (1992), Novi liber, Zagreb ivot, djelo i vrijeme Dervi-pae Bajezidagia (2005): Nauni skup u Mostaru 10. i 11. oktobra 2003; Bonjaka zajednica kulture Preporod, Mostar www.wikipedia.org - 24. 11. 2008.

Kljune rijei: alhamijado pjesma, koine, predstandardni idiom, Erdelj, diktus, imenovanje, datacija i lokalizacija pjesme

Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi...

271

Summary The elements of literarylinguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms, as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. Apart from that, in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place, time and origination of the name of poem and to that paleographic, philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

Munir Muji

METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI


Poslije Jakobsonove teorije o dvije kljune osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske, pri emu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji,1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasinim retorikama, i openito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika, konstitutivnim elementom jezika, koji se ne moe zaobii. No, pogledamo li u povijest metonimije, vidjet emo da se ona ni izbliza ne moe smatrati dostojnim takmacem metafori. Slinost je cijelo vrijeme drala u sjeni susjednost, metafora je privlaila daleko vie panje nego metonimija. Na kraju, to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-maz al-mursal. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela to prethode alQazwnjevu (u. 1338) djelu Talh al-Mift. Da ne bude zabune, metonimija je bila uoena, odnosi koji je karakteriziraju su analizirani, ali u okviru razmatranja karaktera tropa uope, to e rei da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. Smatra se da je Ab Ubayda (u. 824.) prvi meu arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike to odgovaraju metonimiji. No, ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. Ne moemo ak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiu tropa openito. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kurana a koji kada su koristili termin al-maz nisu mislili na metaforiko znaenje, odnosno trop, ve na tumaenje rijei (al-tafsr). Tako, primjerice, kada tumai ajet: I nebo [kiu] smo im u obilju slali, on kae: Rije nebo na ovom mjestu znai kia. Kae se: Jo uvijek smo na nebu, u znaenju: Jo uvijek pada kia, ili: Jo uvijek gazamo po nebu, u znaenju: Jo uvijek gazamo po pokisloj zemlji...2
1 Vidi: Roman Jakobson, Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd, 1966., str. 195-215. i: Roman Jakobson, O lingvistikoj tipologiji afazinih oboljenja, u: ur. Leon Kojen, Metafora gure i znaenja, Beograd, Prosveta, 1986., str. 211-235. Ab Ubayda, Maz al-Quran, al-Qhira, Maktaba al-Han, s.a., tom 1., str. 186.

274

Munir Muji

Metonimijske relacije ak su opisivane kao metafora, koja je pritom posmatrana kao supstitucija. Ibn Qutayba (u. 889) tumaio je kako Arapi pozajmljuju odreenu rije i uoptrebljavaju je na mjestu druge rijei zbog bliskosti koja postoji meu tim rijeima ili zbog toga to jedna od njih oznaava uzrok, a druga posljedicu. Tako za kiu kau nebo, jer kia pada sa neba, a za bilje kau vlaga, jer ono pomou vlage raste, ili za nekoga kau: On nema sala, mislei pritom kazati: On nema snage.3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaivjelo u arapskoj stilistici. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori, to je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu razliitost koja postoji izmeu metafore i metonimije bilo nuno. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. Tropoloki karakter metonimije, kao i metafore, podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog znaenja. Relacija koja vlada izmeu prenesenog i doslovnog u metonimiji moe imati razliit karakter, uvjet je da se ne radi o slinosti, i to je kljuna razlika izmeu metafore i metonimije. Neki autori nabrojali su ak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. Na ovome mjestu bit e dovoljno da spomenemo odreeni broj njih: 1. uzrok posljedica (al-sababiyya) Umjesto rijei koja u doslovnom smislu oznaava rezultat, odnosno posljedicu neke radnje moe se upotrijebiti rije koja oznaava uzrok te radnje:

.
Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne, Ubrajam se u jednu od njih, a ja ih izbrojati ne mogu.4 Metonimijski je upotrijebljena rije ruke koja oznaava blagodati, jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati; 2. posljedica uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto rijei koja oznaava uzrok upotrijebi se rije koja oznaava posljedicu:
3 4 Ibn Qutayba, Tawl mukil al-Quran, al-Qhira, Dr al-Turt, 1973., str. 302. Al-Mutanabb, cit. po: Teuk Mufti, Klasina arapska stilistika, Sarajevo, El- Kalem, 1995., str. 96.

Metonimija u arapskoj stilistici

275

.
Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor.5 Rije zatvor upotrijebljena je metonimijski u znaenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok, jer se odlazak u zatvor deava kao posljedica injenja nekoga prijestupa; 3. dio cjelina (al-uziyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u znaenju cjeline:

.
On ima dvadeset proljea [tj. godina]. Rije proljee upotrijebljena je u prenesenom znaenju, a znai godina.

.
Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. pijuna]. Rije oko metaforiki je upotrijebljena u znaenju pijun. - oslobaanje vrata [tj. oslobaanje roba]6; 4. cjelina dio (al-kulliyya) Rije koja oznaava cjelinu moe biti upotrijebljena tako da u metaforikom smislu oznaava samo odreeni dio koji pripada toj cjelini:

.
Pio sam vodu Tigrisa [tj. Pio sam vode iz Tigrisa].7 Rije voda ne oznaava svu vodu iz Tigrisa ve dio koji je neko popio; 5. ono to je bilo ono to je uslijedilo poslije (al-mawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto rijei koja oznaava sadanje stanje neke stvari upotrijebi rije koja oznaava stanje te stvari u prolosti:

.
Zimi oblaimo vunu a ljeti pamuk.8
5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein, Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis, London, Routledge, 2006., str. 226. Muammad Muaf Haddra, Ilm al-bayn, Bayrt, Dr al-ulm al-arabiyya, 1989., str. 60. Abdul-Raof, op. cit., str. 227. Isto, str. 229.

276

Munir Muji

Rijei vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za oznaavnje odjee od vune i pamuka; 6. ono to e biti ono to je bilo (al-mustaqbaliyya) Rije koja oznaava budue stanje neke stvari moe se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto rijei koja oznaava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju:

.
Usnio sam kako cijedim vino.9 Rije vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za rije groe. Vino se, poznato je, ne cijedi, ve se cijedi groe da bi se od njega napravilo vino; 7. mjesto ono to se u njemu nalazi (al-maalliyya) esta upotreba metonimije ogleda se u tome da se rije to oznaava mjesto upotrijebi kao zamjena za rije koja oznaava ono to se nalazi u tome mjestu:

.
Sud je osudio zloinca na doivotnu robiju.

.
Popij au ili dvije i odmah e ugasiti e;10 8. sredstvo rezultat (al-liyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto rijei koja u doslovnom smislu oznaava neku radnju upotrijebi rije koja oznaava sredstvo kojim se ta radnja vri:

.
I uini da potonji po istini spominju me. 11 Umjesto rijei spomen upotrijebljena je rije jezik koja oznaava sredstvo spominjanja. Termin za oznaavanje metonimije koji se poslije al-Qazwnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-maz al-mursal (dosl. odrijeeni trop, razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju slinosti iz9 10 11 12 Kuran: 12: 36. Mufti, op. cit., str. 97. Kuran: 26: 84. Al-Qazwn, al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr al-Arab, Bejrut, 2000. str. 209.

Metonimija u arapskoj stilistici

277

meu metaforikog i doslovnog znaenja, kakva vlada u metafori, ve je razaslata prema razliitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. Eliminiranje relacije slinosti izmeu doslovnog i gurativnog znaenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva poivaju na stvarnoj, odnosno logikoj povezanosti meu pojmovima. Ta injenica eksplicitnije je naglaena kod latinskih autora. Tako Ciceron za metonimiju, za koju upotrebljava termin denominatio, kae da se sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom rijeju ije aktualno znaenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim znaenjem, i to u partikularnom smislu, a ne da stoje u poredbenom odnosu.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta izmeu pojmova koje objedinjuje metonimija, klasini arapski autori opaaju asocijativnost (al-mulbasa). Tako emo nai da al-Qazwn metonimiju denira na sljedei nain:

.
Metonimija se ogleda u tome da veza izmeu znaenja u kojem je rije upotrijebljena i njenog konvencionalnog znaenja poiva na asocijativnosti, a ne na slinosti.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti, ve kao semantiko preruavanje ,kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulbasa. Praktino bi to izgledalo ovako: rije groe uzela je ruho rijei vino, te je reeno: cijedim vino, umjesto cijedim groe. Noviji arapski autori, kada govore o odnosu izmeu doslovnog i prenesenog znaenja u metonimiji, pored spomenutog termina al-mulbasa koriste i termin al-muwara (susjednost, kontigvitet). Kontekstualna veza koja pomae pri razumijevanju metonimije, za razliku od one to usmjerava razumijevanje metafore, po svome je karakteru restriktivna (al-qarna al-mnia), ona zapreava put doslovnom znaenju. Uglavnom je rije o bliskom, ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje znaenja. To je generalna karakteristika tropa, tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-alqa) izmeu doslovnog i prenesenog znaenja rijei. U metafori je to, kako smo ve kazali, slinost a u metonimiji neka od brojnih moguih stvarnih relacija. Objedinjujui termin koji se
13 14 Heinrich Lausberg, Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study, Leiden, Brill, 1998., str. 256-257. al-Hab al-Qazwn, Al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr al-Arab, 2000., str. 209.

278

Munir Muji

koristi za sve relacije jeste korigirajua relacija (al-alqa al-muaia). Od korigirajue relacije koja prati metonimiju oekuje se prije svega da odvrati od traganja za slinou izmeu metonimijski upotrijebljene rijei i onoga na ta se ta rije odnosi. Na taj nain metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. Al-Qazwn doputa da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski, eksplicirani kontekst koji e ukazivati da se radi o prenesenom znaenju, to je i razumljivo jer je tropoloki karakter metonimije mnogo uoljiviji nego tropoloki karakter metafore, budui da poiva na stvarnom odnosu. Nije bez razloga to to se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15, u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne rijei drugom. U sluaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst, upotrijebljena metonimija mora sadravati signal (al- ira) koji upuuje na pojam nadreen metonimijski upotrijebljenoj rijei (mawl lah)16, pri emu treba imati na umu da taj nadreeni pojam po pravilu nije ekspliciran. Odnos nadreeni pojam - metonimijski upotrijebljena rije nije nita drugo nego pokuaj da se, kazano terminima savremene jezike znanosti, metonimija prikae kao sintagmatska konstrukcija, ustvari kombinacija tipa upravna rije modikator, pri emu je upravna rije neeksplicirana.17 Semantiki signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u eljenom pravcu obino je neka rije koja se nalazi u neposrednom kontekstu. Predstavit emo ovo sljedeim primjerom:

. - Zimi oblaimo vunu. . - Popij au ili dvije


neeksplicirana upravna rije eksplicirani modifikator eksplicirani, bliski kontekst ono to se od vune pravi vuna oblaiti ono to se nalazi u ai aa ili dvije piti

15

16 17

Gledano iz logikosemantike perspektive, nije temeljni trop metafora, nego metonimija... ( Josip Uarevi, Tropi i jezik, u:, Tropi i gure, ur. iva Beni i Dunja Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb, 1995., str. 108.) al-Qazwn, al-, str. 209. Termin al-mawl teko da emo sresti izvan ovoga konteksta. Ovakav pristup u tumaenju metonimije moemo nai u: Beatrice Warren, An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory, www. Metaphoric.de/07/warren.pdf

Metonimija u arapskoj stilistici

279

Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. Ne postoji ni termin koji oznaava sinegohu, ali kada se govori o metonimiji uoavaju se odnosi koji su karakteristini za sinegdohu: upotreba rijei koja oznaava dio u znaenju cjeline i obrnuto.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19, to je vrlo dobro odabran termin, ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za ta se upotrebljava. Naime, odnose cjelina - dio i dio - cjelina, kada se tiu metonimije, odnosno sinegdohe, ne moemo uzimati samo kao odnose koji poivaju iskljuivo na kategoriji kvantitativnosti. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio - cjelina i cjelina - dio onda bi to praktino znailo da svaki dio nekoga entiteta moe u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. Ako uzmemo za primjer reenicu: Neprijatelj je poslao svog pijuna, u kojoj je u prenesenom smislu rije oko upotrijebljena u znaenju pijun, onda bi to znailo da je bilo mogue upotrijebiti i bilo koju drugu rije koja znai neki organ, te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. Jasno je da neto takvo ne bi bilo uope smisleno, a kamoli gurativno. Prilikom upotrebe dijela u znaenju cjeline rije koja oznaava neki dio mora dodatno specicirati znaenje rijei koja znai cjelinu.20 Kada se za osmatraa u izvidnici upotrijebi rije oko, ona dodatno specicira znaenje rijei osmatra, jer se osmatra prilikom uhoenja slui okom, koje u tome ni jedan organ ne moe zamijeniti, niti neko moe biti u izvidnici ako nema oi, tako da se oko pojavljuje kao da je rije o samoj osobi.21 Ovo objanjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji oznaava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline, koji se opet namee zahvaljujui prirodno-logikim odnosima. Grupa iz Lijea, koja je kao polazite koristila semantiko razlaganje rijei kao princip na kojem poiva odnos izmeu dijela i cjeline, nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. Pod esencijalnim semovima
18 Mufti, kada nabraja odnose izmeu osnovnog i prenesenog znaenja rijei vezano za metonimiju, napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto, te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. (Vidi: Mufti, op. cit., str. 96. i 97.) Heinrich Lausberg, op. cit, str. 260. Saad al-Dn al-Taftzn, Muhtaar al-Saad, Bayrt, al-Maktaba al-ariyya, 2003., str. 330. Vidi: z Yamt, Ilm aslb al-bayn, Bayrt, Dr al-Ala, 1983., str. 222.

19 20 21

280

Munir Muji

podrazumijevaju se oni semovi koji su nezaobilazni u diskursu i ije bi potiskivanje inilo diskurs nemoguim. Da bi razumljivost poruke bila odriva, moraju biti odrivi esencijalni semovi.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje, a aktualiziranje esencijalnog sema bez, kojega znaenje ne bi bilo odrivo, odvija se posredstvom konteksta. Da se primjetiti kako dodatno speciciranje koje je karakteristino za relaciju dio-cjelina (al-alqa al-uziyya) nije karakteristino i za relaciju cjelina-dio (al-alqa al-kulliyya). Ova injenica primijeena je u arapskoj stilistici, ali je evidentirana samo na nain da se o dodatnom speciciranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. Upravo na ovu injenicu skreu panju Traugott i Dasher, kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantike promjene u jeziku. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u znaenju cjeline karakteristina kao vrsta semantike promjene po tome to se esto moe naii na to da rije koja oznaava dio oznaava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada, dok obrnut sluaj ne vrijedi. To znai da sinegdoha nosi sa sobom odreenu vrstu unidirekcionalnosti karakteristinih obiljeja u relaciji dio-cjelina: dio , po deniciji, sadri odreenu ideju cjeline ali cjelina ne ukljuuje predstavu o dijelu.23 Metonimija metonimije (al-maz an al-maz) U arapskoj stilistici moe se naii na jedno prilino nezapaeno mjesto vezano za tumaenje metonimije, a koje je veoma korisno za tumaenje karaktera metonimije. Kaemo da je rije o nezapaenom mjestu, odnosno pitanju, jer su rijetki autori koji se njime bave, vjerovatno zbog toga to su ga smatrali nedovoljno bitnim. Konano, rije je tumaenju po kojem metonimija ponekada moe poivati ne samo na jednoj relaciji izmeu stvarnog i prenesenog znaenja ve na dvije ili eventualno, vie relacija koje ukljuuju isto toliko stvarnih i prenesenih znaenja. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedeem ajetu: i s neba vam opskrbu dariva.24 Metonimijski je upotrijebljena rije opskrba umjesto rijei kia. Ovo tumaenje obino e nam se initi dovoljnim. Meutim kada tumaimo bilo koji trop, to od nas zahti22 23 24 J. A Dubois, General Rhetoric, Baltimore, The Johns Hopkins University Press, 1981., str. 104.-103. Elisabeth Closs Traugott, Richard B. Dasher, Regularity in semantic Change, Cambridge, Cambridge University press, 2002., str. 29. Kuran, 40:13.

