ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno.uzroci i posljedice. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. 463. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. Sarajevo. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni.. str.. rebiu-l-evvela 1151. str. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737.000 vojnika. 469. jula 1738. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. u činu paše sa dva tuga. 2003. knj. 9 10 Olesnicki Aleksije.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9. Handžić. 1940. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. kada je stvarni rat već bio završen. Banjalučki boj iz 1737. 269.000. dakle. Enes Pelidija. Muhafiz..000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu.) godine.. Bosanski namjesnik. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja.. koji traži da se. (16. . kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. Abdulah Škaljić. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. str. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. a ponekad i sa tri. a treći kadija Musa. Jasenovac i Dubicu (v. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6.). Zagreb. tatarskoj vojsci12 osigura 1. 11 12 . u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. El-Kalem. 1973.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ.. treće izdanje. Rad JAZU. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad.000 grla brava.o. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. 168-169). a ponekad i cijele oblasti. Sarajevo. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. Prema Hameru. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. zapovjednik većeg utvrđenog grada. c. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci.

Za razliku od prvog.. navodi da su preko mubašira Ali-age. ”Džizja i harač”. III-IV. III-IV. 1952-1953. 1973. A-101. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v. 25 groša.. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. pekarima po 6.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše. 9 100 grla goveda. (2. Godine 1744. što ukupno iznosi 969.14 U defteru se. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. na časni sud pozvani vilajetski ajani. naime. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub.16 I drugi defter17. 95-95.. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom... mubaširu Osman-begu. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša).. 30 groša na ime tahsilije. Vidi: Hamid Hadžibegić. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın). Abdullah Škaljić.. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. muhafizu Banje Luke.) godine. str. Ali-begu. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ .5 groša. spahije. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. posluzi 30 groša. Ovdje je. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . 589-590). u raznim krajevima razne težine. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. 2. str.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. 1952-1953. riječ o nabavci 300 grla goveda. seoski knezovi i mahal-baše. augusta 1738. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . datiran 13. zaduženom za osiguranje smještaja. ”Džizja i harač”. str. samo što su ovdje količine veće. zatim. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. treće zdanje. sačinio je spomenuti Mehmed. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. 1954-1955. rebiu-l-ahira 1151.. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. 55-135 i V.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. Sarajevo.. 43-102).5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . str..‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. 150 šinika13 ječma i smještaj. Godine 1108/1696. Hamid Hadžibegić.

naime. 20 21 22 23 .. džumade-l-evvela 1153.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. od 4. godine)... Hamdija Kreševljaković. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. političkog. U defteru se. Tako su. 1 groš za bravče od 3 godine.) godine. U njemu se. godine). više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. do 1740. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. marta 1740. u ovome radu ćemo ga izostaviti..21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. godine. A-4. ”Dženetići . Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. svibnja 1777. I. II/1954. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću.10 Haso Popara (humur). s preciznim podacima o nabavnoj cijeni.). jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. 25. godine i da bi mogao biti interesantan. str. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. 1954. (5.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. br..ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora. knj. dakle. Sarajevo. srpnja 1740. i to: 10 groša za odraslo goveče. 110-163.. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. maja 1740. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. do 29. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. godine navedeno.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. aprila 1739.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. ekonomskog.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. zatim.. npr. safera 1153. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu... nešto prije 28. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. hidžretsku godinu (od 10.

-146.. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. str. II-III. 1956-1957. 361-368. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. str.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Hamdija Kreševljaković. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). 1961.). Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. Popis je podijeljen na dva dijela. kći Mustafe.. Radi boljeg pregleda. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. V 1977. maja 1740. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. godine. (‫ﻫﻮ. tamnobijele boje. kći Murteze. Korkut. postojbini gazija i mudžahida. istočnog porijekla. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali. 193-224. u gradu Banjoj Luci.. safera 1153. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). 1974. u Novoj tvrđavi. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). 1464-1878. (5. punoljetne kćeri: Aiša.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. Travnik. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. Glođe. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. po šerijatskim propisima. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. 143. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. II 1191. Rašid Hajdarović. . Ummi Kulsum. str. i Hatidža. ”Zaostavština iza Munib-ef. /29. str. sin Dur-Alije. sina Abdulmennanova. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. maloljetni sin Omer. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). Izabrana djela I. VI-VII.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. Travnik u prošlosti. dimenzija 54 cm x 79 cm. 11 čare tako i za etnografe.. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. reb. knj. zatražili su da se. Sarajevo.. Kreševljaković i D. M. kod nas. Derviš Buturović.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Napisano 8.. sa strane.) godine. 193-258 i H.

....)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫.....)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫...3 ......1 ... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ......... 23...........106.)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( ....)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13.......000......104 ...002...3 .......84 .)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( . kunovine i sl.........)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( ...050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫.113 ..)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: ....53 ....000... 2 kom..21 ....007.....185 .)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫.. komplet (‫)91( ....... pomiješanim s akčama (‫.. 2 kom...............)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht..005.31 ..........005....)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800. ّ 2 kom....612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( .063.)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( ........)62( .1 .084 .......)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima..............)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine........)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .........)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( ..)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: ..)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫. (٢ ‫ )02( .....288....)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ...... (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( ..)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:. 2 topa (٢ ‫ )32( ..)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ...) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/.)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ...093. madžarijama i findik alltuni dukatima.....026 ... 755...........006..... (٢ ‫ )81( .501.017...41 ....040...027 .)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine...3 . (٢ ‫.......12 Haso Popara (A .023......81 ......)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće..086 .../ (‫....290.Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( .. 141..862 4 (22) Bijele zavjese..025....1 ....34 ....45 ...2 .1 .....

.)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( ...161 ....1 ..4 .....)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( .......)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١). 6 kom... 810..08 ....)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23......010..062... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( ................)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( .....1 .)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480.504 .......021 ......201 .....)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( ..4 . 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( ..177 ....22 ......1 .04 .........000............021.)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( .166 .. 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ....)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi...... 18 kom....248 8...15 ..061 .. 1..0477 ....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke....)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫.3 ..105 24..)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫..)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( ...238 23......... (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫....)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: .... (31) Sedžada s one strane /tj........)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( .......Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..055 ........... 7 (49) Crvena saja čoha.. 60.............. (٦ ‫ )75( .026.... (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..... 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( .. 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ....114 .)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( ...)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: ......273 .... Ukupno 49-57:.)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( ..2 ..)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( ..)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( .547 ..518 ....)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( ..............)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ........)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( .....)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha. x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠).)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( ...080.106.662.)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141......201 .. 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( .......)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( . mesinga/ (‫ )55( .....)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( .403 ...509 .... 6 1/2 (39) Bakra.....)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫.....18 .003...............009 .489 20...001 ..)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: .......626 ... 5 (30) Štapići uda od po 1 drame..

. 35......1 ..)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( ....04 .....)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”......005 ..)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: .9 ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1. 315.......633 .)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( ..7 .)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫.......042 .)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ .1 ..... 4 topa (٤ ‫.035 .)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha.....002....502 .....51 .37 .. (٣ ‫..... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫...)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.1 .....000....)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( .......052 ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: .....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( .033 .024.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫.273 10 (75) Durbin (‫ )67( .014..005 ..052 .... 12....060.............041 ......012...8 ..)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫.....)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( ...061 .......)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١).)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( . 13...)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa...493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( ........562 ......)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫...)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫....4 ............21 ...............904 ....01 .004...........)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( .....)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ....... višnjaste boje (‫ )17( ..14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( .043 ..169....)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: .......18 . (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( .......)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( ......571....)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( .)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ..131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( ...024 ...08 ..1 ..)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ..4 .. 9 aršina (٩ ‫ )88( ......240.........000.....)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ...101.

006 .04 . 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ... 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( .008..)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( ...)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( .2 .....................014....... bez grančica i šara/ (‫..........)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( ........)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫.......573 ...........)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( ..9 .....33 .104 16.)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( ....)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( .07 ..2 ..01 ...139 ...)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( ..)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫..)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( .......051 ..3 ..........)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270..... Ukupno 114-124: ....12 .122 .)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( .. 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫.263.004..061 .....)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: .456 .012 .001.150....006..2 ......)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (.... (101) Bijeli sanduk (‫ )201( ..732 14........ 14..........026....7 .....002 .024 ...1 .....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5......002.)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ........722 31...)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( ...)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .....)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫.1 ..03 .....014 .002 .)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫..)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( ...008........)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ........)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( ....516.........)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫.. (‫ )311( .............)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”...005 .......)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ....024 ..3 ...........)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj...)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ....... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( .271 15..)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ...000..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .8 .052...‫ .1 ...........)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( ....

.)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava..)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( .)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫...)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( ...)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: ...)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ ..........)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( ...)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120..... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( .1 ....768.16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( ...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( .522 ..033 ...)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7.452 . (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( .....)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( ..086 ..131 .02 ... 3....3 .)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫...04 ..)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( ..)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( .. 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( .141 ....522 .1 ....21 ..)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( .)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra..1 .656 18 (156) Crvena čoha.072 ..171 ..001 ..502 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( .......002 .004 ..061 .. (157) Čoha od skerleta zelene boje....006...........724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ........)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .......)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193....)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( ..........)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫....)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫.240...024 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( .)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: ....)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫.)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: .......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( ..031 ....101 ....246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( . 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫.04 ...000. 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( . 12.)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva.....)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫..)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( ..)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( ..)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima.....042...7 ..)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( .006 .03 ...2 ..131 ..063 ..141 . boje .800..024..... 3........ (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫.006... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫.

pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( .1 ..)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ..7 ........)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340.216 .... 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( ..2 .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( .......)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.....)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131........843 25.....008..1 .....)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( .....02 .. 4 kom... (192) Ponovo vezena haša (‫)391( .. 740.019 .....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ....003.)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( ..)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( .1 ........ 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( ..003 .......002..031. (‫ )261( ..)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra.003..037 . 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( .103.000.. Ukupno 156-162: .........2 .......15 ....... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( .)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ ... 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( ..754 16.051 ..............)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( ..)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže.)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( .100.......... 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( ..591......008..002.....1 ...)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra......)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( .2 .....675.021 .015 ...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( .007 .....)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:. opšiven potrbušinom (‫)661( ..)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa.....)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom...)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: .....)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫...3 ..5 .)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321..090 17..31 ...)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe......)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40...005..007 .000...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫....)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( .1 ...03 . 5 oka (٥ ‫ )671( .. (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫. 17 višnje (‫ )161( ......)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve....672 25..9 .......41 ......1 ...181 . 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫....)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje....)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( ... 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫....4...... Ukupno 172-181: ..000. (٤ ‫...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١)... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫..102...845 .

.............. 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( ....06 ...)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( ....3 .013 ...271 5....418 16..)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100.)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ..1 .)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫...102 .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom.......)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez.)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana...040...001 .)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2....27 .113 ........ (٢ ‫)022( .. (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫....... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫... (223) Ponovo novo.....)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( .....066.....)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ........)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( .)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫...6 ....251 .006 ............1 ..)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ..020. 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( ...............554 8.072 ..)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( ... (٧ ‫.067 ......)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe..4 ..684 ... (219) Bakrenih zarfova. 1...)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( .............027.1 ....6 ..091 ........120.050.05 ....)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢)....)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( ... 2 kom..1 ...)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫..)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: ..........000.....)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice............17 .... 1 kom..1 ..)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .030.145 .....................)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( ..18 Haso Popara Al-čoha....)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4.. (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ ... mor boje (‫........)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫.......... 7 kom.2 . 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( .......)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( . svijetle boje (‫ )402( ............1 ....001.............. (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫...943. (١ ‫ )602( ..............003. 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( .)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( .......052 ...... 12..)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121.)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫........507.103 .000....000.....03 ....)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( .

.)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: ......4 .181 ......31 .000..001...)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( . )052( ...080.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta....21 .)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20..42 .51 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( .. 3 kom.005 .)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( . a nije opravdao (‫.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( . 36.070.000...584...005.008.....001................)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo...)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: . 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ..)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫...021 .000.)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza. 32 tovara x 1.25 .....275 196. (٣ ‫ )252( .000.)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( ... 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...........)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa..512 ......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( .......)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice. 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( ...2 .)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/.897.031... 5 tovara (٥ ‫ )842( .)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa............ 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/.)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( . 28 1/2 (242) Prosa........... 2 kom.006..001.........51 .7 ...)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( .....15 ..471 183....23 . 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( ............)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca.......029.4 ......)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija....640 .....105 .200 (١٢٠٠ ‫ )542( .....7 ........1 ..)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫.. 8 tovara x 1.)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 .9 .....5 .. 1 tovar (‫ )442( ... (241) Dug raje u maslu (‫...)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ .000 (١٠٠٠ ‫. 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( .431 113.. 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠).8 .311 ..081 ..)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .1 ......028..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( .1 ..007...5 .....81 .126 ......022.....)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( .000...052... (٢ ‫ )152( ...)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫.

....)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( ........7 ..)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)..067....992 ..... 120 oka (١٢٠ ‫( .....000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( ....)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir.)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( .051.....)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ....003 ....6 ..002.3 .)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko)...21 ..2 .. 30 (258) Volova......)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/..)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom.1 ...........007 ..1 ...)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( .006..936 6.331 .........)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ......)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( ..000.004....064..002 .. 1. 5 grla x 2......)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642.001 .. 4. 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( ....353 ..960 29.)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( ..220. (٣ ‫ )182( ..)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( ........ (283) Tarhana (‫ )482( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: ....)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( ..2 .81 ...084 .066 ..)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ ...9 ...81 ...)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .001 . ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( ......)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫.. )982( ...)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( ..)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫. (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ...004.....082 ..)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara. ždrijebac (‫ )262( ....003 . 2....)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36. 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( .000..027.)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ..705 . 17 oka (١٧ ‫ )092( ...1 ..044.645 55.20 Haso Popara ‫ )652( ... (288) Soli.)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫...)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240..........2 .)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( ..095..102 ...48 ..006.102 ...000...........)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: ..500.... (257) Dva grla krava (٢ ‫. 2 kom..)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: ........)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: .181 ...034.4 ... (٢ ‫ )782( . 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( ..)..4 ...400 (٢٤٠٠ ‫)952( .1 .063 .)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .....001...

.051 ..)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:..21 .)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ .)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6..2 ....2 .)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: ......)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( .005 ....897 12.)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( ..1 ...2 .....)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ....)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( ... s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.08 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .087 ....206 5...2 .....2 .... 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ..85 . (٣ ‫ )403( ...04 .....028.898 14..21 .122 ..)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫.18 ..2 ..)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik..)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫..12 ..1 ....)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29.1 ...... 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( .)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: ... a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/.......)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( .......826..005... kesa/ za novac (‫ )903( .4 .)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( .02 ...)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( ............)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ..7 ...)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫...8 .004.1 .)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ .42 ...000..)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( ..512 ..045 . 37 (323) Konopac (‫ )423( .)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( . (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( ...1 .002....61 ..)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( .115 14.)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: .....)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( .027 .044...08 ....002.....)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti. 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( .)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ .. /nije pročitano/.002...009.)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .041 .)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( ......004.. 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u....080...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫..)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( .125 29......002.. (‫ )513( ..42 .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( ... 3 kom.044..008.

...........15 ....000.000...000..)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju.88 .)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ..51 ... sa temesuk obveznicom (‫)543( ....431 ......)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( ..008 .1 ....12 ......)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫.....044.)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ....51 ............)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda............ sa temesuk obveznicom (‫.. Ukupno 323-331: ..000....063.)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( ....)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ...004......... 276.)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2...........)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age....400.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age.21 ....... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( .)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju............027 . 41...002..061...006.31 .....................880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫.....)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫.42 ..781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( .........063 ....... sa temesuk obveznicom (‫......000......21 .....)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ..19 ......22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( .42 .......)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( ..)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .080...000.000....41 .......4 ..)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje...)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: ..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( .. 196.. sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( . 80 grla stoke (‫ )143( .. age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( .........008...)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( .)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫.067..320 39 (338) Dug kod Mehmeda.......42 ..

.... age prvog džemata farisa.840 37.)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra..800.... age džemata martoloza (‫...)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫.004. 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( ........6 . (362) Dug kod Dauda.. odabaše (‫..31 .......)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima..............)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina. sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( ..440 .41 .000...088.....9 ...080. ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫.01 .)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( .01 ......)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age..........1 ..004.2 ...06 .008.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: ..)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha.. 23 11.. 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( ....... age martoloza 59. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( ./nepročitano/.... starog dizdara (‫...002..5 ..880...000....... (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .... ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age.)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: .)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2.)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima....160 131...044.)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ .. sa temesuk obveznicom (‫...6 ....004....090.)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( .06 ... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( . ّ odabaše (‫ ....... (‫در‬ .... age martoloza... sina ّ Abdulbakija (‫ )853( .......)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: ...‫ )753( ....2 .000.......)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3.400...046........4 ..002.006.)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina...)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:...1 .2 .970 34.)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa....000.....)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4.)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ... atik (‫در‬ ‫ )363( .6 ......1 . age džemata đonlija i kapetana Banje Luke... kapetana Gradiške.....008.042...000.

. čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫.651 3..)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ..004.....440 113... četiri stotine i sedamdeset šest akči .24 Haso Popara (‫ )963( ..088....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:..... (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade......... (9) Hudamija i džebelija (‫)01( .21 .81 ..)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ..000.........)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20......)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24.8 ....520 ....9 ....000........048.01 .... trinaest hiljada..000......214 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515.)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima........2 .. 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar. 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( ..000..000...)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan). (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( ... ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫...821 ..8 ....476 182....086...)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫..)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3..)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:...........81 ......81 .. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ......67 ..113..025..711 .....520. vinogradima..046.)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/......000....... (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( . (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ .........133..... objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( .)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫....000...)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫.........114... Ukupno 366-371: ..)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫.)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24.............)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ....000..........)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫...

)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: ......002.51 . (.‫)02( ...... (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje.084 .......... 225....)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106...22 ..2 ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30.........731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera... 47...........3 . sinu Hasan-begovom za jetimski imetak.....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...000... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( ....... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ . ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫....4 ...464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli.. koji je umro na putu na hadž.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132.... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ......11 .... /nepročitano/.......... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre. po zakletvi (‫..000...065.403.828...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije.368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu...487. 25 nost sedžade (‫)61( ....... po zakletvi (‫. sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( ....086.000... Ukupno 23-27:... 127..)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ ..000...81 .)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu.. iz ostavine iza spomenutog umrlog.......)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .068..000....)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži.7 . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36....004........ po zakletvi (‫)91( ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( ..063 .....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫.... kćeri hadži Omerovoj. po zakletvi (‫)03( .1 ............)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu........

.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ..)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću....344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere. rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .... po zakletvi (‫....000.4 ..)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice....)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( ..3 .)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫. po zakletvi (‫ )24( .........)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja). po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( ...........1 .... 16......8 ........043.... 128............064 ............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( .962 .....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: .26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska.4 ...... po zakletvi (‫..066 .........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7........124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ..940....6 .. po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( ..044..026 ....469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte......... 12.... (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ......069 . Ukupno 28-32: .61 ..7 .200....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2.. po priznanju nasljednika (‫..000....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.000.....)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ ....082.)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( .042 .....)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare.000.. po zakletvi (‫)04( ........486 ... po zakletvi (‫)13( .....000.

po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu... dok je još bio živ....)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša.740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih. a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa.. 189........4 .. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ ....... a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta.....51 . Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše./nepročitano/..........004. bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške.. 190... Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ ....600..)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši...... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151.2 .. prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica.000. 203.261 ........... za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj.....)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu........ godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠).. za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj... Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( .21 ..)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:.....000.... Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( .003.........7 .......084..940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ ...... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . (50) Utvrđeni dug ...)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: ....044.......

........) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ ........ bilo mu prosto.344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( .325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ...... morali unijeti u defter..772......567................./minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara.002.....011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .... (7..............260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara..........765..... četrdeset hiljada......7 ....51 . džumade-l-ahira 1153.....54 .. Napisano 15......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: ..122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .......)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli.....765.....122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫.387 ..... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči..387.............................006......122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .. augusta 1740... (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se...765...122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221... kadija u gradu Banjoj Luci.765..............541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ...9 ..... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ....... 1.. 92. kao odbici...28 Haso Popara ّ ‫ )55( ...... 1. 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa........)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( ...340.... tri stotine i dvadeset pet akči ..011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( ....064.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ...... kako sljedi.........000.....431..)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫....

godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48..765..302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ... 144.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...... njegove ekselencije...000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima ..... Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali. njihovom analizom. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.000.. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči .000..541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ..101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( .. čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse.567.. sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše... 1..431....302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203.704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203.. dok je bio mutesellim. za vrijeme uprave Bosnom. aprila 1739.. (10.. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .. utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću.628.287.....101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .. 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je.. sin Abdulmennanov. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152..287. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I ... naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96... 29... Iz ovakve formulacije pouzdano se može . marta 1740..567. kome nema ravnog.765. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg.O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić).765.

Bihać i Bihaćka krajina . br. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. ona mu je. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. Osim toga. red 54. br. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. bio među umrlima. A-4. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. sin Dur-Alije. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. kći Murteze. kći Mustafe. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. 23 u 50. Merjem i Hatidža. četiri punoljetne kćeri: Aiša. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu.. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse. najvjerovatnije. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. sinom Dur-Alije. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. bila prva žena. godine bilo više. maloljetni sin Omer. u dijelu označenom kao (B-Pasiva).480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). Zagreb. str. Iz pozicije pod br. a svih pet kćeri žena Hatidža. a Hatidža sa mehrom od 8.mjestopisne i poviestne crtice. Vidi dokumenat br. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. 103.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. . 47.000 akči. treća žena. Matica hrvatska.000 akči. Ummi Kulsum. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva. A-4). te maloljetna kći Emina. iste godine. redu. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. bila mu je druga.000 akči. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. 1890. pozicija br. i Hatidža. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. Meva-kadun.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga.

marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi.. Na osnovu navedenog. kćeri hadži Omera. koliko je meni poznato. Kamengradu i Bihaću... Prema poziciji br. Banjoj Luci. Tešnju. na osnovu ovih dokumenata. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. njegovoj majci Hatidži.787 akči. ”Tri banjalučka arzuhala . 24 u istom redu.prilog historiji Banje Luke”. 72. Sarajevo. str. zaračunato je 22. Anali GH biblioteke.. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750.. (25.‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ .6. 31 čije se ime ne navodi.000 akči. zaračunato je 30. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. To je sve što sam. ّ ّ ‫. . kćeri Mustafine. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici)..28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića.. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića. muž Meve-kadun. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . knjiga XXVII-XXVIII. februara . 2008. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića.

350 ” Vidi poziciju br. Naime.31 Husejin. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. 351 ” Vidi poziciju br. odabaša. političkog.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. To se vidi iz pozicije br. aga martoloza. 366 ” Vidi poziciju br. 361 ” Vidi poziciju br. sigurno bili sudionici spomenutog boja. U popisu se. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. atik. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. 28 ” . 362 ” Vidi poziciju br.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. Ali-beg Grošić je. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. 359 ” Vidi poziciju br. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. odabaša. izgleda. ako ne svi. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. ekonomskog i vjerskog života. koji je to sve proslijeđivao sultanu. navode: Ibrahim-aga. kapetan Gradiške. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. Pored ove dvije službe.34 Murataga.33 Mustafa.32 Haso Popara II. onda bar neki. godine. odnosno Porti. kao Ali-begovi dužnici.35 Daud. a ovaj uputiti preporuku valiji. 368 ” Vidi poziciju br. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. Omer Fejzi-zade (Fejzić). Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše.36 Šaškin Ibrahimbaša. administrativnog. za aginsku službu.37 Abdullah. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br.39 Derviš-beg. redu u odjeljku (B Pasiva).30 Ibrahim. 354 ” Vidi poziciju br. 49 u 55. aga džemata đonlija32. stari dizdar. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. aga prvog džemata farisa. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. odabaša.

49 i 55 u (B-Pasiva). Pored ratnih stradanja na svim stranama48.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje. godine. a za 10 groša odraslo goveče. godine otišli na Perziju. ćehaja. U svome posjedu je imao. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. taksita i drugih daća.541 akču. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo. i pet robinja i jednog roba. a možda i još neki. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer. u svome posjedu imao samo dvije knjige. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. muhafiza. 33 vjednik tobdžija. 46. Prema popisu njegove ostavine. subaša. čak. IV. nakon odbijanja svih troškova i dugova. iznosio je 1. Deset godina kasnije. 57 ” Vidi poziciju br. ratnim stradanjima. Od 5. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska .. ekonomski bili veoma unosni. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. 336 ” Vidi poziciju br. 328 i 329 u (A-Aktiva).42 Mahmud.628. 238. 14. taj iznos se čini još većim.784 trogodišnja brava ili 678.46 Isto tako.4 odraslih grla goveda. jula 1737. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. Vidi pozicije br. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima.965). Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1.783.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške.000 plaćenika koji su 1727. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. 262.628. dizdara i vojnog zapovijednika (age).000 bosanskih spahija i 4. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. 237.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .43 Mustafa. sušama i poplavama..541 : 240 = 6. 254. 344 ” Vidi pozicije br. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. epidemijama kuge. 342 ” Vidi poziciju br.

U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. str. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. sve je srušila. Vidi rukopis br. 128. pa je našom zemljom zavladala glad. o. Vlada velika nestašica hrane. Ne obazirući se na ono što su nam..” Stanje u Bosni tih godina.”51 Salih Sidki. oktobra 1149.. Bosanski namjesnik.34 Haso Popara bijede i nestašice. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. c... pa je usjeve na Krajini posve uništio...49 U jednoj nedatiranoj bilješci. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo.000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge.000 vojnika.. bosanska vojska se. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. dućana i hanova oko nje. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. 49a. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše.. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama. c. o. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice.. Salih Sidki Hadžihuseinović. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. i to: za 10. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje. pa je i ona još na zemlji propala.000 vojnika sa strane i još za 30.. 146. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. R-384. Božijom odredbom. c.. godine (1736) na Lučindan. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno. o. Povijest Bosne 1. Lašvanin. 483. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. U Saračima nema žive duše. Dućani su zatvoreni. str.. A kako smo bili u ratu sve do zime. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom. str. za 10. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. pa je neplodna. 49 50 51 52 . sve su vode i rijeke nadošle. Iste godine.50 po svoj prilici iz toga vremena. Te godine napadao je veliki snijeg. Usljed velikih padavina. Ljetopis. fol. najbolje oslikava Muhlisija. Handžić.

a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. 35 ljenje čitaoca. pokretnina i potraživanja od drugih lica. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica. dijeljenja i množenja.567 1.567 203. pored poznavanja šerijatskog prava. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. koji sadrži ukupno 371 poziciju. a vrijednost u pojedinačnim cijenama.541 akču. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom.134 203.113. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. kao što je. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3. br. 2. . odbici i dugovi prema drugim licima. 8.. npr. na javnoj dražbi procijeni vrijednost.478 akči. tako da je. i to kako slijedi: R.567 203. tako da je za izradu ovog popisa. sve sabere i izračuna. 7.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .541 5 53 54 Vidi poziciju br. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu.. 4. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. 3. 6. 1. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. na kraju.. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. Iako sadrži preko 430 pozicija. U prvom dijelu. 309.782 101. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi. za podjelu među nasljednicima ostalo 1. 5.567 203.782 407.628.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija. prvo je dat popis svih nekretnina.628.567 203. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja.

muhafiz. ostavina. a ako budete imali dijete. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. an-Nisa’. njima . nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. a pošto su ih bile dvije. tj. Dur-Ali. kadija. who 55 56 57 Kur’an.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . 176. 12. there are three documents related to Ali-bey Grošić. ako ne budu imale djeteta. aga. a ako budu imale dijete. pripala 1/8. Banja Luka. on je dosta neujednačen. Ali-paša. Kur’an. popis. To our scholarly population up to now. sinu 4/16. ženama je. an-Nisa’. from the family Đumišić from Banja Luka. dizdar. prijevod Besim Korkut. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740.četvrtina onoga što su ostavile. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. ili podmiri dug.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. a kćerima po 2/16. posebno u zamjeni grafema ‫ ك . Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu.ﺗﻮج‬tuč. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. po 1/16. Musa. . nasljednici.četvrtina onoga što vi ostavite. Hekim-oglu. ako ne budete imali djeteta.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . ili podmiri dug.ص .polovina onoga što ostave žene vaše.س‬i ‫ .”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. mutesellim.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. mjedovina. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči. defter.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ . a kćerima po 2/16.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . mesing) kao ‫ . prijevod Besim Korkut. pripalo im je po 1/2 od 1/8. bronza. prema citiranom kur’anskom tekstu.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. onda . A njima . pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. Abdulmennan. pošto se izvrši oporuka koju su ostavile.osmina onoga što ste ostavili.

.000 sheep. adult doughters: Aiša.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. talks about acquisition of 300 cattle. Daud. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. Ibrahim-aga and Osman-aga. Omer Fejzi-zade (Fejzić). Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. aga of unit đonlija. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. Mustafa. rebiu-levvel 1151 /16. was mentioned. old dizdar. daughter of Mustafa and Hatidža. aga martoloza. and whose complete translation are given in Bosnian language. artilleryman. the second Ibrahim. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. son of Abdulmenna. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. capetein of Gradiška. 37 was killed on duty in 1740. Husejin. daughter Murtezine. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. aga the first unit of faris. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. 2. Umi Kulsum. The fact that names such as Misirli mula Omer. which refers to his Christian origin. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. Murat-aga. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. Šašakin Ibrahim-basha. Derviš-bey.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. Mehmed. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. džumade-l-evvel 1153 / 28. Ibrahimaga. odobaša. is mentioned accomodation and 1. in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. From these three unpublished documents.. artilleryman. representative of vezir or high official (ćehaja). talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. Mahmud. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. underage son Omer. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. july 1737 by qadi of Banja Luka. Mustafa. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. Husein odobaša. show . Abdullah. janitor in a large establishment (odobaša). superintendent (subaši). In the first document (defter) which was written on 27. odobaša. was also a military commander (dizdar and aga).

economical. A-101 and A-4. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. political. Faksimil dokumenta br A-4 . Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. it could be interesting for historians as well as etnographs.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740.

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ... 39 .

40 Haso Popara .

Isti..Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. Sarajevo. Istanbul. .. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja.2 Njegova istraživanja. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. stoljeću. Istanbul 1994. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. XV-XVI. 38-41. kao fundamentalna. 1994.. IRCICA. 1974.-1878. . historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. uprkos navedenim rezultatima. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf. Anali GHb... .. Istanbul 1996.. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. 2006. Urbana antropologija Tešnja 1461. 207-217. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina. 3-18. vrlo često ostajali su novčani vakufi. Anali GHb.. II-III. Almir Fatić. Isti. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. Neke vakufe.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. IX-X. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia.. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. U drugom planu.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. 1990. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. Sarajevo. u drugim kontekstima. Navedeni radovi u: Adem Handžić. 161-174. 2005.. IRCICA. Mirza Hasan Ćeman. 161-205. Sarajevo. 1983. posebno u 16.. Tešanj. Adem Handžić. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. godine“. 2 3 . Studije o Bosni. Tešanj. i 17.

VIII. te je 1543. Brzo je dotrajala da se u njoj .. ZADUŽBINE NASTALE U 16. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. 298-299. kao i na ukupni značaj u društvenom životu.. stimulirana je gradska privreda i drugo.6 Kako u Tešnju. godine) 16. NS. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. stoljeća ne spominju. njihov značaj u održavanju tih zadužbina.. stoljeća. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. posebno u drugoj polovini 16. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. Đoko Mazalić.42 Aladin Husić registrirala. 5 6 . ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. ili 1520. 1. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno.. . i to njenom središnjem dijelu. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. 261-2./66.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat.. morala je biti drvena. tek prvih decenija (1512. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena.5 Dakle. II. 1954. nego često o adaptiranim objektima. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. odnosno njihovo neometano funkcioniranje.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. 1. No. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. čija džamija je bila sagrađena od drveta. Prvo.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. MD. Sarajevo. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. Sarajevo. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. STOLJEĆU 1. godine. Drugo. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. Vakufski krediti u Sarajevu. Kako je izvori. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. ali i kasnijoj namjeni. godine. 1953. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. vrlo važno. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. 343-378. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. 139. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi.

Sredinom 16. npr. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. 15730. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. 7 8 9 MAD. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. 15730. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. obavljanje pet dnevnih namaza. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. Dio potječe i iz drugih mjesta. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. pa i uže okolice.. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Bez obzira na povremene sumnje. .Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje.7 U Tešnju se. TD. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. do sredine 16. godine) u Tešnju se spominju dva imama. barem u prvim godinama. stoljeća. MAD. I pored toga. najviše do četrdeset posadnika. kao. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje.9 Tek početkom druge polovine 16. Dakle. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat. 211. Izvori je izričito spominju kao . Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. dakle. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. nego iz državnih sredstava.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. u prvoj polovini 16. mesdžid..džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. stoljeća. barem za osnovne potrebe. nije bilo mnogo. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. iz Visokog.

Sarajevo.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540. Budući da su mnoge službe. spominju veoma kasno.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. bile nasljedne.44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530.. M. tek 1604. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. VII. iako sultanska. 1. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. (1933.. . . godine govore da njegov osnivač nije više među živima. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. sin Jusuf-efendije. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . te poništeno. godine već je u posjedu Ferhad-bega. .11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. Čifluk..-1944. budućeg tešanjskog vakifa.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. do 1540. Ćeman. Novi Behar. čija oporeziva suma iznosi 350 akči.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. god. navedeni nije bio samo imam džamije.. izvori iz 1540. 49-50. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. potvrđuje njen lokalitet. Izvori ga. nego i muderris neke od medresa u Tešnju. Naime. El-Hidaje VII. .-34. Urbana antropologija Tešnja. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. 132. Alija Bejtić. posebno one vojnog karaktera. sina Iskender-subaše.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. 1934. H. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči. godine. 8-10. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. godine od strane Sufi Oruča. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. godine. Dakle.). 126-127. međutim. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. Godine 1755.) br.. i 1540.. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. stoljeća.. ali otvara i još neke druge mogućnosti. 2. (1943. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati.

koji se kretao oko 10-11%.Tešanj prije tri stoljeća“. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. 49-50. bez obzira na način tog povećanja. prefiks . Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. Kalendar za 1942. 168. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. 212. Sokolović. godine. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. drugih pojedinosti nema. O. . kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. Osim podatka. Urbana antropologija Tešnja. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. 362-363. Obje ove službe. III. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao.. a mujezin Muhjidin. sin Mustafin.. Ipak. stoljeća. krajem 17. H. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči.. 540. te je mogao podići spomenuti mesdžid. Narodna uzdanica. Ćeman. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. A. M. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. 1941. .sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. i do 1640.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. TD. godine.. no nije poznato kojem. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. Isti: .. .. 2000. sin Nesuha. Godina X.. stoljeća. godine iznosila je 31000 akči. prevela: Amina Kupusović. U svakom slučaju govori da je. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. 126-127. 13 14 15 16 17 MD. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. u ovom slučaju su izostali.. godine. imamska i mujezinska.15 On se prvi put spominje 1604. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. Sarajevo. Sarajevo. Gojakovac i Prusika(?). Sivša.

“ Nažalost. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40). Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. Isto. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. bilo mu oprošteno. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . NUBiH.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. međutim. sa zeametom od 23199 akči. . Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku..bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. Prepisao ga je siromah Abdulkerim. dva vrta.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. 18 19 20 21 TD. 168. 87. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. . prepisivača vakufname . Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“.. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. str. 32 dućana. 56. Bilo je poznato da je . taj iznos značajno je povećan na 16039 akči. 201. a već 1530. RS. 832. Muhamed Ždralović.. . Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu.. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama. mlinove s dva žrvnja. 168. 3.. Do 1540.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta.19 Dakle.. 1978. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. godine. Od objekata uvakufio je: džamiju. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. han (kuća za putnike). drugih potrebnih podataka nemamo. Džamija je. 157. mekteb.46 Aladin Husić 1. V-VI.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb.

24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod.. između sela Ripna-Trepča-Kosovo). zakup dućana 3800.811 akči.22 U kasnijim izvorima . godine dostigla iznos od 127. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . stoljeća predstavljala je . Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos. Glavnica je 1640. međutim. i osim toga 30. i zakup zemljišta 1081 akču.. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha).... to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči. .kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. ali više nema ni prihoda od dućana.. Glavnica vakufa početkom 17. 1.kuća za putnike..obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj. Prva polovina 17. Ovih nekoliko stavki. stoljeća iznosila je 56000 akči. Dakle. godine ubilježeni su kao karavan-saraji.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. Ždralović.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore. izdržavanje karavansaraja.Medžmua Abdulkerima.3. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. već po samom osnivanju. zakup zemljišta 1081.’’ 1604.. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.“ u samom Tešnju i . a drugu pored hana na Usori.. uvećana je za više od dva puta.Tešanjski vakufi 47 . M. Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920. tešanjskog kadije“. prostirke i osvjetljenja.. . još rashoda. Ostalo je. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. TD. zakupa dućana 3660. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja... 157. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići... Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči. Glavnica vakufa značajno je umanjena. Većina tih sredstava išla je na rashode.1. 177. koji su tokom okupacije stradali...000 dirhema gotovine.

upad Eugena Savojskog. trošeno je (imam 10. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. hanski potok 10. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. administriranje 460. pobirač vakufskih prihoda) 2520. kći Ibrahimova. pobirač vakufskih prihoda. hatib 4. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči). Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. muarrif 3. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. mutevelija. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. Razloga za tako što je više.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. NUBiH. mujezin. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. muallim 2 dnevno) 9360 akči. 87.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. svijeće (mukavve) 196. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. Za vakufnamu se izričito kaže: ..okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. RS 832. kontrolor). lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. administriranje (mutevelija. mujezin 5. istina. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. druge metalne proizvode 400). Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. eksere 33. Iz ostalih troškova koji. vakufski prihodi iznosili su 17. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. Dakle. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti.683 akče. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave.. 224. popravak džamijskog krova 300. TS. 12821 akča. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. na službe u funkciji ibadeta i obreda. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . vakuf su stajale 13380 akči. Prema tome.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. Prije svega. sallahan 2. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. popravak mekteba 114. stoljeću značajno osiromašio. . prostirku džamije 90. nadglednik. popravak harema 29. hatib. muallim.

Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. To su 1. 2. Ustanovio je brojne službe. 6. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. ukinuta je naknada djelitelju. Amme). zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. mujezina. Dakle. dakle obavljanja molitvi. hatib. učač sura Tebareke i Amme. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. Pored imamske i hatibske. tu su još muallimska. spominju se sljedeće službe: imam. mujezin. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. od zakupa dućana i zemljišta. muallim. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. pobiraču vakufskih prihoda. muallima te administratora vakufa. sredinom 18. Godine 1640. imam i hatib. Tebareke. mujezin.3. početkom 17. 4. mujezinska. poslije sabah-namaza. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. pobirača vakufskih prihoda. 1. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. muallim. imama. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. zatim nadzorniku. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi.2. .Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. Osim već ustaljenih. 3. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. 5. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. Prvo. sure Amme poslije ikindije. sure Mulk poslije jacijskog namaza. mutevelije. mutevelija. učač Jasina. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. nadzornik. nadglednika. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. ašereta poslije podne-namaza. mutevelija i 7. što je razlog da se dalje ne spominju. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. hatiba.

26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika.. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. Dakle. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“.. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). 435. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597.3.50 Aladin Husić 1. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. Tako je imam u 18. 178. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa.. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565.3. njegovoj djeci i djeci njegove djece.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna.. dnevnih. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama.... Ždralović.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. a hatib 4 (1800) akče. pa i početka 17. što je pomalo neočekivano.. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600).Medžmua Abdulkerima. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. sin Turhana. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju. te plaće neznatno smanjene. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). Ta odredba glasi: . njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. . . stoljeću. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname.. Međutim drugi izvori 16. Izvor s početka 17. stoljeća je eksplicitan. plaća . To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. dnevno 5“. tešanjskog kadije“. . godine. 26 27 M. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. koje je evidentno u 17. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza. TD. Ako se uporedi sa drugim službama. godine Mustafa.imama i hatiba. Do 1640.

jedan od mutevelija 1786. III. koje prije smrti nije uspio obnoviti. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. međutim. Jednu parcelu vakufa 1765. 352. VII. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. III. kada je u pitanju interes vakufa. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. 211. 12. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). MD. MD. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi. Omer-efendija. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. Omer-hodža. najodgovornijih službenika vakufa. 12. Sredinom 17. sin Fejzullahov. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija.4.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. godine bio je Mula Hasan. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. Atribut . III..29 Na samom početku 19. Naime. 85. katib bosanske defterhane. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. sinovima Ahmedovim. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. MD. 85. pokušaje uzurpacije vakufske imovine.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. 85. Džaferhodža. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. Jusuf -hodža. Nije. neki Tahir. stoljeća (1804. 85. g. čini se da su ipak išli na štetu vakufa.3. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. 89. Aliji i Mahmudu. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. Njihov otac uživao je dućane. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. .32 28 29 30 31 32 MD. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. 85. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. 1.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. VI.) Osman. MD. i Ebu Bekir-čelebija.

Sokolović. Fatić. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. . stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. VAKUFI NASTALI U 17. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. Osmana Apansuza. Ali-begov. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. kadije Ali-efendije.. A. što ne treba isključiti. Ahmed-begov.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. stoljeću. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. kao i Ali-begov od 43000.Tešanj prije tri stoljeća“. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. Ali-begovoj. u korist mekteba. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači. Ferhad-begovu.. O. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17.. za koju znamo da je postojala 1637. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. stoljeću. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. 1999. STOLJEĆU 2.1. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. stoljeća U 17. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. Kadije Ali. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. 241. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. Prva polovina 17. bio najveća uvakufljena 33 34 O. . A. 126-127. Sokolović.Kreditne prilike u Tešnju“. sin Šabanov. godine. kadije Alaudin-efendije. 168. . Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. 52. hadži Nesuhov. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. Mostar. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. Ismet Kasumović. stoljeća. ali i drugi pojedinci.efendije. Omer-begovoj..52 Aladin Husić 2. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa.

popravke. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. Ostatak vakufa su sitni vakufi. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. zanatlijama. odnosno po namjeni. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. Treba imati na umu da su i troškovi . vidi da je ponekad dostizala i 15%. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. trgovcima. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. međutim. također za obrazovanje. Ovisno od interesovanja. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. 170068 akči ili 28%. muslimanima i nemuslimanima. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. prostirku i svjetlo.2. 2. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. Tako je već prije polovine 17.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. nadzornike i sl. prostirku. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. osvjetljenje. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. poljoprivrednicima. popravke i slično. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. Dakle. Iz proračuna se. Osim toga. Takvih vakufa bilo je deset. Međutim. po ekonomskoj snazi. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju.

Zanimljivo je da je A. A. Sokolović. puteva. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. A Survey of Islamic Cultural Monuments. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A. 24920 ili 4%..54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. a nekad se taj broj kretao i do 7. stoljeću da se održao. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 75. Fatić. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. njen vakuf. Urbana antropologija Tešnja. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. Isti. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. Ćeman. Kako se ista ne spominje u 16. Skoro simbolična suma. Ćeman. česmi.Kreditne prilike u Tešnju“. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. Fatić.. 168. . 40. . Handžić uopće ne spominje. kao i za održavanje i popravke. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. Urbana antropologija Tešnja. stoljeća. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. 2. 42. koje su imale i po tri-četiri službe. Naime.4. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog.H. H. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. Iz visine vakufa. stoljeća. 127. Dakle. održavanje infrastrukture. posebno ne na vrijeme nastanka. doduše gotovinski.Tešanj prije tri stoljeća“. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan. M. M. 2.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. . A. nastala je u prvoj polovini 17. Premda je spominju vrlo rijetko. 42. hana.. džamije i rasvjete. Handžić. 73-74. stoljeća. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. godine. godine. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. ali su i objekti biči lakši za održavanje. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. niti prvih godina 17. A.37 Izvori je spominju već 1640.

39 2. godine. Vakuf džamije Ishak-bega. 2425. BOA. BOA. godine. Handžić. Kamil Kepeci Tasnifi deft. A. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. 38 39 40 41 42 43 H. u njoj je 1743. stoljeća. 2005.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. 41. stoljeća. Fatić. Ayverdi. II. Ali-efendija. 433. H.41 2. 18. VUMA. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. E. Izvori iz 19.5. Yugoslavya. Ćeman. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. 2425. Sarajevo. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. br. 432. Fatić. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 7. kitab. 3. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri..Tešanjski vakufi 55 njoj. godine.H. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. Porušio je Savojski.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. Istanbul. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. 1981. K K Tasnifi deft. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. 42. Urbana antropologija Tešnja. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Za istu je i drugi dobrotvor. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. .6. A. odnosno njenu obnovu. sin Šabanov.. br. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. M. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. II c. službovao kao imam. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. stoljeća. 40. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. Ekrem Hakki Ayverdi. uvakufljena od strane osnivača džamije. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. 75. a kasnije je ipak obnovljena. A. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. 2. 67. Čar-Drnda.

i još uvijek nedovoljno precizni. Dnevna plaća.. 1991. dakle. Svaki od njih je. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. 87. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. STK. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. mujezin 3. za službu dobijao po 1080 akči. . (1957). Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. 44 45 AP. H. Za rukovođenje vakufom.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. dakle godišnje 360 akči. . Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. 26. Naše starine 4. godine. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). 502. u odnosu na druge službe. bila je visoka. NUBiH. Kreševljaković. donjeg dijela grada. posebno imamsku ili hatibsku. 300.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. Sarajevo.8. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. sin Ibrahima Hodžića. 832. stoljeću. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. podizanju tzv.. Ne iznenađuje za imama i hatiba. Hamdija Kreševljaković. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. Mazalić. što je ipak pomalo neobično. 2. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. II. stoljeće. Iako veoma oskudni. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. 223. Đ. o kojemu je brinuo mutevelija. i iznosila je 10 akči. hatib 3. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. te mujezina. Mustafa. a ne u 18. RS. Tešanj. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. Prema tome.000 akči. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. Izabrana djela. Husein-beg i ostali.

godine. tabak porijeklom iz Amasije.. sina Hasan-efendije“ 17. H. STOLJEĆU 3. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. Tada se izričito spominje kao džamija. 53. TS. imam džamije Tabhana“.Amasyalu hadži Alija“.. i to sa istim imenima osnivača.Hasan-efendija. spomenut je samo .. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. jula 1753. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije.... U stvari. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 832. ali bez imena. taj mesdžid nastao je početkom 18. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. Handžić.. Naime. stoljeća i do 1741.1 Džamija hadži Alije.47 Kako se iz navedenog. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. inkasirao je 3600 akči godišnje. 224-225. 39-40.46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. Iz imo46 47 48 49 AP. U prisustvu . Sidžil Tešanjskog kadiluka. NUBiH. VAKUFI NASTALI U 18. Sidžil Tešanjskog kadiluka.Tešanjski vakufi 57 Dakle. dakle i mesdžid i džamija. godine već je bio pretvoren u džamiju. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . 3.ponos imama“. Čar-Drnda. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa .hadži Alije. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije. To je. pisao ju je tešanjski kadija Husein. vjerovatno. 53. Čar-Drnda. A. . Na osnovu vakufske dokumentacije .uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). H. imam koji se i 1741.iz 18.49 Dakle. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci . osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. 130.da je sagrađen i znatno ranije“. pretpostavljalo se .

2. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. mutevelija 3 (1080). kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. stoljeću.. Handžić. njegovog pomoćnika Ibrahima. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. 85 VI. NUBiH.TS. osvjetljenje.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. prema volji vakifa.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772. utrošen je za prostirku. Ostalim službenicima. popravku i prostirku. AP.53 Njen naziv .džamija Mustafa-paše. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika).52 3. RS 832. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160).5%. Ostatak prihoda od 4320. sina hadži Hasana. Ostatak prihoda. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). dakle. A. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. 50-53. nastala prije 1640. MD. godine.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. 832. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. lica koje brine o prostirci 1 (360). 39. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. 23. NUBiH. I to dovoljno govori o njenom statusu. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). osvjetljenje. godine. mujezina 3 (1080).. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. TS. Te su stavke. RS. popravke i uređenje džamije. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. 219-220. 86. 181. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . i to Ahmed-age. mujezinu 3 (godišnje 1080). . godine“. dakle zapovjednika tvrđave. uz siguran zalog i čvrste jemce. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. A Survey of Islamic Cultural Monuments.

stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. iznosili 3960 akči. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. čiji dio je i spomenuti kadija. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji.Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. trošen na osvjetljenje džamije. godine. vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . posebno izostankom izvorne potvrde. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. Po pretpostavci. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa.. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. Godišnji troškovi službi su. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800).Fatima. Sidžil Tešanjskog kadiluka. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. 86. Budući da je izvori iz 17. 20. u imenu oca. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. i to 1757. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . što znači da je novac davan uz prirast od 15%.5 (900). mujezina 2. hatiba 3. godine.Deftedarovu džamiju“. kako je vakufnamom bilo definirano. bosanskog valije (1780-1785).5 (1260).Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu. prema odredbi vakufname.55 Osim toga. kći Ahmedova“. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. ime Abdullah-paša. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. dok je ostatak od 360 akči.54 Premda može biti koincidencija. 832. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. bivši kadija Tešnja.. kći Ahmedova“. budući da je imala službu imama i hatiba. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. U svakom slučaju. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca. 220. Čar-Drnda. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji.. 33. Godina (1781). dakle. RS..Fatima. u različitim varijantama. Iz tog prirasta. TS. posebno atribut . po izno54 55 H. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. . NUBiH. AP. 23. stoljeće.

Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756.Hasan-hodža“. godine. godine. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. za mektebe. prema tome ni njenog osnivača.. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. 370. mujezin i osvjetljenje džamije. imama džemata Harman“. Godišnji prirast bio je 750 akči. A. 4. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. Habiba-hatun i Kademšah. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . NUBiH. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. Umi Kulsum. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. stoljeća. sina Jusufova. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. AP. spominje . Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. možda. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. sin Hasanov. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. 3. godine.58 Nažalost.Aliju. Jedini podatak. 20 MD. kći Velije. Među spomenutima. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. Emina. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. godine. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. dakle murabeha je iznosila 15%. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 45. 85/III. koji ju je obnovio 1863. Handžić.59 Imam te džamije bio je Hasan. . Fatić. nije poznato ime džamije. džamijom šejha Hasan-efendije. koja se spominje samo 1773. imam. zapravo. 43-44.57 U svakom slučaju. Hasna-hatun. 39-40. RS.. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. Sejjida-Sulejmana. godine. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. hatib. TS. kćeri Ahmedove. iako 56 57 58 59 A. neophodno ih je posebno istaći.3.

imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400).61 Brzo potom. Nema je ni u rashodima vakufa. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed.. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. . MD 69 (85/III. 1990. Urbana antropologija Tešnja.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. 60 61 62 63 64 65 66 AP. MD. barem privremeno reduciran broj službenika.Musale u balkanskom gradu“. Otuda je u literaturi do sada 1537. Islamska misao. 45-46. godine.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . stoljeća Fatima. 38..imam i hatib džamije u selu Lepenica“. XII. A. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti. godine. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. Ćeman. 85. 221.po najnižoj stopi od 11. 832. 87.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. RS. 370). MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. imama i hatiba. 195). (85/III. br. Salih spominje kao . MD 6 (85/III. 152. 417).60 Kasnije je i u ovoj džamiji. M. 5. .. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). NUBiH. Fatić. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. jer se 1775. TS.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. godine još nije imao napisanu vakufnamu.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604.63 Sredinom 18. 138. i pridodati spomenutom vakufu. Dušanka Bojanić. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju..64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. izgleda. 1777.5%. sin Alije. H.

s obzirom na navedene okolnosti.. veličine većeg sela. do sredine 16. posebno užoj. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. Kako se Tešanj krajem 16. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . većinom muslimansko stanovništvo. treba doživjeti stanovitu korekciju. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . 91. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. a nikako u sredinu. stoljeća.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. . vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. Urbana antropologija Tešnja. stoljeća. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. što bi moralo biti naglašeno. Iz istog vakufa. Travniku i sl. 6. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. godine relativno mala kasaba. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. mesdžid Sufi Oruča. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. Posebno što je već i u okolici Tešnja. Zato bi. niti po njenom osnivanju niti kasnije. godine. ali se spominje 1604.H. Zenici. čak i kraj. Naime. godine. Sakralni kapaciteti do 1565. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. Naime. čak i uže okolice.musalle“. sa 65 domaćinstava. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje. kao zasebni objekti. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. Ćeman. Kako je već 1559. 67 M. sa 159 domaćinstava. te još jednim mesdžidom. Posebno što je Tešanj još 1565. ne spominje se u vakufnami 1559. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena..mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije.kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada.. kao i uz sve kasnije podignute džamije. i to gotovine. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). stoljeća približio broju od 300 domaćinstava.

Osman. RS. NUBiH. 177. Naime. . Hasan 27000. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. . specifikacija rashoda 1604. sakralni objekti. A.Tešanj prije tri stoljeća“. O. među kojima i četiri žene. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. stoljeća.. novčani vakufi. 86. 87. STK. Sokolović. Njih je spomenuto 6. hadži Mehmed 10000. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. Već smo za ovaj vakuf.. 220. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. sina Ali-begova. RS 832. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova.. Ždralović. NUBiH. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. i to mekteb. ali se spominje 1756. sin Šabana 52000. i drugi.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. Abdulmumin. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. čije ime osnivača znamo. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. Tešanj. dakle džamiju. godine također spominje samo muallima. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. Nije poznato kada je podignut.Medžmua Abdulkerima. TS 223. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. godine. Osim objekta.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. barem u visini 4 dirhema. AP. i to: Mustafa-hodža.dva dirhema za učitelja djece“. 832. Dalje. U ranije ustanovljene mektebe. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. dva dirhema. AP. .69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. hadži Sulejman 10000.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb.71 Ključne riječi: vakufi. 168. Šaban 12000. Ali-efendija 12000. h. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. 68 69 70 71 M. prema tome i mekteb. tešanjskog kadije“. Ahmet-hodža iz Kaloševića. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. Ibrahim i Husejn iz Piljužića.

cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. educational or other objects or money-based waqf. it has preserved many feature of those times. regardless whether they were sacral. their role in up keeping of functioning of some endowments. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. Muslims and non Muslims. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature.based waqf. Special attention is given to the money. its services. it was given under same conditions to men and women. . Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. Despite very turbulent period through which town has passed. changes which appeared during their functioning. Our intention was to pay attention to a new waqf as well. First of all is.

rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. 140-142. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. biografija . Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Bibliografiju studija.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. 150-167. 3. narodu i domovini. Maribor. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. odlučnost. . kao što je slučaj u ovom radu. godine. malo se zna o njegovom duhovnom životu. BZK Preporod Gradačac. str. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. Aličić. Husnija Kamberović. 2002. Vjerski odgoj.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. dr. Na tim osnovama gradila se njegova moralna.). književnici i umjetnici.godine.2. 1994. Sarajevo.. drugo prošireno izdanje. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti.. 127-146. osmanisti. BZK “Preporod“ Gradačac. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . kao što su: samopouzdanje.godine.). Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. do 1832 . vojnička i politička ličnost. str. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. Gradačac. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. Mariborski tisak. Zmaj od Bosne. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice.godine. 2007. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. Gradačac. njegova ljubav prema vjeri. stoljeću. str. hrabrost i dobrota. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla.2006. 1996. 2 . koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. Također. Uvod Husein-kapetan Gradaščević.

Prvak ovog ejaleta.. 382-391. bio je na strani Husein-kapetana..neko iz ejaleta. Aličić.. str. malih i velikih (bogatih i siromašnih). Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“... Husnija Kamberović..dj.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831.. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom. 1986. Ahmed S. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. 5 . 45-46. porodična tradicija. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice.. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. Sarajevo. 17. Enes Pelidija.. poštovan od svih. Husein-beg.. dobročinitelj vjere i države. hrabar i pobožan. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca. i 1832.. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. ko poznaje državne poslove.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. str. Vijećanje bošnjačkih prvaka. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. kapetan Gradačca. pomagač sirotinje i raje. nav. nav. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života... po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. 56.“5 3 4 Dr. str. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju.. str.dj. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan. pomagač sirotinje i raje. U to vrijeme Abdurahman Sirija. Džemal Ćehajić. kapetan Gradačca. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. 2. Husein.“ Drugi dokument je mahzar (molba.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Također.

115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. Bosanska riječ. dž. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. U knjizi Sadika Šehića. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. drugo prošireno izdanje.“ (Besim Korkut.Husnija Kamberović. a prije dove. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. Kur’an s prijevodom. rob mu Husein . da se grade gdje ih nije bilo. str.72. a ispod ime Husein-kapetana. jer se radi o kur’anskim ajetima. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ .. a na str. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha. Maribor.dj.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. koji je 1831. . ajeta sure El-Enfal. rob mu Husein“. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. Nema snage osim Boga Velikog. str. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. U muslimanskoj tradiciji. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. Zmaj od Bosne.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru. na strani 99. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. A divan je On zaštitnik i divan pomagač.). Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. 6 7 Dr. navedena je godina izrade pečata. a što nije tačno. 1994. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. Mariborski tisak. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi.Uzdam se u velikog Stvoritelja. Prva rečenica . Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. 17.š. U ulozi bosanskog vezira. 552). oktobra 1831. Husein-kapetan je 29.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. str. nav.. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. i 181.

Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima. kur’anska sura Nasr. Husnija Kamberović. dove i brojne vefkove. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. a. da . Bartol Kunibert. ajete. dok je još bio u Gradačcu.. nav. u narodu poznat kao ćursi-dova. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. godine itd. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr.. svezak 2. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. direktora brodskog kontumaca.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta.. između ostalog. tražio je od dr. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. izreke.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. str. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. imena nekih ashaba Muhammeda. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. Po predanju u porodici Gradaščević. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca.. Otkupljena je od Hairije (rođ. Gradaščević).“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod)... oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. 255. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. koju je nosio kada bi išao u boj. 312.s.. zabranjenih zakonima islamizma. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević.. . koji su učestvovali u Boju na Bedru 624.„. 1901. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Pleyela. Vidi: Muhamed Garčević. 1942. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. Beograd. 56.dj. str.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je.

Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. nav. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. porodica Gradaščević je prva poznata. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. 39.11 3.. sinovi Osmankapetana. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku.bilo od muslimana. do 1831. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. „na temelju dobra i čestitosti. Modriči i Brčkom. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. . Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. tj. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. godine. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. uređivao je svoje odnose sa drugima. U razdoblju od 1820. npr. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. godine“. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. zgrade za prvu katoličku pučku školu. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. Na toj osnovi. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. i prema kršćanima u Bosni. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. politički. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. bez obzira na vjeru i naciju. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. godine. 11 Dr.. ma sa koje strane dolazili . spiskovi i iskazi vakufa). Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević.dj. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. Husnija Kamberović. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. str.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova.

12 Muhamed Bego Gradaščević. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. po uzoru na svog oca i braću. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. to je mogao biti i ženski član porodice.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. Ipak. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. Murat i Husein-kapetanova vakufa. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. a ako ga nije bilo.04. Početkom 20.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića.1932. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. godine. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova.11. dao sačiniti vakufnamu. U kasnijim evidencijama vakufa. U austrougarskom razdoblju. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. to ne znači da ona nije postojala.1931. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. Murat-bega. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. a što se vidi iz njihovih vakufnama. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. vakuf je imao i džabiju. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. Pored mutevelije. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. . ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. Vakufska direkcija je dopisom broj 20. Tragom ove odluke. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan.12 U osmanskom periodu ovi vakufi.485/32 od 10.

Bećir-begov i Reuf-begov. . 3.. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. imajući u vidu historijske okolnosti. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. donošenjem Gruntovničkog zakona.1932.5499/32 od 24. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. Sendić.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. godine. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. vakuf H. u osmanskom razdoblju. počev od 1933. zatim naziva vakufa i sl. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić.. Također. Osman. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana).12. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. tj. Hafizović u međuvremenu umro.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića.3. objekata i vakufskih mukata (zakupnina). Fond Vakufi. godine. a za muteveliju Ibrahim-ef. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. dok je u austrougarskom periodu. koji je i ranije bio mutevelija. Sva zemljišna dobra ovog vakufa.računovodstvenom pogledu.. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. Naime. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa.1. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. vakuf ženskog mekteba. imam Husejnije. jer je Nurija H. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. godine. U tom periodu. Murat i Husein-kapetanov. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. Ipak. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br.1932.

Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. koji je nastao u periodu od 1884-1886. 992.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. koji je bio izdat pod godišnju mukatu. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. Na njemu nema godine nastanka. 1219.775 i 725). godine. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. godine. godine. 484. paušal. Njegova veličina je oko 90x40 cm. 989. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. površina vakufa. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. Sastojao se od vlastovnice. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. zgrada i hajrata u krunama. 386.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). zemljarina. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata. 990. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. ali. zemljarini i šumarini. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška.630 m2. prometna vrijednost zemlje. od čega je 162. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. 776. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. 988. godine. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. šumarina i opaske. posjedovnice i teretovnice. Fond Vakufi. 478. 302. 412. 490. paušalu. . u osmanskom razdobju iznosila je 188.

15 15 Nad nekretninom na k. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . a u vlasništvu Maše Antonić.č. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2. br. Na k.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red.č. kućišta. magaze i druge objekte. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. koja su. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. dvorišta i bašče. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. br.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta. dućane. uz dozvolu vakufske uprave. 412.

Na k. Fond Vakufi.265 m2.. Fond Vakufi. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. 775 i 776.10/3 stajala je prizemna kuća br. 14/1 i 14/2. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2.302.č.. Također. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog. Na k.210 m2. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25.č.1933. Na k. Na k. 490. a u Modriči 130 m2.č. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. godine. onda bi ukupna površina iznosila 26. 990. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. Fond Vakufi. 16 17 .09. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine i Spisak vakufa za 1938.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484.č.č. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k.275 m2). br. od čega je na mezarja otpadalo 20.09. 988. br.br. 1219. Vlasnik kuće na k. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. a 2.br. br. marta 1931. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 989. Ako se uračuna njegova površina od 23.860.1933. 992 i 478. 412. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. malodobni Ismet Sarajlić.č. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. 26/31 od 11. godinu. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. br.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21. Spisak vakufa Sreza Gradačac. 21.730 m2. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune.275 m2 iz 1887. isti izvor. godine17. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica.

000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1. kat.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.000 kovačnicom Opis nekretnine .000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z. Br.k.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.

Fond Vakufi.481 m2.1945. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2.1945. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490.000 5. . vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. i 6/153 kao 6/163. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20.481 m2. i 1938. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. 487. godine otkriva nam određene promjene.000 jugoslavenskih dinara. dok se kat. prodao te mukate.000 30. otkupom mukate.980 m2.520 m2 u 1887. koji su brisani.. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka. prešli u vlasništvo drugih lica. 412.05. godinu došlo je prodajom. jer su. spisak iz 1933..godini. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat. Također. 484 (i to k. 1219. 990. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. godine. promjenama nekih parcela i manjom površinom. Vakuf je.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887. po svoj prilici. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. kao što je bila 1933. godine površinu od 19. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. Na osnovu ovog spiska.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5.000 15.5. čestica 6/152 navodi kao 6/162. 775 i 776. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. godine. 992 i 725. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9.481 125.br. Praćenjem historijata razmatranog vakufa.520 m2. 988. godine.000 Ukupno: 20. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2.č.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. godine. čija je vrijednost procijenjena na 125. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.

1960. eksproprijacija i nacionalizacija.2000. 122/59 od 29.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. Te 1959. 895/54 od 2.10.god..1954. Uslijedile su uzurpacija. što je ukupno iznosilo 27. pored drugih vakufa. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada. .6. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu.09.. ul.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. groblje muhamedansko. 1590 m2 i 10/23. Na temelju Gruntovničkog zakona. 100 m2 (gr. upriličenom u Gradačcu 24. 4-59). do 1990. juče.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878.5. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. br. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). U razdoblju SFR Jugoslavije.5 milona beglučke zemlje.godine. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje. sutra. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata. gradilište pod dućanom. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. od 1945. koja je bila veoma važna za njihov rad. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959.list FNRJ. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88.. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. godine.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27.godine. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. 725).1938. danas.).). gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. «. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.

Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana. ul. 478). 484. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14.930 m2 iz gr. 17. godina VIII. 15/1.1974. 10/4. 725. 725. kat. godini. 15/113 i 18/142 .377 m2 Oduzeto 1960-1974.12. 10/88. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2.9/244 i 10/29). Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. 75 m2 (gr. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. a isto stanje je i u 2009.845 m2 Prijavljeno 2005. 14. 1-120.521 m2 od ukupne površine 2150 m2. Gradačac.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. zatim 1.) Ukupna površina vakufa: 17. kat.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. 14/157. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. br..608 m2 gr. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. 14/159. godine.12.806 m2 od ukupne površine 15. . 9/100. Vakuf je postao društvena/državna svojina. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. gradilište pod magazom. 05.883 m2 7. ul. kao i 2. 01/475-21/74 od 3. 15/93.080 m2 (od toga 10.godini.78 Nusret Kujraković kao i 14/77.150 m2 iz gr . čestice: 9/87. 14/44. ul. 15/60. Fond Vakufi.ul. 14/64.1974.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. gr . 992).ul. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja.377 m2 (5. čestice: 9/86. godine za restituciju 3. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja.845 m2 vakufa Husein-kapetana. str. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. ul.

1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br.08. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. Prema ovom pregledu. Katastar. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. 129/1/2005. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. st. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. godine. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. godine.5.1960. do 2005. koja je. Medžlis je 2005. od 10. 1960 n.. godine. akt br. iznosila je 8. magazom dućan gradilište. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. koji će biti predmet restitucije. 725 n.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa.122/59. Polovinom 2005. do 2005. Refik Šehić i Izet Mehmedović. bila bi naknadno popisana i prijavljena. . ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića. koja će biti predmet restitucije.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv.2005.1235 29. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. Shodno našem predmetu razmatranja.503 m2. arhiva za 2005. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. po uputstvima spomenute Komisije. Ostala oduzeta vakufska imovima. 725 br. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st. ukupna površina svih oduzetih vakufa.

Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava. koja ranije nije imao.-1916. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. dućan i druge objekte. godine. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. a na tom zemljištu. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. Sarajevo. 1886. uz dozvolu vakufa. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup).vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. Kada ti objekti prestanu postojati. Na ovaj način otuđeno je 162. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Prema članu 24. čiji je bio i vlasnik. Dakle.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. godine. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. . vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. i II. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Zemaljska štamparija. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). tog zakona.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. 3. U austrougarskom periodu. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. Modriči i Brčkom. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima.2. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. To znači da je stekao i vlasnička prava. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa.

Tokom navedenog razdoblja. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. naročito poslije austrougarske okupacije. akt broj1 ex 1916 od 01. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21.01. godine. godine.možda ne bi došlo do čl. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. zastara dugova. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.1916. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. 1 ex 1916 od 01. Vakufska zemljišta pod idžarei. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu.1933. ako vakufu zatreba. Fond Vakufi. opća akta.1936.01. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» . utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta.13926/34 od 27. g. g. godine. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika. opća akta. Za mnoge dugove nastupila je zastara.09. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. do 1941. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da.08. i broj 4759 od 24. Fond Vakufi. akt br. gruntovnog zakona.1903. akt broj 1 ex 1916 od 01. g. Osim mukate. U razdoblju od 1878. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. godine. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate.1916..1916. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. g. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. . Vakufsko-mearifski saborski odbor. Vakufska direkcija u Sarajevu. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju.01. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893.zeminom (kirijom. 24.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina.. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. 10. Za razliku od mukata.

u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . uglavnom. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. Vidi: dr. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. Fond Vakufi. 341-353. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23. i Ahmed Aličić. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. godine.29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. o njegovm čiflucima. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66.82 Nusret Kujraković godine27.09. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana.. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu. Arhiva Medžlisa.1903. U spisku iz 1917. Husnija Kamberović. Arhiva Medžlisa..-1918. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. a u spisku iz 1938. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće.08. Radilo se.. a drugi iz 1938. vakufi Osman. Sarajevo. nav. kućišta. godine. Jedan je iz 1917. godine. godine vidi: Husnija Kamberović. šljivike. spiskovi mukata vakufa. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. XIVXV/1964-1965.600 m² zemljišta. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. godne spomento je 60 istih dužnika. Zagreb. Maglaj i Brčko. 72. godne. Popis ne sadrži godinu nastanka. godine. 2003. Naredbom iz 1832. Fond Vakufi. bašče. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje.Sarajevo. a vrlo rijetko poslovne prostore. 1969.560 m² zemljišta. Prilozi za orijentalnu filologiju. str.dj. str. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu.1933.. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. oranice). postoje još dva spiska.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. godine. u Modriči 43 mukate na površini od 58. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac.. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. dvorišta. Osim u Gradačcu i Modriči. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.

godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. mutevelije dotičnog vakufa.p. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. 06. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. . Zapisnik v.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. spisak iz 1938.12. godine. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. 1899.1904. 727. godine). Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. fond: Vakufi. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14. 778. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom.01.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. Za razliku od prvog. i 1938. 1163. Modriči i Brčkom.451 m2 zemljišta. oznakama nekretnina. broj gruntovnog uloška. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. Saslušanje je obavljeno 04. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). sadrži samo imena dužnika. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. 693 i 686. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. godine. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. Imamoviću.1898. godine. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. 662. koje su obuhvatale površinu od 32. Nije bilo imena dužnika.06. Brčko od 04.1899. a ostale Murat-kapetanovom vakufu.

godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. 3. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. godine. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. kuće i odaje. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. magaze.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. Po zapisniku od 31. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. berbernicu i pekaru. stoljeća pa do 1945. . nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. Vakufski objekti. godine.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. Iz tih izvještaja. a u Modriči 18 dućana. Naime. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. 6 magaza. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. kahvanu.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati.1903. 3 odaje. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. koje je sagradio Husein-kapetan.3. Prihod od tih vakufa do 1879. Ranije je već izgubio vlasnička prava. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa. Murat i Huseinkapetana. Te objekte sačinjavali su dućani.1889.3. 1525 od 27. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br.12.

50 x 8 m 8x7m 12. za plaćanje poreza. mjestu..45 x 5 m 12.1909.40 x 5. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije. g. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu. 4 magaze i 1 plac. a zatim za troškove preddžumanske mukabele.. str. za troškove popravki vakufskih zgrada.60 7 x 5. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif. Godine 1913.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911. 1 magazu. mejhana i pekara. . veličini. Osman. god. 1974. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman.594. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. 1 bašču i 3 mukate. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. za troškove rasvjete džamija. placevi.56. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. Gradačac. mujezina i muderrisa u Modriči. kuće. magaze. a rashod 2. bašče.45 x 5 m 9. mevludske programe i sl.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25.13. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu.5. 1 kuću. prihod vakufa je iznosio 3.1. godinu.36 forinti.20 x 5 m 9x1m 9.1904. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. za vazove.70 m 13 x 19 m 22.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. Mahmut Traljić. imama Sviračke džamije te imama. Opis osiguranih zgrada od 13. Muftića).449. Fond Vakufi. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa..50 x 6.

saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. odaje i lokale (ukupno 36). prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića.. nav. dućan (22x4 m).5 m) i kovačnicu (8x5 m). dj.000 dinara. koji je iznosio 236.5 m).34 33 Ahmed S. Također. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. aprila 1962. Aličić. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“.5 m).86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. Ovo 34 . godine. Sagrađena je 1826. ne navodeći izvor ovog podatka. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. godine. ne spomnje postojanje ove džamije. a rashod 42. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. 404. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. godine. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji.000 dinara. Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. ukupne vrijednosti od 81.. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku.godine prilikom napuštanja Bosne.254 dinara. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. S. vakuf Osman.1927. magazu (9x8. dućan (9x3 m) i magazu (12. januara 1951. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese.2-02-255/04-5 od 2. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. novembra 2004. str. godine. godinu. prihod vakufa je iznosio 42. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. god. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini.580. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina). do 1831. A.5x8. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku.10. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. 02-881-3 od 18. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. Iako nije najstarija.680 dinara. Ona ne spominje postojanje džamije. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. Što se tiče stila njezine gradnje.

koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. koji bijaše prosvijetljeni. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. ‘aziz. ‘alejhimus-salatu ves-selam. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa.. a prije ezana i hutbe. letif. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija. Osmana i Murata. nav. Husein-kapetana. Sahat-kula (1824). Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu.. cijenjeni. 2006. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. ruhuna Murat-kaputan. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. Kujraković. mutahher. str. Husnija Kamberović. Osman-kapetana. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. Dr.. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. čisti i ugledni. str. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog . Naime. sin Osman-kapetanov. oktobra 1962.dj. efendimiz hadretleri nur menevver.34-37. petkom poslije džumanskog sunneta. Huskića. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. 36 Osim džamije. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije.. Lillahi-l-fatiha.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . Murat-kapetana. str.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. ruhuna Osmankaputan.7-25. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . šerif. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824.dj. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. milostivi.iman ve ehli islam – er(va)huna. Povodom obilježavanja 180. očišćeni.1810). nav.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). nezif. Gradačac. godine. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram. 35 36 . mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan.15-19.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006).

počev od 1820. novembra 2004. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. str. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. političkog. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa.15-16.dj.88 Nusret Kujraković đave. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. godine. godine. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. objekat je stavljen pod zaštitu države. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. a poslije 1878. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. godine kupljen u Beču. naročito poslije 1945. Također. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. nav. Dr.godine. Sat je nakon 1878. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. godine. kao i stotine učenika u medresama.37-39. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića.. nav. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. Novi sat je postavljen 1923. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. str. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji.dj. pa do današnjih dana. godine. Godina 1240. Husnija Kamberović.38 4. . januara 1951. postupno je slabio. kulturnog.. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. (1824)“. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. ne samo u Gradačcu nego i šire. godine.

Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Kamberović Husnija. Sarajevo. Nacrt za monografiju.. Kreševljaković Hamdija. Gradačac. i II. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Husnija.. Korkut Besim.godine. Kula Husein-kapetana Gradaščevića. nauke. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. Kunibert Bartol. BZK Preporod Gradačac. Zemaljska štamparija. XIV-XV/1964-1965. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. 2006. 1999.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića.drugo izdanje. Beograd. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Sarajevo. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Povodom obilježavanja 180. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. 2003. Gradačac.godišnjice izgradnje(1826-2006). Svjetlost Sarajevo. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Kujraković ef. Federalno ministarstvo obazovanja. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. 1996. 2. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Sarajevo. svezak 2.-1918. 1886. Nusret. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. 1986. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Ćehajić Džemal. 1969 Aličić Ahmed. Sarajevo. do 1832. Gradačac i okolina. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Prijevod Kur’ana. Kamberović dr. Prilozi za orijenalnu filologiju. kulture i sporta/športa. Zagreb. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. 1980. Garčević Muhamed. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. 2002. 1960. 1901. Gradačac. . 1942. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. Sarajevo.-1916. Sarajevo. bez godine izdanja.

drugo prošireno izdanje. džamija Husejnija. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. originated from the period between 1820-1831.2. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. This waqf possessed land property. vakuf. vjerski objekti. founded by himself. and the only small part of that waqf remains today. 1974. buildings. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. 1994. 2007. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. the administer (muteveli) of these waqfs. Traljić Mahmut.godine. Muftića). Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs.2006.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. Odbor Islamske zajednice Gradačac. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Sahat-kula. At the beginning. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. and yearly rental fee (mukate). Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. Gradačac. Gradačac. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. Mariborski tisak. Through the history the number of waqf property varied. Gradačac. 3.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). by family inherited tradition.). Maribor. Zmaj od Bosne. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. Preporod Gradačac. .

k.180 330 1.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr. općina Brčko Broj z. 1263 Broj kat.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.480 1. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.100 2.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .800 1.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr. ul.

710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.

701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 .

94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr.

670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.

914 32.365 25.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.210 20.377 129.772 7.845 3.728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.96 Gradačac Godina 1999 17.451 .

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

(popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). Pír b.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. knjiga XXV-XXVI. . Što se tiče vakufname. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije.. . uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. Sarajevo. 981/1573). Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. međutim. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. str. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada. 2007.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. ‘Alí al-Birgiwí (um. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. godine. 45-85. Evidentno je. uglavnom.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. na period između 1762. Muõammad b. 1 2 Vidi. i 1936.

sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. a žene Derviš-bega Sokolovića. Husejin-baša Džino. džmade-l-ahira 1270. sin Mulla Jusufa. Mehmed-baša Jamak. rođenog 1173. datirana 18. Nisu ubilježeni svjedoci. hafiz Mulla Salih. 8 Oporučeno je 3500 groša. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. godine. godine3. 4 Oporučeno je 209520 groša. rebiu-l-evvela 1197.5 A-959/TO Testament. 6 Svjedok je Muhammed. imam Careve džamije. . hafiz Mulla Ibrahim. 7 Navedena je samo godina. Arife. datirana 05.8 3 Velikog je formata. Požegi-zade Mulla Muhammed. Kemerli-zade Mulla Ibrahim.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. šabana 1246. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. iz Sarajeva. datiran 21. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. datirana 1297/1879. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. Mulla Ibrahima. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. godine. datirana 07. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. kćeri hadži Mustafe.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. kći hadži Mehmed-age. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. Odnosi se samo na troškove ukopa. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. Umihane. nastanjene u mahali Miskin džamije. safera 1230. Salih-age Kaukčije. Ali-efendizade Mulla Mustafa. kćeri Mehmeda.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. godine7. a nazir je njena kći Ismihana. iskati salata i kefareta. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. svakom ponaosob. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. Fatime.

rođenog 1177. serdengečtije Ibrahim-age. Derviša Mustafa-bega. godine12. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. Havadže Derviš Ahmed. timurdžija Mulla Husejin. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. godine. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. rođenog 1159. Salih Efendizade Mulla Sulejman. Ćurči-baši Sulejman-aga.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. Srednjeg je formata. trgovac Kujumdžić Abdullah. a nazir njegov sin Sulejman. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. sina Fejzullah-bega (Džennetića). . Oporučeno je 450 groša. Dženneti-zade Ali-beg. godine. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. rođenog 1213. Navedena je samo godina. Efendi-zade Mulla Ismail. a što je ubilježeno i u defteru troškova. Višegradli Ali-efendija.efendija. Bukara Salih. datirana 1197/1782. Abadžić Abdi-aga. godine. sandžaktar. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. Iskender-oglu Ali-baša. godine.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. Nakkaš Mulla Salih i drugi. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. Džino-zade hadži Abdullah. Šahić Mulla Ibrahim. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. redžepa 1268. godine10. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Džennetizade Fejzullah-beg.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. Hafiz Mulla Sulejman. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. Dženneti-zade Mustafa-beg. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. datirana 23. Moro-zade Ali-beg. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. Mustajbega. Soko hadži Mustafa. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Šišo-zade Mulla Ibrahim.

Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja. drugi amidža hadži Mehmed-aga.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. redžepa 1310. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. godine.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo).. ukopa. datirana 10. godine. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. njen sin Nazif. Atife. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. Fejzullah-age Klempe.15 A-2204/TO Oporuka. godine. kćeri Mujage Mašića. kćeri Halilbašić Mehmed-bega. a nazir je amidžić Abdi-aga.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. godine. kefareta i bedeli-hadža. godine. sina Ibrahima. rebiu-l-ahira 1299. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija.14 A-1612/TO Oporuka. koja je umrla 26. džumade-l-ahira 1305. godine. . Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. datirana 1267. a. datirana 09. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. rođene 1287/1870.s. A-1870/TO Oporuka. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. datirana 1265. Umi Kulsume Kumašin. upućena muslimanima. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. godine. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. datirana 12. Hašeme. a supruge Ćurčić hadži Lutfage. Božijeg poslanika Muhammeda.

iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. 20 21 22 23 . Dalagi Hasan-aga. Potogi Ahmed-aga. Oporučeno je 1500 groša. sina Sulejmana. sina Mahmuda. safera 1293. sina Ahmed-age. rođenog 1227. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. džumade-l-ahira 1265. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. sina hadži Mujage. datirana 25. Subašić Salih-aga. Mašić Ibrahim-aga i drugi. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. od toga 6000 za bedeli-hadž. majke hadži Mujage Tuzlića.22 A-2209/TO Oporuka. Nije naveden mjesec. datirana 1225. datirana 27.19 A-2207/TO Oporuka. Mašić Mustafa-age. Svjedoci su: Šahi-zade Junus.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. redžepa 1283 godine18. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama.23 A-2285/TO Oporuka. Oporučeno je 9000 groša. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. godine20. kćeri Ibrahima. Oporučeno je 500 groša. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. godine. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. Abdi-aga. Ahmed-age Mašića. Merjeme. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. datirana 24. hadži Mustafa-age. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. godine. sina Salih-age. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19. ševvala 1215. Oporučeno je 4016 groša. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. godine.

29 A-2661/TO Oporuka.27 A-2660/TO Oporuka. Nefise. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. kćeri Mulla Muharrema. muharrema 1247. godine.30 A-2662/TO Oporuka. muharrema 1293. redžepa 1245. Nesima Nikšića.26 A-2659/TO Oporuka. Fatime.25 A-2637/TO Vasijjetnama. datirana 1263. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?).104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. godine. Navedeni je oporučio 842 groša. Navedena je oporučila 300 groša. godine24. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. Oporučeno je 2000 groša. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. Navedeni je oporučio 100 groša. kćeri Ebu Bekira. datirana 09. džumade-l-evvela 1246. godine28. sina hadži Hasana. datirana 15. Navedena je samo godina. kćeri Mustafe Hadžiabdića. Umihane. datirana 03. Murathana-hatun. 259). godine. hadži Saliha. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine. godine. A-2464/TO Oporuka. godine. sina Ibrahima. Spomenuta je oporučila 500 groša. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. datirana početkom muharrema 1250. 25 26 27 28 29 30 31 .31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. datirana 11.

šabana 1261. godine.34 A-2666/TO Oporuka. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu. sina Abdullahalemdara.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). hadži Mustafe Telalagića. . iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. sina Smajilova. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.33 A-2665/TO Oporuka. sina Muharrema Mušanbegovića. Navedeni je oporučio 3300 kruna. XII 1912. koji je rođen 1207. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. šerijatski vježbenik. iz Monjara. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha. godine Safije. Husejina. godine. godine. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. Navedeni je oporučio 600 groša.. godine. datirana 01. koji je rođen 1220. Zlatke kćeri Derviša Šoše.35 A-2667/TO Oporuka. a koji je oporučio 300 groša. mjeseca zu-l-kadea 1315. redžepa 1250. bez datuma. datirana 25. Visoko. bez datuma Mulla Ibrahima. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović.32 A-2664/TO Oporuka. datirana 03. godine. datirana 01. Navedeni je oporučio 501 groš. šerijatski vježbenik. Navedeni je oporučio je 410 groša. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu.36 A-2668/TO Oporuka. Mulla Ahmeda.

kćeri hadži Ibrahima.41 A-2985/TO Oporuka. Navedena je samo godina. iz Malina. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. Dokument je oštećen. Oporučeno je 1500 kruna. koja je rođena 1224. sina hadži Hasana Tarakčića. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. kćeri Sulejmanbega. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun. bez datuma Safije Hankije. godine. godine40. godine.39 A-2814/TO Oporuka. kćeri Salih-age Bekirovića. Oporučeno je 6000 groša. Haše. Travnik. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). Mulla Hasana. koji je rođen 1200. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. godine. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu.42 A-3085/TO Oporuka. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. iz Sagrdžija u Sarajevu. Navedena je oporučila 842 groša. godine. Mulla Ahmeda. . koji je rođen 1227.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. rođene 1208. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. kćeri Mulla Muharrema. datirana 1229. godine i Derviša Abdullaha.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. godine.

muftije u Prači. sina Mehmed-age Čajničanina. Ispod dispozicije i datacije.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. rođenog 1234/1819. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. sin Bege Husejin-ćehaje.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. godine. datirana 13. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Kapuzović Mehmed-aga. godine. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. rođene 1264/1847. godine. Vatrenjak Ibrahim-aga. a nazir je Munla-agan. Malić Ibrahim-aga. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. datirana 04. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. Zlatke. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Jusuf. Hadžirustemagić Ahmed-aga. sin Husejina. Oporučeno je 11731 groš. zu-l-kade 1282/1865. godine. datirana 15. Oporučeno je 1665 groša i 10 para.44 A-3172/TO Oporuka. Hasanbajraktarević Hasan-aga. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. safera 1287. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Ismail. godine. sina Hasana. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. sina Mustafe Čajničanina. Hasan-age. 45 46 47 48 49 . Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. Mulla Memiša Mehmedage. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. safera 1342 godine.

Hadži Šišević hadži Hasan. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Muidović Seid-aga. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Jabučar Ibrahim. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Oporučeno je 32. Nuhić Mustafa-aga. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. terzija Abd-aga. godine. Mustafe Mujage. datirana 05. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. Čajničanina Hasan-age. sina Mehmed-agina. Uzuni-zade Reuf-efendija. trgovca. Hadžismailović Ibrahim-aga. berber Jusić Abd-aga. redžepa 1304. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Čajničanina Osman-age. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. sina Mehmed-agina.efendija. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. berber Sakić Mehmedaga i drugi.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. datirana 08. Halvadžić hadži Mustafaaga. Ispod dispozicije i datacije. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. a nazir je Sulejman-efendija. godine. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. Oporučeno je 6751 groš. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Ispod dispozicije i datacije. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . Svjedoci su: Muidović Mehmed. godine. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Novopazarlija Hafiz-efendija.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. sina Mehmed-agina.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. džumade-l-ahira 1307. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Hadžihusejnović Husejin-efendija.

Mulla Sadika Serdarevića. godine. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. datirana 18. Vasfije. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke.58 A-3363/TO Oporuka. Paralić Munla Hasan-aga. kćeri Osman-age. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. datirana 18. kćeri Osman.57 A-3271/TO Oporuka. Šerife. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. . Gulsume. sina Emina. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. Oporučeno je 3000 groša. Oporučeno je 2010 groša. godine.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. iz Žagrića u Sarajevu. Mašić Mehmed-aga. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. Hafife Bibić. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. godine. godine. safera 1323. Zubović Mehmed-efendija. Čomara Mustafa-aga. asupruge Hamza-age Arnauta. Oporučeno je 2000 groša. Izmirlić Nezir-aga. A-3255/TO Oporuka. datirana mjeseca muharrema 1253. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. mjeseca zu-l-hidždže 1298. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu. datirana 03. sin hadži Ibrahima. oporučiteljev punac. Nalić Ahmed-aga. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. iz Zenice. Oporučeno je 1564 groša.56 A-3270/TO Oporuka. kćeri Isamuddina i Fatime. džumade-l-ahira 1313. godine.

Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. godine. godine. ukop i kefarete. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. Nema ubilježenih svjedoka. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. sina Šaćira. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. godine. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. sina Halil-age. rebiu-l-evvela 1355. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. kćeri Abdi-age.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. Velikog je formata. imama iz Žagrića. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. Oštećena.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. rođenog 1279. Puhalović Sejde. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. nedostaje drugi list. Tuzla. datirana 18. rođene 1275. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. datirana 16. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. redžepa 1335. godine. Šećerović Hasan-efendije. rođenog 1234/1818.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. godine. bez datuma. . Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj.

67 A-3575/TO Vasijjetnama68. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. berber. sina Ahmeda Handžića. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. godine. rebiu-l-ahira 1359. poklon Sejjida Strika. 11.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. Sulejman-aga Fočak. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. maja 1925. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. marta 1939. sina Jusufova. 1932. muharrema 1342. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. godine. . Mustafa-aga Sofić. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. sina Mehmed-age. Mujage Aščerića. Bakardžić Mehmeda. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. sina Muhammedovog. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. Salih-aga Kazić. datirana 09. datirana 28. godine. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. 08.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. datirana 01. Alije Želje. 03. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. Srednjeg formata. iz mahale Komatin u Sarajevu. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. godine. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. Srednjeg formata.

godine74. rođenog 1242. redžepa 1316. Kalo hadži Saliha. Oporučeno je 3507 kruna.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. Safije-hatun Sarajke. datirana 1306/1888. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču. Samo je navedena godina. Poklon M. rođenog 1256. godine.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. Poklon M.. sina Husejin-efendije. iz sela Obre u visočkom kadiluku. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . Ćemerlića. datirana 29. Ćemerlića. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga. zu-l-hidždžeta 1336. godine. jula 1919. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. Navedena je samo godina. sina Mustafe. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. godine76. rođenog 1271. datirana 21. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. godine.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. godine. i ova oporuka. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. Šehagić Muhammeda. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. datirana 1317/1899. godine. sina Saliha. iz Žepča. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. Nije određen iznos za bedeli-hadž. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. Testament ima ovjeru 24.

posjednika iz Mostara. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. napisana je na tankom papiru i oštećena je. džumade-l-evvela 1340. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. Malog je formata. kćeri Murat-bega Muslibegovića. Žuljević hadži Omer-efendija.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. a nazir je drugi sin Mehmed. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. sina Muhammeda. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. datirana 1330/1911. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. Riđanović hadži Ahmed-efendija. Nije naveden datum. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. godine. godine. Vasijjetnama je oštećena. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. sina hadži Muhammeda.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. posjednika iz Mostara. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. Nafije. datirana 28. Čelebić hadži Muharrem. Vasi.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. Muslimbegović hadži Saliha.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. godine. Novo hadži Salih-aga. posjednika iz Mostara. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. posjednika iz Mostara. Oporučena je trećina imetka. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. sin Ali-age. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. posjednika iz Mostara. datirana početkom ševvala 1330. .86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). datirana 1270/1853. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda.