Metonimija u arapskoj stilistici

281

jeva da dosegnemo do doslovnog, odnosno stvarnog znaenja (al-aqqa) to nismo uinili kada kaemo da je umjesto kia upotrijebljeno opskrba, jer se pritom zaboravlja kako pojanjava Handw veza izmeu kie i opskrbe, tj. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomo kie. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno znaenje, ve na drugo preneseno znaenje, odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog znaenja. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali maz al-martib (stupnjevita metonimija).25 Mada je tumaenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto, pa, moda, motivirano i odreenim izvanlingvistikim razlozima, ono je naglasilo odreene vrlo vane osobine metonimije. Prije svega, jasnije na povrinu isplivava injenica da je metonimija teleoloki kontrolirani trop26, u pravom smislu rijei. Metonimijski upotrijebljena rije nije statini dogovoreni simbol ili kruti indeksiki znak. Ona je u stanju pokazati generiki karakter svoje prolosti (kia - usjevi - opskrba). Nadalje, metonimijske relacije nisu statine, kako se obino tumai prirodna veza izmeu pojmova koji tvore metonimiju. Te relacije nuno podrazumijevaju i dinaminost, a ona se vidi tek onda kada se krene u teleoloki motiviranu potragu za smislom metonimije. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita, odnosno metonimija metonimije. Metafora vs. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije, ma koje vrste da je, oteano je zbog injenice to je, s obzirom na teoretsko naslijee koje prati svaku od njih, metonimija u daleko nepovoljnijem poloaju. Ve smo kazali da je arapska tropologija zarana otila u smjeru suavanja. Meu tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. Ova jasna distinkcija izmeu dva glavna tropa odravana je zahvaljujui neupitnoj razlici izmeu slinosti i susjednosti - barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih denicija i rasprava koje moemo nai. Najee emo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici, a onda i o odnosu izmeu metafore i metonimije, naii na to da se kao skoro iskljuiva diferencijacija uzima to da li upotreba rijei u prenesenom znaenju poiva na slinosti ili na nekoj drugoj vezi. Pristanemo li bezuvjetno na to, najizvjesniji zakljuak do kojega
25 26 Vidi: Amad Handw, al-Maz al-mursal f Lisn al-Arab li Ibn al-Manr, an, al-Turk, 1994., str. 135-139. Vidi: Angus Fletcher, Allegory: The Theory of a Symbolic Mode, Ithaca and London, Cornell University Press, 1970., str. 85-87.

282

Munir Muji

moemo stii bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrina retorika postupka. Paljivijim itanjem, pak, moe se doi do veoma interesantnih zakljuaka. Prvo to pada u oi jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadrale status tropa s pravom na ime, pri emu su im neki tropi pridodati kao podvrste, a neki su svrstani u gure. Neemo pretjerati ako kaemo da ove injenice pokazuju kako su klasini arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom irem smislu, koji bi se okoristimo se novijim pojmovljem mogli opisati kao semantiki, psiholoki, kognitivni... Za utemeljenost ovoga stava svakako e biti bolje ako pokuamo na konkretniji nain proanalizirati odnos izmeu metafore i metonimije. Same denicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od kljunih razlika meu njima: metafora je mogua ako meu pojmovima vlada slinost (al-mubaha) a metonimija ako meu njima vlada asocijativna veza (almulbasa) i prirodna i logika povezanost (al- irib). Slinost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojanjavanja, odnosno razumijevanja, dok se prirodna i logika povezanost u metonimiji pronalazi - otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. Sljedee to se da primijetiti u vezi sa odnosom izmeu metafore i metonimije u arapskoj stilistici tie se samoga objanjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: denirana je posve kratko i jednostavno, teoretski diskurs o metonimiji vie je nego siromaan; s druge strane, metafora im je zadala priline glavobolje, tako da smo u prilici o metafori itati mnogo opirnija i intrigantnija teoretska razmatranja. Naravno, to nije jedino sluaj u arapskoj tradiciji. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. U polaznim denicijama metafore i metonimije mogu se, uglavnom, uoiti dva bitna distinktivna obiljeja. Poimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada izmeu prenesenog i doslovnog znaenja rijei: taj odnos (slinost) u metafori je posve invarijabilan, dok je u metonimiji rije o razliitim logikim i stvarnim odnosima. Na prvi pogled ini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u vie varijanti odnosa nego to je sluaj sa metaforom koja poznaje samo odnos slinosti izmeu dva pojma. U sutini je suprotno: slinost je takva vrsta odnosa iji modaliteti su invarijantni, dok su, za metonimiju karakteristini logini i prirodni odnosi, na kraju ipak svedivi na odreeni broj.

Metonimija u arapskoj stilistici

283

Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu slinosti mnogo kompliciranije predstaviti, jer metafora kroz slinost nastoji dovesti u vezu dva oznaena pojma pod jednim oznaiteljem, dok metonimija kroz prirodne i logike sadraje promjenom oznaitelja imenuje isti oznaeni. Moda i nije posve sluajno to to metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almaz al-mursal) sadri termin koji oznaava trop (al-maz), dok sa metaforom to nije sluaj jer samo se metonimija kako zakljuuje Ricoeur moe potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna rije na mjestu druge rijei; u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije... Metafora se, ustvari, razlikuje od metonimije po tome to igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora neemo nai da govorei o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja kljunu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbt al-ifa), niti aserciju (al-iddi ), kao mehanizme kojima su, izmeu ostaloga, nastojali pokazati da metafora ne poiva na supstituciji niti na predikaciji. Takav postupak nije posebno obrazloen, ali je posve logian: metonimija da parafraziramo Ricoeura ne igra na registru predikacije. Ona se ne mui time da se jedan oznaeni prikae u ruhu drugoga, ona jednostavno zamijeni jedan oznaeni drugim. Metonimijskom zamjenom oznaitelja oznaenom se ne pririe nita izvana, ve mu se daje ime neega to mu po logici prirodnih odnosa pripada. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj rijei, i kazati, primjerice, da je metonimija (aa) u primjeru Popij au ili dvije, ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prireen ai.28 Odgovor je potvrdan. Ali to bi bi bilo suvino, pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj rijei pruila prilika da se opire29 prihvatiti novo
27 28 Paul Ricouer, iva metafora, Zagreb, Graki zavod Hrvatske, 1981., op. cit., str. 152. Danas moemo nai ocjene kako klasini pristup prouavanju metonimije poiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratiku upotrebu rijei sa vanjskim referentom (npr. Bijela kua za predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava) ili eliptiku upotrebu, kao Pikaso za Pikasova djela. (Vidi: Regularity in Semantic Change, str. 78.). Nelson Goodman je, kako navodi Ricoeur, kazao da je metafora neobino pridavanje, to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani, pa prema tome njezina upotreba ima svoju prolost, rekosmo neobino pridavanje nekom novom predmetu koji u poetku prua otpor, a zatim malo pomalo poputa. (op. cit., str. 226.)

29

284

Munir Muji

znaenje, to indeksiki karakter ovoga tropa ne doputa, za razliku od metafore ijem ikonikom karakteru to odgovara. Za karakter metonimije moe se kazati da odgovara karakteru indeksikog znaka, onakvog kako ga denira semiotika. Ustvari, bolje je kazati da je metonimija indeksiki znak par exellance. U dananje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobiajeno, isto kao to je uobiajeno da se za karakter metafore kae kako je ikoniki. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksiki nain odnosa izmeu oznaitelja i oznaenog bit e nam jasno da je metonimija upravo tipini indeksiki znak: stvarna povezanost, direktna zika povezanost nedvosmisleno oznaava ovu ili onu egzistirajuu stvar, ukljuuje aktualnu modikaciju.30 Indeksinost metonimije za posljedicu ima njenu tenju ka leksikalizaciji. Naime, jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije, to su tzv. ad hoc metonimije, ali istovremeno tei i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. upotreba rijei oko u znaenju pijun, ili aa u znaenju pie koje ona sadri). Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantike promjene i priliava ga metonimijskoj polisemiji. Kao generalan, ali posve generalan, stav moe se prihvatiti da metonimija identikuje stvari, odnosno ureuje stare stvari, te da se moe kazati kako je njena uloga identikacijska, dok metonimija objanjava stvari, metafora uvodi nove stvari, tako da je uloga metafore signikacijska.31 Naposljetku, koliko god se trudili izvesti na istac razliku izmeu metafore i metonimije, ostaje vaiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose, tako da je Goossens ak skovao i termin metaphtonomy da njime obiljei neraskidivu povezanost metafore i metonimije.32

30 31

32

Ovo su neke od karakteristika ikonikog znaka koje je uoio Peirce. (Vidi: Daniel Chandler, Semiotics: The Basics, London, Routledge, 2002., str. 41-43.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg, govorei da je, principijelno posmatrano, neodriv jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identikaciju, kao to ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signikaciju. (Vidi: Nunberg, Transfer of Meaning, u: ur. J. Pustejiovsky and B. Boguraev, Lexical Semantics: The Problem of Polisemy, Oxford, Clarendon Press, 1996., str. 131.) Vidi: Traugott, Dasher, op. cit., str. 131.

Metonimija u arapskoj stilistici

285

LITERATURA: Ab Ubayda, Maz al-Quran, al-Qhira, Maktaba al-Han, s.a., tom 1. al-Qazwn, al-Hab, al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr alArab, 2000. al-Taftzn, Saad al-Dn, Muhtaar al-Saad, Bayrt, al-Maktaba al-ariyya, 2003. Chandler, Daniel, Semiotics: The Basics, London, Routledge, 2002. Dubois, J. A, General Rhetoric, Baltimore, The Johns Hopkins University Press, 1981. Fletcher, Angus, Allegory: The Theory of a Symbolic Mode, Ithaca and London, Cornell University Press, 1970. Haddra, Muammad Muaf, Ilm al-bayn, Bayrt, Dr al-ulm alarabiyya, 1989. Handw, Amad, al-Maz al-mursal f Lisn al-Arab li Ibn al-Manr, an, al-Turk, 1994. Hussein, Abdul-Raof , Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis, London, Routledge, 2006. Ibn Qutayba, Tawl mukil al-Quran, al-Qhira, Dr al-Turt, 1973. Jakobson, Roman O lingvistikoj tiplogiji afazinih oboljenja, u: ur. Leon Kojen, Metafora gure i znaenja, Beograd, Prosveta, 1986. Jakobson, Roman, Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd, 1966. Lausberg, Heinrich, Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study, Leiden, Brill, 1998. Nunberg, Georey, Transfer of Meaning, u: ur. Pustejovsky, J. and Boguraev, B., Lexical Semantics: The Problem of Polisemy, Oxford, Clarendon Press, 1996. Ricouer, Paul, iva metafora, Zagreb, Graki zavod Hrvatske, 1981. Teuk Mufti, Klasina arapska stilistika, Sarajevo, El Kalem, 1995. Traugott, Elisabeth and Dasher, Closs Richard B., Regularity in semantic Change, Cambridge, Cambridge University press, 2002, Uarevi, Josip, Tropi i jezik, u:, Tropi i gure, ur. iva Beni i Dunja Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb, 1995. Warren, Beatrice An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory, www.metaphoric.de/07/warren.pdf Yamt, z, Ilm aslb al-bayn, Bayrt, Dr al-Sala, 1983.

286

Munir Muji

Kljune rijei: metonimija, asocijativnost, kontigvitet, sinegdoha, metonimija metonimije

Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense, which is based on associations. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is teleology controlled trop. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable, while synecdoche itself does not separate as trop.

Azra Kantardi

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI


O prvobitnom knjinom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji biljeka Vakuf Gazi Husrev-beg.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne naine (poari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjini fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog poetka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljea imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sauvanoj inventarskoj knjizi, koju je sainio nekadanji bibliotekar Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se moe proitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naroito je obogaen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljea kada je dolo do premjetanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i ehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobraa, Katalog, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama takoer ima biljeku Vakuf Gazi Husrev-beg. Poznato je da je Biblioteka naroito opustoena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uniten veliki dio njenog knjinog fonda. Mahmud Tralji, Hazi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadibajri, O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardi

medrese i umiia medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadi Halil-ef. iz Graanice i Eli Ibrahim-paine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karaoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao iskljuivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske grae.6 tampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same tamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O tampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u ve spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodine publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljea.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naroito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobraa, Katalog, I, Uvod; Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz ukri, Prinove rukopisa u GHB, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, Vaniji legati u rukopisnom fondu GHB, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Faji, Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U znaajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedei radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvi, Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobraa, Vakufname u GHB, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Faji, Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadibajri, O arhivu GHB, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahi, Rukopisi djela ejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatida ar-Drnda, Zbirka sidila GHB, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, Idazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gado-Kasumovi, Vasijjetname na osmanskom jeziku, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva tamparija u Otomaskom carstvu bila je tamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su meu prvima tampane u ovoj tampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova tampanih u BiH kao i sve znaajnije bosanskohercegovake listove i asopise prolog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Guleni Saraj, Bosansko-hercegovake novine, Sarajevski list,

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domai pisci poinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je vie knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj nain knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa ukljuuje i tampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija tampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadri monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao to su: njemaki, engleski, francuski, ruski, italijanski, maarski i dr. Prvi bibliotekar koji je poeo da katalogizira grau na evropskim jezicima bio je hadi Mehmed-ef. Handi, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlai, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojano premaio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najvie koriteni knjini fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadri preko 30.000 knjiga tampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavjetanjima. Inae, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovakih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovnitvu i djela tampana u BiH. Ova djela ine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjinom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadraja uope, zatim djela iz filozofije, religije, ope historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka ukljuuje razne rjenike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statistike prirunike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasina djela svjetske knjievnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-nauna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bonjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjinog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handi bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handi je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis tampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Tralji, Hazi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardi

literatura iz svih podruja, lektira za sve razrede osnovne i srednje kole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Poto je najvei broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjini fond sadri i ostale publikacije razliite tematike ukljuujui i one strogo strune prirode koje, takoer, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. irok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjinog fonda jer, u irem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i znaajna djela domae i svjetske batine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje ine djela bosanskohercegovakih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavjetali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima moemo itati i u knjigama protokola GHB.12 Listajui navedene knjige moemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemogue sve njih nabrojati. Takoer itamo kako su mnogi nauni radnici kao, npr., Hamdija Kreevljakovi, Alija Bejti, Osman Asaf Sokolovi, Hazim abanovi, air Sikiri, Muhamed Hadijahi i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i razliite naune ustanove, strane ambasade i dr. Ve smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se poeo formirati krajem 19. i poetkom 20. stoljea, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u veoj mjeri lokalno stanovnitvo obrazuje i pie na domaem jeziku uz upotrebu latininog pisma. Poetak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira jo iz kraja 16. stoljea kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i veinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma znaajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoe12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola voene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, Muhamed Rudi, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdi, Bibliograja tampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovakih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prolim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB znaajno je istai vjersku poeziju Muharema Dizdarevia poznatijeg po imenu Muhamed Rudi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktikog sadraja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe knjievnosti, odnosno ljubavne lirike koja su tampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i asopisima.15 O alhamijado knjievnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog znaaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige tampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovakih knjievnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao to smo spomenuli, temelj ovog fonda ine djela bosanskohercegovakih autora, djela o BiH i njenom stanovnitvu i djela ampana u BiH. Hronoloki, i u skladu sa historijskom i politikom situacijom u BiH, ova graa bi se mogla posmatrati u okviru sljedeih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeu nastaje procvat u pogledu tampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu tampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, Istono blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura Vladimir orovi, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegovi, Neke opaske o naem alhamijado pjesnitvu, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, Muhamed Rudi, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna ami, ija je pjesma Ti besposlen nemoj hodat?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. ami, Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadijamakovi, Medmua Abdul-Vehaba Karahode (Karahoda-zade), Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakievi, Haz Seid Zenunovi i njegov prijevod Kurana, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Hukovi, Napori za uvoenje narodnog jezika u poetne vjerske kole muslimana, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardi

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak pouka o lijepom i runom ponaanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak kao i vrijednu i, za dananje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodinih publikacija tampanih u Vilajetskoj tampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu tampano je mnogo knjiga bosanskohercegovakih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, iji su autori bosanskohercegovaki muslimani. Meu znaajnija djela ovog perioda moemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Baagia, Muse azima atia, Edhema Mulabdia i dr. Iz kasnijih perioda znaajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreevljakovia, Vladislava Skaria, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovia, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje veinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovakih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najvei broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronoloki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadravale i tampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadia i prof. Mehmeda Handia.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Meu ostalima moemo navesti sljedee biblioteke uglednih bonjakih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovia, Asima Sire, efket-ef. Kurta, Smaila Balia, kadije Ahmed-ef. Selimovia, Muhameda Hadijahia, prof. abana Hodia, prof. Demala ehajia, Sinanudina Sokolovia, Alije Delia, Muje Mirvia, Muhamed-bega umiia i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjini fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje emo ukratko predstaviti tri najznaajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednika crta ta to su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovakih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove tamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci ukljuuje, uglavnom, udbenike i dravne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadia je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handia 1944. godine. Vidi: Dobraa, Katalog , I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovia Osman A. Sokolovi, drutveni i kulturni radnik, roen je u Sarajevu 1882. godine. kolovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovakoj i obrtnikoj komori za BiH. U okviru drutva Hurijet radio je na unapreenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova meu kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog drutva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz ivota i rada Osmana Asafa Sokolovia.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolovi je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodine publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog znaaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovia je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Meutim Osman A. Sokolovi je zadrao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog ivota. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodinih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su razliite tematike. Meu njima ima unikata i djela domaih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovia broje preko sedam hiljada tampanih monografskih publikacija. Potujui elju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obraene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadraju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najvei znaaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadraja uope. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolovi objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejti, Osman Asaf Sokolovi i njegov prinos drutvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadijahi, In memoriam: Osman Asaf Sokolovi, Anali GHB, I, str. 139-143.

294

Azra Kantardi

teke.21 Alhamijado knjievnost zauzima znaajno mjesto u ovoj zbirci. Tu su i vrijedna, stara tampana djela na evropskim jezicima iji se originali rijetko mogu nai na drugim mjestima. Drugi dio otkupljene grae (1973. godine) sastoji se od preostalog knjinog fonda, zatim naunih i prevodilakih radova, zavrenih ili nezavrenih, O. A. Sokolovia sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske grae sa dokumentima razliite tematike, koji se ipak najvie odnose na muslimane BiH. Biblioteka Muhameda Hadijahia Dr. Muhamed Hadijahi roen je u Sarajevu 1918. godine. Osnovno i srednje obrazovanje je zavrio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveuilitu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radio je u Sarajevu, Zagrebu, Mostaru, Gradacu. Njegovi prvi radovi objavljivani su u asopisu Novi Behar, koji je izlazio od 1927. do 1945. godine. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina lanaka, rasprava i studija.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog asopisa. U mirovinu je otiao kao nauni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Umro je u Sarajevu 1986. godine23. Biblioteka Muhameda Hadijahia otkupljena je 1969. godine. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima, periodinih publikacija i kolekcije fotografija. Dio na evropskim jezicima broji preko 4.000 knjiga. To je veoma bogata zbirka koja je, uglavnom, vezana za nau nacionalnu historiju i kulturu. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teko mogu nai u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. Ova izdanja predstavljaju izvornu grau za prouavanje nae kulturne i politike historije. Jedan dio grae je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvjetaji, pravila, propisi, pravilnici. Znaajno je spomenuti statistike prirunike o popisu stanovnitva
21 22 Osman A. Sokolovi, Pregled tampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 1948 godine, Sarajevo, 1957. Prilog bibliograji Muhameda Hadijahia, objavljen je u zborniku priloga sa skupa odranog 22. 6. 1996. u Sarajevu pod nasl. as sjeanja: Muhamed Hadijahi (1918-1986). Mahmud Tralji, In memoriam dr Muhamed Hadijahi, Anali GHB, XIII-XIV, str. 251-256. Kao rijetko djelo moemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemakoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Levy, Das Deutschtum Bosniens in 19. Jahrhundert, Wien, 1936. 202 str. (Neobjavljen tekst)

23 24

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

295

1880., 1885., 1910., zatim Stenografske biljeke Bosanskohercegovakog sabora i Narodne skuptine Kraljevine Jugoslavije, izvjetaje nekih kola (Prva gimnazija) u Sarajevu, razliite enciklopedije, leksikone itd. Od djela ope i nacionalne historije istiu se djela Jireeka, V. orovia, Truhelke, Skaria, Kreevljakovia, Vege i drugih. U etnolokoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralatva (rijetke zbirke narodnih pjesama, Istono blago Kapetanovia Ljubuaka i dr.). Ova zbirka posjeduje veinu onoga to su bosanski muslimani tampali ili to je o njima napisano. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i tampan izvan Bosne i Hercegovine. Periodine publikacije ove biblioteke ukljuuju asopise, novine i kalendare, meu kojima se istiu: Glasnik Zemaljskog muzeja, Wissenschaftliche Mitteilungen, Jugoslovenski istorijski asopis, Godinjak istorijskog drutva BiH, Glasnik Arhiva i drutva arhivista BiH, komplet lista Pravda (1935-1941), Naa domovina, te kalendari Narodna uzdanica, Gajret, jedna Salnama iz 1284. god. po Hidri, kalendar Musa azim ati i dr. Biblioteka Sinanudina Sokolovia Sinanuddin-ef. Sokolovi roen je 1911. godine u Priboju na Limu. Poslije zavretka erijatske gimnazije upisao se na erijatsku sudaku kolu, koju je zavrio 1936. godine. Kao erijatski sudija slubovao u Visokom i Travniku. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeu ik. Godine 1960. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadraja. Umro je u Sarajevu 1973. godine ostavivi iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat, 2002. godine.25 Ova biblioteka sadri tampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima, periodine publikacije i etiri rukopisa.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve to je napisano o islamu i muslimanima uope. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima, novine i asopisi dok tampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabiljeeni. Prema spomenutom spisku, zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti:
25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovia objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starjeinstva u SFRJ, god. XXXVI, br. 11-12, str. 568-572. Popara, Katalog..., XVI, br. 9037, 9104, 9313, 9377.

296

Azra Kantardi

Kuran, narodne pjesme muslimana, erijatski akti i knjige, islam, Muhamed, a.s. i sl., historija, kultura BiH i slino, leksikoni, rjenici itd., te beletristika. Poseban dio ukljuuje periodiku. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao, npr.: prijevod Kurana iz 1895., Medelle i Ahkjami erije iz 1906. godine, stara izdanja narodnih pjesama, prve tampane knjige u BiH itd. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je tampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu znaajna djela. Pojedinci i razliite naune ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. Domai i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon, pogotovo ako su se sluili fondovima Biblioteke. Biblioteka tako nastavlja tradiciju zapoetu 1537. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osniva Gazi Husrev-beg, koji u svojoj vakufnami istie da su ove knjige namijenjene svim itaocima eljnim znanja i nauke.27 Kljune rijei: Gazi Husrev-begova biblioteka, knjini fondovi, evropski knjini fond, privatne biblioteke, biblioteka Osmana Asafa Sokolovia, biblioteka Muhameda Hadijahia, biblioteka Sinanudina Sokolovia. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-beys Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors, works on Bosnia and Herzegovina and its population. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. As is the case of other
27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname uva se u Biblioteci u dokumentima br. 1303.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

297

collections in the Library, this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolovi, Muhamed Hadijahi, Sinanudin Sokolovi and others. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library.

298

Azra Kantardi

Indira Hadi-Bogdanovi

AL-AZLJEVO TRETIRANJE ALLHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQAD AL-ASN FI AR MAN ASM I-LLH AL-USN
On je Allah nema drugog boga osim Njega, Vladar, Presveti, Onaj Koji je bez nedostatka, Darovatelj sigurnosti, Onaj Koji nad svaim bdije, Silni, Uzvieni, Gordi, Slavljen neka je Allah (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah, Tvorac, Sazdavatelj iz niega, Oblikovatelj svega, On ima najljepa imena. Njega hvali ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, On je Silni i Mudri.1 U Kurnu se spominju mnoga Allahova imena (asm) i atributi (ift), ne samo njih devedeset devet utvrenih tradicionalnim izvorima islama. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allhova imena razviajui njihovu bitnost u odnosu na Boga, Univerzum i ovjeka. Specina karakteristika ljudskih bia izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari, a ta konstanta je posljedica injenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujueg imena Allh (al-Ism al-mi), koje je izvor svih ostalih Boijih imena. Kuran znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bia: I poui On Adema nazivima svih stvari.2 Razmiljanje o Allhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. azl je u Maqadu genijalno spojio savremene rasprave u lozoji religije sa onim koje se odnose na praktinu (tj. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika, na narav mistinog cilja, kao i na logike posljedice nemogunosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Openito, po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima, azljev Maqad, vjekovima nakon njegove smrti, ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematinijom metodom tretira pitanje Allhovih imena. Tvrdi se da je azljev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu opem utjecaju u historiji islamske misli.
1 2 Kuran, LIX:23-24. Ibid, II:31

300

Indira Hadi-Bogdanovi

O tekstu Po svemu sudei nema nikakvog razloga sumnjati da je Maqad autentino azljevo djelo. Naprotiv, svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. Pojedine doktrine, kao i sam stil, veoma su gazalijevski. Nadalje, u djelu se vie nego jedanput spominje Iya.3 Djelo spada meu ona kasna, po svemu sudei, napisano tokom deset posljednjih godina azljeva ivota, najvjerovatnije u zadnjih est godina. tampa teksta Postoji nekoliko tampanih izdanja Maqada, iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritikoj obradi. Zapravo, sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. (1904.), u tampi Taqaddum Pressa i oznaeno je kao Prvo izdanje. Na kraju ovog teksta, kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa, na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano, naveden je datum etvrtak, 15. abn 872. h. /1467. g. Upisana je i zabiljeka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Meuti knjiga sadri reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. Takoer ni rukopisi ne nose identikacijske biljeke izuzev datuma. Prvi tekst knjige je ponovno tampan u Kairu 1324 h./1906. od strane Sadah Pressa i oznaen je kao Drugo izdanje. Osim tog, postoji jo jedno izdanje tampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-Alamiyya, ije publiciranje nije datirano. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. i 1324. godine, s tim da je izostavljena biljeka o porijeklu rukopisa. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je tampani primjerak Maqada pod nazivom Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, Hua al-Islm al-Imm Abu mid al-azl, kog je uredio Badruddn al-alab, oznaeno kao Prvo izdanje tampano u Egiptu, 1324. h. /1906.4
3 Vidjeti Hourani G., The chronology of Ghazalis Writings, Journal of the American Oriental Society, 79, 1959., str. 225-233., o datiranju Iyaa i o tome da je Maqad Gazalijevo poznije djelo. Takoer vidjeti W.M. Watt, The Authenticity of Works Attributed to al-azl, Journal of the Royal Asiatic Society, 1952., str. 44. inei jednu knjigu ovaj primjerak Maqada tampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Aw al-bahah f ibrz daqiq al-munfariah, ay al-Islm Zakariy al-Anr al-f, Prvo izdanje, Egipat, 1323. h./1905. fjevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

301

Za pripremu ovog analitikog rada o Gazalijevom Maqsadu, kog sam s neizrecivim ushuenjem prevela, koriena su sljedea tampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt, No. 22196 (B) 7 British Museum, No. Or. 7357 (L) Ahlwardt, No. 22208 (T) Yahuda, No. 30939 (P1) Yahuda, No. 2907 (P2) Yahuda, No. 5470. (P3) Takoer su koritena i dva nekompletna rukopisa: Garrett, No. 1891,10 (G) iz Princetona, i mikrolm iz Michigena11 (M). Od est glavnih gore navedenih rukopisa B i L su bili oslonci u veini sluajeva, dok je B odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji naeni rukopisi. B je zavren u etvrtak, 16. redepa 570. h. /1174., tj. ezdeset pet lunarnih godina nakon azljeve smrti 505. h./ 1111. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj al-hia, ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. Na kraju rukopisa T, kao datum prijepisa zabiljeen je rabi al-awwal 551. h./1156., to pretpostavlja da je prepisan etrdeset est godina nakon azljeve smrti. Meutim Ahlwardt naglaava injenicu da postoji manja nepodudarnost meu rukopisima: onog u kojem je obiljeeno ime prepisivaa i onog koji je datiran. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu, vjerovatno oko 700 h./1300. U svakom sluaju, rukopis T se pokazao kao veoma koristan primjerak. Vjerovatno je to najitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti.
5 Vidi: Ab mid al-Ghazl, Al-Maqad al-asn f shar man asm Allh al-usn, Arabic Text, Edited with Introduction by Fadlou A. Shehadi, Dar el-Machreq, Beyrouth, 1982. Fadlou A. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maqada je glavni izvor naeg teksta kao i prijevoda djela, jer se upravo on posvetio istraivanju rukopisa Maqada i njihovom prezentiranju. Universittsbibliothek Thbingen, Depot der cherm. Preuss. Staatsbibliothek; navedeno kod Ahlwardta, vol. 8, str. 501 Ellis and Edwards, A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum, str. 9 Ahlwardt, loc. cit. Dr. Mach Rudolph, A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton, as yet unpublished The Garrett Collection, str. 562 A. H. Worrell, Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen, No. 247.

6 7 8 9 10 11

302

Indira Hadi-Bogdanovi

B i L su, takoer, itljivi rukopisi. U B se nalazi manje greaka negoli u L rukopisu, iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. U L rukopisnom primjerku evidentirano je vie manjkavosti, ak relativno ozbiljnijih, meutim ne toliko problematinih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. Pored injenice da je B rukopis smatran najstarijim, to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda, premda nijedan od njih ne sadri datum prepisivanja. P1 je vjerovatno prepisan u 10 st. H. (15. st.), dok se ini da je P2 prepisan u 11. st. H. (16. st.). P3 je najkasnije nastao meu rukopisima iz grupe P, vjerovatno oko 11. i 12. st. H. (16. ili 17. st.). Iako je taj rukopis najneitljiviji, ipak, predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. Naslov Kada je rije o naslovu Maqada pojavljuje se nesklad u naslovima meu rukopisima i tampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima rijei najuzvieniji (al-asn) i krajnji (al-aqs) u kontekstu naslova. U veini rukopisa nekih drugih azljevih djela, u kojima se spominje Maqad, evidentno je preferiranje termina al-aq.12 I u samom tekstu reenog djela, u treoj alineji uvodne stranice, azl istie da je tumaenje Allhovih imena izuzetno teak zadatak koji je, unato tome, njegov ,,krajnji cilj (al-maqad al-aq): Razboritog dva razloga spaavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poeljna, ali teko dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. Locirana je na najviem stupnju konanih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomina a recepcije umova splahnu ostavi bez ishodinih naela usljed beskonanosti teme kao takve. Otkud ljudskim moima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokuaju shvatiti Boije atribute? Da li su ikada osjetila vida imia mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturjeilo ranijim iskustvima umnih znalaca... Pregled rukopisa i tampanih izdanja spomenutih u naem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena, ukazuje na eu
12
aliba i Ayydi u svom izdanju Munqia (str. 107.), kao i Aff u svom izdanju

Mikta (str. 56), upotrebljavaju rije al-asn, meutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq. Njihova promjena naziva rukovoena je frekventnijim naslovom djela Al-Maqad al-asn.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

303

upotrebu termina al-asn. Svakako, to se tie samog znaenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna, sinonimi po vrsti i znaenju, budui da je razvianje predmetnog pitanja najuzvieniji i konani cilj. ini se zanimljivom i upotreba estice f u kontekstu nekih varijanti naslova djela, dok je u nekim estica izostavljena. Sam azl je u prednje spominjanoj treoj alineji uvodne stranice Maqada upotrijebio konstrukciju Al-Maqad al-aq ari... apostrorajui injenicu da je njegov primarni cilj tumaenje pitanja.13 Taj cilj moe biti i krajnja nakana kojom se zakljuuje tumaenje svakog imena pojedinano, ,,naputak (hidaya), koji je vodi vjerniku posredovanjem znaenja Boijih imena. Za naslov Maqada u naem radu prihvaena je puna varijanta naslova Al-Maqad al-asn f ari man asm Allh al-usn, jer je najeksplicitnija. ta je konani cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U azljevim medijacijama to nisu alternativne forme. Konani cilj ljudskog bia je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Nalijem. Istovjetan naslov je koriten zarad upuivanja na neto drukiji cilj. Naime, Aziz ibn Muammad Nasaf,14 koji pie o traganju za Bogom na sujskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu, takoer je svoje djelo nazvao al-Maqad al-Aqa (Krajnji cilj), to predstavlja krajnje stanite tra13 Iz naslova primjerka Maqada, koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci, a koji glasi Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, uoavamo izostanak rijei f i man, a umjesto al-aq upotrebljena je rije al-asn. Meutim ono to je bitno jeste injenica da je sadraj djela istovjetan rukopisima i ostalim tampanim primjercima koje smo naveli. O Nasafju praktino nita nije poznato izuzev natuknica autora djela Malis al-uq (Sastajanje zaljubljenih), koje citira Charles Rieu, a preuzimali ih neki kasniji pisci. Spominje se da je ivio u Buhari, da je iz nje izbjegao usljed invazije Dingis-Kana na grad. Umro je u Abarkuhu, smjetenom izmeu Istahra i Jezda, meutim ne moe se sa sigurnou tvrditi koje godine. Godina njegove smrti moe biti bilo koja izmeu 1281. i 1300. godine. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o suzmu, ukljuujui djelo Kaf al-haqiq, saetak djela Namuddn Kubrovog uenika Saduddna Hummuija. Nasaf citira Hummuija u svom djelu Al-Maqad al-aq, gdje mu se obraa kao onome koji vie nije meu ivima. Budui da je Hummui preminuo 650/1253., mogue je da je reeno djelo napisano negdje izmeu 1253-1263. Vidi: N. Hanif, Biographical encyclopaedia of Sus, Central Asia And Middle East, New Delhi, Sarup, 2002., str. 507 , ISBN 81-7625-266-2.2002., str. 294-332.