Oporučeno je 4000 groša. sin Saliha iz Čaršijske mahale.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. sina Ahmeda. sina Muhammeda. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. sina Murad-bega. Salih. bez datuma. bajraktara. Čelar-zade Mustafa-aga. Derviš Muharrem Pašalić. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. Salih. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. sin Salihov. datirana 1255/1839. Nefise. Umije. posjednika iz Mostara. Odnosi se samo na opremanje. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. Jako oštećena. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). Muslibegović Ahmedbajraktara. troškove ukopa i kefareta. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. Derviš Muharrem Pašalić.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. godine. Jako je ošećena! . redžepa 1304. Ispisana je na tankom papiru. sin Pašanića Omeraa spahije. godine. kćerke Saliha Išerića. godine Nefise. datirana 25. Formata 16x24cm. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. posjednika iz Mostara. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. sin spahije Pašanića Omera. Oporučeno je 600 groša. Vasi-muhtar je njen sin Salih. Oporučeno je 600 groša. godine.114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. iz sela Kočevo (Kučevo).91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. kasaba Zenica. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. kćeri Ali Hušema.

Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. datirana 15. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. Munla Edhem Jaliimamzade. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . Mehmedu Aliji i Abdullahu.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. Kurdić Abdullah. rebiu-l-evvela 1341. sina Abdullaha. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. Mustafe hadži Mehmedova. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. Troškovi ukopa iznose 1000 para. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. sin Abdullaha. godine. godine. Velikog je formata i lijepo je ispisana. datirana 24. datiran 1347/1928. vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. iz mahale Sarač Ali.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. godine. godine. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. Munla Salih Tullam (ili Talam). rođenog 1256/1839. iz mahale Sekban.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. rođene 1292. Sarajevo. Oporučiteljev brat Salih. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine.96 A-3745/TO Štampani obrazac. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Zejnebe Mulla-hanume. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Svjedoci su: Atif Omeragić. godine. Sabura Ibrahim-aga i drugi. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. kupi dućan ili magaza. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici.

preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. Nezirhodžić Mehmed-aga. . rebiu-l-evvela 1326. redžepa 1326. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. datirana 05. Muhammeda Hamdi-efendije. rođene 1306. rođenog 1300. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. a udovice Glođo. Ćesri-zade Ali-efendija. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. datirana 01. kćeri Mustaj-bega Turhanije. Čučak hafiz Sulejman. Sudžuka Rasim-aga. oktobra 1927. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. kanuni-evvela 1922. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. Habibahanume. godine. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. kćeri Mustafa-age Muždedžije. godine. sin Husejin-age. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije. sin Mustafa-age. Registracija je datirana 24. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. iz mahale Abdul-halifa. godine. Henda-zade Asim-aga i drugi. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. godine. godine. Henda-zade Asim-aga. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. Šogolj-zade Mahmud-aga.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. sin Ali-age. sin Mustafa-age. Saatči-zade Hilmi-aga. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. Hrvata i Slovenaca.

godine. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. sina Muhammeda. rođenog 1258. Nisu ubilježeni svjedoci. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. Nefise. . a nazir muž Muhammed-aga. godine. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. ukop i kefaret. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. kćeri hadži Husejina. 109 Manjeg je formata. Mehmeda Glođe. ispisana na debelom papiru i oštećena je. godine. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. tufe(n)kči mujezin i drugi.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. iz mahale Sarač Ismaila. rebiu-l-ahira 1265. Prepolić Hašim-aga. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. sin hadži Mustafe. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. rođenog 1230.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. godine. godine. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. datirana 07. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Šećeragić Mustafa-beg. godine. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. Subašić Mehmed-aga. Telebećir Ibrahim-aga. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. rođena 1201. Taltović (Talatović) Hasan-aga. Imamovića Saliha. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. godine. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. iz Ali-pašine mahale. Merjem-hatun. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga.

Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. sin Saliha. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. godine. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. Hasana. datirane 21.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . Oporuka je navedena u tekstu naracije. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. iz Konjica. Saraji Sabura Mustafe. godine.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. rođen 1175/1761. Užičanin hadži Jusuf-aga. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. redžepa 1313. rođenog 1267/1850. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. rebiu-l-ahira 1350. datirana 1176/1762. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. Oporučeno je 200 kruna za opremanje. godine. sina hadži Muhammed-zadea. Vejsil-age Porče. sina Sulejmanova.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. sina Derviša. sina Mustafa-age. ukopa i bedeli hadža. datirana 21. Oporučeno je 400 groša. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. sina Bajrama Gačanina. sin Mehmed-age. godine.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. godine. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije.112 A-3831/TO Vasijjetnama. rođenog 1289/1873. Odnosi se na troškove opremanja. datirana 1250/1834. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. godine. Ima samo uvodni dio. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira.119 111 Manjeg je formata. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. iz Sarajeva. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. godine. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov .

Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. iz Hadži Jahja-pašine mahale. rebiu-l-evvela 1306. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. ukopa i kefarete. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. godine. rođenog 1253/1837. sin Mulla Ebu Bekira. Mehmed-age. ukopa. Oporučeno je 400 groša. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. Osman Mulla Ahmed. kefarete i bedeli-hadž. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). sin Ali-efendije. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. ukop i kefarete. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. sina hadži Ahmeta. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. Vasi. datirana 12. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. sin hadži Sulejman-age. Imamović Mehmed. Odnosi se na opremanje.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Svjedoci nisu registrirani. sin Ahmed-efendije. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. . Mulla Salih. Varešanović Mulla Salih. nedostaje dio dokumenta. Dokument je oštećen. datirana 04. godine.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. godine. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. sina Mustafa-age. Džafo Ahmed-aga. Karabdić Salih-efendija. djelom je oštećena. sadaku fukari. Hakirzade Ibrahim-aga. rođene 1285/1868. Dogramadži Mulla Abdi. Oštećena. godine. godine Kreševljaka Mulla Saliha. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. Novljanin hadži Mehmed-efendija. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. Srednjeg je formata. redžepa 1269. Mašo-zade Mujaga. rođenog 1236/1820. Ćamile. džumade-l-evvela 1308. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. iz mahale Halač Davuda.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama.

iz Isa-begove mahale u Sarajevu. životinja i ostalih Božijih robova. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. Muvekkit-zade Husejinefendija. ukopa te iskati-salat i kefaret. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Hatidže. nova vasijjetnama130. Odnosi se na opremanje mejjita. i njegov sin Muhammed. Kurdić Abdullah. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. Ismail-baša i Mustafa-baša. šabana 1314. godine. 130 Velikog formata. Čaklica Mulla Began. godine Esma-hanume. godine. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. godine128. hadži Fejzullah-aga.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. 129 Oporučeno je 1000 groša. roditelja. sin Jahjaa. 128 Oporučeno je 250 groša. Mustafe hadži Mehmedova. Sabura Ibrahim-aga. 127 Manjeg formata. datirana 29.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. sina Osmana.131 125 Srednjeg formata. papučar Ibrahim-aga. . datirana 10. godine. rođenog 1256/1840. Oporučeno je 12000 groša. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. datirana 08. rođene 1277/1860. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. sarač. Mustafe. iz mahale Tuti-bula. redžepa 1234. Muidović Sejjid-aga. kćeri Softić Salih-age. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. napisana je na debelom papiru. godine. godine. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. Kara Abdi. moj amidža Salih-alemdar. kćeri Husejina. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. ukop i kefarete. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. komšinice. a stavke su vrlo opširno navedene. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. tj. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. džumade-l-evvela 1241. hafiz Hasan. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. rođene 1167/1753. datirana 15. Softić Junus-aga. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. mjeseca zu-l-kadeta 1281. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu.

ukop. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. godine. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Čizmić Mehmed-aga. Srednjeg formata. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. godine. datirana 09. Hadžijamaković Mehmed-aga. godine. a nazir njen brat Abdullah-efendija. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. Neretljaković Muhammeda. safera 1341. napisana je na debelom papiru. Velikog formata. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. rođenog 1267/1850. koje je svojstveno samo vakufnamama. Fatime Cico. džumade-l-evvela 1322. datirana 12. rođene 1293/1876. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. godine. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Oporučeno je 30000 kruna. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. Madžarević Mehmed-aga. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. a nazir je njegov sin Mustafa. . Esmahanume. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. godine. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. Neretljaković Sejfullah i drugi. iz mahale Souk Bunar. bez datuma. Oporučeno je 2400 groša za opremanje.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. rođene 1270/1853. iz mahale Ćose Sinan. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. sina Mustafe. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga.

Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. kazaz. Kutudžu-zade Munla Muhammed. datirana 1236/1820. safera 1261. Svjedoci su: Mehmed-aga. 142 Oporučeno je 600 groša. Fišak-oglu kovač Abdi. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. Šamo Salih. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami.. Mulla Abdullah Ćato. sin hadži Ibrahima.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. sin hadži alemdara Duranovića. sin hadži Ibrahima. ukop i kefarete. zu-l-kadeta 1244. hadži Husejin. kćeri Hasana.. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. godine. godine140. Munla Sabir Hafiz-zade. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. godine. Umihane. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. rođenog 1195/1780. Mulla Abdullah Ćato. Debbag-oglu Munla Salih. kćeri Numana. datirana 23. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. kazaz jamak Osman. datirana 15. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. Svjedoci su: hadži Derviš. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . godine.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. kazzaz Mulla Mehmed. hadži Jusuf-aga Užičevi. hadži Muhammeda. 140 Ubilježena je samo godina. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. godine Mustafe alemdara. iz mahale Debbag Sulejman. Abdialemdar Hakir-zade. Fatime.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. a nazir je Salih.

Paše. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. Mehmeda. Usp. godine. sina Mustafe Kazića. bez rasipanja obave devr iskati-salata. nahija Valjevo. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. hadža i hakova. godine. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. datirane 20. rođene 1260/1844. Sinan-baša Duranović. Silistra hadži Mustafa-aga. . godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. godine. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. Mustafa-baša Duranović. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. godine Osman Kavazović. Mehmed-baša Numić. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. a nazir Ramazan Midžić. Iz zbirke Osmana Sokolovića. iz sela Ferhatli. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. Abdullah Mehmedi. kćeri Muhammeda Hunića. Pazarić. kćeri Salih-baše. posta. godine.148 143 Ima narandžaste. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. rebiu-l-evvela 1331. Pejgamberske vasijjetname na murad.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. maslinaste i crvene ispise. Dokument je poklonio 2002. Subašić Mehmed-aga. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. Omer-beg Korić i drugi. godine. Meve-hatun. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. iz mahale Kulin Bali. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić.

Oporučeno je 3000 groša. sina Adema. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. Oporučeno je 600 groša.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. datirana 04. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga.. ukop i kefarete. Šahić Mehmedaga. rođene 1284/1867. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. Sokollu Mehmed-aga. džumade-l-evvela 1317. Oštećena je. kćeri Abdi-age Brkanića. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. Fatime kćeri Mustafe. godine. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. kefareta. Seide. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. godine.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. Krmarić) Nuri. žene Rende Mulla Mustafe. godine. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Sokollu Ejjub-aga. Vasijjetnama je ovjerena 23. Salih Alibegić. Zec Asim-aga. rođenog 1223/1808. sin Ahmeda. kćeri Mustafe. 151 Velikog formata. Šarenkapa Mehmed-aga. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. iz mahale Než-zade u Sarajevu. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Odnosi se na opremanje mejjita. Zadnji dio dokumenta nedostaje. rođene 1265/1848. ukopa. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). napisana je na dvolisnom smeđem papiru. Hasne. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. Šarenkapa Ahmed-aga. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. datirana mjeseca redžepa 1326. iz Jeni mahale. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga.150 A-4611/TO Vasijjetnama. Šarenkapa Mujaga i drugi. godine. godine. godine. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. . septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. Saka (Sakić) Abdullaha. Handžić Mehmed-aga.

rođenog 1271/1854. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. godine. 159 Velikog formata. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. datirana 07. . a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. Hadžić Muharrem-efendija. ima ukrasne crvene ispise. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. ševvala 1340. godine. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. godine. Kutijar-zade Osman-aga. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. datirana 24. godine.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. godine. Brkanić Ibrahim-aga. Hadžihalilović Mustafa i drugi. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Kundura Omer-age. Nakkaš-zade Salih-aga. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. 156 Oporučeno je 10000 groša. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. Muhammeda. džumade-l-evvela 1327. sina Mehmed-age. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. iz mahale Gazgani u Sarajevu.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. Zendžil hadži Ahmed-aga. Damadžić Mehmed-aga i drugi. Oporučena je trećina imetka. Odnosi se samo na troškove opremanja. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. godine. datirana 14. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. džumade-l-ahira 1283. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. rođenog 1252/1836. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. ukopa i bedeli-hadž. sina hadži Saliha. Telalagić-zade Mehmed-aga. Toska Neziraga. Baba hadži Mehmed-aga. rođenog 1261/1845. Odnosi se na troškove opremanja. Toko-zade Edhem-aga. sina hadži Ahmeda. hadži kasapa Sulejmana. kefareta i hadža.

Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. ševvala 1325. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. Ašidehatun. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. kćeri Ibrahima Kišlaka. a nazir je njen stariji sin Abdullah. sin hadži Ahmeda.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163.165 A-4820/TO Vasijjetnama. njegova braća Salih i Ibrahim. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. datirana 05. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. godine Vasvijje. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. ukopa i kefareta. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. rebiu-l-ahira 1315. godine. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. godine Ajkune. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. sin Ibrahima. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. 161 162 163 164 . kćeri Ibrahima. datirana 18. rođene 1236/1820. sina Mehmeda-age Kundure. iz mahale Hadži Idriz-efendije. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. datirana 29. rođene 1235/1819. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. kćeri Mehmeda Šačića. godine. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. Havve. Svjedoci su: Bibić Ahmed. Sadžak Salih-aga.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. sin Saliha.166 A-4821/TO Vasijjetnama. datirana 24.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen.godine. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. godine. džumade-l-ahira 1336. redžepa 1296. Napisana je na običnom papiru. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. Handžić Mehmed-aga. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić.

rođ. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. a nazir je Turković Muhammed-aga. 172 Nedostaju dva lista.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. derviš Ahmed. Munla Mustafa. godine. 170 Kratka vasijjetnama. godine. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. džumade-l-ahira 1336. poznatog kao Sarač-zade. godine. a žene Aguši hadži Muhammed-age. rođene 1291. . Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog. rođene 1864. Ovjera je datirana 16. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. Slinić. iskati salat te kefaret posta i jemina. sin Mustafe i drugi. rođenog 1245.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. rebiu-l-evvela 1312. sin Asima Abdullahefendije. sin hadži Salih-age. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg.177 Vasijjetnama170.168 A-4853/TO Vasijjetnama. rebiu-l-evvela 1337. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. sina Osmanova. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. datirana 16. Atijje. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. godine. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. godine. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. godine. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. Svjedoci su: Munla Ahmed. sin Hasan-hodže. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni. godine. godine. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura.169 V. napisana je na običnom papiru malog formata. datirana 1263/1846. sin hadži Ibrahim-age. sin Husejina Bajrića. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić.

rođenog 1878. I 1935. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. redni broj 340 Vasijjetnama. datirana 23..)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. . str.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. godine. a nazir Uzeir Hanjalić. bez datuma. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. Anali GHB. iz Foče. godine. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. godine. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. godine. II.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. Sarajevo. III176 SV I redni broj 133. knjiga V-VI. Vasi. godine. godine u Novom Pazaru. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. sina Hamida i Murade. decembra 1934. str. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. SV I. datirana 1944. 245-302. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. datirana 1305/1888. 1978. Talirević Mulije-Aiše. hadži Mehmeda Hanjalića.muhtar je Asim Sirćo.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. očitovanje. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I.

Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga.179 SV I. Svjedoci su: Hajrullah Emin. Vasijjetnama180. 38-39. godine. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. Turko Abdija. 37. Hadžimustafić Husejin i drugi. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji.. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. datirana 1307/1890. str. mukavvi za džamiju. godine. rođenog 1208. redni broj 309. Kzović (Krzović) hadži Saliha. godine. . za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. datirana 1287/1870. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. Rasim Rezzaković.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. rođenog 1252. Bjelobrk hadži Salih. za mukavve svijeće. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. za imama i one koji uče Kur’an. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. Saračević Munla Husejin. iz Krupe. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. godine. Vasijjetnama178. datirana početka šabana godine 1311. 181 Oporučeno je 1500 groša. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. redni broj 310.181 SV I redni broj 272. Čaršijskoj. Rezzaković Mustafe. Hamdi Juzbašić. sina Abdullaha. str. sina hadži Ibrahimova. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. Papučar Ahmed-aga. iz Čaršijske mahale u Fojnici. 179 Oporučeno je 2800. str. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. sina Mustafa-bega Biščevića. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave.

svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. Arnautović Husejina. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka.bega. Ali-hodža Čaušević. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. 5 forinti za nišane. sina Hasan. . iz kasabe Krupa.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. godine. 71 Kratka registracija vasijjetname186. Muharrem Šarić i drugi. terzija Osman Ćehajić. 28. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. datirana 1301/1883. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. salat i kefaret. iz Krupe.185 SV I redni broj 270. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. 30 forinti za iskati-savm. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. Ahmeda Rešida. naib Zvornika. 71 Kratka vasijjetnama188. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 1307/1890. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu.189 SV I redni broj 247. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. godine. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. godine. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. str. sina Abdije Jugića. iz Krupe. muhtar Mehmed Ramaš. Mustafa. str. godine. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. Ibrahim. datirana 1305/1887. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. a nazir je imam. februara 1290. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. sina Paše. str. iz Ključa. sin hadži Ahmed Proho. sin Ahmed-bega Beširevića. 189 U prisustvu Mehmed-bega. Filipović Dautbega. sina Mehmeda Šabo. Salka. godine. datirana 1306/1889. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. iz Pazardžik mahale. 97 Kratka vasijjetnama190.187 SV I redni broj 271. sin Ibrahima Ćehajića. muhtar Ibrahim Spahić. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića.

Vasi-muhtar je Ahmed. iz kasabe Kala/ Gradačac. 105 Vasijjetnama197. iz Dervente. Vasijjetnama sadrži. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. redni broj 230. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. sin Mehmed Reuf-bega. sina Abdul-Fettahova. Vasijjetnama195. 194 Oporučeno je 8120 groša. kćeri Mehmed-bega. SV I . sin Zulfikar Palića. Svjedoci su: Mulla Abdi. kćeri Mehmed-bega. godine. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. datirana 07. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. . Berbić Salih i drugi. Sulejman-aga Mahmudćehaja. redni broj 243. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. Hodžić Salih-aga. a nazir Hafiz-beg. Ibrahim Palić. Hatidžahanume. str. muhtar Tvrđavske mahale. datirana 25. Mustafa. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. sina Ibrahima Tuce. 196 Oporučeno je 2000. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. godine. oporučitelja i vakifa Ahmeda. Hasan-alemdar. Tahiraga Žujo. Šehjar Mahmudćehaja. Hatidža-hanume. str. datirana 13. Ćosić hadži Mustafa. str. str. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. sina Reuf-bega. 105 Vasijjetnama192. Gandžić hadži Huseijin. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). godine. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. sin Derviš Hodžića.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. sin Aga-bega. rabiu-l-evvela 1265. iz Gradačca. rebiu-l-evvela 1303. 101. Skraćena. ostali dio za iskati-salat i savm. stanovnice Kala mahale. Arnaut Ibrahima. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. Mulla Husejin Piri. Mulla Salih Šarić (Šarač). godine. Halil. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg.194 SV I. Mehmed-alemdar Šehić. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad.196 SV I redni broj 237. Nema ubilježenih svjedoka. datirana 1303/1885.

ramazana 1300. i njegov brat Muhammed-aga. 156 Vasijjetnama. te drugi brat Husejin-aga. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. godine.i. Ibrahim-beg Džino. Turhanija Ahmed-beg. sina Ahmeda Baščauša. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki.199 SV I redni broj 91. str. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. 201 Oporučeno je 17000 groša. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. također. Mulla Abdi Hodžić i drugi. rođenog 1208. sina Mehmed-age. Slinić/Slino-zade hadži Salih. Tulić Mustafa-age.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). 203 Oporučeno je 15000 groša. hadži Abdulaha. sin Ibrahim zaimbega. timurdžija hadži Ismail. sin hadži Osmana. str. godine. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. sin Salih-age.201 SV I redni broj 52. Abdi Obradić. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. str.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. godine. sin Muhammed-bega. Husejn Ismailefendić. datirana 1271/1854. Šamić Muhammed-aga. 284 Opširna vasijjetnama200. Sočo Numan-aga. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. 200 Nije evidentirana kod Fajića. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. . datirana 1266/1849. datirana 13. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. sin Salihage. Kaukčija hafiz Salih-efendija. godine. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. sin Salih-age. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. 328 Vasijjetnama202. nazir je njegov brat Salih-aga. rođenog 1236. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. derviš Ali Hulusiefendija. godine. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. i drugi brat Mehmed-aga. Mulla Salih Bićo. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. Tulić Ali.

klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. Telalagić Mustafa-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. sina Ibrahim-age. sina Saliha. Nukić Salih-aga. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. Odredio je tevlijet sebi. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. godine. 263 Vasijjetnama206. Bakir i Mulla Husejin. Mandže hadži Mustafe. za popravku česme u navedenoj mahali. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. a kad umre svom muškom evladu.205 SV I redni broj 107. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. Čoban Abdulah-age. . iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. Džuvić Abdulatif-aga. U vasijjetnamu je unešena vakfija. 205 Oporučeno je 29526 groša. datirana 1300/1882. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. godine. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. str. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. Hadžihalilović Mustafa-efendija. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. uči mevlud svake godine. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. godine. rođenog 1246. datirana 1299/1881. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. Vasi. str.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. Sahani (Sahanija) Ali-aga. Traljić Ali-aga. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. 340 Vasijjetnama204. Hadžihalilović Salih-aga. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića.

Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Vehid Ismailefendić. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. napisana na običnom papiru malog formata. za kurban i paljenje svijeće. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Abdi Dubravić. godišnje mevlud. 156 Ovjerena vasijjetnama210. Kratka. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. Brkić Muhammed-age. datirana 1300/1883. str. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Abdi Dubravić.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. sina hadži Abdi-age. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. rođenog 1260. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sin Ibrahim-age. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. 156. Vehid Ismailefendić. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. godine. redni broj 195.211 SV-I redni broj 195. datirana 1300/1883. Trebinjac/Trebinli Mustafa. str. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. . Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali.209 SV I redni broj 195. datirana 1292/1875. str. str. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Hadžiefendića Hašim-agea. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. 201 Vasijjetnama208. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Mustafa Azapagić. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. Ibrahim-beg Džundija. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. 212 Prepis je sravnjen s originalom. godine. godine. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Hadžiefendića Hašim-age. šabanu i ramazanu prouči hatma. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete.213 godine. Ova vasijjetnama. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. Brkić Salihaga. Ibrahim-beg Džundija.

Hamurović Zehre. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. str. Vasijjetnama.217 SV II redni broj 428. Abid Salihagić. Sadik i Sejdo. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 15. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele.215 SV II. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. šubata 1905. SV II. 109 Vasijjetnama. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. redni broj 455. Mustafe. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. sastavljen na osnovu vasijjetname. iz Novog Šehera iz 1904. 513. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. poslugu). sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). rođenog 1252. godine. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . klanje kurbana svake godine. 203. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. iz Sarajeva. mujezina i popravke džamije. sina Saliha.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. godine. godine. 211. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. datirana 1325/1907. kćeri Latifa a supruge Ismaila. 2oo kruna za imama. 140 Spisak troškova. str. iz 1209. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. iz Jajca/ Gol Hisar. datrana 1324/1906. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. str. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). Vasijjetnama214. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. a nazir Tufendžić Munla-aga. str. godine.216 SV II. učenje mevluda. učenje hatmi. godine. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. str. godine. iz mahale Buzadži hadži Hasana. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. mekteb. redni broj 458.

sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. Mulla Mustafa. . Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. Vasijjetnama222. Svjedoci su: Mulla Ahmed. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. godine. Ukupno je oporučila 500 forinti. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . godine. str. sin Hasana hodže.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. Original je pod brojem 113-415. sin Mustafe i drugi. str. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. Derviš Ahmed. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Mustafa-beg Filipović. sin Kerim-bega. sin Mustafe i drugi. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. str. sin Hasan-bega Filipovića. 95. sin Hasana Havadže/hodže. Munla Mustafa. Ahmed-beg Filipović. sin Mustafe i drugi. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. napisana na običnom papiru malog formata. godine. iz 1263/1846. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sina Osmanova.219 SV II redni broj 415. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. dio kćerci. 250 groša za imama Svirac džamije. sin Husejina. Kratka. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. 108 Kratka vasijjetnama. Mulla Mustafa.221 SV II redni broj 415. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. datirana 1263/1846. Derviš Ahmed. dio sinu. Fize. datirana 1907. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. sin Hasana Havadže. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. sina Osmana. a kćerke Zlatar Ferid-age. Svjedoci su: Mulla Ahmed. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. Svjedoci su: Džafer. Za opremanje je odredila 80 forinti. sin Husejina Bajrića. Svjedoci su: Munla Ahmed.

Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. redžepa 1321. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. 227 Registrirana je 25. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. Potogi Fejzulah-aga i drugi. a nazir je Srmić Salih-efendija. Palavra Mehmed-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405.226 SV II. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. rođenog 1268. str.225 SV II redni broj 400. Jasika Ahmed-beg. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. Haše. Mehuljić Murat-efendija i drugi. str. sina Saliha. Šahić Muhammed. Agić Ibrahim-aga. Svjedoci su Kečo Abdi.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. kanuni sani 1905. sin Mustafa-bega. sin Ibrahim-bega.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. kćeri hadži Omer. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. godine Oporučeno je 1200 groša. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. str. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. 77 Vasijjetnama. nazir i drugi svjedoci. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. Potogi Ahmed-aga. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž.bega Kolunovića. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. kanuni-evvela 1905. za klanje kurbana. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. ševval 1323.. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. godine. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. . datirana 11. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. za vasi-muhtara i nazira. godine/11. Potogi Vejsil-aga. str. sina hadži Abdi-age.224 (SV II str. godine. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. Šišić Mulla Salih. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga.

strana 63-64 Vasijjetnama.228 SV II redni broj 390 str. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. temmuza 1905. iz mahale Kasab-zade. a po jedan dio ženskim potomcima. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. Kaukčija Abdullah-aga.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). napisana krajem džumade-l-ahira 1275. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. godine. sina hadži Mehmeda Mehanovića. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. str. sin Omer-bega Moštro. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. Osman-beg. godine. šadrvan. mekteba kao što je mukavva. Mulla Ahmeda. a nazir njegov brat Ali-aga. rođenog 1252. zatim za ulje za džamijske kandilje. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. iz mahale Jakub paše. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. Henda hadži Mustafa. rođenog 1242. Oporučeno je 2000 groša. Svjedoci su: hadži Pašo. 58-59 Vasijjetnama. sina hadži Mehmed-age Tiro. Čajničali Mulla Memiš i drugi. hadži Ibrahima. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. Svjedoci su: Pandžo Ali. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. godine. 230 Oporučeno je 13500 groša. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. godine. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. 28-29 Vasijjetnama. godine. godine. rođenog 1246. Kumašin Ahmed-aga. Muhammed-aga Kaukčija. Osman-aga Sirćo. za kurban svake godine. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. sina Mehmeda Jamaka. Guremović hadži Ali. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. za džamiju Rosulje. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. godine. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru.229 SV II redni broj 357. Registrirano 3. redžepa 1308. da se prouči mevlud. . za sadaku sirotinji. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. Filipović Jusuf-beg. datirana mjeseca ramazana 1312. datirana 20. sin hadži Omera Hadžiomerovića. Bolu Mustafa-age.

Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. sin Ibrahim-bega. iz Stoca. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. Hodžić/Havadžezade Mehmed. a nazir je berber Salih-aga. sin Ali-efendije. sina Osmana Muradbašića. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. i njegov brat hadži Muharem. godine. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. 16-17 Vasijjetnama.232 SV II redni broj 595. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. te drugi brat Abdi-aga. kćeri Ibrahim-age Agića. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. sin Mehmed-age. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. imam iz Mehmedbegove mahale. Mullalić hadži Hanife. sin Mehmed-efendije.233 231 Oporučeno je 22000 groša. sin Mustafe. ramazana 1330. datirana 27.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. sin Ali-efendije. sina Mujo-age Muratovića. i Begu. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. sina Mustafe. godine. iz Maglaja. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. str. Bakalović hadži Mehmed. rođene 1225.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. str. Fatime. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. . 284 Vasijjetnama. iz mahale Hadži Isa. Hromo-zade (Hromić) Hilmija.. Delalić Mehmed-aga. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju.231 SV II redni broj 604. godine.

246 Kratka vasijjetnama. sin Mulla Mehmeda Mullalića. str. str. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age.234 SV II redni broj 558. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. safera 1300. a nazir je imam Ali-begove džamije. opremanje mejjita. sirotinju muslimansku. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. kefaret. Kjašif-efendija Muftić. datirana 25. rebiu-l-evvela 1291. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. str. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. iz Tešnja.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. str.236 SV II redni broj 550. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. Osmanefendića Fehim-efendije. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. sina. Širbegović Mehmed-beg. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. iz Žepča. datirana 05. 237 Vasijjetnama. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. sina hadži šejh Osman-age. bedeli-hadž. Mulla Bego Ajanović i drugi. Ibrahim Ismailbegović. Ahmedagića hadži Šerifovog. godine. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. Redni broj 552. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. Hasan Tuzlić. datirana 19. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. iz Srebrenice. godine. sin hadži Ibrahim-age. Nema posebno izdvojenih stavki. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. za imama i mujezina. Turalić Hasan-aga. Širbegović Muhammed-aga. A 8000 groša za bedelihadž. godine. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga.235 SV II.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. . dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. mjeseca zu-l-kade 1319. Mullalića Rustem-age.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. Svjedoci su: Handžić Mustafa. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama.

godine. redžepa 1337. datirana 16. godine. sin Hasan-age. iskatisalat. Nema datuma. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija.239 SV III redni broj 634. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. rebiu-l-ahira 1333. bedeli-hadž. osmanske vasijjetname. iz Donje mahale u Derventi. iskati. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. Nema svjedoka ni drugih podataka. vasijjetnama. str. datirana 28. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. iz Visokog.240 SV II redni broj 704. informacije o oporuci. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. 240 Oporučeno je 1375 kruna. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. Kazića hadži Salih-age.salat i ostale dužnosti. 29 Vasijjetnama. 238 Kratka. str.241 Ključne riječi: regeste. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. str. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. udate Eminagić. sin Alije Šerbića. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). rebiu-l-ahira 1323. godine. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. rođene Ibrahimbegović. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. sidžili. rođenog 1260. . 1600 kruna za hadž. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. sina Mustafe.

in part of our oriental literature. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. as appendices to it. As far as vakufnama is concerned. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. which deal with still unrealized conditions of testator.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. Because of that. . The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. In this work. However. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will).

shodno njegovom položaju i značaju. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. poznat po imenu Karađoz-beg. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. 226. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I. Mostar je. Osnovao ju je 977/1570. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. možemo zaključiti da je u Mostaru. pretežno iz islamistike. Istanbulu. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. 178 i 179). inače. 107. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. . Počitelja. sin Ebu Seadetov.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. za vrijeme turske vladavine. Nerijetko. te br. svakako. br. godine hadži Muhamed-beg. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. Islamski kulturni centar. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. 141.. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. bio administrativni. Bratislavi. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. Među tim ustanovama biblioteke su. Sarajeva. str.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. str. upropašten ili raznesen po svijetu. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Mostar. drugo dopunjeno izdanje. zauzimale vrlo važno mjesto. 2005.2 1 2 Hifzija Hasandedić.

“sedam kompletnih. Tako je Mehmed Ćišić. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. za vrijeme turske vladavine. Mushafi su uvezani po džuzevima. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji.. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. kaligrafski dotjeranih mushafa. vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. sin Ismail-agin..4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. 100-102. broj. 1988. njihovom inventarisanju itd. 1985. uz neznatne stilske korekcije. Ćejvan-ćehajina. Spomenici kulture. u kožnom povezu. str. str. Iste godine.) Muhamed Ždralović.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. koji su napisani prema pravilima tedžvida.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. str. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju.. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. godine. 298. kada je knjižni fond narastao. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. Spahić. str. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . uvakufio i sedam naslova rukopisa. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. cit. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. Orijentalni institut u Sarajevu. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. 159-168.. da bi kasnije. 49. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu. 56. Sarajevo. Sidžil vakufnama GH biblioteke. op. Vakufnama Mehmeda Ćišića. knj.000 dirhema za finansiranje medrese. Inače. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke.6 3 Osim Karađoz-begove. I. u Mostaru su. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu.. Prestala je sa radom 1934. I. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. Nakon osnivanja medrese. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. Sarajevo. str. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. Hifzija Hasandedić. Prijevod vakufname. 100.

Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. str. Glasnik VIS-a.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. br. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. Napisao Mu¥ãafā b. godine. 20-21. Muõammad b. ‘Umar b. odnosno za autorova života. godine. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. godine. godine. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru.7 . az-Zamaõšarī. (1978). ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. Na l. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. str. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. . U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. XV. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. govori u prilog ovoj pretpostavci. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. 5. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. godine (R-10139). 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju.. odnosno biblioteku. Katalog arapskih. neka im svima Allah podari svoju milost. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. safera 661/23. godine. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . 2006. Foča". godine. umro 968/1560. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl.drugo savršeno djelo u jednom svesku. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. Najstariji među njima je prepisan 10. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. XLI.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. komentar djelu Šir‘a al-islām. perzijskih i bosanskih rukopisa. april 1144. a umro 9. Arapsko-turski rječnik. Sarajevo. Sarajevo. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. decembra 1262. sv. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l.. 502-504. turskih. Vidi više: Kasim Dobrača. koji je napisao Ya‘qúb b. umro u Tibrizu 685/1286. Osman Lavić.9 . komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe.. umro 931/1524. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl.

Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju . Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . Tako je. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. pa je njen fond. da ne bi propao.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ .Biblioteka šejha Juje. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. Na kraju. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. zbog nedostatka sredstava. i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. školskih i drugih biblioteka Počitelja. . zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. daru-s-seadeta. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. Mostara. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane.Biblioteka Ahmed-age. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. .

drugom vakufnamom iz 1602. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ .. br. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. u posjed uzimati. 1a. ﴍح‬ ّ ّ . ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. Narodna uzdanica. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. br.. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. niti igdje iz Mostara iznositi”. Na rukopisu br. kalendar za 1940. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. 100-101. اﻟﺮﺷﺤﺎت. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. ramazana 1010/8. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". Spomenici kulture. 116-129. 187-192. R-3769. pjesnik. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. ﴍح اﳌﺸﺎرق. 2008. državnik i dobrotvor12. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. Hasan Nametak. uglavnom akaidskih. fol.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. godine. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. te da je ovaj peti svezak autograf: . Adnan Kadrić. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . Hifzija Hasandedić. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. prije 1890. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. str. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. 147. Sarajevo.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن.. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. al-Mostarija. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. str. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. da se iz njega ne prepisuje. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. str. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). str. 1973. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. str. R-559). ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. اﳌﻄﻮل. iz bojazni od oštećenja.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. marta 1602. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. 216 ) prepis br. godinu. prodavati. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. Sidžil vakufnama I. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ.. Sarajevo. 41-52.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija.

17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. I. na Uskudaru je. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. dār as-sa‘āda. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. „Znameniti Hrvati. Sicilli Osmani. najvjerovatnije. nije dugo radila. kao vakuf majke Kerime. Sarajevo. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. godine. Zatvorena je. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. 193-194. 1999. još dok je bio dječak. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Safvet-beg Bašagić. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. te godine je. Ahmed-aga. godine. Ahmed-agina medresa u Mostaru. odveden je u Istanbul. Istanbul. 93 i 101-102. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. sin Alijin. 1063/1652. u Izabrana djela.. Naime. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. Osim medresu u Mostaru. Hifzija Hasandedić. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ ..148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. daru-s-seade..16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. Tako je već 1061/1650. sagradio džamiju. Bošnjak.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . Spomenici kulture. str. godine. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. 1986. str.. Mostar. 331332. III. zatim kapu-aga i napokon. . str.. 217. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). knj. 1308-16/1890-98. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi.

kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru.a Allah.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. sa unvanima. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. .a Allah. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. nakon prestanka rada medrese. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. sve čuje i zna. Onaj ko to izmijeni. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. 1a).وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. zaista. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. Prema ovim bilješkama. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. . godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. lijepo i stručno uvezani. godine (R-3584. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. pod uvjetom da se ne može prodati. fol. Onaj ko to izmijeni. bilješka je na turskom jeziku.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. (fol. fol. ali bez jasne potvrde za to.. kapu-agasi. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. pozlaćenim tekstom. 1a). 1a. Naime. Ahmed ibn ‘Ali/. fol. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. zaista. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni. uvakufljujem (ovu knjigu). sve čuje i zna (bilješka na R-3749. R-2559. vjerovatno pisana prije ostalih. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. .18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob.

9473‬ ‫9.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫3.9473‬ ‫7.9473‬ ‫21.9473‬ ‫4.2663‬ ‫2.2663‬ ‫3.9473‬ ‫5.9473‬ ‫01.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫2.9473‬ ‫11.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.2663‬ ‫4. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫6.9473‬ ‫8.

"Mustafa b. Mostar 1968/69.. XI-XII. Zora. POF. str. 219-300. 1958-9. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. 39-54. akaida. Mujić. str. str. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. 29-35. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. počasni broj. nasljednog prava. logike. leksikografije i propovjedništva. 23 .23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. VIII-IX. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović.. 390-400. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima.. 1985. Anali GHB. Yusuf al-Mostari. od toga 15 autografa a ostala je. disputacije. fikha. stilistike.. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci".. Muhamed A.22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ .. sintakse arapskog jezika. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. Sarajevo. str. Sarajevo. zajedno sa ostalim djelima autora.

2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار .1 3855 3858 3860. pravo usuli-fikh stilistika god.2 3871 3883 3915.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima. 2b) .1 3957 3974. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. a u kome se može prepisati .1 3860. nas.1 3974. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer.3 3860. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju. l.2 3987 4027 3860. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. pravo šer. nas.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. pravo šer. nas. nas.24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe.4 3870 3915.

2 . III. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. XXXV/1972. godine. Evlija Čelebi. Ismet Kasumović. Mehmed Mujezinović. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama.5 4105. bilješka 15. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. str. Glasnik VIS-a. preveo. Sarajevo. fol.3 4104. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). str. .Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. 1979..ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. Ibrahim-paša Počiteljac. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777.3 3915. a kasnije beglerbeg Halepa (1668). Sarajevo. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke. 461. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25.4 4105.. br. Više o Ibrahim-paši. 16 str.1 4097 4105.2 4105. Počitelj na Neretvi. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović.6 4105. knj.... 408. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661).1 4105.. Sarajevo. Egipta (1669). "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine".4 4071. njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković.. Hifzija Hasandedić. 1933. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . 10. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. 229.7 4105. str. 420..8 4594 3638 3755 3847 4071. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. str.

٨ .. str. 33.30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . III. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26.. Katalog arapskih. porijeklom su iz Egipta. turskih i perzijskih rukopisa. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27. iste provenijencije. a jedan krasan prepis Kur'ana. Mostar. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17. godine (Rs 532). Katalog arapskih. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru." Mujezinović. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Hasandedić. 541. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija. posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.. 1977. 209). maja 1530. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. ramazana 936/4. Djelo je prepisao Õasan b. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. .١٤ . godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. Neki od njih.. u rukopisu). str.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas. maja 1992.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. turskih i perzijskih rukopisa. br. knj. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. 408. Islamska epigrafika.

dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. Spomenici kulture. godine. 295-328. januara 1833. XXXIX(1976). br. godine više primjeraka rukopisa koji su.. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. 2001. V(1954). Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. Sarajevo. Blagaja. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". rođen je oko 1783. 102. str. 4-6. Hamdija Kapidžić. str. Između ostalog. Beograd. godine. . br. Sarajevo. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. isti. 2. godine. 201-296. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". str.. 1986. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. čime je Hercegovinu dobio na upravu. Foče i drugih hercegovačkih gradova. u: Izabrana djela. 1937. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. 88-92. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. godine gdje je i ukopan. carskim fermanom od 14. 47-53. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. Sarajevo. i 1842. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. Sarajevo. str. Isti. Gajret. hercegovački vezir". Hifzija Hasandedić.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. XVIII (1937). str. POF 52-53/2002-03. III (1952). Glasnik VIS-a. 20-21. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. 343. Izet Rizvanbegović. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. sin Zulfikar-kapetana. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. Sarajevo. Godišnjica Nikole Ćupića. br. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Sarajevo. XLVI. Ćurić Hajrudin. Znameniti Hrvati. 1. str. str. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". Ćurić Hajrudin. preko Karađoz-begove biblioteke. III. knj. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. Glasnik VIS-a. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. 18-23. str. Sarajevo 2004. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. Kasim Gujić. Od 1813. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat).31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841..

ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis. Ÿālib.‪Pečat je iz 1248/1833. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ .ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل . Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫. prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل . tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru. nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima. fol. ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23. Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ .Njegov rob.‪ .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god.

u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. turskom i perzijskom jeziku. V-VI (1978. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. naziv djela. godine. 1977. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. rukopis ili štampa i primjedba. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke.1 4092. godine. V/1-3).). U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. sadržaj. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. Anali GHB. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru".1 3962. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci.2 4092. Popisani su prvo rukopisi. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. str. iz 1950. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo. najvjerovatnije.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Hafiz Mahmud Traljić je. koji.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. 62. ime pisca. a zatim štampane knjige. godine. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". izvršen je popis njenog knjižnog fonda. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom.

R-3941.158 Osman Lavić biblioteke. slijede: fikh (142). godine. Smještena u neuvjetnim prostorijama. R-3819. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. R-563.. R-478. matematike i drugih naučnih disciplina. R-3999. str. R-3785. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. rječnik (24). usuli-fikh (29). Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. zbornika dova. R-3854. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. 3957. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. akaid (42). R-3855. Kako smo naprijed spomenuli. 3858. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. R-3836. R-3982. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. 3940. 3987. Novi Behar. Nakon prestanka sa radom. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. Ova se biblioteka vodi odvojeno". najviše djela iz jezika (199). br. Dio rukopisa je. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. 20-22. 3072. bez naročitog nadzora. Tako. 274. u odnosu na temu. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . disputacija (35). R-3949. R-3638. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. dogmatike. ali i medicine. R-3816.3 Mustafa Hadžimulić. X/19336-37. Sarajeva42 i drugih gradova. 3915. Počitelja41. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). Biblioteka je početkom 1950. da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. tesavvuf (20) itd. R-3956. osnova šerijatskog prava. V-8-2. a biblioteka je zatvorena. R-3873. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. Spahić43. kur’anskih i hadiskih disciplina. fetve (32). etika (64). a da bi se sačuvao preostali fond. 3855. hadis (40). logika (41). 3858. R-4006. tefsir i njiževnost (po 47). U Karađoz-begovoj biblioteci je. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. R-3838. u djela. 3883.

The most important of these libraries. br. son of Ebu Sead. Derviš-paša Bajezidagić. known as Karadjoz-bey. Zurich . Many other public and private libraries were added to this Library. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. 2003. svezak II. Počitelj. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries.Sarajevo. Ibrahim-paša Počiteljac. br. 164. 46 . Katalog arapskih. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. The functioning of this library ended in the year 1934. Admed-aga daru-s-eade. Mostar. Fehim Nametak. br. Šejh Jujo. turskih. Bošnjački institut. str. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. rukopisi. Salih Trako.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. inv. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. 734.. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. 259. 635-636. Ali-paša Rizvanbegović Stočević.318. inv.. kat. by their collection and number. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. Šejh Jujo’s. R-319. Turkish and Persian languages) 44 45 R. str. II/1934. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. 82 Mehmed. 2. br. then darus-seadet.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. inv. br. 173 i R-369. Handžić.

works on Qur’an and Hadith. fol. fol. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. dogmatic. 1a.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. 1b. 1a. medicine. fol. . collection of dua. R-3770. R-3777. mathematics and scientific discipline. R-3581. principles of Shari‘a law.

1b-2a. fol.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. .

fol. R-3799. 1a. 1a. fol.162 Osman Lavić R-3871. .

. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. kako se kaže. koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. a bio je jako star. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. kako ih pisac još naziva. pobijede derviši. možda je imao više od stotinu deset godina. 317-345. inače. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Vera Constantini and Markus Koller). Leiden-Boston. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. sarač po zanimanju. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. elhamdulillah. (Ed. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. Na kraju. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. kadizadelije. miran i tih. jaramazi. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. uzneseni). U džamiji dođe do prepirke. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. Kad je preuzeo naimenovanje. imam bio brat najvećega muteassiba. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. usta ima a jezika nema. Nakon toga onaj imam bude smijenjen. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. derviši kažu „hoćete“. a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. fanatici ili. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. Brill.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi.

3 Prema zapisivačevim riječima. između ostalog. Novotarijama su. 1968.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. godine. Tako je. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. List 9a1-2.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). Sarajevo. I sagrađena je medresa Inadija. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). vaiz iz Amasije. ili 1767.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. godine (1184. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. 4 . Veselin Masleša. Preciznije. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. Mula Mustafa Bašeskija. Ljetopis (Preveo s turskog. tj. vaiza iz Amasije. to je 1180. godina po Hidžri. Godine 1780. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. Jednu su činili derviši ili sufije.

97. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. Ferman je datiran. vičući i galameći.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. usto praćeno „vikom i galamom“. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. i u tome je bio vrlo vješt.5 kadije. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno. Isto. ćulahe. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. derviške redove. tekije.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. Ljetopis. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. derviše. kako navodi Mujezinović. tekije. napomena 3. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. 1573. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. derviše. februar 1767. derviške redove“. .7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). 1635. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. List 36a8-10. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. Govorio je na turskom jeziku.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. glasno. u 2. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. obično bijela. str.

„The Kadizadelis.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike..9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva. The Journal of Near Eastern Studies. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. 147. 9/112.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. sljedbeniku Birgivijeva učenja. 1350. Mehmet Karagöz. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. Isto.: Hasan Celal Güzel. Salim Koca). Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. Zilfi. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. 146. tom 11. Zilfi. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“.. Yeni Türkiye Yayınları. Madeline C.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. . a od nevaljalih odvraćaju. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. Isto.. 260. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. 253. 9/71.). str. bio je taj što je Kadizade početkom 17. 11/116. str. str. Kemal Çiçek. 4.. Birgivi je u tim. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. Türkler (Ured. bez sumnje. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću.] traže da se čine dobra djela. Madeline C.. 45. str. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.

. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687).19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. Vjerovatno je. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. Karagöz.. Nakon smrti Kadizadea (1635. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena.. S druge strane. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. Zilfi. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran.). sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. str. 257-258. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“. Naime. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. Karagöz. oko 1660.. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.“. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija.. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. M. Također i: M. Zilfi. „The Kadizadelis.“. od državnika do običnih građana. str.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. 146. str. Ustuvanija Mehmeda (u. i to u svim društvenim slojevima.) i Sivasija (1639. „The Kadizadelis. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler.. kako primjećuje M. 256. Madeline C. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. 19 . Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. Zilfi. 149. str. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi.. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva.

za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. str. kad je postao veliki vezir (1661). Zilfi.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija.info/bilgibankasi/yazi. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). socijalni i kulturni život u Istanbulu. uz još veći utjecaj na dvor. koji ga je. august-septembar 2009. 20 21 22 23 24 Madeline C. Ipak. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu.24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. str. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. Isto.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. str. Po treći put su snažno obilježili vjerski.). http://kurannesli. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. “Tarikat-Devlet İlişkisi. Vlast je to pokazala na vrijeme.. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. . Mustafa Aşkar. 258-259. 258. 1661. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87).. 263. Isto. asp?id=390. Isto.“.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. „The Kadizadelis. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683.

Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. str. Zilfi.. 102. Zilfi. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. 265. str.26 Ma šta da je bio povod sukoba. 28 29 . XXIV.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. Çavuşoğlu. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. „Kadızâdeliler“. naprimjer u medresama i tekijama. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. Ferhat Koca. koji se zbio u 27. godine.. Madeline C.“.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. str. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. „The Kadizadelis. 107. noći mjeseca ramazana 1692.“. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. 101. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika.. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“.. S. „The Kadizadelis. 2002/I.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. kako smo naprijed već spomenuli.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. str. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. str. godine u Ulu džamiji u Bursi. 267.27 Upravo je taj događaj. M.

O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. str.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice.. str. 268. str..30 Taj komentar nastavlja R. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan.. Rüya Kılıç. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. Zilfi. Prema toj priči. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. „The Kadizadelis. „Sivas’tan İstanbul’a. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao.“. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. 117-143.32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. a mevlevijski šejh poput mušice.“. kao i značajnu publiku“. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira. kao što je i prljalo džamiju“. Da li je mujezin te iste džamije. Madeline C. 123. ..170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. ali jeste oko džamijskog prostora. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe. ohol. 268. nakon što je postao mevlevijski šejh. str.

postavljen za muderisa u medresi Inadiji. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. o šejhu-l-islamu. nastavili djelovati u vjerskom životu grada. List 24b15-20. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim.“. 256. str. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. Zilfi. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. ulemi. šejhovima.. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. U svakom slučaju.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. kazaskeru. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. od kako je došao. . preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). „The Kadizadelis. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. godine. 34 35 36 Madeline C. Možda je i on. osim dobrovoljnog rada kao muderis. oholim i grubim. Zato ga je snašla ta nesreća. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. zanesenjaci su. SLUČAJ VAIZA. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. Bit će da je do te godine. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. pašama. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. august. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. kad je. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. o derviškim redovima.. kako smo naprijed vidjeli.

on dobije traženi položaj.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. no on nijedan nije znao riješiti. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. ali se vratio za samo dva mjeseca. doista postao muftija. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). U istoj 1775. Mula stavi pečat na njegov mahzar. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. i to mu imenovanje dođe na noge. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. . muteassib i munkir. Na to su kadizadelije. posve se izgubi u muftijskom poslu. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. dosta! Sram te bilo od svijeta. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. To je za njega obavio mulin čohadâr.38 Pisac. inače ljudi neznalica. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. prema Mula Mustafinim bilješkama. sigurno.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. A to je bila očita neistina. List 25b18. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. Kad je primio mahzar. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. List 26a15-26b3. Skupilo mu se puno upita. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. godini 10. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. Konačno se vrati vjeri. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. a osim toga je veoma slabo pisao.

Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. Najzad su ga jednom protjerali. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. sve što je novo slatko je. neznalica. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. 42 . nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova. 40 41 List 36a11-14. džahila. ali je vremenom.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem.. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. kako kažu. Napravili su od njega pravoga Karuna. Godine 1780.“. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. spletkario i grdio. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. List 97b13-18. Tako je narod. kako je postajao bogatiji. Potom su ga proglasili muftijom. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. prestao da ga uvažava. običan svijet. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. tekija.. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. derviša. koji je sačino 1786-1787. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. ali se on vratio.40 U zapisu o vaizovoj smrti. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. i takav je stekao ugled.. Derviše nije volio. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt.

do 1774/1775. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. Mula Mustafa to više ne spominje. str. str. 44 45 46 . kako smo vidjeli iz posljednje bilješke. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. Koca. Amasijali.. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. F. Ipak. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija. „The Kadizadelis. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. napomena 81. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše.“. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je.. 1999.“. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. Cevdet Tasnifi. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. iako je bio muteassib i munkir.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. 268. očito znao da se približi svijetu.. Tih desetak godina. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. te da ga je „nakon smrti 1234. Amasijali“. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. Madeline C.).. i ustanovljena njegovim zalaganjem. 99. Zilfi./1818. str.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti.

Istanbul 2005. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”. stoljeća. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Târîkat-i Muhammedijje. Zagreb 2000. sudeći barem po sačuvanim primjercima. Muhamed Ždralović. 47 48 Prema M. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Ove podatke vidjeti u M. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. Ždralović. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. str. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. 219. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. str.. (Prev na turski: Elif Kılıç). Isto. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. str. M. Ždralović. Sarajevo 1983. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. Suraiya Faroqhi. 74. Faroqhi kako su “neki učenjaci.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja. str. do sredine 19. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. turskih. 207-229. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. 49 50 51 . Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. 50-51.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. str. djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. objavljenim posljednjih godina. 220: Hajrudin Ćurić. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. str. 221.

52 Kabadaja od 90 godina. ali ga život ne poštedi. Uvijek je nosio ćulah i hrku. Volio je derviše. Ali ne zna se. Volio je kadizadelije. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. vitkoga stasa. List 72b1. više od 40. Bogat čovjek. koji je bio imam u džamiji na Ploči. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo.55 Derviš Ahmed. Volio je derviše.54 Kadija Osman-efendija. Bio je pronicljiv.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. Božija milost neka je na njega. aščija u imaretskoj kuhinji. Imao je puno dućana u Sarajevu. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. bogat.53 Mustafa Gušo tabutčija. Poginuo je na Bukureštu. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. kao u slučaju nekog abadžije. sin hadži Mustafin.57 Za mula Saliha Sakarata. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. List 135a16. List 127b23. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. starac.58 Ponegdje se nailazi. Ponašao se kao kadizadelija. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. List 71a9. starac. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. sina aščije Alija. pristupio redu kadizadelija. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. inače trgovac koji je puno putovao. mada veoma rijetko. List 98a12. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. Bio je moj dobar prijatelj. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“.176 Kerima Filan U svakom slučaju. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. List 79b5.56 Mula Hasan abadžija. List 73b25. možda je živ u zarobljeništvu. .

nije im uzvraćao grdnjom.strasti su zavodljive’’. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. pristalica i. List 81a4. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. nego bi samo govorio . Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. izgleda često. poput gore spomenutog abadžije. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. List 41b25-42a4. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. Šejh Mehmed. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. promicatelja purističkog tumačenja vjere. Ali je znao kroz kakvu priču. začula se galama na čelu povorke. Kad se razbolio. godine. ali on to nije primao srcu.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije.. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. . taj put sukob nije prerastao u opću tuču. vječito mrka lica i nesređene brade. Srećom. Kad je povorka stigla u Sarače. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako. Dok smo ga nosili pred džamiju. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. sudeći po tome što je lahko zaustavljen.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. možda. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). izložen verbalnim napadima kadizadelija.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. pokajao se. sin šejha Hadži Sinanove tekije. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. Napad na dženazi. Poznata je i kao Mišćina mahala.

I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. i uostalom svi građani. 35a12-13. potezanjem za bradu. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Sarajevo. zabranjivali su kafu. Salih Čolaković). 188. vino. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju.. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu. godine „deset dana po Aliđunu“. 257. potvorom. List 35a6-9.67 Devetnaest godina kasnije. 66 67 68 .64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. u ljeto 1798. Knjiga o znanju. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. 2004. što se pokazuju kao pobožnjaci. „The Kadizadelis.. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. List 35a9. cijepanjem odjeće.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. str. (prev.“. List 154a18-20. str. Libris. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. Pehlivani odu u Visoko.. Zilfi. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. Ali neki kadizadelije iz našega grada. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. duhan. Madeline C. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. grdnjom.68 64 65 Imam el-Gazali. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup.

oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. naprimjer. 199. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. XXIV.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. stoljeća. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. „Kadızâdeliler“. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno. Početkom 17. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. i 1656. D A. stoljeća. ali i u kasnijim godinama. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. str. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. S. kako navodi S. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. Faroqhi. godine. str. . zabava na ljuljačkama. 102. Isto. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. Međutim. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. u Istanbulu.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. Ipak.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj.

kravom. Chittick. Mula Mustafa je munkirom. Dao Bog da napadnu psi na svinje. (prevod: Rešid Hafizović). Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. 111.. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. List 18b6. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. [1774.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. npr: William C. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. Sarajevo. Munkiri na to da puknu od muke. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. . poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. uznesenima koji poriču istinu). da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja).74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. 72 73 74 List 23a5-7. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. str. 2005. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. Vidjeti. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja.. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. U rebîu-l-evvelu 1188. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. psom. svinjom.

Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. Mula Mustafa. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. on ih ne imenuje. Jer treba imati u vidu . nego ih spominje kao članove zajednice. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. pa i do fanatizma. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. Kad ih kritizira. zato što je vjernik.

Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. Ipak. nije imao građansko držanje. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. R-2516. Vidjeti na str. I u drugim naukama nije bio neznalica. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. Vidjeti rukopis br. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). ništa o tome nije znao. Sarajevo 2007. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. Kako narod nema razbora. 76 77 . Da ga sluša obrazovan čovjek. Istina. koji je u toku izrade. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. Birgivija i Kadizadea. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 13b-16b. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci.) List 36a15-20.77 Ipak. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. XXV-XXVI. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18. bio je muderis u Đumišića medresi. fol. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča.

“bili u paklenim dubinama neznanja”. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. kao i neke druge u njegovoj medžmui. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. M. kako kaže Katib Čelebi. nisu uspijevale odgovoriti. zabavljene najvišim slojevima društva. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju.. „The Kadizadelis. stoljeću.“. uz određenu podršku. str. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. 253. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. 261. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama.. postati muftija (onu müfti etdürdiler). indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. Karagöz. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. Zilfi. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena.“ na koju medrese. Prema: Madeline C.“. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. 149. str.. „The Kadizadelis. Naime. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet. str. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice. 80 .79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. Zilfi.

vojni porazi. racionalno i doslovno. stoljeću. povode za drugim knjigama i izvorima. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija.. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. u ime islama. Istanbul. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. On u svojim vazovima napada tekije. nek grade kuće. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. Vaiza iz Amasije. str. 1998.184 Kerima Filan u medžmui. Sarajevo. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. 2009.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. drska i prijeteća. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. Drugo izdanje. kao što su skupoća. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. . stoljeća. kosati i bradati. Tugra.. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. 266. 18-20. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. derviške redove. epidemije kuge. str. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. koristan. Benim Adım Kırmızı. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. vikao je jedan promuklo i grubo. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama.

Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. kadizadelije.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju.. . važne i za druge oblasti nauke. sufije. http://kurannesli.. sve zapaža i o svemu promišlja. august-septembar 2009. Najzad.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. kako navodi Mustafa Aškar. Ipak.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. 18. asp?id=390. stoljeće. “Tarikat-Devlet İlişkisi. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. čuveni sufija iz 17. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. Istodobno su.info/bilgibankasi/yazi. Ključne riječi: Sarajevo. Hiljadu osamdeset pete (1674. štujući sebe i svoju zajednicu. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri.. kao kulturno pamćenje. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.) nastupilo je doba primirja između nas i njih. stoljeća Nijazî-i Misrî. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .

such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. And in fact. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. the author of this work has tried to show that. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. . Because of that fact. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. citizen of Sarajevo. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note.

Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. što je. šalje ga na Dvor. po svoj prilici. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. na Dvoru ubrzo uči turski.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. šta će tada biti!? 1. stoljeću. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. Svjestan svog plemićkog porijekla. Hercegović . u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. Ahmed Hercegović je 1478.1 Prema nekima autorima. a njegov otac. Ahmed-paša.. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. 1466. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike. rođen je 1456. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. godine već bio miralem. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. Godine 1463. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. sin Hercega Stjepana Kosače. a po drugima 1459. godine. . poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović.

dok Ferhad-beg pada u ropstvo. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. Hazırlayan: Necdet Öztürk. umjesto fitilja. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. sina Hercegova (Hersek-zade). nakon smrti Fatiha. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija.-1523. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. godine mladom princezom Hundi hatunom. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. 1481. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. pobjegoše na top. dok je još bio na toj funkciji. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. .)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). İstanbul. da bježe. poklopac staviše Onog trena kad dođe. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. Adani i Varsagu. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. i.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. potom. 1991. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. kćerkom sultana Bajazida II. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. ženi se 1484. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. odlučuje se za napad većih razmjera.

. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori. i to u teškoj situaciji. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. Opis izgleda pomalo nestvaran. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima. kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske. 4660-4674). (Hadidi... naprijed se usamljen pojavi . . Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku.. Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. (Hadidi.. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.

a sama njegova sudbina. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. pade k zemlji Odmah naredi. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. sina Hercegova. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . časti i poštenja. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. pravde. on sam. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. Ahmed Hercegović. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. od roba do vezira. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. potom. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. pašine. i da je. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića.