14

304

Indira Hadi-Bogdanovi

ganja suje. Prijepis al-awrizmjevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. h. godine, nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. Katalog rukopisa, broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. godine, str. 546-7. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism, koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882.).16 On je 1867. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafjevom Maqadu, to je, zapravo, verzija paljivo odabranih odlomaka iz originala. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog azljevog djela sadre tri glavne cjeline (dijelove), ili funn, premda su evidentna odreena mimoilaenja oko podcjelina. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantiko-logikih relacija imenovanja ili oznaavanja. Striktno je analitiki koncipirana, a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan znaaj i za savremene lozofske provenijencije. Druga cjelina, koja je i najobimnija, ini bit djela i sadri razlaganje o znaenju svakog od devedeset devet imena kao i razjanjenje etiko-religijske svrhe rasprave. Nakon tumaenja svakog boanskog imena ponaosob, azl nudi ,,naputak o imenu i objanjava ideju ,,udio ovjeka u svakom imenu. Ta cjelina, zapravo, predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. Na zavretku tog centralnog dijela knjige azl se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena, ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem, to je tema tree cjeline, zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se, u skladu sa uenjem Ahl al-Sunna, imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se, sukladno lozofskim i mutezilijskim interpretacijama, imena i atributi reduciraju na jednu Bit?

15

16

Muammad bin Ms Ab afar al-awrizm (u. 845/1441.), perzijski matematiar, astronom i geograf. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitb al-mutaar f isb al-abr wa al-muqbala, ili Al-abr, iz ega je derivirana rije algebra, a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. Edward Henry Palmer, Oriental Mysticism, Cambridge, 1867.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

305

Na samom poetku Maqada, na mjestu gdje azl daje sinopsis, u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fal) ini dio tree cjeline. Sljedeim dijagramom bie objanjeno kako je dolo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fal 1 fal 2 fal 3 ( fal 3) Trea cjelina ( fann) fal 1 fal 2

Trea cjelina zahvata teoloka i lozofska pitanja. Prvo poglavlje tree cjeline sadri raspravu o ustanovljenosti boanskih imena i njihovu svoenju na devdeset devet Vjerozako-nom (erijat). U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svoenja imena na specian broj, a potom slijedi prometnuto tree poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allhovih imena vjerskom Tradicijom Vjerozakonom, ili da njihov broj moe biti proiren na osnovu razumskih kriterija. Predmeti rasprave Svrha Maqada fokusirana je na tumaenje Allhovih lijepih imena, iji je broj, sukladno hadisima, zaokruen na devedeset devet. Jedan vjernik je zatraio od azlja da mu objasni boanska imena, a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo. Meutim, iako je poetni zadatak njegova tumaenja teoloko-gnostiki, ipak je krajnji cilj njegova napora etiko-religijski. Kroz hadise je protkana veza izmeu teolokog tumaenja i cilja vjerovanja. O tome svjedoi sadraj hadisa koji prenosi Ab Hurayra, neka je Allh zadovoljan njim, a koji glasi: ,,Allhov poslanik, Allh ga blagoslovio i spasio, kazao je: ,Svemogui i Svevinji Allh ima devedeset i devet imena, stotinu manje jedno; zaista je On jedan i voli nepar,17 a onaj ko ih potpuno

17

Rijei jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene rijeju witr, to u prijevodu znai jedini, jedan; sam, neparan.

306

Indira Hadi-Bogdanovi

shvati,18 ui e u Dennet.19 Meutim mnogi islamski znalci, koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa, nisu se ograniavali na brojnost iz predanja Ab Hurayre, ve su ukljuivali i ona koja su spomenuta u Kurnu. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaq,20 a vjerovatno je on i zabiljeio najiru grupu Boijih imena. Svakako da je i azl bio svjestan ireg broja Imena spomenutih u Kurnu, te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju tree cjeline Maqada, koji glasi: tavie, postoje imena spomenuta u Kurnu koja nisu izreena ni jednim od dva zbirna spomena (kuransko zbirno spominjanje i hadiska predaja Ab Hurayre), poput imena Prijatelj (al-Mawl), Zatitnik (al-Nar), Pobjednik (al-lib), Bliski (al-Qarb), Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nir). Takoer postoje i sloenice imena, kao to je navedeno u rijeima Najuzvienijeg: Svjedok zasluenoj kazni, Primatelj pokajanja, Oprostitelj grijeha, Preobrazitelj noi u dan, Darovatelj ivota iz smrti i Preobraavatelj ivota u smrt. Osim toga, u
18 Za prijevod glagola a odabran je termin potpuno shvatiti, dok glagol ima sljedea znaenja: nabrojati, prebrojati, moi, znati, zapamtiti, shvatiti, popisati. U prijevodima ovog hadisa na na jezik najee moemo susresti rije nabrojati, meutim elei napraviti distinkciju izmeu nabrajanja i razumijevanja, ovdje je preovladao smisao koji upuuje na pamenje, dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamenje i razumijevanje. U pogledu znaaja specinosti u sluaju ovog glagola u navedenom hadisu, potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja, a ne osvrtati se iskljuivo na njegov znaaj kvantitativnosti, na to nam svekoliko ukazuje injenica o numerikim vrijednostima harfova arapskog pisma, a i sam Qurn ukazuje na znaaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovla istiui naznake o viedimenzionalnim vrijednostima u naim spoznajama. Muslim, ikr, 6. Abu Bakr Amad ibn Husayn al-Bayhaq, takoer poznat kao Imam al-Bayhaq, roen je 384. H. (994.) u malom gradu usruird u blizini Bayhaqa, orsn. Za vrijeme svog ivota postao je poznati uenjak hadisa kao i ajske kole kha. Njegovo puno ime je Abu Bakr Amad Ibn al-usayn Ibn Al Ibn Ms al-usruird. Al-Bayhaqjev uitelj kha je, meu ostalima, bio Abu al-Fat Nsir ibn al-usayn ibn Muammad al-Niabr. Hadisku nauku je uio kod akima al-Niabrja i bio njegov najistaknutiji uenik. Al-Bayhaq je umro 1066. godine. Naziv njegova djela o kojem je gore rije je: Kitb al-asm wa al-ift, izdava Furqn al-Qurn al-Azzmyya, Kairo, 1939. godina. Meu njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubr (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaq), Maarifa al-sunnan wa al-ar, Bayn atai man ataa ala al- (Objanjenje greke onih koji su greku pripisali al-), Al-Mabt (djelo o jevom zakonu), Al-Itiqad al mahab al-salaf ahl al-sunna wa al-amaa, Dalil al-nubuwwa (Znaci poslanstva), uab al-iman (Ogranci vjere), Al-Daawat al-kabr (Velika knjiga o dovama), Al-Zuhd al-kabr (Velika knjiga o odricanjima).

19 20

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

307

Kurnu se istiu mnogobrojna djela koja se veu za Svevineg Boga i o Njemu je reeno: On otklanja zlo (XXVII:62), On osnauje istinu (XXXIV:48), Uinit e da se oni razlikuju (XXXII:25) iDali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). Stoga ako je doputeno izvoenje imena iz djelovanja, onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedea imena: Otklonitelj zla, Osnaitelj istine, Odlikovatelj i Odreivatelj. tavie, takva imena u Kurnu su mnogobrojna na to emo se kasnije osvrnuti. Slijedei trag azljeve misli u Maqadu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Krajnja enja u suzmu je qurb - blizina Svevinjemu, a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem razliitih vrlina koje e ovjeka uiniti nalijem Njegovim. azl je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima, a naroito u etvrtoj knjizi Iya. U samom Maqadu, akcenat na religijsko-etikom aspektu javlja se u dvije forme: u ,,napomeni, i ,,naputku koje prate tumaenje svakog pojedinanog Imena, kao i u etvrtom poglavlju prve cjeline. Uvodna reenica ovog poglavlja glasi: Tumaenje kako se potpunost i srea ovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savrenstva Svevinjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukraava znaenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su ovjeku pojmljivi. Iako je azl u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu, nain na koji je odabrao to initi u Maqadu predstavlja jedinstven pristup. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teoloki dokumenat u smislu odreenog teksta ili kreda. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima, imenima i atributima, kojima Svevinji Bog moe biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepim Allhovim Imenima). Kada je rije o razmatranju odnosa izmeu ope teologije i religijskog iskustva, azl tom promiljanju nije pristupio odmah. Smjetanjem tih predanja u ravan opeg teolokog diskursa, azl je svoju duhovnu recepciju poetno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. To predstavlja tumaenje (ar), koje ini prvu karakteristiku azljeva tretiranja Imena. Boanska imena i atributi su svojom reprezentativnou i obujmljivou pruila ansu teologiji da se metodoloki iskae. Nakon ara svakog Imena, uslijedilo je razvianje relacija izmeu ope teologije i religijskog iskustva. Tu moemo podvui paralelu izmeu Maqada i Iya u kojoj azl takoer prezentira metod kojim teologija moe biti vodi kroz religijsku ortopraksu, meutim Iy se odnosi na opu i osnovnu islamsku teologiju, u principu aarijsku. Ni u

308

Indira Hadi-Bogdanovi

Maqadu teologija u svojoj biti nije drukija, ona je ista opa i osnovna teologija, ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevinjeg Gospodara. Sam konceptualni obzir brige Svevinjeg Boga o Njegovim biima predmet je ope teoloke misli, dok u ovom sluaju azljev umski promiljaj raste kroz prizmu bljetavila skupa boanskih imena i svojstava. To osebujno mnotvo pronjenih puteva o kojima je ljudsko bie potanko obavijeteno, pouzdan su smjerokaz ovjeku kako da se odnosi prema ivotu i pronalazi sebi olakice u brojnim ivotnim iskuenjima, kako da se brine o svojim blinjima, o sebi, drugima i svom okruenju, ukazuju mu kako se uspjeno suoavati sa ukupnim ivotnim manifestacijama, a zapravo sve vrijeme uzimajui u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Tako taj mnogoliki okvir pravaca, tih devedeset devet puteva, zaokruuju prvi kurs kog azl zahvata u svom Maqadu. Druga karakteristika azljeva tretiranja Imena reektira se u dimenziji njegova ,,izbavljenja Boanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog ina, smjetajui ih tako u iri religijsko-sujski sadrajni okvir.21 Ta injenica, naravno, jo jednom potvruje azljevu predanost stajalitu da nijedan vid religijskog ivota ne biva potpunim bez iste duhovne dimenzije. Prethodno smo ve kazali da je krajnji cilj teolokog tumaenja Boanskih imena i atributa iskustveni, ali mogue ga je osloviti i kao teolokoteorijski diskurs predmetnog pitanja. Iako se teoloki sadraj Maqada bitno ne razlikuje od teolokog diskursa u ostalim azljevim djelima, uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Naime, azljevom tumaenju Imena prethodi logiko-semantika rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logiki uvod u sredinji plan Maqada. azl pribjegava logikoj konceptualizaciji imena i imenovanja u elji da itaocu ukae na
21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Quayrja (u. 1074.) i njegove knjige o Imenima Al-Tabr f al-takr (uredio Ibrhm Basyn, Kairo, 1968.). Treba napomenuti da je Quajr bio dobar prijatelj al-uwaynja, al-azljevog uitelja. Iako Quayrjeva knjiga ne sadri mnogo od teoloke i lozofske sostikacije ili sistematinog karaktera azljeve rasprave, njen akcenat na voenju vjernika kroz ivot jeste evidentan. Fadlou A. Shedadi, za razliku od Allarda, nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqja (vidi: Allard, Michel, Le problem des attributs divins, Bejrut, 1965., str. 359). U svakom sluaju, za azlja nije bitno samo dati potrebniku ono za im traga stoga to je Bog nazvan Darovateljem, ve je bitno to to stjecanjem razuenih dimenzija boanskih imena i svojstava ovjek-salik ispunjava mistiki cilj metazikog sjedinjenja s Bogom.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

309

semantiku i logiku povezanost pitanja imena, imenovanog i imenovanja, smatrajui da se primjerenije moe posvetiti pojanjavanju imena nakon to razjasni relacije imenovanja.22 azljevu logiko-semantiku raspravu je mogue prikazati kroz sljedea pitanja: - ta je ime?,23 - koja je njegova veza sa onim to ono imenuje?, ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: - koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?, - kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? azl je reena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja, i navodi: Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o znaenju imena i imenovanog kreui se u razliitim pravcima i, unutar njih, veina skupina se udaljila od istine. Meu njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim to ime ne predstavlja in imenovanja;24
22 Bilo je uobiajeno, i prije i nakon azlja, davati tumaenja znaenja Imena objanjavajui njihovo znaenje u jeziku (f al-lua), to nalazimo i u njegovim djelima. Takoer nije neuobiajeno, prije tumaenja samih Imena, osvrnuti se na jednu ili vie teza o odnosu imena, imenovanog i imenovanja. Kao primjer posluie nam djelo Ab Bakra al-Bqillnya (950-1013.) Kitb al-tamhd, uredio R. McCarrthy, str. 225-236. Narav sistematinog karaktera rasprave, kakvu je primijenio azl, moemo nai i kod Faruddina Rzja (u. 1209.), koji u svom djelu ar asm Allh al-usna, prati iste tri sistematski povezane podcjeline azljeva Maqada. Takoer u kasnije nastalom djelu Muammad Taq al-Dn al-Ifahnja (u. 1914.), pod nazivom Kif al-Asm, dato je neto krae tretiranje pitanja logike imena i imenovanja, to zapravo ne predstavlja nita drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz azljeva Maqada. Arapska rije ism, poput latinske nomen, u zavisnosti od konteksta, moe biti prevedena sintaksiki kao imenica ili semantiki kao ime. U najveem broju sluajeva mi emo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica, to je u skladu sa njenom logiko-semantikom funkcijom imenovanja. Time emo proizvesti vezu izmeu imena (al-ism) - imenovanog (al-musamm) - imenovanja (al-tasmiya), dok to ne bismo mogli postii upotrebljavajui rije imenica. Ovo stanovite je zauzimao al-Aar elei izbjei mogunost tvrdnje da ukoliko ime nije isto to i imenovano moglo bi se rei da je stvoreno. azl istie stav da Imena kao rijei ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova znaenja jesu, a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivi ovjeka u njega usadio eho ovih imena.

23

24

310

Indira Hadi-Bogdanovi

b) koji tvrde da ime nije isto to i imenovano, ali iskazuje znaenje imenovanja,25 i c) koji su se armirali u oblasti dijalektike lozoje i kelama26 tvrdnjom da ime moe biti istovjetno imenovanom kao kad kaemo za Boga da je Bitak i Bie, te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom, kao u primjeru nae konstatacije: Bog je, doista, Stvaratelj (al-liq) i Sveodravatelj (al-Razzq), koja ukazuje na in stvaranja (alq) i odravanje u egzistenciji (rizq), a ta dva pridjevka jesu neto drugo a ne On. Njima se pririe i teza kojom se tvrdi da ime nije isto to i imenovano a niti je neto drugovjetno njemu, kao kada kaemo Znalac (al-Alm) i Moni (al-Qdir); ta dva pojma upuuju na znanje (ilm) i mo (qudra), doim za Boija svojstva se ne kae da su istovjetna Njemu a niti da su neto suprotno Njemu. Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj, dok trea teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa izmeu imena, imenovanog i imenovanja. Za dvije postavke tree teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto to i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u odreenim sluajevima mogu biti ispravne, ali ne u svim sluajevima. Takoer je jasan i zakljuak tree tvrdnje kojom se upozorava na sluajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto to i imenovano a niti je neto drugo). Da bi ukazao na injenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budui da svaka, barem djelomino, sadri sutinske razlike, azljeva analiza logikog sukusa ovog pitanja praena je problematiziranjem nekih teoloko-lozojskih pitanja u pogledu odnosa imena, imenovanog i imenovanja, posebice odnosa imena i imenovanog, dok odnos sa ime-novanjem, kao sporednim aspektom, samo povremeno uvodi u raspravu. azl objanjava: Postoji analogija obrasca ime, imenovanje i imenovano sa obrascem kretnja, pokretanje, pokreta i pokrenuto. To su etiri meusobno oprena naziva koji upuuju na razliita znaenja (pojamnine). Kretnja upuuje na prijenos s mjesta na mjesto, dok se pokretanje odnosi na izvoenje ina kretanja, pokreta, pak, ukazuje na vrioca kretnje, dok pokrenuto upuuje na objekt koji trpi kretnju, premda je kretnja kao takva produkt initelja radnje, za razliku od pokrenutog koji upuuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija, a ne i na vrioca radnje.

25 26

Ovaj stav su branili mutezilije da bi omoguili izjavu da su Imena, kao i Kurn, stvorena a ne vjena. Prema azlju, ove tvrdnje su branili odreeni mutekelimuni.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

311

Ime kao rije je lingvistiki entitet.27 azl istie da ime nije to i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistiki entitet. Kao takvo ono postoji u jeziku, a kao njegova oprenost pojavljuje se pojamnina ili njegovo znaenje koje egzistira u umu, a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. To predstavlja ontoloku klasikaciju u vidu tri razliita obzira: nebo iznad, koje natkriljuje, nebo kao rije koja se moe zapisati ili izgovoriti, i nebo kao pojamnina. Sa tog gledita, ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. U Maqadu je kazano: Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje, dok je postojanje u umu iskustveno jer ini forme apstraktnih bia i, naposljetku, bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. U odnosu na ontoloku klasikaciju, azl kae: ...cilj svega toga je shvatiti da se ime, <naziv> svodi na rije koja je pozicionirana na trei stepen. U toj hijerarhiji, koja kree od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog, rije je smjetena na trei nivo. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno znaenje, gdje je oznaavanje (dallat) u funkciji uspostave odnosa izmeu, npr., neba kao rijei i samog egzistirajueg neba (al-madllu alayhi) kao konkretiziranog realiteta. Putem rijei se ukazuje na znaenje i ve se tu jasno oituje azljeva konceptualistika teorija znaenja prema kojoj se za rije moe rei da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na nain predodbe njezine objektivne stvarnosti. Iz reenog moe se izvesti zakljuak: da je pojamnina <znaenje> istovjetno imenovanom, znaenje neba je ono to je tim nazivom imenovano, dakle moe se tvrditi da je ime jednako imenovanom. Jer ako se iz imena ne shvataa njim imenovano, onda se ne moe rei da oznaenom ime pripada. Ime ili imenica (ism) nebo u znaenju rijei nebo zapravo oznaava stvarno nebo. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvistike entitete od kojih se jedno moe odnositi na drugo, imenica se moe odnositi na nebo, dok se za
27 Ovakvim konceptom deniranja azl razrauje iroko polje klasikacije unutar lingvistikih entiteta. On to ini tako to rije pomjera po vertikali smjetajui je na razliite nivoe pojanjavanjem kako su rijei prvobitno postavljene da bi neto oznaavale, nakon ega su imenice, glagoli i estice pozicionirani da ukazuju na vrste rijei, jer nakon takvog pozicioniranja, takoer, i rijei postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu, ime zasluuju da se na njih ukae jezikim pojmovljem. Dakle, prvi nivo u jeziku jeste sama rije koja je egzistentni individualitet, drugi nivo je karakterizacija rijei kojom postaje rod: imenica, glagol, pridjev, a moe se ii i dalje pa da se imenica pozicionira na trei ili etvrti nivo, tako da se imena dijele na vrste, na neodreena ili odreena, i dalje gradacijom nivoa imena ili klasiciranjem na neki drugi nain.

312

Indira Hadi-Bogdanovi

imenicu ne moe rei da je nebo, odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne moe odnositi na imenicu kao jeziki entitet, to ini sutinu odnosa dviju reenih kategorija, tj. njihovu relaciju koja nije reeksivna. Unutar lingvistike hijerarhije imenica, koja oznaava zbiljske, nelingvistike realitete, uz glagole <za razliku od estica> (urf)28, koje oznaavaju relacije koje, kako kae azl ,,same po sebi nemaju znaenje oznaavaju ono to nije ,,odnosno, ,,ve to samo po sebi posjeduje znaenje. Meutim glagol se razlikuje od imenice po tome to ,,oznaava vrijeme trajanja tog znaenja. Imenica je liena svake vremenske odrednice. Dalje, azljeva ontoloka klasikacija bitka u Maqadu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena, koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena ve mu se pridodaju i druge prirone funkcije: A kako i ne bi bili jezikim nazivljem ostvareni egzistenti meusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako, primjerice, ovjeka, s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka, speciziraju pridjevci kao to su: spava budan, iv - mrtav, stoji kree se - sjedi, i tsl., dok ga s aspekta njegova bitka u umu speciziraju pridjevci poput: subjekat - predikat, opi - konkretan, univerzalan - individualan, propozicija <sastavni element suda> itd. I, napokon, bitak ovjeka u jezikom pojmovlju odlikuju predikacije kao to su: Arap, Perzijanac, Turin, zatim pojam od vie ili manje slovnih elemenata ili, pak, pridjevci: imenica, glagol ili estica i sl. Bitak u jezikom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezikog iskustva. to se, pak, tie bitka u formama ostvarenih realiteta (bia) u pojavnom svijetu, i bitka u imaginativnim kategorijama uma, njih ne speciziraju predikacije: vremenita divergentnost niti razliita kulturna slojevitost jezikog iskustva. azljevo tumaenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu iji je primarni smisao u funkciji iskazivanja znaenja. Takoer je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili neeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili, pak, nadimak. azl u tom smislu kae: Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje ve datog imena, kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!
28 azl je upotrijebio rije ,,estica (arf), koja ima isto znaenje kao i rije ,,slovo, ime se sugerira injenica da su estice dijelovi reenica kao to su slova dijelovi rijei. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama rijei (imenice, glagoli, pridjevi).

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

313

azl, potom, ukazuje na sredinju poziciju i logiku evaluaciju tvrdnje ,,on jeste on (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti, tj. u drugosti ,,X je drugovjetno Y (huwa ayruhu), gdje se i smisao negacije posvjedouje u armaciji. azl reene postavke pojanjava rjeima: To pitanje nee biti shvaeno bez prethodnog spoznanja pojamnina ,,istost/jestost i ,,drugost. Na iskaz: ,,on jeste on (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa. Prvi modus prijemiv je egzemplarnom obrascu: ,,vino (amr) jeste vino (iqr), ili ,,lav (lay) jeste lav (asad). Drugi modus izraen je propozicijom: ,,britka sablja (rim) jeste sablja (sayf ), ili ,,sablja od indijskog elika (muhannad) jeste sablja (sayf ). Trei modus, pak, ispoljen je tvrdnjom izricatelja: ,,snijeg je bijel hladan, tako da pridjevci bijelo i hladno oznaavaju istovjetnu pojamninu, tj. bijelo je isto to i hladno. U prvom modusu odnosa kao u navoenom primjeru: ,,lav (lay) jeste lav (asad), prisutna je jednakost imena i oznaenog i jedina prisutna razlika oituje se u formi dviju rijei. Takve rijeiimena nazivaju se sinonimi (mutardifat). U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula ,,je iskazuje istovjetnost identiteta. U drugom modusu odnosa azl upotrebljava rije sayf koja uglavnom oznaava pojamninu sablje. rim je naziv za istu vrstu predmeta koji, ipak, posjeduje specinu odliku pojamnine i doslovce znai ,,britka sablja. Ukazao je i na jo jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i podrujem u kojem se izrauje, a kako je to Indija, onda je nazvana sablja muhannad. Time se ono to je openitije (sayf ) identicira s onim to je specinije (rim, muhannad). Priroci rim i muhannad oznaavaju sablju (sayf ), ali ne i obrnuto. Prirocima oznaene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. Takve rijei su nazvane ,,tuicama (mutadilt) <prodor pojedinih rijei iz jezika u jezik kao jeziko meuproimanje>, budui da znaenje jednog izraza ,,ulazi u smisao drugog tj. openitije znaenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. U reenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept oznaavanja kroz saopavanje openitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. Interpoliranje (tadul ) rijei sayf u znaenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika. Trei modus odnosa azl iskazuje obrascem ,,snijeg je bijel i hladan, tako da pridjevci bijel i hladan upuuju na istovjetno znaenje, tj. bijelo je istostoznano hladnom. U primjeru je naziv ,,snijeg kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan. Znaenje rijei <pridjeva> ,,bijel razli-

314

Indira Hadi-Bogdanovi

kuje se od znaenja pridjeva ,,hladan i oba izraavaju razliitu odliku jednog podmeta. To to povezuje ,,bijelo i hladno jeste injenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <sutastvu>. Stoga se moe kazati ,,bijelo je hladno, ali samo u sluaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta, tj. da je podmetni realitet, kao lokus u kom se sjedinjuju prirone oznake, opisan kao bijel i kao hladan. Moglo bi se rei da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. Tvrdnji da se iskazom ,,snijeg je bijel i ,,snijeg je hladan eli izraziti identitet izmeu snijega i bjeline te snijega i hladnoe, odnosno izmeu podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka, a ne o identitetu podmeta. Prirona kopula ,,je samo se dotie lokusa i nije u funkciji identiciranja s podmetom. Dakle, priroci ,,bijelo i ,,hladno ne iskazuju identitet na nain kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija ,,lav (lay) jeste lav (asad). Podmet poput snijega moe posjedovati vie odlika, a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. Veoma je bitno razgraniiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos meu samim svojstvima. Prilikom razmatranja treeg modusa predikacije u primjeru snijega, azl odbacuje mogunost povezanosti <odnosa> imena, imenovanja i imenovanog. Meutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju, prihvaen je u sluaju odnosa Svevinjeg Boga i Njegovih imena i atributa. Kada je rije o drugom aspektu predikacije, tj. o odnosu meu samim svojstvima, u toj ravni problematiziraju se neka teoloka pitanja, kao, npr. da li su Boija imena identina s Njim ili ne, a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa izmeu priroka i podmeta. Ostala pitanja poput: izvoenje, sinonimnosti, dvoznanosti i reduciranja broja atributa, situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima. Nakon to je ponudio tri modusa interpretacije ,,huwa huwa, azl se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena, imenovanja i imenovanog. Njegova rasprava se moe sumirati u sljedeem obrascu: a. Znaenja koja ,,ime, ,,imenovanje i ,,imenovano posjeduju, razliita su jedna od drugih. Za razliku od prvog sluaja, primjera ,,lava, rijei nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta, tj. jedinstvo biti bitka. b. Pojam, npr. ,,nebo, nije istovjetan nebu, imenovanom realitetu zbog toga to postoji ontoloka razlika izmeu lingvistikog i nelingvistikog identiteta <tostva>, a niti se moe govoriti o istovjetnosti odnosa izmeu tri pojamnine, kakav je sluaj u drugom primjeru ,,sablje. Premda su sva tri

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <prirone> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci rim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je ve reeno o treem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos vie predikata imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime moe biti drugovjetnije od imenovanog za azlja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistiki entitet, budui da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo oznaiti, tj. od konceptualnog znaenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo znaenje, moe biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da moe, to je teza koja je po njima odriva kroz sljedea dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su boanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica ovjek. Nazvati ovjeka znalcem znai pripisati mu znanje. U tom sluaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,ovjeka koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu sutinu. Ako se izvedena imena ne odnose na sutinu bia, onda je njihov smisao neupitno drukiji od onog koji pripada biu, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalite koje su, prema azlju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime moe biti drugovjetnije od imenovanog, sadrano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <iste biti> - substantiae koje azl smatra besmislenim budui da se odnosni atributi mogu pridjevati ili porei u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji takoer pruaju informaciju. Za tree gledite da ,,ime moe biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu, azl nudi primjer pridjevka ,,znalac i imenice ,,o29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest lozoje u razliitim lozojskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvou kakva je, npr., boja, teina neega to ipak ostaje ono to jeste i ako njegova perceptivna kakvoa bude izmijenjena) koji moe i ne mora pripadati odreenom podmetu, a koji nema utjecaja na sutinu podmeta kao takvog. Mutezilije su tvrdili da je nitavilo stvar (ay), bit (t) i pozitivna stvar (bit). Prema njihovom uenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje e stvoriti, i samo to Boije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajui svijet, Bog je tim bitima (awt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Frb i Ibn Sn, dok je za earije i Ibn Ruda bitak uvijek bivstvo, supstancija. Tarik Haveri, Srednjovjekovno losojsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadi-Bogdanovi

vjek. Razlika se ustanovljava injenicom da ,,znalac i ,,ovjek upuuju na drugovjetnija znaenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost meu pojamninama uprisutnjuje injenicom da je odreeni oznaeni znalcem, takoer oznaen i ovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u reenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost s jednog obzira, i drugovjetnost s drugog obzira. Takoer, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se ve dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos izmeu priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos meu samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logiki obzir unutar kojeg Boija jednoa moe odoljeti raznovrsnosti atributa. Meutim ovaj historijski <teloko-lozofski> problem nije u centru razvianja Maqada. azl se vie usredsredio na aspekt odnosa meu atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje reena promiljanja postavke ,,huwa huwa upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos meu tri naziva za sablju, i trei - odnos izmeu pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu rije je o istoj sinonimiji, koju azl odbacuje budui da nijedno od Boijih imena ne izraava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a to je u izriitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena razliitih znaenja (man mutabyint). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa meu mnogim grupama atributa ,,bliskih znaenja (mutaqriban f al-man). Tim pitanjem azl se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objanjenja meusobno bliskih znaenja imena Uzvienog Allha, kao to su Velianstveni (al-Am) - Svevinji (al-all) - Veliki (al-Kabr), potom Stvaratelj (al-liq) - Sazdavatelj (alBri) - Oblikovatelj (al-Muawwir). azljevo tumaenje tog pitanja glasi: Takoer, On je odredio da rijei kojim se uvodi u molitvu-namaz budu Allh je najvei (Allhu akbar). ak ni oni koji su obdareni velikom umnou ne bi umjesto tih rijei upotrijebili srodnu sloenicu Allh je najvelianstveniji (Allhu aam). Sukladno prednje reenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva prirona izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz am. Da su ta dva pridjeva istovjetnih znaenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kau: ,,taj i taj je vei <stariji> po godinama, a ne: ,,velianstveniji po godinama. U tom smislu i Svevinji (al-all) se razlikuje od Velikog (al-Kabr) i Velianstvenog (al-Am), budui da se ,,uzvienost (all) odnosi na svojstvo odlinosti,

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

317

to je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvieniji po godinama od tog i tog, nego e se kazati ,,vei/stariji. Slino tome rei e se ,,Prijestolje (ar)30 je velianstvenije od ljudskog bia, a ne ,,uzvienije od ljudskog bia. Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih znaenja poput navedenih, unato meusobnoj znaenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna. Potom, slijedei logiku takvog interpretiranja znaka i oznaenog, potrebno je dodatno pojanjenje ve navoenog obrasca sablje. To to tri imena za sablju ini jednim grupnim obrascem jeste injenica da to nazivlje izraava imeniku vrstu podmeta, gdje su al-arm i al-muhannad podvrsta sablje sayf. Na slian nain moemo govoriti o Imenima al-Kabr i al-Am, kojima se Bog oslovljava odreenim prirocima ,,veliine i ,,velianstvenosti. Meutim reena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririu Bogu. Stoga, odnos izmeu imena Allh i naziva al-Kabr ne odgovara vrsti odnosa izmeu sayf i al-arm i al-muhannad. Ime Allh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u znaenje pojedinanih imena/atributa al-Kabr i al-Am; ne moe se rei Allh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., doim, dopustivo je kazati da su to imena Allhova. Takoer, ne moe se tvrditi da ta dva imena, al-Kabr i al-Am, u sebi uosobljuju znaenje glavnog boanskog imena Allh, unato prireenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija izmeu dva modusa odnosa u prednje navoenim primjerima bie poblie razjanjena interpretacijom koja e tek uslijediti, doim se razlika otkriva injenicom da su pojamnine sablje, iskazane rijeima kojim su oznaene vrste. Dakle, nazivi koji oznaavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,ta je to?. To znai da nazivi mogu biti proireni odlikama u funkciji opisa njihove sutine. Doim, Allh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno azljevu navodu: Allh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit. To e rei da Allh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo znaenja svih ostalih Njegovih imena. Allh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allh azl jo kae:,,...i sve to je navedeno o njegovoj etimologiji i deniranju predstavlja in nepromiljenosti i tlapnje. Dakle, ovjeku o tom Imenu nita nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog obzira <ili: vida> Svog Naela kao suodnos sa Oitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (t) <koji djelomino spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino tostvo (mhiyyat al-t). Ime Istina (al-aqq) moe biti shvaeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem (ar) se misli na Boije Prijestolje koje je viedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadi-Bogdanovi

o Nunom Bitku kao najuzvienijem i najskrovitijem obziru imena Allh, Koji je onkraj svake uzronosti, dok Presveti (al-Qudds) oslovljava Svetost Allha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. ak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu ope deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, ve obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. oznaava posvemanjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Boija imena, osim imena Allh, moe se kazati da oznaavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabr i al- Am, za njihova znaenja se moe kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga to im je zajedniko oznaavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Velianstvenosti, odnosno to su dva znaenja kojima Bog kao Velianstvo moe biti oslovljen. Prednjim razvianjima mogue je prikljuiti i jedan oblik semantike klasikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa. Taj oblik je iskazan jezikom konstrukcijom ,,al-ism al-mutarak, koja upuuje na ,,rijei sa dva ili vie znaenja ili, pak, u doslovnom znaenju na arapskom jeziku ,,na dva ili vie znaenja koja dijele jedan naziv. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadran je u Aristotelovoj kategoriji dvoznanog. U kontekstu boanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mumin, s dvoznanom oznakom: ,,onaj koji vjeruje i ,,Onaj koji prua sigurnost. Kao to smo ve zamijetili, azl se opredjeljuje za stav da svakom Boijem imenu mora pripadati samo jedno znaenje, to nas podsjea na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno znaenje kojim se otklanja sinonimija. Meu znaenjima imena al-mumin, kojim se oslovljava Svevinji Bog, ispravno je prihvatiti znaenje ,,Darovatelj sigurnosti. Drugi smisao modusa al-ism al-mutarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Veina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su rijei koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko bie. Ali, ako nita nije kao Svevinji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i ovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost znaenja. I dalje se moe govoriti o jednoj rijei koju dijele dva znaenja, meutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac, prijemiv u odnosu na Boga po formi i znaenju, jeste rije koja se odnosi i na ovjeka. Ali zarad Boije jednotne jedinosti azl tvrdi da, budui da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati znaenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se moe nai ovaj azljev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazalis Unique Unknowable God, str. 18

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Znaaj upotrebe jedne rijei u dva konteksta potvruje se u injeci da ovjeku omoguava shvaanje rijei upotrijebljene u izricanju Boanske apsolutnosti analogijom njezina znaenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, znaenja dviju rijei u primjeru: Bog Znalac i ovjek znalac nisu istovjetna, ve se prelamaju, budui da su Bog i ovjek sutinski dva razliita identiteta. Boije znanje je apsolutno i savreno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika rijei doivljava preobraaj kojim se iskazuje sveukupnost boanskog savrenstva. Jedna rije sa dvije razliite denotacije, ljudskom i Boanskom, odnosno u dva razliita konteksta. Na drugoj strani, rije ,,Svemilosni (ar-Ramn), iskljuivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savrenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoi Svoj ramet. U kontekstu svekolikih razvianja pitanja Boanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava izmeu mutezilija i lozofa s jedne, i meu samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa izmeu Boijih svojstava i samog Boga. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim naelo Boije jednoe (tawhd) razgrauje brojnou Boijih svojstava koja mu se pririu? Ukratko, mutezilije i lozo odbijaju ideju o metazikom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logiku razliitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metaziki drugovjetnijih svojstava, budui da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture u Boansku Narav. Za azlja i ortodoksne teologe to predstavlja nain pronalaenja logikog modusa kojim, ne samo da bi se ouvala Boija jednoa ve bi se ouvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aar u djelima Ibnat i Maqlt, kao i azl u Tahfutu, a u manjoj mjeri i u Iqtidu, bespotedno su kritizirali pokuaje anihilacije svojstava u Boijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logiki modus kao osnov je inio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti reeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentinosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme moe rei da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/iem drugom osim Njemu. Ukratko, azljeva teloka vizija kombinira apofatian i katafatian pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logikoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove znaenja atributa i na32 Katafatina teologija je pozitivna teologija koja opisuje ta Bog jeste za razliku od apofatike teologije koja je negativna i opisuje ta Bog nije.

320

Indira Hadi-Bogdanovi

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono to On uje, na znanje o ujnom itd. Mnotvo je razliitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svoenja tog svojstva na Bit, to je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaenje modusa svoenja Boanskih svojstava, dva ili vie njih, na Boiju Bit, ve odbacivanje svoenja kao takvog, ali bi se sloili sa svojim oponentima o dopustivosti svoenja vie svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji nain iskazuje Naelo i Oitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla (al-Nr), koja ini temeljnu metaforu za Boiju Bit jer Allh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allhu nru al-samwti wa al-ari.33 Imenovati Allha Svjetlom znai imenovati Ga Biem, kako to lijepo kae Qnaw34: Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaeno, na nain kako Bie Zbilje odraava oitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije oitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla nita ne bi moglo biti shvaeno (idrk) niti spoznato, osjeano niti zamiljeno. Sve to je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobiajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Boijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove inidbe - odnosna, to je esto koritena osnova za utvrivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Neprilinost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziena je na dva naina: prvo - realnou Boijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Boanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi izmeu ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne rijei koju ovjek upotrebljava za oznaavanje prirone odlike, <tj. podmeta>.35 Meutim teolozi nisu teili ka svoenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga to njihov obrazac odnosa izmeu brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnotvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban poloaj za sedam Boanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kurn, XXIV:35 34 adruddin al-Qnaw (u. 1274.), uenik i pastorak Ibn Arabja, ivio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawln Delluddn Rm. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

321

bila je usredotoena ka utemeljivanju Boije jednoe (tawd), budui da su sedam reenih svojstava svodili na jedno ,,znanje koje bi konano trebalo prirei jednoj Biti. azl nije elio u Maqadu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnotvu imena i atributa te o njihovu svoenju na sedam prireenih Boijoj Biti ili reduciranju svih na Boiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i treeg poglavlja druge cjeline. azl se, zapravo, jasno odreuje o tome i kae da se rasprava o uenjima mutezilija i lozofa komotno moe iskljuiti iz Maqada, budui da ne prinosi znaaju ovog djela, zakljukom: Da bi moj stav bio shvaen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono to sam o tome napisao u Kitbu at-tahfut, budui da je <pitanje njihovih uenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allh zna najbolje. Osim dva prednje reena pitanja postoji jo jedan lozofski problem uoblien u formi upita: Na osnovu ega se mogu priricati odreeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim? azl je oprezno i umski ingeniozno promiljao problem na razini lozoje religijskog jezika. U toj ravni se vie ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, ve izmeu poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u ijem kontekstu se zadrava aktualnim problem odnosa Boanskih atributa i Boga, te pitanje mogunosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On! 36 Problem se pokazao posvemanje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promiljanja o moguim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uope mogu ikakav konkretan govor?! Unato mnotvu razliitih interpretacija, nastajalih unutar viestrukih provenijencija muslimanskog miljenja, reeni kuranski kredo ,,Laysa ka-milihi ayun ne prestaje pobuivati mistiku napetost znanja enjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnou i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je azl u Maqadu (etvrto poglavlje prvog dijela): Boanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nunobivajui Bitak, po Sebi opstojei, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savrenog sklada i udesnog poretka, a ije bivanje je mogue po Njemu. Teko je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Boanskoj Naravi, ieznue stvorenog u Vjenom, slinost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bia kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo slinosti izmeu Apsolutne Naravi i relativ36 Kurn, XLII:11

322

Indira Hadi-Bogdanovi

ne naravi, tako se ponaaju i oblici: uje, vidi, zna, moe, ivi, djeluje. Pod tim mnijem da je Boanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allhu, Uzvienom i Svetom, o Kojoj znanje posjeduje samo On, jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga, tj. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budui da ne postoji niko/nita slian ili ravan Njemu, po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allha. Sukladno tome je unayd,37 Allh mu se smilovao, imao pravo kada je kazao: ,,Allha poznaje samo Allh. To je razlog zato je samo najasnijem od Svojih bia (Muammedu, a.s.) otkrio Ime koje bijae zadrao skritim, pa ga potom saopio: Hvali ime Gospodara svoga Svevinjeg.38 Zato, tako mi Allha, niko drugi do Allh ne poznaje Allha, bilo u ovom ili onom svijetu. azl e rasvijetliti predmetni problem pitanjem - kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogunosti i nemogunosti spoznaje Boga? Ako neko kae: znam samo za Boga - bio bi u pravu, a da je tvrdio: ne poznajem Boga, takoer - bilo bi ispravno. Ipak, poznato nam je da negacija i armacija jednovremeno ne mogu initi istinu, jer se istina u biti razlikuje od neistine, te u tom smislu, ako je istina negacija, tada armacija izrie neistinu i obrnuto. Meutim kada je pristup govoru razliit, istina je pojmljiva s obje strane. Kako se d zamijetiti iz prednjih citata, azl nije direktno rasvjetljavao problem naela atribucije kao takve. Naznake o moguem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u treoj cjelini u poglavlju pod naslovom: O tumaenju da imena Uzvienog Allha nisu Boanskim normama ograniena na zbir devedeset devet, ali, kako e rei azl, na reeni brojani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima, premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih, uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. Tu se, zacijelo, hoe kazati da devedeset devet Boanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajue kontekste ve, naprotiv, svako ime je u funkciji slavljenja Njega, kako azl kae: Koje god ime ne sugerira nedostatak i izraava velianje, prijemivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga.
37 unayd, (u. 910). Priznaju mu se zasluge za poduavanje mnogih ranosujskih uitelja, meu kojima je bio i all. Isticao se svojom ravnoteom i trezvenou. Iako je priznavao da odgovarajue ,,iezavanje ljudskog ega (fan) moe zahtijevati ekstatiko iskustvo, transvijest je ta kojom se potvruje ,,ostajanje (baq) u Bogu. A.M. Schimmel, str. 57-59, Anawati, G.C.I, Gardet, Louis, Mystique Musulmane (Paris: Vrin, 1986), str. 34-35. Kurn, LXXXVII:1

38

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

323

O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe, azl u Maqadu kae: Zabiljeeno je da je Allhov Poslanik, Allh mu se smilovao i spasio ga, kazao: Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu, neka kae: Allhu moj, ja sam Tvoj rob, sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje, moj perin kose je u Tvojim rukama, a Tvoj sud o meni je konaan. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje poduio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao, uini Kurn obnovom srca mog, svjetlom mojih najskrivenijih misli, vodiljom u nedai i raskrili veo moje nevolje! Allh, Veliki i Slavljeni, otklonie svaku njegovu nevolju i tugu i zamijenie ih sreom. Rijei ,,koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao ukazuju da Imena nisu ograniena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sujska narav i, poglavito, zaokruuje ukupna historijska teoloko-gnostika razmatranja Boanskih imena. Takve reeksije primijeujemo i u azlijevom raskazivanju postulata o ,,slinosti s Bogom, da li to podrazumijeva identikaciju izmeu Boga i ovjeka? Naime, u Drugoj cjelini azl istie stav, kojeg takoer zauzima i u Iyu, Arbanu i Miktu, da ni qurb niti fan, a niti mistiko znanje raskriljeno u tawidu, ne mogu biti obziri jedinstva Bog ovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identikaciju. Susret (itirk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i boanskog On/ stva (lahut), ini srni plan u interpretaciji Boijih lijepih Imena. Ako Svevinji Bog moe biti nazvan utvrenim imenima, a takoer tim imenima i ovjek moe biti nazvan, ako su imena atributivna, onda je mogue za ovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. Ono to je u odnosu na Imena ovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt ivota jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. Zapravo, to je jedini nain na koji ovjek moe zazbiljiti Boanska imena u svom ivotu. Potom je ovjeku nareeno da se suobraava sa tom naravi. A u sluaju Imena, koja su iskljuivo prijemiva u odnosu na Svevinjeg Boga, kakva su al-aqq, alQudds, al-Ramn, ovjeku se moe pribliiti metaforiki smisao kojim e ostvariti narav kakvu ta Imena izraavaju. Svakako, qurb je konana tenja. I tako imena, smjenjujui se iz jedne biti u drugu, iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga, na devedeset devet naina, postaju vodi smjernom vjerniku raskazujui mu ta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. I tako, u mnotvu puteva kojim nas azl usmjerava, hodei

324

Indira Hadi-Bogdanovi

jednim po jednim, njegova rije stie narav posvemanje upute; kao jedna forma prirunika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

325

IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Quran al-Karm, prijevod, Besim Korkut II/ Primarna bibliograja Al-azl, ab mid Muammad ibn Muammad al-us (1058-1111.), Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, uredio Badruddn alalab, Prvo izdanje, Egipat, 1324. H. (1906.); Al-Maqad al-asn, ar man asm Allh al-usn, Kairo: Taqaddum Press, 1322/ 1904.; Al-Maqad al-asn, ar man asm Allh al-usn, Arabic Text, edited with introduction by Fadlou A. Shehadi, Dar el-Machreq, Beyrouth, 1982.; Al-Ghazal on the Ninety-Nine Beautiful Names of God, prijevod David B. Burrell and Nazih Daher, Islamic Text Society, 1993., ISBN 0946621314; Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maqad alasn, ar man Asm Allh al-usn, preveo I priredio: Nakamura Hardcover, Islamic Text Society, March 1993., Iy ulm al-dn , Cairo, 1312/1894.; The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God; al-Maqad al-asn, ar man asm Allh al-usn, Al-Ghazali, prijevod David Burrell and Nazih Daher, The Islamic Texts Society 1995., ISBN 0946621314; y ulm al-dn, IV toma, Kairo, 1928. Maqad u Katalozima rukopisa: W. Ahlwardt, Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Kniglichen Bibliothek zu Berlin, Berlin, 1899., (vol. 8); C. Brockelmann, Geschichte der Arabischen Litteratur, Leiden, 1937., (Supplementband I);
U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. Navedeni sistem je takoer slijeen u prilogu koji slijedi, meutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele, ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. to se tie podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku, ukljuivani su svi raspoloivi podaci do kojih smo mogli doi.

1.

1.

2. 3.

4.

5.

6.

7.

1. 2.
39

326

Indira Hadi-Bogdanovi

3. 4. 5. 6. 7. 8.

H. Derenbourg, Les manuscriptes arabes de l Escurial, Paris, 1884., (vol. I); Ellis and Edwards, A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum, London, 1912.; Faris Hiti and Abd al-Malik, The Garrett Collection, Princeton University Press, 1938.; Mach Rudolph, A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton, as yet unpublished; A.H. Worrell, Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan; Ann Arbor, 1925. (Typescript). Sekundarna referentna literatura Allard Michel, Le problem des attributs divins, Beyrouth, 1965.; Farouk Mitha, Al-Ghazali and the Ismailis, A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam, I. B. Tauris, 2002., 160 str.; M. Campanini, Al-Ghazzali, in S.H. Nasr and O. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy, London: Routledge, 1996. ch. 19, 258-74.; Abd al-Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-un, Asm Allh al-usn / talf Abd al-Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-unal-Riy: Dr al-Waan, 1417/1997.; Kojiro Nakamura, Imam Ghazalis Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of Jabarut, Studia Islamica, No. 80, 1994., p. 29-46;6. LazarusYafeh H., Studies in al-Ghazali, Jerusalem: The Magnes Press, 1975.; O. Leaman, An Introduction to Medieval Islamic Philosophy, Cambridge: Cambridge University Press, 1985.; Ghazali and the Asharites, Asian Philosophy, 6 (1) (1996.): 17-27; D. B. Macdonald, The Life of al-Ghazzali, with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions, Journal of the American Oriental Society 20, 1899., 71-132; Numan, Abdullh, An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from asan al-Bar to Ab mid al-azl, University of Melbou-rne, Thesis (M.A.), 1993/1994., 160 str.; Fadlou Shehadi, Ghazalis Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazalis View of God as Utterly Unique and Unknowable, Leiden: Brill, 1964.;

1. 2. 3. 4.

5.

7. 8. 9.

10.

11.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

327

12. 13.

14. 15. 16. 17.

18. 19.

M. Sherif, Ghazalis Theory of Virtue, Albany, NY: State University of New York Press, 1975.; W. Montgomery Watt, The Faith and Practice of al-Ghazl (alMunqidh min al-Dall),Ed. W. Montgomery Watt, London: George Allen and Unwin, 1953.; Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1963.; The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghzal, Journal of the Royal Asiatic Society, 1952., pp. 24-25; M. Bouyges, Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazl, Beyrouth, 1959.; Melkie Selma, Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah, M.A. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions, Hartford Seminary Foundation, May, 1943.; G. F. Hourani, The Chronology of Ghazalis Writings, Journal of the American Oriental Society, 79, 1959., pp. 225-33; L. Gardet, Al-asm al-usn, Encyclopedia of Islam, New edition, Brill-Luzac, 1960., pp. 714-717. III/ Sekundarna bibliograja Ab Al al-abars (1093-1153.), Mama al-bayn f tafsr al-Qurn, Mabaat Sayd (Sidon, Libanon): Mabaat al-Irfn, 6 tom., ISBN: 1333-56/1914-37; Kom: MaktabAyat Allh Uzm al-Mara al-Naaf, 5 tom., 1403/1982.; Beirut: 1415/1995., 30 tom. u 6; Beirut: 1380/1961., uvod Musin al-Amn al-usayn al-mil, 30 tom. u 6; Ab Manr Abd al-Qhir al-Badd (u. ca. 429/1037.),Tafsr asmi Allh al-usn, London: Brit. Lib. Or. 7547.; Al-Farq bayn al-rq, uredio: Muammad Muyi al-Din Abd alamid, Kairo Bayrt: Dr al-Kutub al-Ilmiyya; Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-rq), Vol. II , uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. Halkin, Tel Aviv, 1935., Modern cloth., XVIII, 259 str.;

1.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

328

Indira Hadi-Bogdanovi

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, Abd al-Qhir Ibn ahir Ab Manr alBadd, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: Usul al-dn, ukljuuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Amad ibn Al al-Bn (Muy al-Dn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije proao ureivake procese; Kitb ams al-marif, Beirut: Maktabat al-aqyya (576 str.+16 index), 4 toma; ar ism Allh al-aam f al-run wa yalayyhi kitb al-lamaat f fawid al-runyya aat al-samaat, Cairo: al-Maktabat alMamdiyya al-Tijriyya bil-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-Arab, ay al-Akbar Muy al-Dn, Ab Abdullh Muammad ibn Al ibn Muammad ibn al-Arab al-Him al- (1165-1240.), Al-Futt al-Makkiyya, Beirut: Dr adir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kaf al-man an sirrasma Allh al-usn, ed. and introd. Pablo Beneito and asan al-Mamd, al-Lubnn, Muassassat al-Urwat alWuq, 1429. (2008.), 200 str.; Al-Aar, ab al-asan Al ibn Isml (874-936.), Maqlt alislmyyn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibnah an Ul al-dynah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problme des attributs divins dans la doctrine dAlAsari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Trs bonne condition ex. non coup. (Thse pour le Doctorat s Lettres prsente la Facult des Lettres et Sciences Humaines de lUniversit de Paris); Bah al-Dn Muammad ibn Izz al-Dn usayn ibn Abd al-amad, (1547-1621.), Dar rumz-i ism aam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bqilln, abu Bakr (950-1013.), Kitb al-tamhd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaq, abu Bakr Amad ibn al-usayn (994-1066.), Kitb alasm wa al-ift / lil-Bayhaq, Bayrt: Dr al-Kutub al-Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqn al-Qurn al-Azzmyya, 1939.;

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadi, 2002.; afar al-diq (u. 148/765.), Al-Tafsr al-sf lil-Qurn ind al-diq, Beirut: Dr al-Andalus, 1979., 272 str.; Kmil al-tafsr al-sf al-irfni lil-Qurn, uredio Dr. Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitb al-taqsm tabir al-ulm (Tafsr al-nafsi al-asadi wal-sf alalaqi lil-ulm wal-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. Ali Zaur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsr mystique attibu a Ga`far Sadiq, Melanges delUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Universit Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dr el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; all al-Dn Abd al-Ramn al-Suy (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaim f al-ism al-aam, Rukopis u biblioteci al-ahiriyya u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaam f al-ism al-aam, (Rasail al-Suyuti No. 17), uredio Sad Muam-mad al-Lim, Beirut: lam al-Kitab, 1417/1996.; ai Hd Sabzavr (ca. 1797-1872.), ar al-asm al-usn, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Barat, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Raab 1281. (1864.); Ibn al-awzi, Abd al-Ramn ibn Ali ibn Muammad Ab Fara (1126-1200.), The Attributes of God (Daf Shubah al-Tashbih bi-Aka al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by Abdullah bin Hamid Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaam f arq al-umam wa al-muluk, uredili Muammad and Mutaf Abd al-Qdir A , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub alIlmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkr, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-ayun al-nawzir f ilm al-wuh wa al-nazir, uredio Muammad Abd al-Karm Kim al-R, Beirut, 1404/1984.; Zid al-masir fum al-tafsr, uvod Muammad Zuhayr al-w, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., biljeke: Amad ams al-Dn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadi-Bogdanovi

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zd al-masr ilm al-tafsr, Beirut (1384/1964.).; Funn al-afnan al-aaib ulm al-Qurn, uredio Rad Abd alRamn al-Ubayd, Bagdad 1408/1988.; Ibn Aullh (1259-1309.), Trait sur le nom Allah, les Deux Ocans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn Ata Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrrie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam prcdes dune introduction sur le sousme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barran (u. 536/1121.), ar al-asm al-usn, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; ar al-asm al-usn, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, Abd al-Salm ibn Abd al-Ramn ibn Muammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Ibl, ab Bakr Muammad ibn Abd-Allh ibn al-Arab al-Mar (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qa (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio uenik al-azlja. Vidi: J. Robson III:707; McAulie, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulayn, ab afar Muammad ibn Yaqb (u. 329/941.), AlUul min al Kf, (vol. 1-2)., uredio Ali Akbar al-ar. Beirut: Dr al Aw, 1405/1985.; Al-Fur min al Kf,(vol. 3-7), uredio Ali Akbar al-ar, Beirut: Dr al Aw, 1405/1985.; Muammad al-Bqir (u. 57/676.) i Dafar al-diq (u. 148/765.), Dua al-simt, Tradi- cionalno prenoena preko imama Muammad al-Bqira (u. 57/676.) i afar al-diqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muammad Taq al-Dn al-Ifahn (u. 1914.), Kif al-asmI; Al-Nas, Amad ibn uayb ibn Al ibn Snn Ab Abd al-Ramn (ca. 829-915.), Kitb al-Nut: al-asm wa-al-ift, uredio Abd al-Azz ibn Ibrhm al-ahwn, al-Riy: Maktaba al-Ubaykn, 1419/1998.; Al-Qsim ibn Ibrhm (785-860.), Kitb al-Mustarid f al-tawd;

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qurn in the theo-logy of al-Qsim ibn Ibrhm: Kitb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Quayr, Abd al-Karm ibn Hawzin (986-1074.), al-Tabr f l-takr, uredio Ibrhm Basyn, Kairo, 1968.; ar al-Quayr lil-asma Allh al-usna, uredio im Ibrhm alKayl, Beirut: Dar al-Kutub al-Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rz, Far al-Dn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dn al-Rz, vol. 2:751-5, Tafsr maft al-ayb (Tafsr al-kabr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsr al-kabr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsr al-kabir, Beirut: Dr al-iya al-tura al-arabi, III izd., 32 toma u 16; Akm al-basmalat wa m yataallaq bih min al-akm wa al-man wa-itilaf al-ulam, Bulaq, Kairo: Maktabt al-Qurn, 1988.; Lawmi al-bayyint, uredio Badr al-Dn al-alab, Kairo, 1905.; ar asma Allh al-usn (lil-Rz: wa-huwa al-kitb al-musamm lawmi al-bayyint ar asma Allh tal wa al-ift), uredio Sad, aha Abd al-Raf, Kairo: Maktabt al-Kulliyyt al-Azhariyya, 1999.; Trait sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Ra al-dn Al ibn Ms ibn ws al-asn al-ill (u. 664/1226.),Muha al-duawt wa manha al-Abadt, uredio ay usayn al-Alami, Beirut: Muassasat al-Alam, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kim al-usayn al-Rat (u. 1259/1843.), arh dua al-simt wa ad al-qadr; Sayyid Kim al-usayn al-Rat (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Ku (dananji Irak) 15. abana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mull Alija Asara Nprja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadri opsean komentar o konceptu Najuzvienijeg Imena (al-Ism alAam); Al-abaran, ab al-Qsim Sulaymn ibn Ayyub ibn Muayyir Lam (873-971.), Kitb al-Du, uredio i dao uvod Mustafa Abd al-Qdir Aa, Beirut: Dar al-Kutub al-Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-abar, ab afar Muammad ibn arr (838-923.), mi albayn f tawl al-Qurn, 15 vols. Beirut: Dr al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadi-Bogdanovi

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dr al-Kutub al-Ilmyah, 1992., Dr al-Iy al-Tur al-Arab, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumaenje Qurna od Ab afar Muammad b. arr al-abarja; skraeni prijevod mi al-bayn f tawl al-Qurn, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taq al-Dn Amad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitb al-asm wa al-ift, ure-dio Muaf Abd al-Qdir A, Beirut: Dr al-Kutub alIlmyah, 1408/1988.; Al-Rislat al-tadmuryat f taqq al-ibt li-asm Allh wa iftuh wabayn aqqat al-am bayna al-ar wa al-qada , Kairo: Qa Muib alDn al-ab, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatw al-amawyah al-kubr wa yaliha al-risalat al-Madinat tahqiq al-maaz wa al-aqiqat ifat Allah taala; taiiha bi-qadr al-imkan wa taliq awaiyaha Muammad Abd al-Razaq amzah, Kairo: Mabaat al-Madan,ca. 1967.; Taqrb al-Tadmurya: taqq al-ibt lil-asm wa al-ift wa-aqqat al-jam bayna al-qadar wa al-ar, uredio Muammad ibn li ibn Uaymn; itan bi al-kitb wa-arraya adahu Sayyid ibn Abbs ibn Al al-alm, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-ur, ab Bakr Muammad ibn Walid al-Andalus (1059-1126.), Al-Du al-mr wa dbah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., esto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: F marifat ism Allh al-aam (O spoznaji najuzvienijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-usn, Asm Allh al-usn, al-Riy: Dr al-Waan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Ukljuuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problme des attributs divins dans la doctrine dAlAsAri et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Trs bonne condition ex. non coup. Thse pour le Doctorat s Lettres prsente la Facult des Lettres et Sciences Humaines de lUniversit de Paris.;

1.

2.

Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar Umar Sulaymn, Asm Allh wa iftah f mutaqad ahl alsunnat wa al-amah, Jordan: Dr al-Nafis lil-Nashr wa al-Tawz, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exgse lexicographique et thologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arknov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrirea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exgse lexicogra-phique et thologique, in Revue de lhistoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muammad Abd al-Azz, Al-Du bil ism al-aam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muammad Sli Al-Uaymin, Al-Qawid al-muthl ift Allh wa asm al-usn, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarb Allh, Usta Dr. asan al-ay al-Fti, Al-Ism al-Aam lilMawl, Beirut: Dar al-il, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haveri, Srednjovjekovno losojsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en pigraphie sud-smitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Kljune rijei: Al-Gazali, lijepa Boija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, znaenja.

334

Indira Hadi-Bogdanovi

Summary Al-Gazalis treatment of Allahs name in work of Al-Maqad al-asn fi ar man asmi-llh al-usn The question of Allahs beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazalis work Al-Maqad al-asn fi ar man asmi-llh al-usn, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazalis interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabis and Avicenas works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allahs beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazalis work.

GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Svezak esnaesti. Obradio Haso Popara. Al-Furqan, Fondacija za islamsko naslijee Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, London Sarajevo, 1429/2008., XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.
Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. Po ustaljenoj dinamici - godina i katalog ili dva ve deset godina zaredom, pred itaoce i naunu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga, a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998., Zejnil Faji 1999., Mustafa Jahi 1999., Haso Popara - Zejnil Faji 2000., Mustafa Jahi 2000., Haso Popara 2001., Osman Lavi, 2002., Zejnil Faji 2003., Mustafa Jahi 2003., Haso Popara 2004., Osman Lavi 2005., Osman Lavi 200?. i posljednji, esnaesti svezak, Haso Popara 2008. U ovom svesku obraena su 542 rukopisna kodeksa, od broja 8840 do broja 9381, u kojima su sadrana 954 djela iz gramatike, stilistike, metrike, leksikografije i knjievnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu), ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). Po dosadanjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku, unutar disciplina, djela su razvrstana po jezicima, pa su tako prvo obraeni rukopisi na arapskom, a potom na turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Katalokoj obradi rukopisa prethode: Uvodna rije direktora Fondacije; Predgovor direktora Biblioteke; Uvod autora kataloga dati dvojeziki (bosanski/engleski); Izvori i literatura i primijenjena Transkripcija, dok je arapski prijevod uvodnik dat na kraju sveska. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obraeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979; iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. Bogatu, raznovrsnu i zanimljivu grupu ine rukopisi iz leksikografije obraeni na stranama 251-340, pod rednim brojevima 9009-9089, meu

336

Ocjene i prikazi

kojima su arapsko-arapski, arapsko-turski, arapsko-tursko-bosanski, arapsko-perzijski, arapsko-perzijsko-turski, arapsko-bosanski, perzijsko-turski, perzijsko-bosanski, tursko-bosanski, tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rjenici od kojih je najstariji kodeks sa etiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hiddetu 608. hidretske, odnosno u maju 1212. godine. Mada skoro polovinu ine arapsko-turski rjenici, njih je ak 38, nau posebnu panju privukli su rjenici u kojima je jedan od jezika bosanski. Meu takvima istiu se dva prijepisa popularnog Potur ahidije Maqbul-i arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. i 19. stoljea, te dva manja anonimna tursko-bosanska rjenika (redni broj 9084 i 9085) takoer iz 18. stoljea. U knjievnost kojoj je autor kataloga pridruio i epistolografska djela (munaat) svrstani su kodeksi obraeni na stranama 341-699, pod rednim brojevima 9090-9381. Meu njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handia na poznato djelo Hasana Kafije Pruaka Usul al-hikam fi nizam al-alam, napisan u Kairu 1346/1927. godine na arapskom jeziku. Knjievnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obraeni na stranama 683-699, pod rednim brojevima 9373-9381. i mada se radi o mlaim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Rudije i ovi rukopisi imaju odreenu kulturoloku i historijsku vrijednost. Indeksi: (originalnih) naslova (str. 701-727), naslova u transkripciji (str. 729-742), autora (str. 743-758), prepisivaa (str. 759-763), bivih vlasnika i vakifa (str. 765-769) i mjesta (str. 771-775), signaturni (str. 777-780) i kataloki indeks (str.781-784) olakavaju pronalaenje traenih djela, linosti, pojmova i institucija. Pri obradi rukopisa autor se sluio, za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu ve tradicionalnom, prije vie decenija usvojenom metodom i iskustvima autora slinih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. Zahvaljujui tome, Katalog je uraen prema uobiajenim standardima, struno i sa puno korisnih detalja. To je naroito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova, kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju poetak i kraj, pri uspjenom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom vie desetina kaligrafa, jer je svaki obraeni kodeks (esto i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh, taliq, rika), kod navonja likovnih ukrasa, u prepoznavanju materijala i odreivanju porijekla papira te kod deifriranja marginalnih zabiljeaka.

Ocjene i prikazi

337

Obraeni rukopisi sadre djela autora sa irokog prostora islamskoga svijeta (irazi, Akbarabadi, Davlatabadi, Azhari, Kufi, Andalusi, Qurtubi) nastalih u viestoljetnom razdoblju. Kao prepisivai susreu se osobe iz raznih mjesta koje su ivjele u razliitim vremenima od trinaestog do poetka dvadesetog stoljea (Nesuh u nahiji Kladanj, Ibrahim, kadija u Visokom, Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci, Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi, Dervi Mustafa u Roznamedijinom hanikahu). Kao bivi vlasnici opisanih rukopisa susreu se brojne institucije i pojedninci (damije, medrese, tekije, Ahmed iz Tripolisa, Alija iz Varcara, Ishak, kadija u Egiptu, Dafer iz Travnika, hadi Halil iz Bagdada), a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige, bogatstva knjinog fonda pojedinih kolekcija i drutvene pripadnosti vlasnika (softe, imami, muderisi, ejhovi, muftije, kadije, dizdari, kapetani, valije). Posebno raduje i poseban znaaj ima identifikacija autora medmua (ejha Ahmeda Gore, mula Mustafe Biogradlije, mula Numana Foaka, Mustafe evkije Uianina, Abdulah-efendije Maglajlia, Salih-efendije i dr.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naih prostora (Adnija, Alidedea, Hasana Kafije, Nesuha Duvnjaka, Aga-dedea, Sabita, ejh-Juje, Safije, Isbeije, Ilhamije, Zikrije). Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na had hadi Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. godine i komentar na popularnu kasidu Munferidu koji je u srijedu, zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. Muhamed Pruak, koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. godine sainjenog u Banjoj Luci. To su jedina dva do sada pronaena djela ovoga Pruaka koji je jedno vrijeme sluio kao muftija u Budimu. Vrijedno je istai, takoer, da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge biljeke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama, ljudima i institucijama. Zbog svega navedenog, autoru esnaestog sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, hafizu Hasi Popari, treba odati priznanje za uloeni trud i umijee u istraivakom radu i na ostvarenim rezultatima, a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, koji je pripremio hafiz Haso Popara, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, po esnaesti put, izlazi pred domau i svjetsku javnost sa jo jednim znaajnim djelom koje e posebno obradovati onaj dio istrai-

338

Ocjene i prikazi

vaa povijesti, pismenosti, znanosti, knjievnosti, umjetnosti i kulture uope koji se bave islamom i onim to o njemu batini Bosna i Hercegovina, na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Ismet Buatli

LJUBOVIEVO AFIRMIRANJE KLASINE BOSANSKE NAUNE SLAVE Amir Ljubovi, The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic, izd. Brill, Leiden and Boston, 2008. (252 pages)
1. Amir Ljubovi autor naune strogoe i jasnoe Amira Ljubovia, dugogodinjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, specijalistu za predmete i podruja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju, nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovakoj ni naoj balkanskoj ili junoevropskoj naunoj javnosti. Ljubovi se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu), koja je bila posveena djelima bosanskih muslimanskih autora iz podruja logike na arapskom jeziku, afirmirao kao strogo profiliran istraiva s podruja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijea orijentalno-islamske civilizacije kod nas. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubovi je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraiva nae rukopisne batine s podruja filozofije, logike, semantike, poetike i sl. U naoj naunoj javnosti Amir Ljubovi je zaslueno (i s pokriem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslunijih bosanskohercegovakih naunika za naunu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruaka (um. 1615. u Pruscu), Muhameda Muse Allameka (um. 1636. u Carigradu), Mustafe Ejubovia (um. 1707. u Mostaru), Muhameda ajnianina (um. 1792. u Sarajevu) te mnogih drugih bonjakih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim, logikim, gramatikim, sintaksikim, semantikim disciplinama. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovia potrebno je ukazati na vanu injenicu koja obiljeava njihova autora. Profesor dr. Amir Ljubovi je istraiva koji je strogo usredsreen na svoj predmet. Akribinost, preciznost i metodoloka strogoa jesu opa obiljeja njegovih knjiga i studija. 2. Brillovo izdanje Ljubovieve disertacije Kao to ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovia, isto vrijedi i za Brill, izdavaa Ljubovieva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in

340

Ocjene i prikazi

Arabic. Brill, holandski izdava sa sjeditem u Leidenu, u Evropi je ve desetljeima najafirmiraniji izdava mnogobrojnih djela o islamu, muslimanima, islamskom istoku, islamskim naukovnim podrujima i disciplinama. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistika djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriu civilizacijske i kulturne vrijednosti islama, ovdje treba kazati da ve odavno to nije sluaj. Brill je svojom izdavakom politikom sve vie okrenut i prema autentinom muslimanskom diskursu o islamu. I sama pojava Ljubovieva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoi da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalistikog tretiranja islama i njegova naslijea. Formalni sadraj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic ureen je i opremljen po najstroijim metodolokim propozicijama velikih izdavaa. Djelo poinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraenica), a potom se daje Introduction (Uvod). Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljea), II. Bosniac Authors and Their Works (str. 25) (Bonjaki autori i njihovi radovi iz logike), III. Characteristics of Works in the Field of Logic Issues in the Field of Logic (str. 57) (Karakteristike spisa/radova iz podruja logike), IV. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. 143) (Usporedba bonjakih logiara sa zapadno-evropskim logiarima), V. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. 169) (Logika u klasinom sistemu islamskih nauka). Potom od stranice 193 247 slijedi: Conclusion (Zakljuak), Glossary of Logical Terminology (Rjenik logikih termina), Index of Personal Names (Indeks osobnih imena), Index of English Logical Terms (Indeks logikih termina na engleskom), Index of Arabic Logical Terms (Indeks logikih termina na arapskom).

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje nae klasine logike i lozofske batine Kad listamo i itamo Ljubovievo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokuavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih itatelja i istraivaa koji e ovu izvanrednu knjigu itati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovieva djela najvanije i pretpostavljamo da e ih i drugi znatieljni itatelji takoer otkriti. Prvo, najuoljivije to e itatelji i istraivai nai na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je injenica da profesor Ljubovi dokumentirano pokazuje vievjekovno bosanskohercegovako muslimansko nasljedovanje i izuavanje logike iz, poglavito, grke i arapske tradicije izuavanja logike. Tu su veliki i vani razlozi koji svjedoe da je Ljubovi objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidanje vrijedno afirmiranje nae kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestiniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni nauni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubovi je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono to je struno filozofsko i logiko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izuio i konsultirao, ve je na najbolji nain pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasine epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubovi je na sustavan nain ponudio pregledan enciklopedijski prirunik klasine arapske logike terminologije sa adekvatnim i opeprihvaenim standardnim i nauno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu vano je preporuiti ovo Ljubovievo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teolokih i logikih tema i sadraja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naune discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovieva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj naoj tmurnoj i umaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih dogaaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovia. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubovi je podigao ugled i naih islamskih i naih orijentalistikih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstai i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Kari

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajui uspjean rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) ime je za korak blie znaajnom jubileju 60. broju ovog godinjaka. Ono to se ve na samom poetku namee kao prvi dojam i to skree pozornost, jeste internacionalni karakter asopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znai da u njemu sarauju i autori izvan nae regije. U eri ope globalizacije to i nije neka novina ili iznenaenje. No, mora se priznati da je to za jedan asopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak neto na to treba skrenuti panju. Potvrda je to da je POF kao asopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaama to su ga pratile. Mnogi asopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su znaajni za bosanskohercegovaku nauku. Ja u navesti dva vrlo vana: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti asopisi postigli u naoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena injenica potvrda je da se POF jo uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja presti, i nadasve to je priznanje samom asopisu. Naravno, elim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemakom, ruskom, francuskom, turskom. To znai da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven asopis na naim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao asopis koji se bavi pitanjima kulturne batine i povijesti naih krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadrajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i elim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedeim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i knjievnou), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnou, 4. kulturnom (arhitektonskom) batinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadraje asopisa, uvjetovane razliitim dogaajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima jo: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvjetaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjeanja na istaknute linosti u oblasti kojom se asopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put nae itatelje upoznajemo sa ivotom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Beira Dake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda dralovia, dugogodinjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebakog sveuilita. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilovi i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit emo u dva bloka, knjievno-jeziki i historijski. Radove iz oblasti jezika i knjievnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem auevi, ,,Upitne reenice u turskom jeziku, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Baeskije, dr. Sabina Baki, ,,Pragmalingvistiki aspekt nekih osmanskih dokumenata. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, razliite mogunosti prouavanja odreenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala panja i na taj nain popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska arolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinaminost razvitka, ali i drutvene i povijesne tokove, kao i samo drutvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se slui Baeskija bilo jezika osmanske diplomatike grae, kako autori zakljuuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik mogue prepoznavati drutvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim drutvenim slojevima osmanskog drutva. Dva su rada iz oblasti knjievnosti, jedan knjievno-historijske drugi knjievne naravi. Dr. Adnan Kadri u svome radu Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovia irija uvodi u ,,svijet bosanskog autora i potomka bosanske plemike porodice Kosaa, sina Ahmed-pae Hercegovia i unuka Stjepana Kosae. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po enskoj liniji. Kadri daje temeljne informacije o obiljejima irijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posveenoga njegovom dajdi Selimu I. U naslovu Kruenje ae od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca dr. Namir Karahalilovi tretira pitanje irenja motiva iz jedne u druge knjievne tradicije kao i mogunosti znaenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatida ar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanovi-Veladi, Tihomira Mri.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne batine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, takoer je veoma irok, i on u potpunosti, istina sa razliitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje injenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se rei da ovaj put oni dominiraju. Prvo je vano zbog injenice da je taj period (19. stoljee) barem kada se tie osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se odreena pitanja iz 19. stoljea aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske grae, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatraa, nego i iznutra. Samo je tako mogue doi do cjelovitog suda o pojedinim dogaajima i procesima. Vrijeme ne doputa elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga emo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine, koji s grkog izvornika preko francuskog dospijava i na nae jeziko podneblje u prijevodu Tihomire Mri iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-paina damija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog ivota Sarajeva odslikava nam Alma Omanovi-Veladi u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice poetkom 19. stoljea (brani ugovori 1800.-1810. godine). On je vrijedan panje ne samo po svojoj tematskoj sutini nego i po tome to je raen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadieva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foi od 1865. do 1874. godine rad je Hatide ar-Drnda, rad je raen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidilu foanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljea. Takvih izvora, naalost, do danas je sauvan veoma mali broj. Vaan je i stoga to se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doivjela u svojoj povijesti nezapamenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o ijem nekadanjem postojanju danas spoznaje moemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i peat protiv zaborava tih vakufa. elim skrenuti posebnu panju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritube ili albe Bonjaka upuenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Rije je o dokumentu, ponuenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latininoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju elim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta uva u grkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, tekim uvjetima privreivanja, nametima, stoarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji uma, gradovima i njihovoj zaputenosti, nenamjenskom troenju gradskih prihoda, nepotivanju propisa koji se odnose na ureenje gradova, zamjenskim porezima na nekadanje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, potekoama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluenja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagoavanja platenim mogunostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment drutvenog ivota koji ovim nije obuhvaen. elim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglaava lojalnost dravi, ali isto tako da se eli ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovnitvo susree, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije nita drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos inovnika. I to, naravno, kao to se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, to upuuje na ignorantski odnos dravnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko drutvo klasno drutvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da tekoe dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom drutvenom sloju pripadaju. To namee potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij odreivanja poloaja, odnosno osnovni uzrok podreenog poloaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije mogue generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogatai privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome to su barem u Bosni veinu rajinskog sloja inili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglaavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogaali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromanijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nunim nameu potrebu veeg poklanjanja panje izuavanju pojedinih dogaaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljea, koje u naoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti vie prostora. Aladin Husi

T.C. Babakanlk Devlet Genel Mdrl Osmanl Ariv Daire Bakanl, Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin diliyle osmanl hogrs (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom osmanska tolerancija dokazana dokumentima), Ankara, 2006. ISNB: 975-19-3842-2
Tim strunjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Dravnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin diliyle osmanl hogrs (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Djelo je izdato u Ankari 2006. godine. Sadri fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja drutvom koje je ivjelo na tri razliita kontinenta, odnosno drutvom sa razliitim vjerskim, nacionalnim, mezhebskim i kulturnim identitetom. Voa ovog opsenog projekta je direktor Dravnog arhiva Republike Turske doc. dr. Yusuf Sarnay. Djelo sadri 367 stranica. Dokumenti su podijeljeni u etiri cjeline, i to: prvi dio pod nazivom Tolerancija, koji sadri 35 dokumenata, drugi dio pod nazivom Azilanti, koji sadri 28 dokumenata, trei dio, koji se odnosi na zemlje Zapada i sadri 17 dokumenata, te etvrti dio pod nazivom Islamske zemlje, koji sadri 10 dokumenata. Radi opsenosti i vanosti ovog projekta, djelo je ureeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku, potom njegova transkripcija, a nakon toga izloen je smisao i sadraj teksta na turskom i engleskom jeziku. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. i povukao se sa prijestolja iste godine, vladao drugi put od 1451.-1481.) kojom se 28.05.1463. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira, pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere, sloboda linosti, nepovredivost imetka i ivota te slobodno kretanje i udruivanje. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname, a prepisiva je datum prepisa muharrem 883. (4.4.1478.) spojio sa tekstom dokumenta to moe stvoriti greku. to se tie datuma nastanka Ahdname, prepisiva je napisao samo 28. maj, ali nije

350

Ocjene i prikazi

napisao godinu.1 Budui da se prvi dokumenat odnosi na nae prostore, sa oduevljenjem smo prili ovom djelu. Meutim izdavau moemo zamjeriti to nije dao faksimil originala, koji nije teko nai. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa podruja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedidu (vladao 1839.-1861.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjeanja. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadri dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedidu (vladao 1839.-1861.) to je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest doekali sa suzama radosnicama, te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale, ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedida. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije, navest emo primjer koliko se vodilo rauna da se ne ini nita to je na tetu podanika Osmanskog carstva. Sultan Sulejman Velianstveni (vladao 27. april 1520.- 6. septembar 1566.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu abanu 967. (maju 1560.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima vei porez od onoga koliko je zakonom propisano. Jo jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomo sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909.) jermenskoj patrijarhiji. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku dravu, te je i nazvan Azilanti. Dvojici lanova srbijanskog senata koji nisu mogli izdrati ponaanje Knjaza Miloa (vladao od 1815.-1839.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo, kao i mjesena plaa. Edmiju Stanojeviu i Aleksandru Nadoviu2 odreena je mjesena plaa od 2500 groa, a 500 groa osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su doli kasnije. Nareeno je da se na dostojanstven nain doeka Muhamed-han kojeg je iranska drava protjerala u Tabriz, te je on zatraio utoite u Osmanskom carstvu. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han, koji je dobivao mjesenu plau od 5000 groa na toj poziciji, zatraio je osmansko dravljanstvo. Poto ga je drava ocijenila kao uspjenog diplomatu, dodijeljena mu je plaa od 6000 groa i in drugog stepena.
1 2 BOA, Dvel-i Ecnebiye Defteri, 14/2_1-. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedi.

Ocjene i prikazi

351

U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovnitva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz panije i Portugala, a koji su se nastanili u Edirnama. Budui da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost izmeu Turske i Jermenije zbog optubi da je Osmanska drava poinila genocid nad Jermenima, te da je ovo djelo izalo upravo u to vrijeme, pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo vaan dokument u ovom djelu. U pismu se navodi: Mi, pripadnici Jermena, svjedoci smo sultanove dobrote prema nama, kao i prema drugim sultanovim podanicima. Izmeu pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Unato rijeima pojedinih buntovnika, mi neemo uzmicati od slube Osmanskoj vlasti. Ustvari, za nas je ast da budemo dravljani Osmanske drave. Posebnu panju privlai trei dio knjige koji govori o odnosu Osmanske drave sa Zapadnim zemljama. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upuena vladarima Zapadnih zemalja. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Velianstveni izraava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljanja odnosa izmeu Francuske i Engleske. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Velianstvenog (vladao 27. april 1520.-6. septembar 1566.) upueno francuskom kralju Franji II (vladao 1559.-1560.) na molbu kraljeve majke da im prui pomo. Sultan navodi da e im pruiti pomo pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao to su to bili njihovi preci. U ovom dijelu navodi se jo jedan zanimljiv dokument o pomoi stradalnicima od poara u Americi. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876.-1909.), a pomo je iznosila 300 lira. Amriki izaslanik se zahvalio na ovoj pomoi u ime svoje zemlje, a ovu vijest su prenijele sve amerike novine. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.-1574.) za materijalnu pomo u vrijeme velike gladi i oskudice. Oni navode da su se za pomo obraali i drugim zemljama, ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma izmeu Irana i Osmanske drave o meusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadija, zarobljenika, trgovine i mezheba. U sporazumu koji je zakljuen izmeu Abdulbaki-hana, izasla-

352

Ocjene i prikazi

nika iranskog aha Nadira Bahadira, iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-paom3 i ejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zakljuen 4. novembra 1736. godine navodi se: Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz dravne blagajne za one koji idu na had i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da odravaju sigurnost puta. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakice onim robovima koji se ele vratiti u svoju domovinu. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu. Neka iransko stanovnitvo slijedi put Ehli-sunneta. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hada, trgovine i turizma. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nonje. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije drave ne uzima nita vie osim carine koja je zakonom odreena. Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji, pravednosti i humanosti osmanske vlasti, preporuuje se svim istraivaima historije. Pored toga, vrijedno je spomenuti da moe biti od koristi svima onima koji ue itati osmanske dokumente, jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban znaaj, jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. Jedina zamjerka izdavau ovog vrijednog djela je to to je u veini sluajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu, iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala, jer u prepisima uvijek postoji mogunost da nastanu greke. Samira Osmanbegovi-Baki

3 4

Yeen Mehmed-paa je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19.7.1737-22.3.1739. ejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dunosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13.4.1736-4.3.1745

SADRAJ
Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROIU - Prilog historiji Banje Luke 1738-1740. . ..................................................... 5 Three unpublished documents about Banjalukas Mutesellim and Muhaz Ali-bey Groi -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. . ...........................................................................36 Aladin Husi: TEANJSKI VAKUFI - s posebnim osvrtom na novane vakufe - ................................................41 Waqf of the town of Teanj - With special emphasize on money based waqf - ........................................64 Nusret Kujrakovi: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAEVIA ...........................65 Waqf of Husein Kapetan Gradaevi ..........................................................90 Azra Gado-Kasumovi: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE .............................................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-beys Library .......................................................................142 Osman Lavi: RUKOPISI KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ...............................................................................................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar ................................159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ......163 Sus and kadizadelis in Ottoman Sarajevo ...............................................185

Adnan Kadri: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAA HERCEGOVI U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog knjievnoj historiograji) ..............................................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegovi in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ....................................................................204 Mustafa Jahi: MEDMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ..............................................................................................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo .....................222 Ahmed Mehmedovi: HADI HAFIZ MUHAMMED BAQI DINO-ZADE - sarajevski kadija, vakif, kaligraf i bibliol ...............................................225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade - a qadi of Sarajevo, vakif, calligrapher and bibliophile- ............................................................236 Nusret Kujrakovi: DOKUMENTI O GRADAAKOM MUFTIJI hadi hazu Ahmed-ef. Mulaibrahimoviu (Svircu) .............................239 Documents about mufti of Gradaac hajji haz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac) .........................................................248 Alen Kalajdija: ELEMENTI KNJIEVNOJEZIKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI HIRVAT TRKISI (1588/1589.).........249 The elements of literarylinguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ........................................271 Munir Muji: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .......................................273 Metonymy in Arabic stylistics .....................................................................286

Azra Kantardi: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI .....................................287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-beys Library ................................................................296 Indira Hadi-Bogdanovi: AL-AZLJEVO TRETIRANJE ALLHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQAD AL-ASN FI AR MAN ASM I-LLH AL-USN...................................................................299 Al-Gazalis treatment of Allahs name in work of Al-Maqad al-asn ar man asmi-llh al-usn ...............................................334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak esnaesti. Obradio Haso Popara. Al-Furqan, Fondacija za islamsko naslijee Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, London Sarajevo, 1429/2008., XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. (Ismet Buatli) ...................................................................... 335

LJUBOVIEVO AFIRMIRANJE KLASINE BOSANSKE NAUNE SLAVE Amir Ljubovi, The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic, izd. Brill, Leiden and Boston, 2008., 252 str. (Enes Kari) ................. 339
PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318. (Aladin Husi) ..................... 343 T.C. Babakanlk Devlet Genel Mdrl Osmanl Ariv Daire Bakanl, Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin diliyle osmanl hogrs (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom osmanska tolerancija dokazana dokumentima), Ankara, 2006., ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegovi-Baki) .......................................... 349

You might also like