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je.. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. ata i kaftane Za put oni darivaše. 191 A on poštovanje pokaza. taj kraj napusti” A on upita – “Pa. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba. uze nas i ode. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. Herceg . (Hadidi. on je musliman. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi..

od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora. Također se.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. (Hadidi. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. na pomalo čudan način. 4675-4699) . 5059-5090) a u formi hronike. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke.

napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . iz Hadidijeve Hronike (Sül. Esad Ef. str. 2081. 311-312) Prođe zima.. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. Ktp. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.. neprestano jure i dolaze.

. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. . a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. (1499. / 1500. sina Hercegova. do More stiže lađe jedra podigoše. g. (Hadidi. Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. sjeverno od Moreje. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke.194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar.). Poluotok na jugu Grčke. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . h. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. (Hadidi..

svijet treba da vidi što posrijedi je: . eto. str. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. Ktp. Esad Ef. 2081. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. Sina Hercegova. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj.. tako. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on..

pak. (Hadidi. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. Što se. Katkad se sretne pokoja etopeja.. (Hadidi. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. hipotipoze opisa psiholoških stanja.hipotipozi opisa radnje ili događaja. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). Opisi atmosfere. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti.. 5175-5183) . tiče patopeje. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha. Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji . ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza.

ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi.. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. Ahmed-beg je. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. Kod Hadidija. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. s jedne strane. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. došao ispred Fatiha i primio islam. s jedne strane. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. kako dalje navodi. 197 No. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana». dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. Naime. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. kako je kraljev sin konopom sišao vani. . a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». sultana Bajazida II i sultana Selima. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu..

Mustafa-bega. godine. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom./jula 1517.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. 11 . Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. Huma. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. fermanom iz 958./1551.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. 2. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. mlađeg brata Ali-bega. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. i Sulejmana Veličanstvenog. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. uz koju se nalazi turbe.

C. i početkom 16. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. Kāmūsu’l-‘A‘lām.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović...) od 15 slogova.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. 1. 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. Kurnaz. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). Cemal – Tatcı. Tuhfe-i Nāilī.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. No. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine. ‘Atā Tārīhi. Hercegović . say. dok život ovaj napuštaju. i početkom 16.* . 1... stoljeća. podizanje bajraka je Tvoji podanici. 102. tvoja želja za čistotom.* . stoljeća. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. stoljeća. Jezik mu nije težak. i početka 16. I.* .. upućene sultanu Selimu I.. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. say..* . sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. C. 110. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. Bizim Büro Yayınları. Mustafa). Ankara 2001. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. . Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. 12 Usp. Cilt. u čast tebi.. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade).

a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. krajem 15. Kasaba je.25x16. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. stoljeća. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. i početkom 16. dakle.200 Adnan Kadrić 3. tri velika kubeta na stupovima. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. 14 . u blizini Carigrada. četiri kružna kubeta.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. prostranom avlijom. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. mihrabom i minberom u starom stilu. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto.

godine. nose četiri velika stupa. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana.. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. Prema nekim izvorima. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. a već 1511. / 25. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. doživljavala je dosta popravki. / 1742. Prednji dio. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508.. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. Godina 1187. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. Već 1509. Hercegović. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. Lica ljudi su bila žuta. maja 1766. Sene 1187. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. česme i hamama. godina) . Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. hana. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. zu-l-hidžeta 1187. prije stila Mimara Sinana. prije samog ulaza. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. godine.

O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. Kirimlu. čirak i ulje za kandilo. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. koje pripada Kešanu. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. Sekillu. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. po 2 akče dnevno za hasuru. Kajadžik. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. graditelja džamije. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. Balilu i druga sela. Japldak. Prema obrađenoj vakufnami. sina Ali-bega. Hindi-hatun. Džamija je također bila sa kubetima. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. Sgrlar. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. . na njegovoj granici Arnaut čiftluk. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus.

svakog dana se peče hljeb od 1. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku).Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18.5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940.5 kilograma pšenice. posebno plaćanje za one koji peku ovce. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. po 2 akče dnevno za slani grah. .. Njegov rad koriste razni autori poslije njega. luk i so. po 6 akči dnevno za ogrjev.207 grama. u oblasti Kešan. za nakiba16 dnevno 3 akče. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. za pisara (nije precizirano). a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. oko 400 drama. Okka. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. za nadglednika (nazira) 10 akči. Ima munaru sa jednim šerefetom. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. kako slijedi: za šejha 4 akče.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. 3. Džabija. po 7. za putnike po 1 vakijja19 meda. a u avliji se nalazi šadrvan.. za kilerdara17 (nije precizirano). Šef kuhinje i magacina za hranu.5 akča. stoljeća. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1.

204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. možda. 15. veliki vezir. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. his captivity and his liberation. Nažalost. was a poet. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. unfortunately still in ruins. and then his successful career. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. pjesnik. . rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. Turbe je još uvijek razrušeno. stoljeće. danas nema ostataka od takvih građevina. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. te građevine postojale. Herceg Stjepan Kosača. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. son of Herceg Stjepan Kosača. poetske hronike. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. Chronicler Hadid. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. Apart being an army commander and high government official.

Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. str. Sarajevo. 39/1989. spada u tzv... tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. uopće.2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. str.124. iz astrologije na turskom jeziku.. Hamdi Hasan. XXVI/1976. u našoj literaturi pisano je dosta. u formalnom pogledu.. uglavnom. br. XXII-XXIII/1972-73. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. 55/2005. Sarajevo. 1990. 183 . Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. br. Vidi: "Rukopisne medžmue". Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. str. 55/2005. Godina X-XI. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. Sarajevo.. str. 1980. br. str. str. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće". Sarajevo. 109 . "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća".Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. "Dvije mostarske medžmue". s hrbatom na kraćoj strani. nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. str.191.213. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. 1989. 147 . "Medžmua Mulla Mustafe Firakija".. Sarajevo.320. Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. ili ništa ne znamo. 1976. "Medžmua pjesnika Šakira". pisali su: Salih Trako.III. pojedinačnih stihova. "Donjovakufska medžmua". br. Salih Trako i Lejla Gazić. 2006. kao i fenomenu medžmue. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". Sarajevo.. odnosno rukopise u obliku notesa. 1974. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). te je ovom prilikom želimo predstaviti. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. 183-198. Sarajevo. Muhamed Ždralović.123. 97 . br. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Vidi: Muhamed Ždralović. 2006. formalnim osobinama. 1970-71. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).1 O medžmuama općenito. uopće. 1978. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. između ostalog.176 i dr. medžmue sefine (džonke). raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. Sarajevo. br. Knjiga II . 38/1988. 187. "Donjovakufska medžmua". 28-29/1978-9. str. 2 . Knjiga X-XI. 301 314. Sarajevo. str. 311 . 147.. br. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).

str.. godine. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. ima dimenzije 220 x 110 mm. godine. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. Murād ‘Ālamdār b. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. 249. koji je rođen 7. Sarajevo. Salih Trako i Lejla Gazić. broji 101 list. aprila 1914. ramañāna 1274/20.juni 1890.. godine a umro 1332/4. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. godini.206 Mustafa Jahić 301. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. godine. Meõmed Õusām b. 4 . Papir je tamnobijel. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. u svojoj 58. godine. koji je rođen 15. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. õāfië Meõmed Õusām b. Bayrām Ôāliõ b. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. R 298. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. Godina II. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). nalazio u Orijentalnom institutu. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. godine. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. godine. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. Sarajevo. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). godine. rabī‘ al-āêira 1280/28. godine ili 1276/1859. 492. 1997. Meõmed Nūrī b.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. također. Murād ‘Ālamdār b. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. koja je umrla 1286/1869. april . 143 . srednje debljine i glat. U drugome rukopisu. Posebna izdanja XX. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. str. aprila 1858. koji se. sinu Bajrama Saliha Kalabe. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. na fol. br. septembra 1863.

Termin āl-i ‘abā. r. Na fol. ‫ . odnosno neke vrste šiijskog učenja. možda. koja. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”. 28a. a. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). str. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. i njegova dva unuka Hasana i Husejna. prema šiijskom učenju. bez naslova. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya).. vjerovatno ni naročito obrazovan. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet".s. a. a. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna.. 2392. 329. Potomstvo Muhammeda. nije bio posebno pismen.. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda.al-bayta. 69b . na fol.7 Sadržaj medžmue Na fol..s.s. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. 545. njegovog amidžića i zeta Aliju. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. odnosno Sa‘īd. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku.s. 1b . ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu. bio pristalica ovoga učenja.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar. između ostalog.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). Mustafa Hilmi. osim dvije. njegovu kćerku Fatimu. 7 . Katalog rukopisa.73a.. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić.a. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. U svim pjesmama. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla.. (ar. a. kao što ćemo vidjeti.. R 2763. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da. Drugi sin Bajrama Saliha. moglo bi se pretpostaviti da je.

koji je živio (bio muftija 1218/1803 . 1334. godine. Sarajevske muftije od 926. godine rođen sin. 132. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI.. Fatime Kanite (Fāãima Qānita). odnosno poslije 1226/1811.2a.1916. um. redžeba 1247/20.. M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. 104a. muõarrama 1226/11. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol.10 Međutim. Mujezinović. Knjiga I.. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. str. do 1334. VIII. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. fol. ili da je greška u ovome datumu (npr. Vidi: M.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. 1519. Naše starine. radi o sasvim drugoj osobi. god. 20-21.1916. 1974. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. na fol. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. “Stari Alifakovac”.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije.. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). str. Mehmedu Seidu 1235/1819. godina. umjesto 1226. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. str. Islamska epigrafika. 109-110. 110. da je 1236. decembra 1831. na kraju. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. februara 1811. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). 9 10 . godine. . prema hronogramu u ovoj medžmui.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. Tako se na fol. godine. str. Sarajevo. T 2552. Mujezinović. . Sarajevo. Mehmed Mujezinović. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde). hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha.1242/1826. Hatidža-hanume koja je umrla 16. dok je.

Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.‪Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫. 4a . a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol.)6281/2421 .‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol.3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 3b nalazi se pjesma. također. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‪Na fol. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ . muftiji‬‬ ‫.

prema posljednjem stihu. kraće dove (molitve‬‬ ‫.‪Na fol. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 7b . koju je.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.)4961/5011 -‬ . 6b nalazi se pjesma. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫.‪Na fol. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫.‪Na fol. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. Pjesma je. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. među njima i prvi stih. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫.)6281/2421 .3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku. također.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 5a . bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova.)‪Na fol. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu.

decembra (kānūn awwal) 1280/1863. godine. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . Svezak IV.. rabī‘ al-āêira 1280/28. među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. upućena stanovnicima Istanbula. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). Početak (fol. sastavio pjesnik Rušdī. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku. istom rukom prepisana. Katalog arapskih.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. tj. .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. 10b . Na fol. 147/6. Na fol. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . London-Sarajevo. Sarajevo.1037/1627). 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. 17b . 12a .‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. 94b. turskih. turskih i perzijskih rukopisa. Katalog arapskih. 3049 i 3050. prema posljednjem stihu. uglavnom o liječenju nekih bolesti. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. godine. 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15. godinu. Na fol.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. Fehim Nametak. 1998. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10..12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. nalazi se i na fol. Bilješku je. 11b . 15b . ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. 11 Kasim Dobrača.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. Svezak I. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. septembra 1863.11 Na fol. 18a. perzijskih i bosanskih rukopisa.. godine. Bilješka o rođenju sina Mustafe. koju je napisao pjesnik Waysī Uways b.. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. prema prijepisu pjesme na fol. 1963. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880.

Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. u 58. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. godine. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869. godine.. godini života‬‬ ‫‪Na fol. aprila 1858. april 1914.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ .‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه. godina.‪grafitnom olovkom 4. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر..‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol.

20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol.22a. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫. koju je.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol.‪liječenje nekih bolesti‬‬ . također na turskom jeziku. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol. prema bilješci na kraju‬‬ ‫. 21b‬‬ ‫‪.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20b .‪stihu (Munāğāt).)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol. Isto je i na fol.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati.

1103/1691-92. um. godine.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. 24b . 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ .. Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. Bayrām b.. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. Početak (fol. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. sa uputstvom na turskom jeziku.. .26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. 36b. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). str. koju je.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku. 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. Na fol. 198 . u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802.. Na fol.‫. Početak (fol. Murād Abū Qalāba. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave.199). na turskom jeziku. 27a): . prepisana grafitnom olovkom. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol.214 Mustafa Jahić Na fol. prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. Meõmed b. od nama nepoznatog autora. bez naslova.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol. 25b .

919/1513.37a nalazi se nekoliko wafqova. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Katalog arapskih. str. Istanbul. godine. Istanbul 1333-1342/1914-1923. London . Gustav Flügel. Meõmed b. I-III. 337-38. turskih. sandžak Ôārūêān (Turska). Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. Bayrām b. str. al-Muğallad I-II. Na fol. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). Die Arabischen.. II. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b.)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. Bayrām b.. 18. perzijskih i bosanskih rukopisa. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. 1930..13 Prepisao Meõmed b. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti. Murād Abū Qalāba. I. 240. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol.14 U blizini turbeta 1538. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. Wien. Bd. Bursalī Meõmed Ãāhir. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra. Sadettin Nüzhet. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. godine podignuta je i tekija. godine a prema drugim izvorima.Sarajevo 1423/2003. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Istanbul. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. fol.1362/1943. 1253) 953/1546. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. 36b. Na fol. godine. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri. godine napisao Šayê Mağduddīn b. 29a): . XII. III. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. Meõmed b. 7433/3. I-III. Devlet matbaası. 1865-67.. 36b . Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. London 1888. 1360/1941 . 36b.15 13 Muôãafā b. Na fol. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. 1750..3 ‫. Djelo je. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Svezak XII. 14 15 . Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. umro je 977/1569-70. Bektašī şairleri. Mustafa Jahić. Charles Rieu. 1253. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa.

Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. koju je napisao pjesnik Dertlī. inače. Özgür Yayinlari. koju je napisao pjesnik Šāhī. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). Bektašī şairleri. Na fol. Na fol.17 Na fol. bez naslova.104-106. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal.16 Na fol. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. str. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. Sadettin Nüzhet. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Bektašī şairleri. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Pjesmu je. Šayê Õaydar b. osnivač safavidske države u Iranu. Isto. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. Cahit Öztelli. 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. Agustos 2004. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Onuncu Basim. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. str.216 Mustafa Jahić Na fol.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. 16 17 18 19 Isto. Šāh İsmā‘īl je. str. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. koju je također napisao pjesnik Dertlī. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. osnivača bektašijskog reda. str. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. str. 134-35 i 163-64. Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). 38b .1524). 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. prema posljednjem stihu. Sadettin Nüzhet. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. 158-59.1524). prožeta misticizmom. 347-48.19 Na fol. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku.. 191-92. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.18 Na fol.

str. Na fol. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Na fol.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. od poslanika Adema. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama.s. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda.20 Na fol.). 42a . 49a . do seobe poslanika Muhammeda. Na fol. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”.s. Na fol. a. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). 41. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a.. Na fol. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija.21 20 21 Isto. Isto. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). 45b .s.. godine). Na fol. 11-13. Na fol. 48a je neispisana. 53a .52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. str. Na fol. iz Meke u Medinu. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫.46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. Na fol. Na fol.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku. a. . Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. Fol. 51b . u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda.

59b . Na fol. 58b nalazi se prigodna dova. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84.60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša.?). živio 1821-1889). Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. Wīrānīja. Riñā’īja. Fol.. bende-i āli ‘abā. Ğawābīja.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku.1105/1694). Turābīja i Šawqīja.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. Na fol. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . među poezijom navedenih pjesnika. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b. 54b . Rif ‘ata. Na fol. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Êālida-efendīje. Būsnawīja. Na fol. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. Rāhīja. 56b. ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . godine. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom).54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. .58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. 59a je bez teksta. 54a . Na fol. 53b . koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. Na fol. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba.218 Mustafa Jahić Početak (fol. Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī).

u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876.74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). govori o borbama bosanske i austrijske vojske.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. godine. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 62a . Početak (fol. 74a . Na fol. 63b . prema tekstu prije početka. Na fol. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. od nama nepoznatog autora. 1295/1878) 1859.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). Pjesmu je. 48b. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. godine od strane turske vojske.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. između ostalog. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. U pjesmi se. napisao Aġağalı Muftī-zāde. Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. 1295/1878). Na fol. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ .69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). 69b . 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. Na fol. . 73a . ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol.

Katalog arapskih.82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. Na fol. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. turskih. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik.638/1240).s.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. 1398/1978. perzijskih i bosanskih rukopisa. Na fol. Svezak XIII. godine). godine. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. učenih ljudi. evlija. I. 86b . pisaca i šehida. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). Na fol. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). 80b . 1425/2004. uleme. Na fol. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). Na fol. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . I-III. um.22 Na fol. 77a . 85a .‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ .1748. a. at-Taôawwuf. Na fol. ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). Stranice 87b i 88a su bez teksta. 1868. 83a .84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). Pjesmu je. gazija. London . 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. šejh halvetijskog reda. Početak (fol.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. .220 Mustafa Jahić Na fol. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. Haso Popara. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. autora i dobrotvora.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735.Sarajevo. 88b . 23 . Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. 7686/7. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. šehida.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede. prema uvodnom tekstu. ‘Alī b. Na fol.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. Dimašq. 593 i 769-72.

302 .24 Početak (fol. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. str. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. Rođen je u Sarajevu 1238/1823. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa.304. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui.. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. Sarajevo. godine a umro 1269/20. str. Islamska epigrafika. 90a . Mehmed Handžić. donosi Mehmed Handžić. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić.prosinac 1943. neki u nešto izmijenjenom obliku. ista kao i na fol. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. koja se nalazi u ovoj medžmui..Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. 93b .60a.. 24 H. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. . kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. Na fol. 273 . Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. godine. Mujezinović. zajedno sa ovom pjesmom. septembra 1853. Broj 11 i 12. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī.276. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. Glasnik Islamske vjerske zajednice. Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. 59b . M. God.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. 92a .91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). Bayrām. studeni . XI.

notes and some short treatises mainly from astrol- . Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. Bosna. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili. Listovi 95 . 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. single verses. Ključne riječi: Bajram Kalaba. Mehmed Kalaba. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme).99 su bez teksta. vlasnika ove medžmue. Na fol. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Na kraju. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). treba reći da je ova medžmua. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. Na fol. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. Sarajevo. medžmua. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. kulturna baština.222 Mustafa Jahić Na fol. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. prožetih misticizmom. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla.

Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. Because of that. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. as well as note in which some well known personalities are mentioned. written in Turkish language.Herzegovinian cultural heritage. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. . Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. the followers of alevi-bektaši teachings. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. or nothing. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. presents one of the crucial documents of Bosnian . this majmua as a source for future research. of it content.

.

Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . Šabanovića. ali su izostale njihove potpunije biografije. umjetnici. Spahe. o kojem ovdje govorimo. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. Džine su uglavnom bili posjednici.. alimi. sudskom strukom. Vajzovići. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. čiji su preci. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. književnici. 180. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. zanatstvom. po njima. str. Takav je slučaj i sa kadijom. Ljetopis (Prevod s turskog. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. Bašeskija bilježi da je 1779. 1987. vakifi. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. Hasandedića. Sarajevo. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. Zahvaljujući radovima Bašagića. godine u Sarajevu umro neki Džino. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Kreševljakovića. Handžića. doselili iz Banje Luke. prema porodičnoj tradiciji. a jedna ulica pri dnu te mahale. muderrisi. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima.sarajevski kadija. . Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. ali su se bavili i trgovinom. Husedžinovići i druge. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. vakif. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. muftije.

Mostar. br. str. 1985. Prijepis je iz 1757. hadži Muhammed-aga Džino. Mehmed Mujezinović. Tabi-Safom. Džine se presabraše. Ćurčića vakuf. . 65. Njegov sin ga imenuje hasećijom. Izabrana djela I.3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. Glasnik VIS-a.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878. novembra 1736. Ummi Guslum je umrla 1878. rukopis. Turcizmi. 7-9.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. koji je skupa s bratom Huseinagom. godine. str. Sarajevo. turskih. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru.. . 31. 334. 331. Abdullah Škaljić. Hivzija Hasandedić. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. pa je 1817. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Vladislav Skarić. rukopis.. Bio je darežljiv. XXVII/1964. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. godine. a treba Muhammed Baki-efendija). prilog historiji grada Sarajeva. 1977. pa joj poslaše 1. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. godine pa nadalje.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. sin Abdullahov. 186. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. vjerovatno amidža hafiza Bakija. str. str. Sarajevo. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. Družio se s vezirima. Sarajevo 2000. Umro je kao putnik u Beogradu’’. Sarajevo. a kasnije sultana Selima. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. Na hadždž je putovao 1783. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. 1805. Mehmed Mujezinović. str. 1961. popularan čovjek. str. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29.. a ukopana je u mezarju na Kovačima.. čime je stekao pravo na titulu age. od 1785. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. hasećija.. 1800. Bijaše pametan. godine stigla carska zapovijed da se to učini.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. Katalog arapskih.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u.600 groša. 1957. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano. godine. Turski je lijepo govorio. 150. bogati je sarajevski posjednik i trgovac.).).

Prvi. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. pa je. sv. 291.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija... str.. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. Sarajevo. stoljeća. Sarajevo-Zagreb. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. Bono Benić. ali o njemu nemamo podataka. Kasim Dobrača. str. Iza 1848. .14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. 2008. 261. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. hadži-Jahja Alijom Jabučarom. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. 1991. Isto. godine. lipnja 1771. Izabrana djela III. 210. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. Hamdija Kreševljaković. London-Sarajevo. 2003. 59. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. a Džino ga je otkupio prije 1771. Muslimansko školstvo.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. str. Iz Džininog je vakufa 1782.. 311. i hadži-Mustafom Misirlijom. Sarajevo. Katalog GHB.11 Ovaj jednostruki.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. 137. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. str.. Ljetopis sutješkog samostana. a zatim ga uvakufio. godine. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). Haso Popara. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. 16. Sarajevo. Izabrana djela IV. 1991. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. godine. 1. muški mekteb. prema tome. str. umro iza 1783. Vidi L. sv. str.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. 56. Original Džinine vakufname od 27. str. safera 1185. Hamdija Kreševljaković. godine porušen je.9 Džinin han je bio na Kovačima. trgovcem. 1963. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. poznat kao Mehmed-pašin hamam. (11. 526-527. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. str. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. Osnovao je dva mekteba.

Sarajevo. 1977. A-748/TO. Vidi bilješku na L. Hašim Šerić.20 Bosanskoj Dubici. Sarajevo. sv. kojeg je optužio hafiz Džino. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. Mehmed Mujezinović. str. šabana 1227. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. augusta 1812. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Jedan ugledan sarajevski hafiz. vjerovatno najstariji. Bašeskija ga već 1780. 770. str. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan.) godine. Katalog GHB. Ljetopis. a onda studirao u Istanbulu. 141. 1979. a krivnja nije dokazana. Novi Behar. sv. (24. ondašnjeg sudstva. 203. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. 41. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. doduše. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael.. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. Dobrača. “Iz prošlosti Dubice”. 2. 3. prenio je 1867. str. Katalog GHB. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. Njegov sin Abdulbaki.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. a jedni se samo svađahu i prepirahu.21 Beratom od 15. ali se to podrazumijeva. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. A-1127/TO. str. XVI/1944. str. br. Dobrača.. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. drugi isticahu njegove loše strane. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. sa berivom od 499 akči. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. pa još kadija. rukopisa R-700 GHB.19 Novom Pazaru. Arhiv GHB.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. 2. R-484. 20 21 22 .”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. tako često osporavane. U bilješci.. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. 810-811. Bašeskija. Arhiv GHB.

To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. knj. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. str. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke.. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. Preporod br. Više je puta predočen našoj javnosti. rađenog u zlatu i bojama. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. R-1366. Izdvojićemo samo dva rukopisa.) prepisan. Ovaj zbornik... posebno zbornici fetvi. Tako je 1792. R-412. “Iluminirani rukopisi. rađene nasêí pismom. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze.. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. u 16. 1. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. str. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. 75-89. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. vjerovatno. 3/821. februara 2006. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. ali je više njih i sam prepisao. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva.”. 24 25 . sa oko 130 djela. Tu je bilo iznimno vrijednih. 11. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. starih i neponovljivih rukopisa. 2 obrađen je 41 kodeks. 43. str.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. tabelama. Osim prekrasne kaligrafije. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Samo u katalogu br. i 554. 1.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. na perzijskom jeziku. Haso Popara. sv. 1. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. Sarajevo. na turskom jeziku. Njihova zbirka. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. stoljeću. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. međutim. 1389. 1972. Dobrača: Katalog GHB.

godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. Izabrana djela III. A-1336/TO. . Sidžil sarajevskog kadije br. godine. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića. Avdo Sućeska. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. jezikoslovlja. 1983. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. POF.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816. on je 1813. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814..26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. 1974. str... filozofije. Arhiv GHB. str. mlađeg Muvekkitovog brata. Hamdija Kreševljaković. 1991. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. 101. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813. 179. str. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. Sarajevo. Sarajevo. Primjerice. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. godine. medicine.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. str. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. XIV-XV/1964-65. te iz lijepih književnosti. Sarajevo. 139. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. jedino je preostala česma u Nahorevu. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. 56. logike. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. str. Hajudin Ćurić. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. 274. 1969. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. 192-193. koja je pisana oko 1878.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB.. Mehmed Mujezinović. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. astronomije. kćerka hadži Ahmed-age Džine.230 Ahmed Mehmedović govoriti.28 Ove česme su porušene.. A-1099/TO. a prihod namijenila za kandilje ove džamije.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. 54.. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. Sarajevo. str. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese.

. djelo sarajevskih klesara. 1977. Merhum. Nišani su bili visoki oko jedan metar. (1828). godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. A-1129/TO. Godina 1243. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. na turskom jeziku. .32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. kćerke Husejnove. ograđenim santračem. Džinić spada u ešraf časnih kadija. Fatiha. Abdu-l-Bakija. Godina 1238. 141. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. Nad njegovim mezarom. Tu je i umro 1822. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. nemajući prava nasljedstva. 145. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. Sarajevo. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. Za njegovu dušu. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. Mehmed Mujezinović. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. (1822. 1974. godine. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. str. u skladu sa tada važećim zakonom. Mehmed Mujezinović. Sarajevo. gdje je često odlazio i odmarao se.. klesani nišani od bijelog krečnjaka. sin hadži-hafiza Baki-efendije. koja je umrla bez djece. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. str. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju.34 32 33 34 Arhiv GHB.

koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. 147. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. dakle. str. svi iz Sarajeva. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. koliko-toliko. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. na arapskom i na turskom jeziku. odužiti za uloženi trud. Mujezinović. a dovršio u Sarajevu. pripadao ulemi.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. čvrst.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. Islamska epigrafika I. vjerovatno u poznim godinama. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. str. Svi su njegovi rukopisi. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. 37 . na turskom jeziku. godine. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. Es‘ad-efendija Uzunić. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. Papir je bijel. ramazana. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. i kupovao je. Afifa-hanuma.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. Kćerka Muhammed-pašaefendije. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. 19. urađeni ta’lik pismom. godine i također ukopana na Kovačima. lijepim. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. Tekst je pisan crnom. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. a na ostalim stranicama crvenim linijama. umrla je 1841. 152. a povez polukožni. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. . koja je umrla 1844. osim dva. što Mujezinoviću nije bilo poznato. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. sitnijim i složenim ta‘líq pismom.

a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata. R-484.. Tekst je uokviren crvenom linijom. godine. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. na turskom jeziku. 225. godine. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. sv. ispisan lijepim nasêí pismom. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza)..530. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. Tekst je pisan crnom. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. 1988. na arapskom jeziku. Katalog GHB. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq.). Haso Popara. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. na arapskom jeziku. str. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. London-Sarajevo. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí. Katalog GHB. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. Sarajevo. . R. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. a drugi nasêí pismom. Šamsuddín (u. str. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. crnom i 38 39 Dobrača. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. sv. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. R-328. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867.). a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. 1780. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. sadržaj pisan u poljima oblika baklave. Papir je žućkast. 1726. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima.).Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke.38 . 809-810. 2008. Muhamed Ždralović. osim prve dvije stranice prvog djela.39 . 1515. 384-386. Tekst je uokviren crvenim linijama. 2. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. 16. crnom tintom. str.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. Šamsuddín (u.

iz autografa. London-Sarajevo. glat. i otisak njegovog pečata iz 1811.41 . 50. . u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217.40 . u Sarajevu. 1813. sv.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). 1338. pisanim tupim perom.43 . Tekst je pisan crnom. godine. maja 1802. glat. London-Sarajevo..). a rađen je lijepim. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. str.) godine.). str. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. 2000. 811. Ždralović. R-217. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. a povez kartonski sa kožnim hrbatom.. 7. Papir je bijel. autora Aõmada al-Albuståníja (u. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. 225. sv. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. Tekst je pisan crnom. (1868. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. 1389. 2000. Haso Popara-Zejnil Fajić.). Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. na arapskom jeziku. 98-99. Papir je žućkast. Prepisivači II. Rukopis se vodi pod brojem R-323. na arapskom jeziku.) godine. sv. R-1561. (4. 2. bilješ40 41 42 43 Dobrača. str. Katalog GHB. R-269. originalan. na arapskom jeziku. a uvez polukožni s klapnom. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. str. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. dobro očuvan. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom. na 120 stranica srednje veličine. Tekst je pisan crnom. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. 1284.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. Na početku su stihovi. a povez s klapnom kožni. crvenom tintom. hrapav. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. bilješke o prepisivaču. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. sa utisnutim ornamentima.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. Džino je. a komentirani dio crvenom tintom. vlasniku i vakifu. ta‘líq pismom. Katalog GHB. Katalog GHB.-14. 7. R-3176. složenim.Godine 1810. naprimjer: R-1774. Haso Popara-Zejnil Fajić. Papir bijel i žućkast.

Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. a ostale crvenim linijama. 56. Katalog GHB. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom.. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. glat. Prepisivač se nije potpisao. sv. poznavajući njegov rukopis. 2005. složenim. a istaknute riječe označene crvenom linijom.. str. pisanim tupim perom. tanji. str. Isto. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. pripisuje Džini. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. R-265. pisanim širokim perom i vještom rukom. na turskom jeziku. a povez kožni. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. Papir bijel i žućkast. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. 969. sa krasnim. 280. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Papir je žućkast. Rukopis je urađen lijepim. ali je to bilo svakako oko 1791.Bañåi‘ a¥-¥ukúk. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata). London-Sarajevo. str. na 206 stranica srednje veličine. mjestimice bijel. originalan. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. a povez polukožni sa prijeklopom. a povez polukožni. na turskom jeziku. Osnovni tekst pisan je crnom tintom.45 . R-615. Osman Lavić. oštećen. Nije navedena godina prijepisa. Tekst je pisan crnom. 2.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. 1688. 5. pisan rukom prepisivača. R-534. sv. 1999. Papir bijel. koje je sakupio Muhammed Sadiq. Katalog GHB. Dobrača. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. Na marginama ponegdje ima komentara.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. a Dobrača ga. Tekst je pisan crnom tintom. Katalog GHB. na turskom jeziku. str.). (Zbirka sudskih formulara). sv.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: . pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. .46 . Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. Na početku je sadržaj. London-Sarajevo. 788. 14. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u.

čifluk. He copied nine valuable manuscripts in period . Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. Gazi Husrev-begova biblioteka. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. vakif. Džino made evladijet vakuf out of his collection. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. utemeljitelj mekteba. Tesalija. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. kadija. Nova Kasaba. prepisivač rukopisa. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. Sarajevo. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. wakif. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. artisanship and judicial profession. Bosanska Dubica. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. Divan Hafiza Širazija. kaligraf. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. Rogatica. He had a valuable collection of oriental manuscripts. mekteb. Novi Pazar.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. also well decorated manuscript. OsmanŠehdijina biblioteka. trade. whose family member was involved in farm estate.

and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . out of which three were collection of fetwa. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810.

). (1792. . Muhammed Baqi iz godine 1207.238 Ahmed Mehmedović R.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu. Muhammed Baqi – Njegov rob. Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.

Esad Tihić. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef. naučnik. Gradačac i okolina. Gradačac. Gradačac. Veoma obrazovan. 51-52. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. Mahmut Traljić. 2008. Husnija Kamberović.. do 1991. pregalac. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. 289. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. i dr. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864..str. Mahmut Traljić. 1933. Gradačac sa okolinom u prošlosti. maj 1932. te je stekao zavidno bogatstvo. nav. mostarskog i travničkog muftije. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. 589. muderris. Gradačac. prosvjetitelj i reformator.. str.. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. Gradačac.. Isticao se naročito u vjerskim znanostima. Gradačac.1974. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef.14-15. i Gradačac od 1945. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. dž.š. komentator Kur’ana. god. Sarajevo. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. Esad Sarajlić.dj. Gradačac.. Hamdija Kreševljaković. Sarajevo. str. pored sarajevskog. godine. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu.. 1973. Hazim Šabanović.. 1960.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. među . koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. Nacrt za monografiju. hatib i imam.do 1945. osmanskoturskog i perzijskog jezika. Novi Behar. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. Po ugledu i znanju. 15. gradačački muftija. stoljeća sve do svoje smrti 1883.. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. 2008. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. 21 i 22. Veliki entuzijasta. biografija.. Vidi: Mehmed Handžić.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). 2003.. 2 3 . 2002. Gradačac od 1941. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović.. godine. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima.3 Osim toga. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. br. str.. Dr.

čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. izunname. 169-175. već ilustracija. obrazovanju. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. i tako stekao časnu titulu vakifa. br. novembra 1974. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. pouzdane informacije o statusu i položajima.. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu.. 88-93. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost.VIII. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. septembra 1974. biografa.000 dinara. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. do kraja Drugog svjetskog rata). Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. 1999. Novi Muallim. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. Mulaibrahimovića (Svirca). 31. historičara. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. vakufname. knj. god. str. i Mahmut Traljić. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. izjave). Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. septembar 2007. akademskoj zajednici i široj javnosti. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu.4 Naprijed rečeno je nužno. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. godine 6. gdje bi se mogli nalaziti. 5 6 . časopis za odgoj i obrazovanje. Sarajevo. Uz prisustvo Sadika Šehića. teologa. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. i 15. 17-18. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. 29. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. godine Mehmed Mujezinović. Sarajevo. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. godini. jer pružaju relevantne. str.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. Novčana vrijednost knjiga je 5.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. historiografa.

Ostaje obaveza da se istraži da li se. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. vidi: Nermana Hodžić. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. 1. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. kao i jedne muftijine idžazetname. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. zagubljeni su.Rukopisi stari 214 godina. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. od 05. Ahmed-ef. muderris i muftija Ahmed-ef. Tuzla. godine. rebiu-levvela 1275/1858. urednik mr. godine u članku S. str. do smrti 1883. Izunnama Muhammeda Saduddina.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. Gradačac. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. 7 8 9 . preciznije od 1858.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku.11. šejhu-l-islama. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. Svi ovi dokumenti. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. Ovu čast. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. analitički inventar. 291. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. Imamovića . 15. Tuzla. a ustupio ju je Sadik Šehić.. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. 2005. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda.8 2. Izet Šabotić. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. novembar 1974. Više o samom Arhivu. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. muderris h. Na ovaj način. Mulaibrahimović. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. Mulaibrahimovića (Svirca). nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. 1990. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. muderris u Gradačcu. Muhammed Saduddin. Također. eventualno. hfz.1974.

Ova vakufnama. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . hfz. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. muftija i muderris.11 5. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa.14 Također. zu-l-hidždžea 1296/1879. od 15. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. odobrio je vjenčanje Hatidže. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. kao i naprijed navedena. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. zu-l-hidždžea 1283/1867. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. Berat od 14. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. godine Hadži hafiz Ahmed-ef.13 7. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. od od 07. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. od 15. ramazana. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. Izjava regulira porodične odnose. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija.. Muftića. safera 1286/1869. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Mulaibrahimović (Muftić. njezinom obrazovanju i napretku.12 6. za skrbnika malodobnoj braći. vodio brigu o široj zajednici muslimana. godine Sve svoje knjige h. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu.242 Nusret Kujraković 3. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. Kao vakif.10 4. godine Jednom potpisanom izjavom h. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. redžeba 1270/1854. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. hfz. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef.

Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. Upornost.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Popis ostavštine Muftića od 1883. Ahmed-ef. Berat iz 1229/1814. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. Time bi godina njegovog rođenja. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. hfz. koja se može samo pret- 15 16 . Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. godine po Hidžri. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. Muslimovićem. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. godine Nakon što je muftija h.15 9. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. Zapravo. 1. umro 1883. godine. Muftića. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. hfz. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. Ahmed-ef. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. Najstariji berat datira iz 1229. odnosno 1814. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. Muftić. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. njihova djela su bile njihove riječi. 10.. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. Dokument iz 1276/1859-60. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. godine. predavao je u Svirac medresi. od 1296/1879. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. što im daje posebnu vrijednost. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci.

Musa Safvet. iako je moj visoki službenik. raniji ministar vakufa. str. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. Bog mu stepen povećao. godine. godine. Bog mu znanje povećao. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. ponos velikana i plemenitih. upražnjenih dviju dužnosti.244 Nusret Kujraković 2. niti oduzimati mu te dužnosti. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. Tuzla. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. 16. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. 07. . sina Omerova. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed.18 godine i naređujem da. rebiu-l-ahira 1253. sin hadži Osmanov. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. . u gračačničkom kadiluku. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. Preveo ga je Šaban Hodžić i. 16. u ime Boga. Kancelarija vakufskih džiheta. 6. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi.07. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi.1837. odnosno 21. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. koja se nalazi u mahali Svirac. to bio ograničio samo na hitabet. 17 18 19 postaviti. morala biti prije 1800. Berat iz 1253/1837. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. analitički inventar. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. godine Nermana Hodžić. nakon što je to u svojim knjigama proveo. navedenog imameta i hitabeta. 1837.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. godine. 1990. 1809-1839). Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona.. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. i iste bude kako reba obavljao. iza navedenog merhuma. rebiu-l-ahir 1253. od njega oduzmu i predaju drugom.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna.

u mahali Svirac. str.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. Razlog ostavke je. nav. u gradačačkoj tvrđavi.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. 4.dj. godine po Hidžri.07. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. sina hadži Osmanova. Nermana Hodžić. a gračaničkom kadiluku. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. zu-l-hidždže 1264/29.“ 21 20 21 Nermana Hodžić.1839. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost.dj. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. koji je sretno došao na osmanski prijesto.. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. najvjerovatnije. Berat iz 1290/1873. godine. Nadalje. pristao je da vrši imamsku dužnost. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. 19.. str. sin hadži Osmanov. Hafiz Hilmi-ef. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. promjenom sultana na osmanskom prijestolju.. rebiu-l-ahira 1255. godine. nav. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste. Muftić. 02. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju.1848. u gračaničkom kadiluku. Berat iz 1264/1848. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. 7. vršena je obnova svih starih berata.... između ostalog.10. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861). kako stoji u beratu. 6. Kancelarija vakufskih džiheta. . odnosno 01. u ime Boga. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. godine Po uobičajenoj praksi.

. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. 14.08. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. deblji. Ahmed-ef.1873.22 Sastoji se od šest stranica. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. podučio je i osposobio veliki broj imama. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. dajući mu dozvolu da može druge podučavati. Po tadašnjem običaju.Kasumović. s obzirom na stečeno znanje. krupniji. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. godine. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. 1873. rukopis čitak. iza svake rečenice crvena tačka. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi. mogu samostalno podučavati ljude islamu. . Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. obrubljen crvenim mastilom. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. iz 1299/1881.09. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. redžeba 1290/ 06. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. redžeba 1290. odnosno 30. Kancelarija vakufskih džiheta. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. papir žućkast. Prevela Azra Gadžo. Idžazetnama A-4520/ TO. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). hfz.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. ukoričenih u tvrde korice. Napisan je u Carigradu. godine.

Mulaibrahimović (Svirac). Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. muftija u Gradačcu.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni.23 po Hidžri. – 21. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. Uzvišeni. fikhu i usuli-fikhu. retorici. Hvala Alahu u potpunosti. Idžazetnama A-4520/TO. godine. Azra Gadžo-Kasumović. prijevod sa arapskog na bosanski. Ahmed ef. dao mu idžazet) da podučava. pobožnog. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. sin hadži Osmana. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. Allah ga učinio savršenim alimom. dokumenti. 1-2. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. godine 1299. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. 1881. Potpisao je idžazet mjeseca safera. str. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. kao što je mene opunomoćio. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. knjige 23 24 23. Pa sam ga opunomoćio (tj. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. . “ 24 Ključne riječi: h. hfz. 01. i omogućio mu sve želje. logici. Gradačac. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. 12. 1882.

These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. Unfortunately. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. a significant number of presented documents. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. especially Gradačac’s history. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. have not been preserved. which were recorded in literature. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. education. . which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. vakufnama. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. Mulaibrahimović (Svirac). iznama. because they give relevant and reliable information about status and position. idjazetnama.

godine. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. lingvističko i filološko istraživanje. Kraelitz je. k. lokalizaciju. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. und XIX. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. književnohistorijsko. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. njemačkom jeziku. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). XVIII. naučna slavistička javnost još 1911. iz 1588. već je najstariji dotada poznati autor. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. godine. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka. Die . prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. 613).. Flügel. / 1589. Hofbibliothek in Wien (G. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. osim transliteracije pjesme. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912.

pored gore navedene hrvatske pjesme. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. Handschriften der k.wikipedia.). njemačke i mađarske pjesme). von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin.org . 68). 70 r. 2006. U tekstu rukopisa (fol. može se zaključiti da ovaj pisac. br.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. n. 78) nalazi se 997. Chr. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. 11. 78 v. Der Schreiber bezw. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. datum: 24. Wien 1865–67. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. und türk. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. Hofbibliothek. die sich in der Handschrift auf fol. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. datum: 24. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. Hofbibliothek in Wien. Bd. Bd. (reg. Ona sadrži. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. fol. III. Verfasser war. Schrift zu schließen.org . Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. gewiß kein Türke. befindet. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. Vrlo vjerovatno. 2006. 1574–1595) verfaßt. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. Nr. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest..wikipedia. u.250 Alen Kalajdžija arab.na njemackom jeziku.. Chr. 2008. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. III.na njemackom jeziku. Flügel: Arapski. 1865-1867. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. 1636). 2008. 2 . 69 v. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. nur biz Sultan Murad III. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. pers. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. fol. 11. Sprache. reicht.) verzeihnet ist. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. k. godina po H. kategorija: Stilistika. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. 68). 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). isto tako. k.

onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. Da bi to uistinu moglo biti istinito. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. 1997). 2005).). ali sa oblikom turčija. (1997). turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera).. Tuna. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. premda ju je Kraelitz (1911. Prema tome. 57) ili Hirvati türkisi. u nauci se. što znači narodni. Ako je to tačno u ovome slučaju. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. 251 no bio je prevodilac turskog jezika. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. Jahrhunderts.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. neslaven zabilježio. onda. usmena pjesma. 1981.. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. Naime. pojavio i naslov Ah nevista. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. šefa. U novije vrijeme. Postoji. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. folklorni (up. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske. dat prema početnim stihovima pjesme. voditelja. međutim. kao što navodi i Đinđić i dr. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. . što znači narodna. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. 613). 1997. 30).»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. Đinđić i dr. odnosno Hrvatska turćija. slušajući je u izvedbi pjevača. prema uzoru na turski jezik. ili pjevanja «solo». bez ikakva posebnog i valjanog razloga. međutim. duša moja (Huković. načelnika.

Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. . p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. onda se pjesma. međutim. kao ir. c. e je pisano sa he. Prema tome. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa.. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. dakle. Pored toga. za što. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi.. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i.. posebno onome starijem. odnosno leksema sirce. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. može čitati sa ć. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. c isto kao grafem č. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. girlim. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć.. sirdit. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. tako da. ako se drži kriterija izvornosti jezika. a kaf glasa k.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. Također. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. tzv. p. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. ali sa trima tačkama ispod. bez sumnje. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. č.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. bilježi se grafemom ha. o i u pisani su vavom. a i grafemom ja. koji se piše dvojako. Pored toga. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. npr. treba čitati kao Hirvat türkisi. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. prepisivač razlikuje afrikate. npr. čita se Hirvat türćisi. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. za ž. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he.

onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. Pored toga.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. a ne vokala a. Ipak. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. Također. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a.. pošto u drugim primjerima. a ne grafija na kojoj je zabilježena. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. 253 obdan. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. Također. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). ali i bosanske ćirilice – bosančice. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira .. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. pored obilježavanja vokala a fethom. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija.

. 3. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. Drugim riječima kazano. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. a preko vremenske vertikale. npr. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine. Kao specifične ekstralingvističke osobine. oblik glagola moći za. a druga progresivnija i dinamičnija. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. morfološkoj. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. l. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. kakvo je. npr. koji se može pratiti od kraja XVI st. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. = može/more i sl. Na taj način. miješanje jata. do početka XX st. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. koja je primarno predstandardnog tipa... Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. uza spomenuti arebički grafijski sistem. jd. u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata.5 Također. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. U okviru prostornoga kontinuiteta.

To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. učenjem i prevođenjem i sl. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. zapisivača. a u Hrvatskoj. ali ne i standardan jezički kontekst. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. 1971. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. Kuna.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. npr. 2008). što predstavlja «normalan». Kuna. npr. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl.. kakva je.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Moguš. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up. a recenzija produkt svjesnog. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma... kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine. 1993). te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. npr.. 1972). Kuna. prepisivača. što je bila tipična osobina naše starije književnosti.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. najčešće u razgovornom diskursu. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. kafa i kahva i sl. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. 7 .

koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. Dalje. kakva je i najstarija Hirvat türkisi. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde.. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. 3. prosim tebe. 2. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. Pored toga. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. . Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. osobine bliske kajkavštini“. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi.. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina.ali i glagolski oblik izgubil sam te. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata.. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. On. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. naime. 30). U prvom redu to su: 1. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta.

obnoć molim tebe. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. prosim tebe. evidencija kajkavskih osobina. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. Inače.. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. U protivnom. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. No. godine. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. uza sve spomenute probleme. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč. Isto tako. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). izgubil.9 Na osnovu datih zapažanja. . pesma. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). Osim toga. obden. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. Ovako.. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). da je u pitanju kajkavska osobina. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan.

pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. tj. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2.: oči. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. flektivnoj morfologiji (tvorba. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. morfonologiji. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. oblici glagola htjeti. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata.10 U pjesmi se. Ako se odluči za drugačije čitanje. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. One kao takve nisu problematične. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. sintaksi (istina. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. obnoć. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. Pjesma. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. zapadnog i istočnog tipa. Dakle. prozodiji (raspodjela klitika). koja dolazi uz prilog dokle–. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. ako je obdan. koji ne mora biti tipično kajkavski. cvit i živit. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. generalno. enklitika glagola jesam: sam. oblik imperativa: daj. međutim. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa.. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka).258 Alen Kalajdžija Dakle. svit. što se može kazati i za oblike). osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. npr. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. 11 . onda je svagda.

ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. Također. 4). . ima i značenje predlaganja braka. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. tumačiti i kao čakavski relikt. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. izgleda. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. knj. pa čak i po narječjima.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. koje znači neživo i općeupitno. HER. i to. značenjem predlaganja braka – zaprositi. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. Prema tome. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. Prvo je značenje najšire. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. Tako. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). 2 značenjem glagola moliti i 3. kako je uobičajeno. milostinje i sl. 2004. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć.. Međutim ovaj glagol. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije.. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). 367.. pak. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. momka. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. Posrijedi bi. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. značenjem traženja milosti. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći.

u značenju lijepo si sređena. knjiga 7. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. 2004. međutim. 130. / zdrav mi budi» . Prema tome. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. nakićena (za svadbu).on veli . 1997. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. 1973. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja.šta sada mogu. koji je. Prema tome. godine. uljepšana. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. Huković. 59. 8. Među njima je i Smail Balić (1973. naizgled nedorečena./1589. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. Posljednja strofa u pjesmi. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). koji. analizirajući . Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. između ostalog. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. Hronologija. ukrašena. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. na osnovu čijega su podatka saglasni. HER. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. Nametak. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. dotjerana. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. 1981. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. 130). mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . 20). sredi. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. da postanem. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka.260 Alen Kalajdžija dati se). u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. budem veseo. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st.

. Mađarske i Rumunije. Poljske. 8).Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. Pogleda li se sa određene vremenske distance. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. Nametak. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. nikada nije bila dio Osmanskog carstva. Bjelorusije (up. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. s druge strane.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. dok je drugi. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. 1981. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. a posebno onaj krajem XVI st. 1959. Uvidom u historijske karte (npr. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj.. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju.. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. 261 ovaj problem i. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. kako pokazuju podaci. odnosno Sedmograđa. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. Ihsanoğlu. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. kako se on naziva na njemačkom jeziku. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). Albanije. 446). Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. ova oblast. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. Osim toga.

i druga. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. . vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. već postojeće pjesme u medžmui. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. zabilježenog u zbirci. predstavljala uži geografski. dajući taj zaključak na osnovu diktusa. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. Autorstvo pjesme. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. koji ju zapisuje. dok s druge strane. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. 2004. tj. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. 43-44). To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. tj. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. pripisano je nekome Mehmedu. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. Pored toga. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. S druge strane. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. povijesna Hrvatska. Također. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time.

odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru.. godine (up. Imamović. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. npr. Dalmacije dolaze nakon 1580. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). Oni su. Like. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . pa tako i u proučavanju ove pjesme). te. inače. kako je kod nas u literaturi navedeno. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. Sućeska. 1998. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up.. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). Erdeljac. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. Osim toga. 263 pristupom. npr. Sućeska.. 130). Slavonije. 130-131). To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. npr. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. koji na šire područje današnje Mađarske. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak.. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). kako je to uradio Smail Balić (1973.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. odnosno Vlah. 1998... koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. odnosno zapisivača. sa budimsko-kanjiškom oblašću. Vlaške. Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. Sedmograđanin. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. nakon što Bosna. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja.. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. 1996 i dr. Prema tome..

S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. 1997). ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. . Muhamed Huković (1997. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. dok je Balić (1973. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni..neki Mađar njemačkog porijekla. lice množine: [nićemo]. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). koji je bio prešao na islam“. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3.. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. tj. 130) ustanovio da je pisac „. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi.

ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme.. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. u Erdelj. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. 3. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. 4. . Pored toga.. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. 5. pa i same pjesme. ali mu je poznato ime – Mehmed. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru./1589. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. autor je pjesme nepoznat. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. Jednostavno kazano. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan. što odgovara 1588.. 2. godinu po Hidžri.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. godini. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. 265 1.

gizdav budi. 1911. jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. 613–614) .

oči moje. Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A.) .. K.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi..

ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. gizdav budi Što ću istom. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. K.) . duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. oči moje.

Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. knj. II.Muslimanska komponeneta. str. Balić. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. band XXXII. Kemura. Smail (1973). Novi Sad . 11. Ankara 3. Preporod. Archiv für slavische Philologie. Quellen und Forschungen. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Svjetlost. Huković. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Đinđić. Berlin Literatura: 1. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. und XIX. Sarajevo 9. Zbornik za filologiju. Archiv für slavische Philologie. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira». Türk Dil Kürümü. Kultura Bošnjaka . Preporod. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Teodosijević. Sarajevo 8.. XIV/1. Huković. Sarajevo 6. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Imamović. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen»..Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Kraelitz. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Ihsanoğlu. Novi liber. Tanasković. Sejfudin – Ćorović. Sarajevo 5. Slavoljub.. Zagreb 4. Kuna. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. XVIII.) Kraelitz. Ataturk kültür. band XXXII. Berlin 10. Jahrhundert. knj. Mirjana. Svjetlost. Wien 2.

Zagreb Nametak. Visoki saudijski komitet. Sarajevo Tuna. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. 21. koine. 45/08. Sarajevo. datacija i lokalizacija pjesme . Bošnjaci i islam. Mostar www. Hrestomatija alhamijado književnost. i 11. Ključne riječi: alhamijado pjesma. Novi liber. Globus. Sarajevo. Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». predstandardni idiom. 19. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. Svjetlost. 1972. Forum Bosna. imenovanje. 18. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. oktobra 2003. Reprint izdanje: (1992). Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. 11. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Jasen Vrančić. diktus. 16. Zagreb Život. Podgorica. Almanah. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. 14. Kuna. Abdurahman (1981).270 Alen Kalajdžija 11. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. urednici: Josip Raos. 13. Izdavačko preduzeće Prosveta.org . 17. 2008. Književni jezik 1-2.wikipedia. Mala enciklopedija Prosveta. 15.24. Opšta enciklopedija (1959). Sarajevo Sućeska. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Erdelj. 12. 20. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. Beograd Međedović.

Apart from that. in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added... 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms. . as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. time and origination of the name of poem and to that paleographic.

.

koji se ne može zaobići. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Mağāz al-Qur’an. ili: Još uvijek gazamo po nebu. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. 2 . kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama.2 1 Vidi: Roman Jakobson. u značenju: Još uvijek pada kiša. Prosveta. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. 1986. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. Maktaba al-Hanğī. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ.) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. Abū ‘Ubayda. Na kraju. Beograd. Nolit. str. Leon Kojen. Tako. str. Lingvistika i poetika. Da ne bude zabune. pogledamo li u povijest metonimije.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša.a. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. i: Roman Jakobson. tom 1. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. odnosno trop. metonimija je bila uočena. al-Qāhira. u: ur.. No. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. 211-235. s. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). No. 195-215. primjerice. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. 824. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo.. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. 1966. Metafora figure i značenja. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće.. str. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal.. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. konstitutivnim elementom jezika.. 186.. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. Beograd.

Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. uvjet je da se ne radi o sličnosti. Ta‘wīl muškil al-Qur’an.. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. 1995. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. Klasična arapska stilistika. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. Sarajevo. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . ili za nekoga kažu: On nema sala. Al-Mutanabbī. Tako za kišu kažu nebo. kao i metafore. a druga posljedicu. str. str. jer kiša pada sa neba. 302.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. a za bilje kažu vlaga. al-Qāhira. a ja ih izbrojati ne mogu.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. misleći pritom kazati: On nema snage.Kalem. po: Teufik Muftić.. El. 1973. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. 96. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. Dār al-Turāt. Tropološki karakter metonimije. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. Ubrajam se u jednu od njih. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. jer ono pomoću vlage raste. cit. . 2. Ibn Qutayba (u. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter.

226. godina].7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. 4. špijuna]. Isto. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. 5. Bayrūt. a znači godina. ‘Ilm al-bayān..5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. str. . Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. str. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. . ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: . Abdul-Raof. ‫ .دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. London. 227. str. oslobađanje roba]6. 229.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj.. Pio sam vode iz Tigrisa]. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: . str.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj.. 2006. Routledge. cit. 3. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: .‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya.‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫. 1989. 60. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. op.

9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. 7.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. op. Bayrūt. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. 2000. odriješeni trop. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja.10 8. ne cijedi. Dār al-Fikr al-‘Arabī. poznato je. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . Al-Qazwīnī. .‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. cit. Bejrut. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً.‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino. str. Kur’an: 26: 84.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. 97. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. . Muftić. str. 209.. Vino se. 6.

‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. 209. već kao semantičko prerušavanje . za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. . Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). te je rečeno: cijedim vino.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. a ne na sličnosti. za koju upotrebljava termin denominatio. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. al-Hağīb al-Qazwīnī. odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji.. Brill. To je generalna karakteristika tropa. 256-257. kakva vlada u metafori. 1998. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). a ne da stoje u poredbenom odnosu”. U metafori je to. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije. Tako Ciceron za metonimiju. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. Leiden. kako smo već kazali.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. umjesto cijedim grožđe. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. 2000. kontigvitet). pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. Noviji arapski autori. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja. Dār al-Fikr al-‘Arabī. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. Bayrūt. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. Uglavnom je riječ o bliskom. str. ona zaprečava put doslovnom značenju. i to u partikularnom smislu. str.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti.. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: .

U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst.. 108.اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu.. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. nego metonimija. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. u:.. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. www. Metaphoric.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16.pdf . Zagreb. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija.‫ . “Tropi i jezik. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. str. 1995. al-’Īñāõ.de/07/warren. kazano terminima savremene jezičke znanosti.‫ . u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. ur. nije temeljni trop metafora.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani. .278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. Odnos nadređeni pojam . što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. ( Josip Užarević. Tropi i figure. budući da počiva na stvarnom odnosu. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. 209.) al-Qazwīnī. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. Zavod za znanost o književnosti. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive. str.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se.

u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. 1983. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. 19 20 21 . odnose cjelina .. Bayrūt. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. Vidi: Ġāzī Yamūt. Muhta¥ar al-Sa‘ad. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima.cjelina.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline.cjelina i cjelina . što je vrlo dobro odabran termin.Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. i 97. 96. 2003.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. cit. str. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. Naime.dio i dio . str. odnosno sinegdohe. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19.. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Bayrūt. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. a kamoli figurativno..dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio . nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. str. 260. str. Grupa iz Liježa. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. (Vidi: Muftić. kada se tiču metonimije. 330. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed.) Heinrich Lausberg. Dār al-‘Aôāla. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. op. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline. cit. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. 222. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. op. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči.

odvija se posredstvom konteksta.. Cambridge University press. to od nas zahti22 23 24 J. . Dasher. moraju biti održivi esencijalni semovi”. str.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. Konačno. General Rhetoric. 104. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. Regularity in semantic Change.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. Baltimore. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu. Cambridge. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. dok obrnut slučaj ne vrijedi. Richard B. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’. The Johns Hopkins University Press. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije.. jer su rijetki autori koji se njime bave. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. 2002. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. po definiciji. 29.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša.-103. 1981. A Dubois. Elisabeth Closs Traugott. 40:13. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. odnosno pitanju. str. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . Međutim kada tumačimo bilo koji trop. kojega značenje ne bi bilo održivo. Da bi razumljivost poruke bila održiva. Kur’an.

odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). možda. 1994. str. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. pa. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. 135-139. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. str. . Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost. u pravom smislu riječi. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja. Pristanemo li bezuvjetno na to. 85-87. tj. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto.usjevi . motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. 1970. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. metonimijske relacije nisu statične.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog.. Cornell University Press. ma koje vrste da je. Nadalje. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. Prije svega. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . al-Turkī. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije.. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Metafora vs. Ithaca and London. već na drugo preneseno značenje. otežano je zbog činjenice što je. Ãanãā. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. Vidi: Angus Fletcher. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi. odnosno metonimija metonimije.opskrba). kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija.

teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. može se doći do veoma interesantnih zaključaka. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. na kraju ipak svedivi na određeni broj.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. s druge strane. Pažljivijim čitanjem.irãibāã). to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa. psihološki.. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. pak.. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. a neki su svrstani u figure. . metafora im je zadala prilične glavobolje. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. odnosno razumijevanja. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . dok su. Naravno. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. kognitivni. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. uglavnom.

ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. kao mehanizme kojima su... primjerice. 226. 78. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. ustvari. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr. Živa metafora. kazao da je metafora “neobično pridavanje. cit. Ali to bi bi bilo suvišno.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. str.) 29 . dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni.. op. i kazati. Metafora se.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. kako navodi Ricoeur. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”. (Vidi: Regularity in Semantic Change. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. između ostaloga.. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga.. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. a zatim malo – pomalo popušta. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada.). 1981. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. Takav postupak nije posebno obrazložen. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije. cit. 152. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. str. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. str. Grafički zavod Hrvatske. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. Nelson Goodman je. kao Pikaso za Pikasova djela. (op. Zagreb. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije.28 Odgovor je potvrdan. niti aserciju (al-iddiā ).

odnosno uređuje “stare stvari”. “Transfer of Meaning”. Boguraev. Pustejiovsky and B. op. J. (Vidi: Daniel Chandler. (Vidi: Nunberg. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. to su tzv.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. govoreći da je. 1996. 2002. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. Dasher. 41-43. str. Semiotics: The Basics. u: ur. Clarendon Press. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. str. . Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg.31 Naposljetku.) Vidi: Traugott. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. principijelno posmatrano. 131.. Oxford. dok metonimija objašnjava stvari. Naime. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. ali posve generalan. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. 131. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički.. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose.284 Munir Mujić značenje. Ustvari. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. Routledge. uključuje “aktualnu modifikaciju”. upotreba riječi oko u značenju špijun.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance.. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. cit. str. Kao generalan. ad hoc metonimije. London. onakvog kako ga definira semiotika. tako da je uloga metafore signifikacijska. metafora uvodi nove stvari.

u:. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Josip. al-Turkī. 1986. 1989. Lingvistika i poetika. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Semiotics: The Basics. 1981. “Tropi i jezik. al-Qazwīnī. 1983. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. 2000. Chandler. Bayrūt. Angus. Cambridge University press. J. London. al-Haûīb. tom 1. Beograd. Bayrūt. Routledge. Cornell University Press. Dār al-Fikr al‘Arabī. Ithaca and London. Leon Kojen. al-Taftāzānī. Ta’wīl muškil al-Qur’an. 2002. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Ġāzī.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. Oxford. Muhta¥ar al-Sa‘ad. u: ur. Jakobson. u: ur. Fletcher. Grafički zavod Hrvatske.metaphoric. 2003. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. al-Qāhira. 1995.pdf Yamūt.a. Handāwī. 2002. Nolit. Baltimore. Clarendon Press. Leiden. ‘Ilm al-bayān. Daniel. Regularity in semantic Change. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. 1996. Beograd. Dubois. Abdul-Raof . 1998. B. El Kalem. Bayrūt. Pustejovsky. Sa‘ad al-Dīn. Dār al-Sa‘āla. Prosveta. Roman. Hussein. . ur. Ãanãā. Maktaba al-Hanğī. London. 2006. Dār al-Turāt. J.. Bayrūt. 1994. Užarević. Zagreb. Elisabeth and Dasher. 1995. Nunberg. Muõammad Mu¥ãafā. Metafora figure i značenja.. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Lausberg.de/07/warren. 1970. Sarajevo. Traugott. 1973. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. Teufik Muftić. Cambridge. Aõmad. Tropi i figure. Zagreb. and Boguraev. www. al-Qāhira. al-Maktaba al-‘a¥riyya. s. Geoffrey. 1981. Paul. Warren.. Heinrich. Zavod za znanost o književnosti. 1966. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Ibn Qutayba. Ricouer. General Rhetoric. Routledge. The Johns Hopkins University Press. Brill. Mağāz al-Qur’an. Živa metafora. Jakobson. A. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. “Transfer of Meaning”. Closs Richard B. Klasična arapska stilistika. Haddāra.

By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. kontigvitet. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. sinegdoha. while synecdoche itself does not separate as trop. which is based on associations.286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. . Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. asocijativnost.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

6. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Sokolović. Radio je u Sarajevu. 1957. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. Gradačcu. 202 str. Mostaru. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. rasprava i studija. XIII-XIV. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. 1936. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. (Neobjavljen tekst) 23 24 . Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. uglavnom. godine23. godine.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima.000 knjiga. Zagrebu. godine. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. 251-256. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. Tu su i vrijedna. Levy. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. Das Deutschtum Bosniens in 19. pravilnici. gdje je i doktorirao. O. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. 1996. Umro je u Sarajevu 1986. godine. Sarajevo. str. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. Wien. u Sarajevu pod nasl. završenih ili nezavršenih. Anali GHB. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. zatim naučnih i prevodilačkih radova. To je veoma bogata zbirka koja je. propisi. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). pravila. Mahmud Traljić. Dio na evropskim jezicima broji preko 4.294 Azra Kantardžić teke. Jahrhundert. Drugi dio otkupljene građe (1973. koji je izlazio od 1927. A. do 1945. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa.

među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima. Popara. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. god. Naša domovina. Kreševljakovića. te kalendari Narodna uzdanica. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. 1885. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. Truhelke. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. Umro je u Sarajevu 1973. . Prema spomenutom spisku. XVI. br. Vege i drugih. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu.. novine i kalendare.. br. 2002. godine u Priboju na Limu. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“. Katalog.). 9313. Sokolović rođen je 1911. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. različite enciklopedije. Wissenschaftliche Mitteilungen. Gajret... 568-572. V. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. Ćorovića. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. godine. Godišnjak istorijskog društva BiH. godine. komplet lista Pravda (1935-1941). periodične publikacije i četiri rukopisa. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. 11-12. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. str. Godine 1960. Jugoslovenski istorijski časopis. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. 1910. jedna Salnama iz 1284. 9377. Skarića.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. god. koju je završio 1936. XXXVI. 9104. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. leksikone itd.. po Hidžri. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr.. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. 9037.

npr.. leksikoni. šerijatski akti i knjige.s.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. i sl. knjižni fondovi. Muhamed. . koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina.296 Azra Kantardžić Kur’an. privatne biblioteke. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao.: prijevod Kur’ana iz 1895. 1303. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. works on Bosnia and Herzegovina and its population. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. te beletristika. narodne pjesme muslimana. islam. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. historija. biblioteka Muhameda Hadžijahića. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg.. kultura BiH i slično. biblioteka Sinanudina Sokolovića. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. Poseban dio uključuje periodiku.. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. rječnici itd. prve štampane knjige u BiH itd. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. stara izdanja narodnih pjesama. godine. a. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. evropski knjižni fond. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela.

Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. Muhamed Hadžijahić.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Sinanudin Sokolović and others. . Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library.

298 Azra Kantardžić .

On ima najljepša imena. Oblikovatelj svega. Uzvišeni. Tvorac. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. Gordi. Darovatelj sigurnosti. Ibid. Onaj Koji je bez nedostatka.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. II:31 . Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. Ġazālījev Maq¥ad. On je Silni i Mudri.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Vladar. Presveti. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. na narav mističnog cilja. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). vjekovima nakon njegove smrti. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. 1 2 Kur’an. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Silni. Onaj Koji nad svačim bdije. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Općenito. Sazdavatelj iz ničega. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. Univerzum i čovjeka. LIX:23-24. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena.

Journal of the Royal Asiatic Society. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi. 44. Watt. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. kao i sam stil./1905. i 1324. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa. Journal of the American Oriental Society. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. h. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. Prvo izdanje.. Zapravo. godine. (1904. po svemu sudeći. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala.3 Djelo spada među ona kasna. 1952. 4 . napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. Egipat. 225-233. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. h. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. str... Na kraju ovog teksta. Nadalje. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. g. Pojedine doktrine./1906. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. str.). 1959. /1467. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322.4 3 Vidjeti Hourani G. h. The chronology of Ghazali’s Writings. Također vidjeti W. /1906. Naprotiv. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. 15. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. Osim tog. 1324.. veoma su gazalijevski. 79. ša’bān 872. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje.M. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. 1323. godine. čije publiciranje nije datirano. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. naveden je datum četvrtak.

Edited with Introduction by Fadlou A. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. 7357 (L) Ahlwardt. 1891. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. vol. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa.. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Worrell. 22196 (B) 7 British Museum. No. No. 2907 (P2) Yahuda. 5470. 30939 (P1) Yahuda. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. 9 Ahlwardt. Dar el-Machreq. Fadlou A. 6 7 8 9 10 11 . Or. 22208 (T) Yahuda. U svakom slučaju.. i mikrofilm iz Michigena11 (M). Na kraju rukopisa ‘T’. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. Beyrouth. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. vjerovatno oko 700 h. 1982. as yet unpublished The Garrett Collection. No. Dr. loc. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. 16. No. redžepa 570. Universitätsbibliothek Thübingen. No./1300. str. 247. Preuss./1156. h. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. No. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. No. 501 Ellis and Edwards. Mach Rudolph.. str. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. tj. /1174. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Shehadi. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. H. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. str. ‘B’ je završen u četvrtak. h.. Depot der cherm. 8. h. No. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. Staatsbibliothek. 562 A. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela./ 1111. navedeno kod Ahlwardta.10 (G) iz Princetona. Arabic Text. cit.

Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. upotrebljavaju riječ al-asnā. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. u kojima se spominje Maq¥ad. međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. H.). . 107. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. H. (16. čak relativno ozbiljnijih. ili 17.12 I u samom tekstu rečenog djela.. ipak. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna.. st. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11. njegov . također. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. čitljivi rukopisi. vjerovatno oko 11. st. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā.).. st. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. H. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. Iako je taj rukopis najnečitljiviji. unatoč tome. 56). Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je. (16. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. st.). u trećoj alineji uvodne stranice. st. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca.).302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. i 12.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. (15. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu.

Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. str. sinonimi po vrsti i značenju.. Umro je u Abarkuhu. 14 . Sarup. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). Hanif. . Svakako. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. Vidi: N. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. a preuzimali ih neki kasniji pisci. New Delhi. 507 . Spominje se da je živio u Buhari. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā.. Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija.. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). Central Asia And Middle East. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī. ISBN 81-7625-266-2. godine. koje citira Charles Rieu.2002.naputak’’ (hidaya). 303 upotrebu termina al-asnā.. Naime. jer je najeksplicitnija. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada... Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli. 294-332.. str. i 1300. 2002.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. smještenom između Istahra i Jezda.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. dok je u nekim čestica izostavljena. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. Biographical encyclopaedia of Sufis.

Ta cjelina. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina. iz čega je derivirana riječ algebra. zapravo. 546-7. astronom i geograf. 1867.16 On je 1867. Druga cjelina. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se... Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. godine. što je. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. . koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. Oriental Mysticism.). Striktno je analitički koncipirana.udio čovjeka’’ u svakom imenu. Cambridge. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. Katalog rukopisa. Edward Henry Palmer. što je tema treće cjeline. koja je i najobimnija. zapravo. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. perzijski matematičar. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. Ġazālī nudi . imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. ili Al-Ğabr. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . str. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism.). ili funūn. godine. h. 845/1441.

stotinu manje jedno.. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja. sam. sukladno hadisima. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. Allāh ga blagoslovio i spasio. kazao je: . jedan. čiji je broj. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. što u prijevodu znači jedini.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. zaokružen na devedeset devet. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. Međutim. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski.Allāhov poslanik. a koji glasi: .Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. neparan. zaista je On jedan i voli nepar. neka je Allāh zadovoljan njim. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat)..17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički. . a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom.. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. 305 Na samom početku Maq¥ada.

Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. poput imena Prijatelj (al-Mawlā).20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. Êorāsān.”19 Međutim mnogi islamski znalci. Muslim. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). Osim toga. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). moći. međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. godine. popisati. znati. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. 1939. Èikr. među ostalima. koji glasi: “Štaviše. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). Zaštitnik (al-Na¥īr). postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. zapamtiti. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. Pobjednik (al-Ġālib). Bliski (al-Qarīb). Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. Al-Bayhaqī je umro 1066. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). Oprostitelj grijeha. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). (994. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār.18 ući će u Džennet’. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. 6. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). Primatelj pokajanja. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). Preobrazitelj noći u dan. Kairo. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. prebrojati. Također postoje i složenice imena. rođen je 384. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. godina. shvatiti. 19 20 . Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. H.

uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva.. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline.blizina Svevišnjemu. Štaviše. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. i . Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže.. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa. To predstavlja tumačenje (šarõ). Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima. imenima i atributima. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62).naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. Osnažitelj istine.” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. Odlikovatelj i Određivatelj. U samom Maq¥adu. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. On osnažuje istinu (XXXIV:48). Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju.” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. Ni u . Nakon šarõa svakog Imena. u principu ašarijsku. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja.napomeni’’.. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb .

izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. 1074.). Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. ona je ista opća i osnovna teologija. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova . dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. al-Ġazālījevog učitelja. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Fadlou A. U svakom slučaju. Naime. o sebi. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. 1968. str. tih devedeset devet puteva. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. Tako taj mnogoliki okvir pravaca. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli.21 Ta činjenica. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. 1965. . zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. za razliku od Allarda. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. kako da se brine o svojim bližnjima. Kairo. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. 359).. drugima i svom okruženju.. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. Le problem des attributs divins. naravno. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. Michel. Bejrut.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. Shedadi. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno.

poput latinske nomen. Također nije neuobičajeno. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada. imenovanog i imenovanja. Arapska riječ ism. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. McCarrthy. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. u zavisnosti od konteksta. . kakvu je primijenio Ġazālī. i prije i nakon Ġazālīja. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu.imenovanja (al-tasmiya). 23 24 .22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: .23 . većina skupina se udaljila od istine. 225-236. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. Narav sistematičnog karaktera rasprave. str. prije tumačenja samih Imena. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja..šta je ime?. što nalazimo i u njegovim djelima. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. imenovanog i imenovanja. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013.). što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja.).imenovanog (al-musammā) . uredio R. 1209. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). unutar njih.24 22 Bilo je uobičajeno. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica..) Kitāb al-tamhīd. 1914. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u.

ali iskazuje značenje imenovanja. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. kao sporednim aspektom. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. kao i Kur’ān. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. dok odnos sa ime-novanjem. imenovanog i imenovanja. ali ne u svim slučajevima. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). ukazuje na vršioca kretnje. doista. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. . ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. barem djelomično. sadrži suštinske razlike. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. pokretanje. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. posebice odnosa imena i imenovanog.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija. pak. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja. pokretač i pokrenuto’. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). ‘pokretač’. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. samo povremeno uvodi u raspravu. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). stvorena a ne vječna. a ne i na vršioca radnje. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. imenovanog i imenovanja. Prema Ġazālīju.

. tako da se imena dijele na vrste. npr.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. onda se ne može reći da označenom ime pripada. Dakle. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje.. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. naposljetku. nakon čega su imenice. glagol. . čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem..” U odnosu na ontološku klasifikaciju. riječ je smještena na treći nivo. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. koje natkriljuje. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. i nebo kao pojamnina. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. pridjev.” U toj hijerarhiji.. također. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način.cilj svega toga je shvatiti da se ime. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. Sa tog gledišta. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta. Ġazālī kaže: “. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo.. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Kao takvo ono postoji u jeziku. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. na neodređena ili određena. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. imenica se može odnositi na nebo. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. jer nakon takvog pozicioniranja. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano.

.odnosno’’.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. stoji – kreće se .već što samo po sebi posjeduje značenje’’. pridjevi).konkretan. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. nelingvističke realitete..predikat. koja označava zbiljske. napokon. .. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap.sjedi.slovo’’. Što se.same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva. I. Unutar lingvističke hijerarhije imenica. pridjevci: imenica. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. njihovu relaciju koja nije refleksivna. nadimak. kako kaže Ġazālī . univerzalan . opći . koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. tj. . dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat .312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo..individualan. propozicija <sastavni element suda> itd. živ . s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. Turčin. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena. Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što . i tsl. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. koje označavaju relacije koje.. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. pak.čestica’’ (õarf). Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. koja ima isto značenje kao i riječ . čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi.. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili.mrtav. primjerice. Dalje. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ . čovjeka. pak. pak. glagol ili čestica i sl. Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija. glagoli. Perzijanac. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan. i bitka u imaginativnim kategorijama uma..” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja.

. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje .on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa. muhannad). Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. tj.. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje. Treći modus. ili . ili .vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’.snijeg je bijel i hladan’’. budući da značenje jednog izraza . Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama..istost/jestost’’ i .snijeg je bijel hladan’’.je’’ iskazuje istovjetnost identiteta. U primjeru je naziv . Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: . potom.snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika. 313 Ġazālī. Takve riječi su nazvane . Značenje riječi <pridjeva> . ispoljen je tvrdnjom izricatelja: . prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ). tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu..britka sablja’’. tj.. bijelo je istostoznačno hladnom”.bijel’ razli- . U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda... bijelo je isto što i hladno. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . a kako je to Indija...lav (layï) jeste lav (asad)’’.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti. Drugi modus izražen je propozicijom: .ulazi’’ u smisao drugog – tj...X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu). onda je nazvana sablja muhannad..drugost’’.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat).tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu... u drugosti . Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem . gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji.lav (layï) jeste lav (asad)’’. Naš iskaz: .. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula .britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.. Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim. tj..sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje.. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači . pak. U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje. ipak.. ali ne i obrnuto.

Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega. Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta. u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. Premda su sva tri . Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a. nije istovjetan nebu.nebo’’. a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine.. Dakle.. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. .. Za razliku od prvog slučaja.imenovano’’ posjeduju...snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije .bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>.. da je podmetni realitet.lav (layï) jeste lav (asad)’’. tj. opisan kao bijel i kao hladan. a ne o identitetu podmeta.sablje’’. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. Pojam. .snijeg je bijel’’ i ... Tvrdnji da se iskazom . npr. imenovanja i imenovanog. Značenja koja .bijelo je hladno’’. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa. priroci . imenovanja i imenovanog.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija .je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom.imenovanje’’ i .. Priročna kopula . Ostala pitanja poput: izvođenje. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. b. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. Stoga se može kazati . o odnosu među samim svojstvima. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva . Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. tj.lava’’. različita su jedna od drugih. To što povezuje .bijelo’’ i .. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. sinonimnosti. tj. jedinstvo biti bitka. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima.. primjera . kakav je slučaj u drugom primjeru ... npr..huwa huwa’’. kao.ime’’.. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena.. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

s.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. imao pravo kada je kazao: .’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu. Ipak. vidi. 57-59. o Kojoj znanje posjeduje samo On. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. Mystique Musulmane (Paris: Vrin. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. bilo u ovom ili onom svijetu”. tako se ponašaju i oblici: čuje. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. zacijelo.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. zna. naprotiv. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’. Gardet. 910). (u.I.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi.38 Zato. među kojima je bio i Õallāğ. 1986). G.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. transvijest je ta kojom se potvrđuje .. također . Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. kako će reći Ġazālī. Tu se. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto. tako mi Allāha.M. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. 34-35. str. živi. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. može. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. djeluje. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . str. Kur’ān. Anawati. Međutim kada je pristup govoru različit.C. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu.” 37 Ğunayd. Iako je priznavao da odgovarajuće .bio bi u pravu.bilo bi ispravno. Louis. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ . LXXXVII:1 38 . Uzvišenom i Svetom. jer se istina u biti razlikuje od neistine.. istina je pojmljiva s obje strane. Schimmel. ako je istina negacija.37 Allāh mu se smilovao.. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. tj. te u tom smislu. a. ali. A.Allāha poznaje samo Allāh. Sukladno tome je Ğunayd.” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata.

postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao.. Zapravo. da ni qurb niti fanā’. hodeći . čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje.. na devedeset devet načina. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . ja sam Tvoj rob. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. poglavito. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. A u slučaju Imena. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. neka kaže: “Allāhu moj. I tako. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. učini Kur’ān obnovom srca mog. svjetlom mojih najskrivenijih misli.. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. moj perčin kose je u Tvojim rukama. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. Allāh mu se smilovao i spasio ga. Arba’īnu i Miškātu. alQuddūs. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut).Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. a Tvoj sud o meni je konačan. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja.. zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. ako su imena atributivna. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. kakva su al-Õaqq. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. al-Raõmān. Veliki i Slavljeni.” Riječi . ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. qurb je konačna težnja. I tako imena. Svakako. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato.sličnosti s Bogom’’. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe.

kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. . njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.

ISBN 0946621314. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God. Ahlwardt. 1322/ 1904. al-Maq¥ad al-asnā. prijevod David B. Beyrouth. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. 5.. Islamic Text Society. edited with introduction by Fadlou A.. 2.. IV toma. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. õyā’ ‘ulūm al-dīn. 1899. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. Cairo.).. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. prijevod David Burrell and Nazih Daher. 1. Egipat. (1906. 1937. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. The Islamic Texts Society 1995. 1982. ISBN 0946621314. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. 6. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. (Supplementband I)... Arabic Text. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. 3. Leiden.). 7. (vol. Al-Ghazali. Kairo.. Geschichte der Arabischen Litteratur. 1324. Islamic Text Society. 1312/1894. 1. prijevod. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. H.. Prvo izdanje. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 1. Burrell and Nazih Daher. Al-Maq¥ad al-asnā. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 8). Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. 2. 1928. 39 . Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. Berlin. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 1993. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.. C. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. Al-Maq¥ad al-asnā. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. 4. Brockelmann. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Dar el-Machreq. uredio Badruddīn alÕalabī. Kairo: Taqaddum Press.. Iõyā’ ulūm al-dīn . Shehadi. March 1993.

1. Kojiro Nakamura. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. University of Melbou-rne.... Leaman. 1938. Le problem des attributs divins. Sekundarna referentna literatura Allard Michel. Al-Ghazzali. Campanini. Beyrouth. Journal of the American Oriental Society 20.. . 29-46. D. Ellis and Edwards. 1993/1994. 1964. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. Ann Arbor. 5. 4... Princeton University Press. 1994. 9. 8. (Typescript). Paris. 1884.A. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. p.H. Tauris.. 1965. Worrell. 1417/1997. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. 3.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. London. 258-74.): 17-27. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. I. 1996. Studia Islamica. 19. Macdonald. Nasr and O. 1975. Jerusalem: The Magnes Press. Asian Philosophy. Thesis (M.. Cambridge: Cambridge University Press. I). 80.. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. 7.). 1912... 8. O. 5. 11. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. 1899. Mach Rudolph. 1985. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. Studies in al-Ghazali. The Life of al-Ghazzali. No. Derenbourg. 4... H. ‘Abdullāh. 160 str. Farouk Mitha. in S. Nu’man. B. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. 160 str. 10.6. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. LazarusYafeh H. 7. M. 6... (vol. Ghazali and the Ash’arites. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. 6 (1) (1996. 2002. Al-Ghazali and the Ismailis. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. Leiden: Brill.H. ch. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. A. 2. 1925. 71-132. as yet unpublished. The Garrett Collection. London: Routledge.. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. Fadlou Shehadi. B.

18. NY: State University of New York Press. W. pp. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. 1935. Al-asmā’ al-õusnā. 13. 14. pp. Vol. 6. M.. 19. Albany. Hartford Seminary Foundation. Journal of the American Oriental Society.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. u 6. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī.A. Tel Aviv. 327 12. 429/1037. Beirut: 1380/1961.. Sherif.. M. Edinburgh: Edinburgh University Press. pp. F. 1963. Modern cloth. 1952. Beyrouth. 259 str. 30 tom. London: George Allen and Unwin.. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. 3. 714-717. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. 1959. G. Ghazali’s Theory of Virtue.. II . The Chronology of Ghazali’s Writings. 225-33. Gardet.). XVIII.. Bouyges. Melkie Selma. 1953.. 1975. Al-Farq bayn al-firāq.. 16. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. 1403/1982. M. New edition. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah.. 24-25. L. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. Montgomery Watt. Encyclopedia of Islam. Hourani.. u 6. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān. 7547. 4.). Halkin. Journal of the Royal Asiatic Society. 1. ca. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. London: Brit... 30 tom. 1959.. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). 1960. W. 7. May. 15..Ed. 5. Montgomery Watt. Or.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 2.. 6 tom. Beirut: 1415/1995. 79. 17... Maãba’at Saydā’ (Sidon. . 1943.. Brill-Luzac. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). 5 tom. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. Lib.. ISBN: 1333-56/1914-37.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. turskom. Haso Popara 2001. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa.. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998.. Osman Lavić. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. od broja 8840 do broja 9381. Zejnil Fajić 1999. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu).. stilistike. Haso Popara 2004. Mustafa Jahić 1999.. a potom na turskom. unutar disciplina. London – Sarajevo. šesnaesti svezak. Haso Popara . Osman Lavić 200?. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda... ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). 2002. i posljednji. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. TURSKIH. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom. Svezak šesnaesti. 1429/2008. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. KATALOG ARAPSKIH. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. „Predgovor“ direktora Biblioteke.. Al-Furqan. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). Osman Lavić 2005. djela su razvrstana po jezicima.. Zejnil Fajić 2003. pod rednim brojevima 9009-9089. Mustafa Jahić 2003. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. Obradio Haso Popara. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga.. Po ustaljenoj dinamici . metrike.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike. Haso Popara 2008. među .Zejnil Fajić 2000.. Mustafa Jahić 2000. perzijskom i bosanskom jeziku.. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.. Bogatu. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom.

759-763). rik’a). pod rednim brojevima 9090-9381. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. tursko-bosanski.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. godine. 743-758). i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. . perzijsko-bosanski. 701-727). Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. odnosno u maju 1212. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. 771-775). stoljeća. arapsko-turski. arapsko-bosanski. arapsko-perzijski. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. 777-780) i kataloški indeks (str. arapsko-tursko-bosanski. njih je čak 38. naslova u transkripciji (str. napisan u Kairu 1346/1927. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. prepisivača (str. godine na arapskom jeziku. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. bivših vlasnika i vakifa (str. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. hidžretske. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. pojmova i institucija. perzijsko-turski. ta’liq. i 19. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. pod rednim brojevima 9373-9381. Zahvaljujući tome. stručno i sa puno korisnih detalja. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. 765-769) i mjesta (str. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. arapsko-perzijsko-turski. autora (str. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. 729-742). stoljeća. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. ličnosti. Pri obradi rukopisa autor se služio. signaturni (str. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. Indeksi: (originalnih) naslova (str. kod navođnja likovnih ukrasa.

Safije. Abdulah-efendije Maglajlića. dizdari. Zikrije). Davlatabadi. po šesnaesti put. valije). Kufi. Alidedea. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. turskih. tekije. Sabita. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. ljudima i institucijama. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. kadija u Egiptu. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. Aga-dedea. kapetani. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . Zbog svega navedenog. hafizu Hasi Popari. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. Muhamed Pruščak. šejhovi. Nesuha Duvnjaka. perzijskih i bosanskih rukopisa. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Ibrahim. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Mustafe Ševkije Užičanina. hadži Halil iz Bagdada). Džafer iz Travnika. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Akbarabadi. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. Ahmed iz Tripolisa.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. muderisi. turskih. Salih-efendije i dr. također. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. muftije. imami. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Alija iz Varcara. Andalusi. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. Vrijedno je istaći. Hasana Kafije. perzijskih i bosanskih rukopisa.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. mula Mustafe Biogradlije. Ishak. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. kadije. medrese. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. Isbeije. mula Numana Fočaka. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. Azhari. kadija u Visokom. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). Šejh-Juje. Ilhamije. godine sačinjenog u Banjoj Luci.

338 Ocjene i prikazi vača povijesti. pismenosti. književnosti. perzijskom i bosanskom jeziku. znanosti. turskom. na arapskom. umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. Ismet Bušatlić .

1792. gramatičkim. isto vrijedi i za Brill. 1615. Leiden and Boston. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. logike. u Mostaru). nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. Muhameda Muse Allameka (um. Akribičnost. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. (252 pages) 1. 2008. 1636. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. Mustafe Ejubovića (um. poetike i sl. u Pruscu). izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. 2. 1707. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. u Carigradu). U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. Profesor dr. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. Brill. izd. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. semantike. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. Muhameda Čajničanina (um. sintaksičkim. logičkim.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). semantičkim disciplinama. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju.

Brill. 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. muslimanima. I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. II. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str.340 Ocjene i prikazi Arabic. 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). V. u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. Bosniac Authors and Their Works (str. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). islamskim naukovnim područjima i disciplinama. III. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. a potom se daje Introduction (Uvod). Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. islamskom istoku. 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). - . IV.

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

drugi dio pod nazivom “Azilanti”. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname.4. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . maj. (4. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. mezhebskim i kulturnim identitetom. ali nije . godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta.C.-1481. Yusuf Sarınay. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.1478. koji sadrži 35 dokumenata.T. koji sadrži 10 dokumenata.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. potom njegova transkripcija. i povukao se sa prijestolja iste godine. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. 2006. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444.) kojom se 28. Djelo sadrži 367 stranica. godine. nacionalnim.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. vladao drugi put od 1451. odnosno društvom sa različitim vjerskim. sloboda ličnosti. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. Ankara. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883.1463.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere.05. koji sadrži 28 dokumenata. treći dio. dr. Djelo je izdato u Ankari 2006. prepisivač je napisao samo 28.

Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala. 14/2_1-.-1861. zatražio je osmansko državljanstvo. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. . (maju 1560. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu. kao i mjesečna plaća.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. koji nije teško naći. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. Düvel-i Ecnebiye Defteri.-1861. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije. april 1520. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji.) jermenskoj patrijarhiji. septembar 1566.. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. 1 2 BOA.-1839.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša.6. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. te je i nazvan “Azilanti”. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić.

U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. Unatoč riječima pojedinih buntovnika. zarobljenika. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. pripadnici Jermena.-6. a pomoć je iznosila 300 lira. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Ustvari. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. septembar 1566. U pismu se navodi: “Mi. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci.). a koji su se nastanili u Edirnama.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija.-1560.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice.-1574. trgovine i mezheba.-1909. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi. april 1520. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. izasla- . kao i prema drugim sultanovim podanicima.

godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta.1736-4. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj.3. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija.3. pravednosti i humanosti osmanske vlasti. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala.1739. preporučuje se svim istraživačima historije. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13.1737-22. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. trgovine i turizma. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu.4.1745 . Pored toga. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji.7. novembra 1736. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente.

..................163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo .............................................64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA ..........................With special emphasize on money based waqf ............... ..........s posebnim osvrtom na novčane vakufe ..........................159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ..........65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ............. 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740......41 Waqf of the town of Tešanj ................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar .................... .........................142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ................................... .....................................................................................................................................................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI ......90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE .................185 ....................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ......................................................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740....................... .........99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library ................................................................

..sarajevski kadija........................... Mulaibrahimoviću (Svircu) .....................).....236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef.................... vakif...........a qadi of Sarajevo...................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI ............249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ..........................273 Metonymy in Arabic stylistics .....................................................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ............................ Mulaibrahimović (Svirac) ....286 ..... calligrapher and bibliophile..........Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ..............................................................................248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.........................225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade .................................................239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef.... kaligraf i bibliofil ..................... vakif........204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ..187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ...........................................................................................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE .....................................................................

.......... 2008...................... izd...... 349 ......... London – Sarajevo. 318................. 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.......299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā .... (Enes Karić) ....... (Aladin Husić) .... Sarajevo.......... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) ........Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI . TURSKIH...... 252 str.............. Al-Furqan.287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library ................. 2006.... 343 T. Obradio Haso Popara. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.......................C........................ (Ismet Bušatlić) ..... 1429/2008..........334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.....................296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ........ PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti.... Leiden and Boston........ Ankara.......................... Orijentalni intitut u Sarajevu.... Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı...belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)......... The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic........ KATALOG ARAPSKIH........... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović........................ Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .......................................... Brill.. 2008............. str. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.....

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful