ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. 469. dakle. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. c. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. Sačinio ga je spomenuti Mehmed.. str. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. Abdulah Škaljić. a ponekad i cijele oblasti. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. Banjalučki boj iz 1737. Handžić. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. str. knj.. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. El-Kalem. jula 1738. 1940. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. 269. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. .000. a ponekad i sa tri. Muhafiz. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke. kada je stvarni rat već bio završen. 11 12 . dok je prema Lašvaninu brojala svega 3..) godine. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. (16. Enes Pelidija. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad. Prema Hameru. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. Bosanski namjesnik.uzroci i posljedice. treće izdanje. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. Sarajevo. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića.000 grla brava.. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu.. Jasenovac i Dubicu (v.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ..). Sarajevo. 2003. str. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. 168-169). U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. u činu paše sa dva tuga. 1973. 463. koji traži da se. Rad JAZU. zapovjednik većeg utvrđenog grada. a treći kadija Musa.o. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. rebiu-l-evvela 1151. Zagreb. 9 10 Olesnicki Aleksije. tatarskoj vojsci12 osigura 1.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9.000 vojnika.

) godine. 1954-1955. ”Džizja i harač”.5 groša. Hamid Hadžibegić. samo što su ovdje količine veće. 1952-1953. u raznim krajevima razne težine. Ovdje je. zaduženom za osiguranje smještaja. Godine 1108/1696.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha. muhafizu Banje Luke. 9 100 grla goveda.. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ.. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. III-IV. 25 groša. 1952-1953. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. str. sačinio je spomenuti Mehmed. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. mubaširu Osman-begu. treće zdanje. na časni sud pozvani vilajetski ajani.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. rebiu-l-ahira 1151. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub. str. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. Godine 1744. 95-95. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). Ali-begu. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. spahije. što ukupno iznosi 969. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. riječ o nabavci 300 grla goveda. Vidi: Hamid Hadžibegić. ”Džizja i harač”.. naime. Sarajevo.5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. 150 šinika13 ječma i smještaj. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın).16 I drugi defter17.14 U defteru se. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. 43-102).. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ .. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. Abdullah Škaljić. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v. A-101. augusta 1738.. Za razliku od prvog.. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. 2.. str. navodi da su preko mubašira Ali-age. seoski knezovi i mahal-baše. datiran 13.. (2.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše. 1973.. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. posluzi 30 groša. 30 groša na ime tahsilije. 589-590). str. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. III-IV. zatim. 55-135 i V. pekarima po 6. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska.

do 29. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu. ekonomskog. U defteru se. zatim. godine). I.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. Sarajevo.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. Tako su..).. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. džumade-l-evvela 1153.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. dakle.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. U njemu se.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine. Hamdija Kreševljaković. svibnja 1777.) godine.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. političkog. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. godine. 1 groš za bravče od 3 godine. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. marta 1740. str. 20 21 22 23 . i to: 10 groša za odraslo goveče. maja 1740. godine). 1954.. naime. nešto prije 28. aprila 1739..10 Haso Popara (humur). ”Dženetići . 110-163. safera 1153. II/1954. br.. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni... godine navedeno. od 4. 25.ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. u ovome radu ćemo ga izostaviti. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću. A-4. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića.. hidžretsku godinu (od 10.. godine i da bi mogao biti interesantan. npr. (5. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. knj. do 1740. srpnja 1740.

143. i Hatidža. Korkut. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. Glođe.. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. 193-224. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. godine. istočnog porijekla. . dimenzija 54 cm x 79 cm. u Novoj tvrđavi. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). (‫ﻫﻮ. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. zatražili su da se. 1961. sin Dur-Alije. kod nas. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). str.. 11 čare tako i za etnografe. kći Murteze. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Kreševljaković i D.-146. II-III. 1956-1957. Derviš Buturović. Izabrana djela I. Ummi Kulsum. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih.) godine. Popis je podijeljen na dva dijela.. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. 1974.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. kći Mustafe. /29. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Napisano 8. Radi boljeg pregleda. po šerijatskim propisima. safera 1153. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). maloljetni sin Omer. str. reb. M. V 1977. tamnobijele boje. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter)... donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. punoljetne kćeri: Aiša. sina Abdulmennanova. Rašid Hajdarović.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. postojbini gazija i mudžahida. (5. VI-VII. str. Travnik u prošlosti. 193-258 i H. Hamdija Kreševljaković. u gradu Banjoj Luci. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. ”Zaostavština iza Munib-ef.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali.. maja 1740. Sarajevo. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. Travnik. sa strane. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v.). str. 361-368. knj. 1464-1878. II 1191. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku.

... 755. 2 topa (٢ ‫ )32( ....050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫....006..34 .. komplet (‫)91( .. 2 kom.....81 ...............)62( .. madžarijama i findik alltuni dukatima..............000... (٢ ‫. 23.......)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫. (٢ ‫ )81( .106......)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( ...... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ...040.)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫.862 4 (22) Bijele zavjese...3 .....026 .. 141.)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće... kunovine i sl./ (‫.....290.... (٢ ‫ )02( ...005.12 Haso Popara (A ........000..005....)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( .....)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13....)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: .)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫...21 ...)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800. (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( ..104 .....093.....)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫..........063.025.....)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( .1 ..023...........1 .)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..086 .........3 .........Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( ..84 ....3 .......113 ..)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ..)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine.........288..)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫..........)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima..... 2 kom.....31 . pomiješanim s akčama (‫.. ّ 2 kom....45 ................1 ...)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( ...53 ..2 ..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht..)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine....002......1 .41 ...) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/.......612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( ...501...)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( ..007..185 .017.......)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: .....084 .)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( .....)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( ...027 .

.009 ....161 ..)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ... 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( .1 ..177 .......)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( .026..)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( ....)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...........000...)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫.............1 .010....)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: ..662........105 24.)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( .001 .)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( .)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .....4 ..)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( .............626 ..080.04 .18 ..021 .)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( ....)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ... (٦ ‫ )75( ..106.)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)..)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke......)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( .............062..)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141.......22 .518 .. 60...........4 ..2 .......504 ...... 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ...... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( ....201 . (31) Sedžada s one strane /tj. 7 (49) Crvena saja čoha.)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( ...... 6 1/2 (39) Bakra.273 .)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480...3 . 18 kom............)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ....)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23....)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( ...... x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠)..08 ..... 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ... (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫......055 .. 6 kom.114 ......... 1.....)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫.201 ...238 23.)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi.....166 .....509 .... Ukupno 49-57:.0477 ...547 ...... (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..1 ..)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha.... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( ................ 5 (30) Štapići uda od po 1 drame............ mesinga/ (‫ )55( ...)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( .. 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( .......)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( .403 ...021.. 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ........489 20.....061 .......... 810.........248 8.)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)...003...)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( .)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫..15 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( ...)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: ...

..... višnjaste boje (‫ )17( .1 ...005 .........041 . 9 aršina (٩ ‫ )88( . 315.)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫......033 ....004.)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( .. (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫.)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: .014..000.......)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”.51 .)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ...)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: .024 ...... (٣ ‫.012.....024.)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( ..)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( ..............)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫.......7 .035 ....1 ........043 ......052 ..169. 13........04 .571.633 .........)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( ..005 ....1 .1 ..)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١). 4 topa (٤ ‫......18 .......002......)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( ...... 12............4 ..)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ .........4 ...273 10 (75) Durbin (‫ )67( .........)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1..9 ...)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ....21 ....562 .052 .)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫... (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( .......)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ....)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( ....08 .....000...)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha.061 ....)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫.........8 .....)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ...)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.....042 ..37 ......060......240..14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( .....101..904 ......)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( ...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171...502 .......... 35...01 .......493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( .)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( .)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( .)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa.)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( .....)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: .131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( ..

. Ukupno 114-124: ...002.008...2 ..052.....263..‫ .....122 .)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .139 ...)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (..01 .04 ..)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫.........Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .104 16..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( .......001.024 ..8 .....9 ..573 ....)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫..)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: .............732 14.012 .)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj..024 ....)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ..)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”........)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .008..1 ..004......722 31..2 .)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ....000..........)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( . 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( .061 .516...12 .7 ........)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( ...)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.3 ....)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ..)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ...............)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( .................006......)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( .006 ...........)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( ..... 14......002 ....07 .. (101) Bijeli sanduk (‫ )201( ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( .......1 ....)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫..014 ...........026.)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( .3 .271 15....1 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( .........051 ..)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270...150... (‫ )311( ..)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ............. bez grančica i šara/ (‫...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( ........005 .03 .2 .002 .)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5.456 .. 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( ...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫. 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( .....014...)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( ...... 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫...........)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: .)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( .......33 .....)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ........

..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( ....033 .21 .... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫..)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120.........724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ...)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫....141 ....)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( .131 ..452 .... boje ...16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( .024....)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ...)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫..171 .522 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( .)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( .031 .04 .. (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( . 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫.. 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( .03 ...)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.... 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( ...04 .)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( .....131 ..063 .....004 ....1 .)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .001 .002 .)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( . (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫.1 ..)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫..02 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193.042..)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7.768..)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( .......7 .....800. (157) Čoha od skerleta zelene boje.3 .......)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ .........)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: .006 ..086 .....)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( ...)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( .. 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( ....)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( .006...........101 ......)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( .)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( . 12.. 3..1 .)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima..)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( ....246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( .502 ......240.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( ...141 .656 18 (156) Crvena čoha....522 ..)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( .024 ... 3..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava.006.)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫...)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: .061 .....2 .)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra.....)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: .072 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( ...............000...

....003.007 . 17 višnje (‫ )161( ....)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( ..)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa. (٤ ‫... 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( ..000.)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( .... (192) Ponovo vezena haša (‫)391( .)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( ....... (‫ )261( . 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫..)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe................)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ ...... (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫..41 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: ... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫.....5 ..)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫. 5 oka (٥ ‫ )671( ....)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( ....7 .216 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131..672 25............. 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( ..008.)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( .....000...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫..008.019 ..)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom.)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321.....1 ..090 17..002....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .....3 .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40...)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra.845 ...591... 4 kom.)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .103.....015 ..)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( .2 .051 ..037 .)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže...)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( ..003.)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١).1 ...003 ..... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( . 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫.)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje..1 .... 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( ..)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( ..021 .)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340.......031......102.....007 ...2 ............)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:.. 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( .31 ..)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra.843 25..4..)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.02 . 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( ....000......9 ............100.....1 ..005.1 .181 .....)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .002...15 ..... Ukupno 172-181: .03 .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve....... pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( .... Ukupno 156-162: ..)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ..........)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.675...........2 .........754 16.1 ... opšiven potrbušinom (‫)661( .. 740....

......... mor boje (‫...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: ...050... 12...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫..072 .. (219) Bakrenih zarfova. 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( .)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( .....05 ..066..)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice.....113 ..000.. 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( .....1 . 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ......)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: . svijetle boje (‫ )402( ................1 ..001 ...091 ...)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫..........251 . 7 kom........4 .507.)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( . (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫....18 Haso Popara Al-čoha.554 8.........)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121.)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫.....03 ....)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez......1 ..)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( .)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2..6 ....)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .. (٢ ‫)022( .......06 ..........)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( ..........1 .003..684 ..........102 .........)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom... (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ . (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫.......... (٧ ‫....)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( .000.....)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫.........)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .....)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana.103 .......067 ..3 .271 5.)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢).6 .2 .....020...027.....006 ..)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .. 1..013 ... (١ ‫ )602( ........... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( .)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe.....)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( .................)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( ..............17 .001.. 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( ..)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( ....1 .....)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ... 2 kom....)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4.)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( .)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100.. 1 kom..120...040...030...... (223) Ponovo novo.1 ............418 16.943................27 ...)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫..........145 .....000.)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( . 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫....)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ..052 .

..)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20...471 183....584.81 ...4 ....021 ..... a nije opravdao (‫. (241) Dug raje u maslu (‫.... 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ......001.23 .)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .....512 ..5 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ......2 .)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca.181 .51 ...9 ... 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( ... 3 kom..)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija....000.......)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( ..640 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( .275 196.080...)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( ....000......... 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠). 28 1/2 (242) Prosa...431 113..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( ..311 .....052. (٢ ‫ )152( ..7 .15 ...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: ...001...081 ... 36......)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ ....)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( .21 .....)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( ... 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/...029..... 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( .200 (١٢٠٠ ‫ )542( .008.)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( .8 .... 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( ...105 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta..)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.022. (٣ ‫ )252( . 32 tovara x 1.......)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 .. )052( ...)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: .1 ...4 .. 2 kom........ 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( ....1 .006......)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/..)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫.000..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫.....028...126 .001.......)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa.. 8 tovara x 1.....031..)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫..005.31 ...)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza..)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa...7 ......)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice.005 ......007........25 ..42 .. 5 tovara (٥ ‫ )842( ..1 ...)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma...000 (١٠٠٠ ‫..)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( .....)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( ..000.070......000..5 .51 .)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: ........897. 1 tovar (‫ )442( ..

.1 ...001 ....992 .)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( .......81 .... 2 kom.)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642... ždrijebac (‫ )262( .....)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( ..027..)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: .)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: .066 ...000.331 ..81 ... 17 oka (١٧ ‫ )092( ..4 .004. (288) Soli..)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir..7 ...)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( .)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( ...2 .400 (٢٤٠٠ ‫)952( ....6 ....064...002 ......220.. ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( .)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ ..1 .)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( ...)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom...)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( .48 .006...084 ...)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( ..4 .....1 ....102 . 1..)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫....960 29..936 6...)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( .)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫...)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ .............)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫........ 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( ......000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).063 .)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ ..004...)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36.....067...)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( ...1 .....003 .)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: ..)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/...........001.....)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko)...21 .102 ..000. )982( ....... (257) Dva grla krava (٢ ‫..082 . (283) Tarhana (‫ )482( .095.. 4........645 55. 120 oka (١٢٠ ‫( .. 30 (258) Volova..)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( ....)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: ..000.500.....353 ..2 ...)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ..)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240......002.. 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( .3 ... (٣ ‫ )182( .2 . (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( .006.)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( ..051....)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( .20 Haso Popara ‫ )652( .....007 . 5 grla x 2. (٢ ‫ )782( ..)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)..003 ... 2..034..)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara. 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( .....181 ..)..)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .....)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ..9 .001 .044..705 ...

.)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫...000.4 ..)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ....051 ..)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6..... 3 kom.002..........)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: .. 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( .... 37 (323) Konopac (‫ )423( .)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:......028....)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( .....)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( ...002.)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ ........02 .)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ..004...2 ..85 .)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( .125 29.044.......)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( ....)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: ..002.027 ....)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti.21 ..2 . (‫ )513( ...)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫... 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .009......04 ...)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: ....)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫.....041 ...21 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .044..122 ....087 ...7 ..002..)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ... (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( .2 ..)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( ...)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ ..18 ..)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( .)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( ...)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik.12 ...)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫.8 ... 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( ...)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( .826..005......08 ..)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29.1 ....045 .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( .206 5..897 12.1 ... s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.2 .1 .....)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( .42 ....42 . kesa/ za novac (‫ )903( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( ...08 ..)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( ...1 .. 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ...005 .2 . (٣ ‫ )403( .008..898 14.)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ ..2 .115 14..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .080.004.... a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/..)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( ..61 .. /nije pročitano/.)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u..512 .1 .

..)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda..)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age.......)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ... 196.....15 ..........006...........000..........)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ...42 . 80 grla stoke (‫ )143( .....)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ...)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( .)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju......008...044........067.)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2.......1 ... sa temesuk obveznicom (‫.)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫................. sa temesuk obveznicom (‫...)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( ...... age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( .)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ..)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( .781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( .......31 ...063....... 276...)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫...080. sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( ..000.002.51 ..)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( .......)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫.51 ..)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: .....880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫.4 .....19 .42 .061.004...42 .....)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age....)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( .008 ...)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje.......... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( ....... 41....400...431 ....000..........22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( ...)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju..... sa temesuk obveznicom (‫)543( ..063 ...21 ........88 ..000........000.000.....41 ..21 ............... Ukupno 323-331: .320 39 (338) Dug kod Mehmeda..000..027 .12 ..

age martoloza 59.160 131.2 ......41 .2 ..)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3.......400..)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age.....008...)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: . ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫. 23 11.01 .044....... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( ..000.... atik (‫در‬ ‫ )363( .002.)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima..........004.002. odabaše (‫.)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4.. age džemata martoloza (‫.000........ kapetana Gradiške.)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2.... (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .‫ )753( .)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( .)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: .5 ....... sa temesuk obveznicom (‫.6 ...004..006.)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ .)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha.)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra.......... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( ... ّ odabaše (‫ ...)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina......)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: . sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( ....)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:...........000..000..840 37.....046....6 ......1 ./nepročitano/.1 ..9 ....... starog dizdara (‫.970 34... age martoloza. ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age..)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina.)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima.. age prvog džemata farisa..... 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( .042... (362) Dug kod Dauda..)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe........01 ..2 .)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa.000.31 .4 ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .1 ..880......... sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( .080..008.06 .088......06 .6 ........)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ...... (‫در‬ . age džemata đonlija i kapetana Banje Luke....)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age.090.. sina ّ Abdulbakija (‫ )853( .440 .... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( . (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .......004.800...)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫.

47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( .)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan)...000... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ......)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:..000.........8 . (9) Hudamija i džebelija (‫)01( ...)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫.)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫...)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20... trinaest hiljada.......520.....01 .......048.000...046..............133..004...)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫.651 3.114..8 .)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515............)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/..... (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( .)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24. (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ . čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫. ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫..24 Haso Popara (‫ )963( ..... četiri stotine i sedamdeset šest akči . vinogradima...476 182...000.440 113.711 ........)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3........)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima........520 ..)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ... 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar.)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ... objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( . Ukupno 366-371: ........81 ..113...81 ....67 .000.. (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade. (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( ....81 ..9 .000....)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ....025.....2 .000.............821 ...088............214 .......000....086.......21 .)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫........)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫.

)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106.... po zakletvi (‫)03( ...000...403...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30....... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫...4 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫... 225.............. 127.....22 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( .....000........... 25 nost sedžade (‫)61( ..)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: .‫)02( ... iz ostavine iza spomenutog umrlog... po zakletvi (‫..828..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...3 ...........1 .000. (... sinu Hasan-begovom za jetimski imetak.)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži.........731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera.2 ..068. kćeri hadži Omerovoj.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu........ po zakletvi (‫)91( ........ ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫............063 ...084 . /nepročitano/.)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ .)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36.......002..81 . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ..000.....)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .11 .............086...464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli...... Ukupno 23-27:..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132...7 .... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫.487.....004...... (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje.)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu..368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age..51 ...... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre.. sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( .....000. 47... po zakletvi (‫. koji je umro na putu na hadž.065.

000.000... rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( .....4 ....3 ........ po zakletvi (‫..)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja)..........042 ..... Ukupno 28-32: ...)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( .4 .........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: . 128........6 .940.......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2.....000..069 .......7 ...61 ......)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare... po zakletvi (‫)13( .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: .........26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska..469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte.....)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ .....064 ...)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( ... po zakletvi (‫.... (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( .200....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( .....043.......082.000.)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫......124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( .000..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( . po zakletvi (‫ )24( ............)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu...962 ....486 . 16.....044.026 ... po priznanju nasljednika (‫. po zakletvi (‫)04( ....)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću...066 .......8 ......1 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7.. 12....)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice..

.....600.........940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli.........)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: . 190. Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫... Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ ...004. /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151..044..... dok je još bio živ.. po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( ...........261 .7 .....51 ...... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ .. 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi..... a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta....)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši..)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:.000............)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu.000.2 .. Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( . za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj....... Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( ..)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša... za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu... (50) Utvrđeni dug .. 203.084...... a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ . prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica......740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške... Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše... godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠)../nepročitano/..... 189...21 ....003...4 ....

.......) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ ....................28 Haso Popara ّ ‫ )55( .260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara... kao odbici.........340.... 1..567......... kadija u gradu Banjoj Luci........122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .......006. morali unijeti u defter..122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ...387..........002....344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( ...... bilo mu prosto..........011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ........541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( .765.000......)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli.......431....7 ......... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči....... kako sljedi...122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫...... tri stotine i dvadeset pet akči .......765......... (7......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ..772......54 ...)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫..... augusta 1740.)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( ... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ....325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa./minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara...... četrdeset hiljada............ (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se...........011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( .765.....064.... džumade-l-ahira 1153... 92.51 ... 1........9 .765........122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221...387 . Napisano 15....

. 1. 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..567.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .765.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .. Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali. njegove ekselencije. njihovom analizom.628....765..541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( .287. (10.. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić). Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči ...000....765. godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48. Iz ovakve formulacije pouzdano se može ... sin Abdulmennanov.. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .... utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .. naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96.000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima .101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( ..704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203.. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I .. čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse... sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203.000. 144.567.431. za vrijeme uprave Bosnom.. kome nema ravnog..... utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću... dok je bio mutesellim... (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152. aprila 1739.. 29..287........ marta 1740..

Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. i Hatidža. maloljetni sin Omer. bila prva žena. A-4. Meva-kadun. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. a svih pet kćeri žena Hatidža. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. 47. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. A-4). Merjem i Hatidža. Bihać i Bihaćka krajina . red 54. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. najvjerovatnije.000 akči. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. pozicija br. Ummi Kulsum.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. kći Murteze. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. treća žena. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse. četiri punoljetne kćeri: Aiša. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. Iz pozicije pod br. br. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca.mjestopisne i poviestne crtice. kći Mustafe. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. te maloljetna kći Emina. sin Dur-Alije.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. Vidi dokumenat br. 23 u 50. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. bio među umrlima. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). bila mu je druga. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. Osim toga. godine bilo više. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. iste godine.000 akči. Matica hrvatska. br.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. str. 1890. . što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga. redu. Zagreb. a Hatidža sa mehrom od 8. ona mu je. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738.000 akči.. sinom Dur-Alije. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva. 103.

.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Na osnovu navedenog. kćeri Mustafine. 31 čije se ime ne navodi.. kćeri hadži Omera. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. To je sve što sam.prilog historiji Banje Luke”. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. februara . zaračunato je 22. Banjoj Luci. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici).. (25. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je.000 akči.787 akči. knjiga XXVII-XXVIII. Kamengradu i Bihaću. Anali GH biblioteke. 72. ّ ّ ‫. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati... koliko je meni poznato. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ . Sarajevo. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića.28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića.6. Prema poziciji br. 24 u istom redu..‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara. zaračunato je 30. na osnovu ovih dokumenata. ”Tri banjalučka arzuhala . str. Tešnju. muž Meve-kadun. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi.. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića. 2008. njegovoj majci Hatidži..

sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. To se vidi iz pozicije br. 350 ” Vidi poziciju br. ako ne svi. atik. ekonomskog i vjerskog života.35 Daud. 351 ” Vidi poziciju br. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. odnosno Porti. 359 ” Vidi poziciju br.30 Ibrahim. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. 362 ” Vidi poziciju br. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog.31 Husejin. sigurno bili sudionici spomenutog boja. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. Omer Fejzi-zade (Fejzić).O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. kao Ali-begovi dužnici. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. za aginsku službu. političkog. administrativnog. 49 u 55. odabaša. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. izgleda.36 Šaškin Ibrahimbaša. Pored ove dvije službe.37 Abdullah. aga prvog džemata farisa. onda bar neki. koji je to sve proslijeđivao sultanu. 28 ” . 361 ” Vidi poziciju br. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br.34 Murataga. Ali-beg Grošić je. 354 ” Vidi poziciju br.39 Derviš-beg. a ovaj uputiti preporuku valiji.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. aga martoloza. odabaša. redu u odjeljku (B Pasiva). vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. navode: Ibrahim-aga.33 Mustafa. stari dizdar. godine. U popisu se. Naime. odabaša. 366 ” Vidi poziciju br. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. aga džemata đonlija32. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke.32 Haso Popara II. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. 368 ” Vidi poziciju br. kapetan Gradiške.

783. 49 i 55 u (B-Pasiva). 254.541 akču. IV. ekonomski bili veoma unosni. ratnim stradanjima. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. ćehaja. iznosio je 1. 342 ” Vidi poziciju br. Prema popisu njegove ostavine.628. dizdara i vojnog zapovijednika (age). 328 i 329 u (A-Aktiva). čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer.46 Isto tako.42 Mahmud. Od 5. 344 ” Vidi pozicije br.4 odraslih grla goveda. godine otišli na Perziju. Vidi pozicije br. čak. i pet robinja i jednog roba.000 bosanskih spahija i 4. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. epidemijama kuge. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. jula 1737. subaša. a možda i još neki.000 plaćenika koji su 1727. nakon odbijanja svih troškova i dugova.628. 238. 336 ” Vidi poziciju br. 14. U svome posjedu je imao. Deset godina kasnije. 57 ” Vidi poziciju br. a za 10 groša odraslo goveče. 46. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska . godine.541 : 240 = 6. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. 237. taksita i drugih daća. Pored ratnih stradanja na svim stranama48.965). sušama i poplavama.. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške. 262.43 Mustafa.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . u svome posjedu imao samo dvije knjige. muhafiza. 33 vjednik tobdžija.784 trogodišnja brava ili 678. taj iznos se čini još većim. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo..44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje.

Vidi rukopis br. za 10. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. Božijom odredbom.. godine (1736) na Lučindan. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. Ljetopis. dućana i hanova oko nje. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom.. Ne obazirući se na ono što su nam.. Te godine napadao je veliki snijeg. Dućani su zatvoreni. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. 49a. str. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice.34 Haso Popara bijede i nestašice. 128. sve je srušila. c. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis.”51 Salih Sidki.000 vojnika. pa je neplodna. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. A kako smo bili u ratu sve do zime. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše.. fol. str. najbolje oslikava Muhlisija. pa je usjeve na Krajini posve uništio. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje..000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. i to: za 10. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici.000 vojnika sa strane i još za 30.. o. c.. Salih Sidki Hadžihuseinović. o. Handžić. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane.. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća.49 U jednoj nedatiranoj bilješci. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. 146. bosanska vojska se. c. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. pa je našom zemljom zavladala glad. Lašvanin. pa je i ona još na zemlji propala. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. Bosanski namjesnik. oktobra 1149.” Stanje u Bosni tih godina. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. Povijest Bosne 1.. o. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama.50 po svoj prilici iz toga vremena... zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. 483. sve su vode i rijeke nadošle.. Iste godine. Vlada velika nestašica hrane. Usljed velikih padavina. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8. R-384. U Saračima nema žive duše. 49 50 51 52 . str.

478 akči. odbici i dugovi prema drugim licima..628. i to kako slijedi: R. 1. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja.567 203. koji sadrži ukupno 371 poziciju. 2. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. pored poznavanja šerijatskog prava.628. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi. 309. . 35 ljenje čitaoca. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. za podjelu među nasljednicima ostalo 1.134 203. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda.567 203.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija.782 101. 7. 6.541 akču. a vrijednost u pojedinačnim cijenama. prvo je dat popis svih nekretnina. 4. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa.567 1. kao što je. 3.. Iako sadrži preko 430 pozicija. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101.567 203. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama. U prvom dijelu.541 5 53 54 Vidi poziciju br.782 407. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. 8. pokretnina i potraživanja od drugih lica. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . na javnoj dražbi procijeni vrijednost.113. sve sabere i izračuna. npr. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica. br. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela.567 203. 5. tako da je. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. dijeljenja i množenja. na kraju. stavio novi iznos sa podvučenom crtom.. tako da je za izradu ovog popisa. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom.

po 1/16. To our scholarly population up to now. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. . 176. ili podmiri dug. Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči. a pošto su ih bile dvije.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. an-Nisa’. Ali-paša. mjedovina. pripala 1/8. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. Hekim-oglu. njima . Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. kadija.četvrtina onoga što vi ostavite. ili podmiri dug.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . prema citiranom kur’anskom tekstu.četvrtina onoga što su ostavile. nasljednici. Banja Luka. ako ne budete imali djeteta. Abdulmennan.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. popis. pripalo im je po 1/2 od 1/8. there are three documents related to Ali-bey Grošić. ako ne budu imale djeteta. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . who 55 56 57 Kur’an. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. mesing) kao ‫ . an-Nisa’. muhafiz. mutesellim. Kur’an.osmina onoga što ste ostavili.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. onda . on je dosta neujednačen. dizdar. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. from the family Đumišić from Banja Luka. prijevod Besim Korkut.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ .س‬i ‫ . posebno u zamjeni grafema ‫ ك .ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ .”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. A njima . a kćerima po 2/16. a ako budete imali dijete. sinu 4/16. ženama je. 12.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . pošto se izvrši oporuka koju su ostavile.polovina onoga što ostave žene vaše. defter. tj.ﺗﻮج‬tuč. prijevod Besim Korkut.ص . a ako budu imale dijete. aga. Dur-Ali. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. bronza. ostavina. Musa. a kćerima po 2/16.

Mehmed. adult doughters: Aiša. From these three unpublished documents. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. džumade-l-evvel 1153 / 28. aga the first unit of faris. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. Husejin. talks about acquisition of 300 cattle. Ibrahimaga. july 1737 by qadi of Banja Luka. aga martoloza. Murat-aga. Šašakin Ibrahim-basha. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. In the first document (defter) which was written on 27.. aga of unit đonlija. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. representative of vezir or high official (ćehaja). since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. 2. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha..000 sheep. talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. odobaša. and whose complete translation are given in Bosnian language. Mahmud. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. Daud. superintendent (subaši). was also a military commander (dizdar and aga). son of Abdulmenna. underage son Omer. artilleryman. daughter Murtezine. rebiu-levvel 1151 /16.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. daughter of Mustafa and Hatidža. in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. 37 was killed on duty in 1740. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. Derviš-bey. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. Mustafa.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . artilleryman. odobaša. show . The fact that names such as Misirli mula Omer. Mustafa. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. Umi Kulsum. Ibrahim-aga and Osman-aga. janitor in a large establishment (odobaša). was mentioned. the second Ibrahim. is mentioned accomodation and 1. which refers to his Christian origin. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. capetein of Gradiška. Abdullah. Omer Fejzi-zade (Fejzić). old dizdar. Husein odobaša.

economical. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. it could be interesting for historians as well as etnographs. Faksimil dokumenta br A-4 . political. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. A-101 and A-4. religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737.

..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 39 .

40 Haso Popara .

posebno u 16.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. Navedeni radovi u: Adem Handžić. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. 161-205. IRCICA. II-III. Isti.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. Tešanj. 3-18. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf. uprkos navedenim rezultatima.-1878.Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. Mirza Hasan Ćeman. Tešanj. 2005... stoljeću. Almir Fatić. 1990. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. Istanbul 1994. Sarajevo..Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“.. vrlo često ostajali su novčani vakufi.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. godine“. Sarajevo. Studije o Bosni. 2006.2 Njegova istraživanja. 2 3 . 1983. Anali GHb. 1994. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja. Neke vakufe. Isti. 1974.. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima.. .. Istanbul 1996. IX-X. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. 207-217. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao. Urbana antropologija Tešnja 1461. Istanbul. U drugom planu. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju.. u drugim kontekstima. 161-174.. kao fundamentalna. XV-XVI. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Anali GHb. i 17. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. . Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. 38-41. Sarajevo. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. . Adem Handžić.. IRCICA. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia.. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.

. te je 1543. Vakufski krediti u Sarajevu. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. No. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje.5 Dakle. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. i to njenom središnjem dijelu./66.6 Kako u Tešnju. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. posebno u drugoj polovini 16. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade.. ili 1520.. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. morala je biti drvena. 1953.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. ZADUŽBINE NASTALE U 16. godine) 16. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. NS. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. 139. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. Prvo. ali i kasnijoj namjeni. Brzo je dotrajala da se u njoj . dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. Sarajevo. II. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. 261-2. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. Drugo. 298-299. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. godine. godine. 1. Kako je izvori. STOLJEĆU 1.. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. . 5 6 . tek prvih decenija (1512.. stoljeća ne spominju. stoljeća. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. 343-378. Sarajevo. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. 1. MD. nego često o adaptiranim objektima. stimulirana je gradska privreda i drugo. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. 1954.42 Aladin Husić registrirala. Đoko Mazalić. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. VIII. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. čija džamija je bila sagrađena od drveta. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. vrlo važno. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. odnosno njihovo neometano funkcioniranje.

Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. Bez obzira na povremene sumnje. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. stoljeća. 7 8 9 MAD. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat.7 U Tešnju se. MAD.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. Dio potječe i iz drugih mjesta. najviše do četrdeset posadnika.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano..9 Tek početkom druge polovine 16. Sredinom 16. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. stoljeća. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. 15730. barem za osnovne potrebe. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. . barem u prvim godinama. 15730. do sredine 16. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. npr. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. pa i uže okolice. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. Dakle. nego iz državnih sredstava. obavljanje pet dnevnih namaza. iz Visokog. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. dakle. mesdžid. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. 211. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. nije bilo mnogo. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). godine) u Tešnju se spominju dva imama. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi.. u prvoj polovini 16. TD. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. kao.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. I pored toga. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. Izvori je izričito spominju kao . Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16.

godine od strane Sufi Oruča. navedeni nije bio samo imam džamije. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. . godine već je u posjedu Ferhad-bega. . te poništeno. ali otvara i još neke druge mogućnosti.. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. godine.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. M. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. Budući da su mnoge službe. 126-127.. do 1540. Novi Behar. 49-50. posebno one vojnog karaktera. iako sultanska. . god. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. Alija Bejtić. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. VII..12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540.. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. H. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. 2. Dakle. potvrđuje njen lokalitet. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. Naime. Izvori ga. međutim. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. bile nasljedne. izvori iz 1540. (1943. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530.44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. tek 1604. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. . 1. Urbana antropologija Tešnja. budućeg tešanjskog vakifa. El-Hidaje VII. Sarajevo. sina Iskender-subaše.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. 1934. (1933. čija oporeziva suma iznosi 350 akči...Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“.. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović. i 1540.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. godine. spominju veoma kasno. Godine 1755. Ćeman.).) br.-34. stoljeća.-1944. sin Jusuf-efendije. 8-10. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. nego i muderris neke od medresa u Tešnju. Čifluk. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. 132. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije.

Godina X. 1941. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči. .. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. drugih pojedinosti nema. 212. O. imamska i mujezinska. TD. godine iznosila je 31000 akči. Ipak. 168. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. Kalendar za 1942. Sivša. Sarajevo. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. A. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. sin Mustafin. M.. prefiks .. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. prevela: Amina Kupusović. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. 13 14 15 16 17 MD. no nije poznato kojem. krajem 17.15 On se prvi put spominje 1604.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. U svakom slučaju govori da je. stoljeća. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. Sarajevo. III. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. 2000. u ovom slučaju su izostali.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. Ćeman. 49-50. Narodna uzdanica. Osim podatka. Obje ove službe. 540. Gojakovac i Prusika(?). godine.. 362-363.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. Isti: . koji se kretao oko 10-11%.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči.Tešanj prije tri stoljeća“.. Sokolović. Urbana antropologija Tešnja.. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. te je mogao podići spomenuti mesdžid. i do 1640. H. . Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. sin Nesuha. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. 126-127. a mujezin Muhjidin... godine. . Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. stoljeća. bez obzira na način tog povećanja.

Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. mekteb.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. 168. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. 168.. 832. RS. drugih potrebnih podataka nemamo.“ Nažalost. 56.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima.46 Aladin Husić 1. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. . Prepisao ga je siromah Abdulkerim. V-VI. 32 dućana.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. 1978. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega.. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala.. .18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. mlinove s dva žrvnja. Muhamed Ždralović. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe.. NUBiH. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. prepisivača vakufname .Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. dva vrta.. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40). 201. Od objekata uvakufio je: džamiju. Bilo je poznato da je . Isto.19 Dakle. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg. 18 19 20 21 TD. 157. Do 1540. . Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. godine. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. međutim. han (kuća za putnike).bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio. str.. 3. a već 1530. sa zeametom od 23199 akči. Džamija je. 87. bilo mu oprošteno.

uvećana je za više od dva puta. između sela Ripna-Trepča-Kosovo). prostirke i osvjetljenja..kuća za putnike. koji su tokom okupacije stradali. Većina tih sredstava išla je na rashode. stoljeća predstavljala je . Prva polovina 17. međutim. izdržavanje karavansaraja. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta.. već po samom osnivanju. zakupa dućana 3660. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči.. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . . M.. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči.000 dirhema gotovine.Medžmua Abdulkerima. Ždralović.3.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. godine dostigla iznos od 127. 177. Glavnica vakufa početkom 17.. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. godine ubilježeni su kao karavan-saraji.kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. zakup dućana 3800... Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920.. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.Tešanjski vakufi 47 . zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja. Ovih nekoliko stavki..“ u samom Tešnju i . Dakle.24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. i osim toga 30. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. . vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha). Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči.. ali više nema ni prihoda od dućana. 1.1. i zakup zemljišta 1081 akču.. tešanjskog kadije“.obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj.’’ 1604. Glavnica je 1640. zakup zemljišta 1081. Ostalo je. 157..22 U kasnijim izvorima . Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići. Glavnica vakufa značajno je umanjena.. još rashoda. TD. a drugu pored hana na Usori... stoljeća iznosila je 56000 akči.811 akči..kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore.

usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. muallim 2 dnevno) 9360 akči. muarrif 3.683 akče. . Dakle. 87. hatib 4. kći Ibrahimova. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. Razloga za tako što je više. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. eksere 33. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. administriranje 460. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. stoljeću značajno osiromašio. svijeće (mukavve) 196. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. popravak džamijskog krova 300. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. Prije svega. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. vakuf su stajale 13380 akči. druge metalne proizvode 400). istina.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. na službe u funkciji ibadeta i obreda.. kontrolor). administriranje (mutevelija. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči). muallim. hanski potok 10. Iz ostalih troškova koji. 12821 akča. pobirač vakufskih prihoda) 2520. hatib. pobirač vakufskih prihoda.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. prostirku džamije 90. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. popravak mekteba 114. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa.. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. mutevelija.okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. mujezin. NUBiH. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. nadglednik. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . Prema tome. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. mujezin 5.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. RS 832. 224. trošeno je (imam 10. popravak harema 29. sallahan 2. TS. Za vakufnamu se izričito kaže: . Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. upad Eugena Savojskog. vakufski prihodi iznosili su 17.

sure Mulk poslije jacijskog namaza. početkom 17.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. mujezin. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. dakle obavljanja molitvi. imama. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. učač sura Tebareke i Amme. tu su još muallimska. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. Osim već ustaljenih. mutevelija. spominju se sljedeće službe: imam. muallima te administratora vakufa. što je razlog da se dalje ne spominju. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. hatib. To su 1. muallim. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. zatim nadzorniku. sure Amme poslije ikindije. 4. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. ukinuta je naknada djelitelju. mujezina. od zakupa dućana i zemljišta. mujezinska. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. Pored imamske i hatibske. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. mujezin. Prvo. 1. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. muallim. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. nadzornik. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. učač Jasina. pobirača vakufskih prihoda. Amme).2. imam i hatib. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%.3. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. mutevelije. hatiba. 5. . 6. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. pobiraču vakufskih prihoda. Tebareke. 3. nadglednika. sredinom 18. mutevelija i 7. Godine 1640. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. Dakle. ašereta poslije podne-namaza. 2. Ustanovio je brojne službe. poslije sabah-namaza. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih.

To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. godine Mustafa..imama i hatiba. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza. Ako se uporedi sa drugim službama.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597.Medžmua Abdulkerima. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. Do 1640. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600). . . . ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). Ta odredba glasi: . dnevno 5“.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika. sin Turhana. plaća . njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema.. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. 178. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. stoljeća je eksplicitan. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname. dnevnih. Dakle.3. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama. 435.. stoljeću.50 Aladin Husić 1.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu.. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa. Izvor s početka 17.. Tako je imam u 18. te plaće neznatno smanjene. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. TD. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. 26 27 M. koje je evidentno u 17. Međutim drugi izvori 16. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. Ždralović. što je pomalo neočekivano. godine. pa i početka 17.. Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije... tešanjskog kadije“.3. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. a hatib 4 (1800) akče. njegovoj djeci i djeci njegove djece. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči)..

12. Naime.32 28 29 30 31 32 MD. stoljeća (1804. jedan od mutevelija 1786. Sredinom 17. Aliji i Mahmudu. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. VI. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. kada je u pitanju interes vakufa. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. Jusuf -hodža. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije).munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. III. međutim. Omer-hodža. 12. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. 85. MD. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. MD. i Ebu Bekir-čelebija.29 Na samom početku 19. 85. Omer-efendija. 352.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. 1. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. MD. III.. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. MD.4. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. 211. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. katib bosanske defterhane. 85.3. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. Njihov otac uživao je dućane. III. sinovima Ahmedovim. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. neki Tahir. g. Jednu parcelu vakufa 1765. Džaferhodža. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. sin Fejzullahov. godine bio je Mula Hasan. koje prije smrti nije uspio obnoviti.) Osman. 85.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. 85. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. Nije. Atribut . Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. VII. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. . najodgovornijih službenika vakufa. 89. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed.

Ali-begov. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. A. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. STOLJEĆU 2. za koju znamo da je postojala 1637. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio.. Kadije Ali. Osmana Apansuza. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. sin Šabanov.1.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. O. 52. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. 126-127. kadije Alaudin-efendije. stoljeća. 168. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. Ahmed-begov. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči.. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. A. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. . u korist mekteba. Fatić. 241. Mostar.. Prva polovina 17. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. . Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa.. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. Sokolović. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. VAKUFI NASTALI U 17. kao i Ali-begov od 43000. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. . stoljeća U 17. Ali-begovoj. Sokolović. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije.efendije. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. Ferhad-begovu.52 Aladin Husić 2. što ne treba isključiti. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. stoljeću. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači. ali i drugi pojedinci. kadije Ali-efendije. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. bio najveća uvakufljena 33 34 O. Ismet Kasumović. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. 1999.Tešanj prije tri stoljeća“. hadži Nesuhov. stoljeću.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. Omer-begovoj.Kreditne prilike u Tešnju“. godine.

Takvih vakufa bilo je deset. prostirku i svjetlo. Osim toga. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. Ovisno od interesovanja. Međutim. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. popravke. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. 170068 akči ili 28%. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. Tako je već prije polovine 17. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. muslimanima i nemuslimanima. odnosno po namjeni. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. trgovcima. osvjetljenje. Ostatak vakufa su sitni vakufi. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. Iz proračuna se. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. popravke i slično. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. poljoprivrednicima. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. zanatlijama. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. prostirku.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. Treba imati na umu da su i troškovi . stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. međutim. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima.2. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. nadzornike i sl. vidi da je ponekad dostizala i 15%. Dakle. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. također za obrazovanje. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. po ekonomskoj snazi. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. 2. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. predstavljao je treći vakuf u Tešnju.

M. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima.. ali su i objekti biči lakši za održavanje.Tešanj prije tri stoljeća“. stoljeću da se održao. nastala je u prvoj polovini 17.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. kao i za održavanje i popravke. česmi. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. Zanimljivo je da je A. Naime. . iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava. H. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. A.. stoljeća. 75. 42. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. Handžić. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. Fatić. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. 24920 ili 4%. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. Iz visine vakufa. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. A. 168. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. Kako se ista ne spominje u 16. Urbana antropologija Tešnja. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. 127.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. Fatić. džamije i rasvjete. Skoro simbolična suma. a nekad se taj broj kretao i do 7. koje su imale i po tri-četiri službe. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan.4. stoljeća. godine. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. puteva. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Sokolović. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. 2. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. M. stoljeća. hana. niti prvih godina 17. Dakle. Ćeman. njen vakuf. Premda je spominju vrlo rijetko. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog.37 Izvori je spominju već 1640. 40. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. . posebno ne na vrijeme nastanka. . 42. doduše gotovinski. A.H. održavanje infrastrukture. 2. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. 73-74. Isti. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. godine. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A. Urbana antropologija Tešnja..Kreditne prilike u Tešnju“. Ćeman. Handžić uopće ne spominje.

Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. u njoj je 1743. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. . Porušio je Savojski. Ali-efendija. VUMA. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. BOA.Tešanjski vakufi 55 njoj.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. K K Tasnifi deft. 2425. 75. II. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. Istanbul. A. Sarajevo. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. stoljeća. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. Ekrem Hakki Ayverdi. BOA. 2425. 1981.. 41. E. 18. 433. Handžić. M. H.5. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. godine. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Urbana antropologija Tešnja. a kasnije je ipak obnovljena. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. Ćeman. 42. A. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. kitab. 40. stoljeća. Čar-Drnda. odnosno njenu obnovu. Vakuf džamije Ishak-bega. Kamil Kepeci Tasnifi deft.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. Ayverdi. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. 432. službovao kao imam. Za istu je i drugi dobrotvor.41 2. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. godine.39 2.H.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. stoljeća. uvakufljena od strane osnivača džamije.. godine. 3. Fatić. 7.6. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. Yugoslavya. 2005. br. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. br. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 67. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. A. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. II c. 38 39 40 41 42 43 H. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Izvori iz 19.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. sin Šabanov. 2. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Fatić.

56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. Ne iznenađuje za imama i hatiba.. u odnosu na druge službe. 87. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. Za rukovođenje vakufom. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. 1991. . Sarajevo. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. te mujezina. Iako veoma oskudni. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24.. godine. Kreševljaković. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. Hamdija Kreševljaković. i još uvijek nedovoljno precizni. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. Mazalić. dakle. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. Naše starine 4. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. 502. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. stoljeću. Prema tome. Mustafa. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. . (1957). Svaki od njih je. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. 26. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. mujezin 3. a ne u 18. sin Ibrahima Hodžića. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. dakle godišnje 360 akči. Izabrana djela. 2. STK. za službu dobijao po 1080 akči. stoljeće. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. 223. Tešanj. hatib 3. podizanju tzv. donjeg dijela grada. NUBiH.8. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. 832. o kojemu je brinuo mutevelija.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. Husein-beg i ostali. Dnevna plaća. posebno imamsku ili hatibsku.000 akči. H. Đ. bila je visoka. RS. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. 44 45 AP. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. i iznosila je 10 akči. 300. II. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. što je ipak pomalo neobično.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu.

48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. Tada se izričito spominje kao džamija. 3. pretpostavljalo se . U prisustvu .ponos imama“. A.uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. pisao ju je tešanjski kadija Husein. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima..Tešanjski vakufi 57 Dakle. 224-225. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. imam džamije Tabhana“. tabak porijeklom iz Amasije.da je sagrađen i znatno ranije“. godine već je bio pretvoren u džamiju. inkasirao je 3600 akči godišnje. STOLJEĆU 3.Amasyalu hadži Alija“. Sidžil Tešanjskog kadiluka. NUBiH. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta... godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije.. imam koji se i 1741.. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. TS. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci .hadži Alije. vjerovatno. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. To je. VAKUFI NASTALI U 18.1 Džamija hadži Alije. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. Sidžil Tešanjskog kadiluka. Handžić.. 53. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . Čar-Drnda. ali bez imena.47 Kako se iz navedenog. Iz imo46 47 48 49 AP. 130.46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. Čar-Drnda. U stvari. dakle i mesdžid i džamija. jula 1753. i to sa istim imenima osnivača. stoljeća i do 1741. spomenut je samo . . ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju. Naime.49 Dakle. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa .iz 18. taj mesdžid nastao je početkom 18. H. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. 53. 832. 39-40. sina Hasan-efendije“ 17. H. A Survey of Islamic Cultural Monuments.Hasan-efendija. Na osnovu vakufske dokumentacije .. godine.

. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. NUBiH. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. 23. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). dakle. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. sina hadži Hasana. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. 181. prema volji vakifa. popravku i prostirku.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. stoljeću. 39. 832. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. Ostatak prihoda. godine. Ostalim službenicima. godine“. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). uz siguran zalog i čvrste jemce. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . MD. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. Handžić. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18.5%. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. Te su stavke. 50-53. Ostatak prihoda od 4320. i to Ahmed-age. osvjetljenje. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči.53 Njen naziv . mutevelija 3 (1080). njegovog pomoćnika Ibrahima. TS. nastala prije 1640. popravke i uređenje džamije. 86. 85 VI. AP. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. I to dovoljno govori o njenom statusu. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. mujezinu 3 (godišnje 1080). dakle zapovjednika tvrđave. mujezina 3 (1080).džamija Mustafa-paše.52 3. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. A Survey of Islamic Cultural Monuments. NUBiH.TS. godine. RS 832. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. A.. RS. lica koje brine o prostirci 1 (360).2. 219-220. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). osvjetljenje. utrošen je za prostirku.. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772.

Fatima. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. AP.54 Premda može biti koincidencija. bosanskog valije (1780-1785). Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. po izno54 55 H. RS. hatiba 3. Sidžil Tešanjskog kadiluka. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. TS.Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu. Godina (1781). 832. bivši kadija Tešnja. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. dok je ostatak od 360 akči... u imenu oca.55 Osim toga. dakle. U svakom slučaju. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. 23. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. Iz tog prirasta. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . iznosili 3960 akči. Po pretpostavci. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. godine. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. kako je vakufnamom bilo definirano. posebno izostankom izvorne potvrde. Čar-Drnda. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca.Fatima. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. NUBiH. 86. posebno atribut . Godišnji troškovi službi su. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. u različitim varijantama. to bi mogla biti kći bivšeg kadije.5 (1260). čiji dio je i spomenuti kadija.. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. budući da je imala službu imama i hatiba. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . prema odredbi vakufname.. ime Abdullah-paša.Deftedarovu džamiju“. . i to 1757. 220. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević.5 (900). moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. što znači da je novac davan uz prirast od 15%. 20. stoljeće. kći Ahmedova“. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. Budući da je izvori iz 17. 33.Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. kći Ahmedova“. trošen na osvjetljenje džamije. godine. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. mujezina 2.

. Jedini podatak. zapravo.3. TS. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah.. kći Velije. Umi Kulsum. 45. 20 MD. dakle murabeha je iznosila 15%. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. Emina.57 U svakom slučaju.Aliju.58 Nažalost. mujezin i osvjetljenje džamije. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. sin Hasanov. imama džemata Harman“. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. nije poznato ime džamije. Fatić. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. Habiba-hatun i Kademšah. kćeri Ahmedove. Handžić. koji ju je obnovio 1863. 85/III. 39-40. godine. NUBiH. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. za mektebe. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . spominje . Ostale su imale identične sume od 2400 akči. iako 56 57 58 59 A. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. Hasna-hatun. godine.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. godine. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju. neophodno ih je posebno istaći. Među spomenutima. Godišnji prirast bio je 750 akči. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 4. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. .60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. hatib. godine. AP. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. 43-44. prema tome ni njenog osnivača. 3. imam. džamijom šejha Hasan-efendije. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. RS. 370. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. godine.59 Imam te džamije bio je Hasan. možda. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije. A Survey of Islamic Cultural Monuments. stoljeća. Sejjida-Sulejmana. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. sina Jusufova.Hasan-hodža“. A. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. koja se spominje samo 1773. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove.

sin Alije.. MD.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. Ćeman. 87. 221. 45-46.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. (85/III. M.63 Sredinom 18. godine. 152. izgleda. 1990. Urbana antropologija Tešnja. 38. Dušanka Bojanić. 370). barem privremeno reduciran broj službenika. MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. . MD 69 (85/III. Otuda je u literaturi do sada 1537. Islamska misao. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega...61 Brzo potom.po najnižoj stopi od 11. Nema je ni u rashodima vakufa. imama i hatiba.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. Salih spominje kao . Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). RS. H. NUBiH. . to znači da je moguće odrediti i drugi međaš. XII. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. TS.. godine još nije imao napisanu vakufnamu. MD 6 (85/III.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle.60 Kasnije je i u ovoj džamiji. 138. 195). Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije.imam i hatib džamije u selu Lepenica“. jer se 1775. 60 61 62 63 64 65 66 AP. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti. 5. A. 1777. 832. godine. imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). 417). vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. i pridodati spomenutom vakufu.5%. br.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . stoljeća Fatima.Musale u balkanskom gradu“. Fatić.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. 85.

Naime. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. treba doživjeti stanovitu korekciju. čak i kraj. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. sa 159 domaćinstava. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. stoljeća. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku).. većinom muslimansko stanovništvo. sa 65 domaćinstava. Posebno što je Tešanj još 1565. niti po njenom osnivanju niti kasnije.musalle“. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. 6. stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. Kako je već 1559.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . ali se spominje 1604. Zato bi. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. Posebno što je već i u okolici Tešnja. 91.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. Ćeman. Kako se Tešanj krajem 16. Sakralni kapaciteti do 1565. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. Iz istog vakufa..kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. Travniku i sl. čak i uže okolice. posebno užoj. 67 M. a nikako u sredinu. godine. i to gotovine. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. Zenici. Urbana antropologija Tešnja. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. . Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . ne spominje se u vakufnami 1559. s obzirom na navedene okolnosti. do sredine 16. godine relativno mala kasaba. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje. Naime. veličine većeg sela. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. te još jednim mesdžidom. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. stoljeća. što bi moralo biti naglašeno.. kao zasebni objekti. mesdžid Sufi Oruča. kao i uz sve kasnije podignute džamije. godine.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16.H. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou.

. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe.. stoljeća. Hasan 27000. Abdulmumin.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt.71 Ključne riječi: vakufi. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. A. 220. TS 223. 87. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. i drugi.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. Sokolović. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. istakli da je nastao u drugoj polovini 17.dva dirhema za učitelja djece“. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. Šaban 12000. O. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. sakralni objekti. . dakle džamiju. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. 832. Već smo za ovaj vakuf. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. NUBiH. godine. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. novčani vakufi. NUBiH. Dalje. .Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. tešanjskog kadije“. Tešanj. dva dirhema. Naime. Osman. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. Ahmet-hodža iz Kaloševića. među kojima i četiri žene. Osim objekta.. specifikacija rashoda 1604. h. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). Ibrahim i Husejn iz Piljužića. sin Šabana 52000. AP. RS 832. . Ali-efendija 12000. Ždralović. hadži Mehmed 10000. hadži Sulejman 10000. čije ime osnivača znamo.Tešanj prije tri stoljeća“. sina Ali-begova. i to: Mustafa-hodža. Njih je spomenuto 6. 177. godine također spominje samo muallima. 68 69 70 71 M. RS. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti.Medžmua Abdulkerima. prema tome i mekteb. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. i to mekteb. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. STK. AP.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). 168. Nije poznato kada je podignut. ali se spominje 1756. U ranije ustanovljene mektebe. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. barem u visini 4 dirhema. 86.

This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. Muslims and non Muslims. it was given under same conditions to men and women. it has preserved many feature of those times.based waqf. Our intention was to pay attention to a new waqf as well. . First of all is. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. changes which appeared during their functioning. cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. their role in up keeping of functioning of some endowments. regardless whether they were sacral. educational or other objects or money-based waqf. Special attention is given to the money.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. Despite very turbulent period through which town has passed. its services. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town.

književnici i umjetnici. Bibliografiju studija. kao što je slučaj u ovom radu. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. drugo prošireno izdanje. Uvod Husein-kapetan Gradaščević. 2007. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. BZK “Preporod“ Gradačac. odlučnost. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. do 1832 .2.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. Mariborski tisak. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. BZK Preporod Gradačac. Pokret za autonomiju Bosne od 1931.. osmanisti.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. str. biografija . vojnička i politička ličnost. narodu i domovini.godine. Vjerski odgoj. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. . Na tim osnovama gradila se njegova moralna. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. Također. Sarajevo. godine. Aličić. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. Gradačac. njegova ljubav prema vjeri. Maribor.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. 3. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. 127-146. malo se zna o njegovom duhovnom životu. str. 150-167. kao što su: samopouzdanje. str.godine.). 1994. Gradačac. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. stoljeću. 140-142.. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. 1996.). Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. 2002. hrabrost i dobrota.godine.2006. Husnija Kamberović. 2 . zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. dr. Zmaj od Bosne. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834.

bio je na strani Husein-kapetana. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. Sarajevo. i 1832. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan. Ahmed S.. str. nav. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“. str. nav. poštovan od svih.. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. porodična tradicija.. U to vrijeme Abdurahman Sirija. malih i velikih (bogatih i siromašnih). Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života.. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje. kapetan Gradačca. Husein-beg. 5 . Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu. Džemal Ćehajić. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. str. Prvak ovog ejaleta. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. Enes Pelidija.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. 17.. 56. 1986. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu... Vijećanje bošnjačkih prvaka. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. 2. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. Husnija Kamberović. pomagač sirotinje i raje. Aličić. 382-391.. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom.. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. kapetan Gradačca...4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Također.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831..“ Drugi dokument je mahzar (molba.neko iz ejaleta. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. 45-46. str.dj. pomagač sirotinje i raje. Husein. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. dobročinitelj vjere i države. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. ko poznaje državne poslove..“5 3 4 Dr. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca.dj. hrabar i pobožan..

jer se radi o kur’anskim ajetima. 17. Maribor.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. a ispod ime Husein-kapetana. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza. da se grade gdje ih nije bilo. Nema snage osim Boga Velikog. dž. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena.“ (Besim Korkut. rob mu Husein“. a što nije tačno.dj. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. U ulozi bosanskog vezira. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru. Zmaj od Bosne. 1994. navedena je godina izrade pečata. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. Bosanska riječ. str.. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. A divan je On zaštitnik i divan pomagač. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. oktobra 1831. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . ajeta sure El-Enfal. rob mu Husein . da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. na strani 99. i 181. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. str. a na str. 6 7 Dr.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40.72.). Prva rečenica .Uzdam se u velikog Stvoritelja. Kur’an s prijevodom. Husein-kapetan je 29. 552).. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. str. nav. koji je 1831. Mariborski tisak.Husnija Kamberović. a prije dove. . U muslimanskoj tradiciji. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju.š. drugo prošireno izdanje. U knjizi Sadika Šehića.

između ostalog. imena nekih ashaba Muhammeda. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. 1901. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. dove i brojne vefkove. Husnija Kamberović. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. str. str. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. svezak 2.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. da . u narodu poznat kao ćursi-dova. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. 255. dok je još bio u Gradačcu. direktora brodskog kontumaca. Otkupljena je od Hairije (rođ. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr..dj.„. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. Pleyela.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. Bartol Kunibert.. Po predanju u porodici Gradaščević..s.. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. godine itd. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. Beograd. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. ajete.. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. koju je nosio kada bi išao u boj. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. Vidi: Muhamed Garčević. izreke.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima.. nav. 312. 1942. 56. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod).“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje.. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. kur’anska sura Nasr.. zabranjenih zakonima islamizma. a. tražio je od dr. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. . Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. Gradaščević). Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo.

Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi.11 3. . nav. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. tj. 11 Dr. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. politički. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. U razdoblju od 1820. i prema kršćanima u Bosni. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. Modriči i Brčkom. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. str. godine“. Husnija Kamberović.. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. ma sa koje strane dolazili . godine. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. 39. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. zgrade za prvu katoličku pučku školu. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. sinovi Osmankapetana. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. „na temelju dobra i čestitosti. spiskovi i iskazi vakufa). porodica Gradaščević je prva poznata. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. Na toj osnovi. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“.dj. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. do 1831. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. uređivao je svoje odnose sa drugima.bilo od muslimana. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. npr. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. bez obzira na vjeru i naciju. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. godine..

Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. a što se vidi iz njihovih vakufnama. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu.485/32 od 10.11. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića.1932. Vakufska direkcija je dopisom broj 20. Početkom 20. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. po uzoru na svog oca i braću. Tragom ove odluke. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana.04.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. to ne znači da ona nije postojala. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. U austrougarskom razdoblju. vakuf je imao i džabiju. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. Murat-bega. Pored mutevelije. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. 12 Muhamed Bego Gradaščević.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića.1931. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. godine. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. . Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. U kasnijim evidencijama vakufa. Murat i Husein-kapetanova vakufa. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. to je mogao biti i ženski član porodice. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. Ipak. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. dao sačiniti vakufnamu. a ako ga nije bilo.

Sendić.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. jer je Nurija H. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. U tom periodu. Fond Vakufi. 3. zatim naziva vakufa i sl.. koji je i ranije bio mutevelija. donošenjem Gruntovničkog zakona. Naime.1932. Murat i Husein-kapetanov. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. Hafizović u međuvremenu umro. Osman. Ipak.1. godine. Bećir-begov i Reuf-begov. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. imam Husejnije. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). vakuf ženskog mekteba. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. godine. tj. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. a za muteveliju Ibrahim-ef.12. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. imajući u vidu historijske okolnosti. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. Također. godine. vakuf H. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886.5499/32 od 24.računovodstvenom pogledu.. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim..3.1932. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. u osmanskom razdoblju. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. dok je u austrougarskom periodu. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. objekata i vakufskih mukata (zakupnina). počev od 1933.

koji je nastao u periodu od 1884-1886. 412. prometna vrijednost zemlje. 478. godine. ali. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. 484. godine. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. paušalu. godine. zemljarina. 1219. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. zemljarini i šumarini. 990. koji je bio izdat pod godišnju mukatu. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. 490. posjedovnice i teretovnice. 989. 992. Sastojao se od vlastovnice. 988. od čega je 162. 302. Na njemu nema godine nastanka. Njegova veličina je oko 90x40 cm.775 i 725). 776. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu).630 m2.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. u osmanskom razdobju iznosila je 188. godine. paušal. šumarina i opaske. površina vakufa. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. Fond Vakufi. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. zgrada i hajrata u krunama. . 386. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938.

č. magaze i druge objekte. dvorišta i bašče. br. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. 412. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat. a u vlasništvu Maše Antonić. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta. čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. koja su. Na k. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . kućišta. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br.č. dućane. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . udove Popovića iz Gradačca sa 1/8.15 15 Nad nekretninom na k. uz dozvolu vakufske uprave. br.

Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.265 m2. od čega je na mezarja otpadalo 20. 16 17 . vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. 14/1 i 14/2. 775 i 776. Fond Vakufi. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.1933. malodobni Ismet Sarajlić. a 2. 412. 490. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna.č.č.č. Ako se uračuna njegova površina od 23. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k. godine17. 988. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Fond Vakufi. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. isti izvor. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. Fond Vakufi. Također. 990. Na k.č. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna.. br. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. Na k.č.860. godine i Spisak vakufa za 1938. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. onda bi ukupna površina iznosila 26.č. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25. br.730 m2. 26/31 od 11. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. br. 989. a u Modriči 130 m2..74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2. 21. 992 i 478.1933. Na k.302. Na k. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. 1219.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484.210 m2. godinu. Spisak vakufa Sreza Gradačac.09. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40.09. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. marta 1931.br. Vlasnik kuće na k.10/3 stajala je prizemna kuća br. br. godine.275 m2 iz 1887. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna.275 m2).br.

830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.000 kovačnicom Opis nekretnine . Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1. kat. Br.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3.k.000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.

dok se kat.1945. čestica 6/152 navodi kao 6/162. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela. godine otkriva nam određene promjene. prešli u vlasništvo drugih lica. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. godine površinu od 19. 484 (i to k.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. 988. godine. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484.5. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. 990.000 Ukupno: 20. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. Na osnovu ovog spiska. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20.000 jugoslavenskih dinara. spisak iz 1933. godine.č. godinu došlo je prodajom.1945. .481 m2.520 m2 u 1887. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine.. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5.520 m2.481 m2.000 15. Fond Vakufi. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. čija je vrijednost procijenjena na 125. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9. godine. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887.000 5.05. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887.br.481 125. otkupom mukate. 992 i 725. Praćenjem historijata razmatranog vakufa.000 30. po svoj prilici. i 6/153 kao 6/163. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. 412.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5. 775 i 776. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. promjenama nekih parcela i manjom površinom. 1219. i 1938.godini. kao što je bila 1933. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka. Također. prodao te mukate. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. jer su.. koji su brisani.980 m2. Vakuf je. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. 487. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. Na temelju Gruntovničkog zakona. U razdoblju SFR Jugoslavije.godine. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. groblje muhamedansko. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata.godine. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br.1938.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. Te 1959.1960. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88. 122/59 od 29.). gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov.god. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje.2000..). a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu.09. br. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). godine. 895/54 od 2. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959. koja je bila veoma važna za njihov rad.6. što je ukupno iznosilo 27.10. 1590 m2 i 10/23.1954. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. eksproprijacija i nacionalizacija. gradilište pod dućanom..5. . Uslijedile su uzurpacija. danas. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. juče.. 725). upriličenom u Gradačcu 24. od 1945. 4-59). «. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. do 1990.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. 100 m2 (gr. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu.5 milona beglučke zemlje. sutra. ul.list FNRJ. pored drugih vakufa.

608 m2 gr.883 m2 7. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. 9/100.ul. 14/44. ul. a isto stanje je i u 2009.930 m2 iz gr. 01/475-21/74 od 3. Vakuf je postao društvena/državna svojina. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. gradilište pod magazom. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. 15/1. godine.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. čestice: 9/86. godini. 725. 15/113 i 18/142 . Fond Vakufi. gr . 14/157. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999. kat. 05.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2. 75 m2 (gr. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. 15/60. 1-120. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.150 m2 iz gr . od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana.. ul. godina VIII.78 Nusret Kujraković kao i 14/77. . 10/4.1974. 725. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. ul. 15/93.godini. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14. zatim 1.) Ukupna površina vakufa: 17. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća.1974. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7.080 m2 (od toga 10. str. kao i 2. br.ul. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. 14/64. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1.12. 10/88. 14.12.9/244 i 10/29). Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja.377 m2 (5.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. 478). godine za restituciju 3. kat. 992).845 m2 vakufa Husein-kapetana.521 m2 od ukupne površine 2150 m2. Gradačac.806 m2 od ukupne površine 15. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora.845 m2 Prijavljeno 2005. čestice: 9/87.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. 17. ul. 14/159.377 m2 Oduzeto 1960-1974. 484.

koja je.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv.503 m2. Medžlis je 2005.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. magazom dućan gradilište. Polovinom 2005. 725 br. 129/1/2005. koji će biti predmet restitucije. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića. Katastar.. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st.1960.122/59. ukupna površina svih oduzetih vakufa.5. koja će biti predmet restitucije.08. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. Prema ovom pregledu.2005. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005. Ostala oduzeta vakufska imovima. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. Refik Šehić i Izet Mehmedović. iznosila je 8. st.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. godine. 725 n. . do 2005. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. do 2005. po uputstvima spomenute Komisije.1235 29.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br. godine. 1960 n. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu. akt br. od 10. bila bi naknadno popisana i prijavljena. arhiva za 2005. Shodno našem predmetu razmatranja. godine. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945.

Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Zemaljska štamparija. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. tog zakona. 1886. To znači da je stekao i vlasnička prava. dućan i druge objekte. godine. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. Modriči i Brčkom. čiji je bio i vlasnik. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava. Na ovaj način otuđeno je 162. Sarajevo. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. .-1916. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Prema članu 24. Dakle. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). 3.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Kada ti objekti prestanu postojati.2. i II. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. uz dozvolu vakufa.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. U austrougarskom periodu. koja ranije nije imao.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. a na tom zemljištu. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. godine.

Za razliku od mukata. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» . jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin.1903.možda ne bi došlo do čl. godine.01. 24. opća akta. g. Osim mukate.09. godine. g. opća akta. do 1941. Vakufska zemljišta pod idžarei. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. godine. .1936. ako vakufu zatreba.zeminom (kirijom.08. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. g. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. Vakufska direkcija u Sarajevu. akt br. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju. 1 ex 1916 od 01.1916.01. Fond Vakufi. akt broj 1 ex 1916 od 01. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa..1933. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. g. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. i broj 4759 od 24. gruntovnog zakona.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. godine. U razdoblju od 1878. 10.1916. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući.. Fond Vakufi. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Za mnoge dugove nastupila je zastara.01. Tokom navedenog razdoblja.13926/34 od 27. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate..26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.1916. akt broj1 ex 1916 od 01. Vakufsko-mearifski saborski odbor. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. zastara dugova. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. naročito poslije austrougarske okupacije. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.

82 Nusret Kujraković godine27. 1969. Popis ne sadrži godinu nastanka. U spisku iz 1917. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. Prilozi za orijentalnu filologiju.09. 72. XIVXV/1964-1965. kućišta. Jedan je iz 1917. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo.-1918.. bašče. oranice). vakufi Osman. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. šljivike. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. godne. a u spisku iz 1938. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. godine vidi: Husnija Kamberović.600 m² zemljišta.08.. str. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata.dj. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima.560 m² zemljišta. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. Vidi: dr.1933. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. postoje još dva spiska. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. godine. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Husnija Kamberović. a drugi iz 1938. 2003. Zagreb. godine. godne spomento je 60 istih dužnika. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66. Maglaj i Brčko. Radilo se. 341-353. o njegovm čiflucima. Naredbom iz 1832. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . godine. godine. a vrlo rijetko poslovne prostore. nav. Arhiva Medžlisa. uglavnom. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23. Sarajevo. i Ahmed Aličić. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. dvorišta.Sarajevo. str.. godine.1903. Fond Vakufi. u Modriči 43 mukate na površini od 58. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće..29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21.. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. Arhiva Medžlisa. spiskovi mukata vakufa. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. Fond Vakufi. Osim u Gradačcu i Modriči.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina.

662. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom.12. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50).1904. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. Imamoviću. Za razliku od prvog. 727. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. a ostale Murat-kapetanovom vakufu. mutevelije dotičnog vakufa.1899.1898. Brčko od 04. godine. Nije bilo imena dužnika.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. Zapisnik v. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. 06. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. godine. sadrži samo imena dužnika. . moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. 1899. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. broj gruntovnog uloška. spisak iz 1938.p. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef.01. 693 i 686. i 1938. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. oznakama nekretnina.451 m2 zemljišta. fond: Vakufi. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. Saslušanje je obavljeno 04. koje su obuhvatale površinu od 32. 778.06. godine). 1163. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. godine. Modriči i Brčkom.

vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. Ranije je već izgubio vlasnička prava. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. 6 magaza. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. stoljeća pa do 1945. godine. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula.3. magaze. Po zapisniku od 31. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega. Naime. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. Prihod od tih vakufa do 1879. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. kahvanu. godine.12. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. Vakufski objekti. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. berbernicu i pekaru. kuće i odaje. .1889. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. koje je sagradio Husein-kapetan.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. Murat i Huseinkapetana. 3 odaje.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Te objekte sačinjavali su dućani. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara.1903. a u Modriči 18 dućana. Iz tih izvještaja. 3. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. 1525 od 27.3.

4 magaze i 1 plac. Opis osiguranih zgrada od 13. . bašče. za plaćanje poreza. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu. kuće.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911.13. 1 kuću. placevi. mejhana i pekara. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije.36 forinti.45 x 5 m 9. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda.20 x 5 m 9x1m 9.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. Muftića). za troškove rasvjete džamija. 1 magazu.. mujezina i muderrisa u Modriči.60 7 x 5. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. Osman.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14.5. 1 bašču i 3 mukate. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese.1904. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani.1.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. mevludske programe i sl. Fond Vakufi. mjestu. a rashod 2.449.45 x 5 m 12. g. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif. veličini.1909. 1974. za vazove.. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. godinu. god.594.70 m 13 x 19 m 22. Gradačac.50 x 6. Godine 1913. imama Sviračke džamije te imama.40 x 5. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. magaze.50 x 8 m 8x7m 12. za troškove popravki vakufskih zgrada. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. str. Mahmut Traljić..56.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. prihod vakufa je iznosio 3. a zatim za troškove preddžumanske mukabele.

Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. 404. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku. dućan (9x3 m) i magazu (12. odaje i lokale (ukupno 36).. god. ne spomnje postojanje ove džamije.5 m) i kovačnicu (8x5 m). Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Iako nije najstarija. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20..000 dinara. godine. godine. magazu (9x8.580.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20.34 33 Ahmed S. ne navodeći izvor ovog podatka. Aličić. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku. str. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese. S. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina).1927. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. nav. koji je iznosio 236. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. novembra 2004.2-02-255/04-5 od 2.000 dinara.5 m).5 m). Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. vakuf Osman.10.254 dinara. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. godinu. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini.5x8. a rashod 42. godine. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. dj. do 1831. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. aprila 1962. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. 02-881-3 od 18. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji.godine prilikom napuštanja Bosne. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Ona ne spominje postojanje džamije. Što se tiče stila njezine gradnje. godine. A. dućan (22x4 m). dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. januara 1951. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. Također. ukupne vrijednosti od 81. Sagrađena je 1826. Ovo 34 . prihod vakufa je iznosio 42. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br.680 dinara.

godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro.. cijenjeni. Huskića.dj. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. Kujraković. str. Sahat-kula (1824). Husein-kapetana. Naime. 2006. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24. letif. To potvrđuje ploča uzidana u objekat.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan.15-19. Gradačac. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan.. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. Povodom obilježavanja 180. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog .. sin Osman-kapetanov. nezif.iman ve ehli islam – er(va)huna. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. godine. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. ruhuna Osmankaputan.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. mutahher. Lillahi-l-fatiha.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. ruhuna Murat-kaputan. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. Husnija Kamberović. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. očišćeni. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. čisti i ugledni. petkom poslije džumanskog sunneta.7-25. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram.. Osman-kapetana.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . koji bijaše prosvijetljeni. 35 36 . ‘alejhimus-salatu ves-selam. 36 Osim džamije. Osmana i Murata. ‘aziz. a prije ezana i hutbe. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana. Murat-kapetana. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . šerif. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef.1810). Dr.dj.34-37. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. milostivi. nav. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. str. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. nav. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. str. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. efendimiz hadretleri nur menevver. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). oktobra 1962.

. godine. počev od 1820. godine kupljen u Beču. godine. novembra 2004. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog.15-16. pa do današnjih dana. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa. kao i stotine učenika u medresama. januara 1951. kulturnog. Također. naročito poslije 1945. nav. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji.37-39. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. Novi sat je postavljen 1923. Husnija Kamberović. nav.dj. postupno je slabio. vjerskog i vjersko-obrazovnog života.godine. str. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja.. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. a poslije 1878. str. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. političkog. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. (1824)“. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). godine. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. ne samo u Gradačcu nego i šire. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. godine. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini.38 4.88 Nusret Kujraković đave.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. Dr.dj. Sat je nakon 1878. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog. godine. objekat je stavljen pod zaštitu države. Godina 1240..

Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834).. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. BZK Preporod Gradačac. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo.godišnjice izgradnje(1826-2006). Garčević Muhamed. Korkut Besim. Sarajevo. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. 1980. 2006. bez godine izdanja. 2003. Zemaljska štamparija. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. Federalno ministarstvo obazovanja. Prijevod Kur’ana. Prilozi za orijenalnu filologiju. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. 1969 Aličić Ahmed. Sarajevo. 1901. Svjetlost Sarajevo. Gradačac. Sarajevo.godine. Nacrt za monografiju. do 1832. Povodom obilježavanja 180. Ćehajić Džemal. Gradačac. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. kulture i sporta/športa. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Kreševljaković Hamdija.. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Zagreb. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. XIV-XV/1964-1965. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Kamberović dr. i II. 1942. Kunibert Bartol. Gradačac.-1918. Kamberović Husnija. Husnija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. svezak 2. . 2. Gradačac i okolina. Sarajevo. 2002. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Kujraković ef. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. 1996. 1886. 1960.drugo izdanje. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Sarajevo. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića.-1916. 1986. 1999. Nusret. nauke. Sarajevo. Kula Husein-kapetana Gradaščevića.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Beograd. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995.

and yearly rental fee (mukate). Mariborski tisak.godine. and the only small part of that waqf remains today. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. originated from the period between 1820-1831.). Gradačac. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. by family inherited tradition. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. Gradačac. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Sahat-kula. 3. Zmaj od Bosne. 1974. drugo prošireno izdanje. vakuf. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef.2006. Maribor. Traljić Mahmut. 2007.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. džamija Husejnija.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. the administer (muteveli) of these waqfs. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. Gradačac. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. At the beginning.2. Odbor Islamske zajednice Gradačac. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. . This waqf possessed land property. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. vjerski objekti. Muftića). and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. 1994. buildings. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). Through the history the number of waqf property varied. founded by himself. Preporod Gradačac.

778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.180 330 1.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.k.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr. općina Brčko Broj z. 1263 Broj kat.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.100 2.480 1. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.800 1. ul.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.

708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.

693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 .700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr.701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr.

686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr. 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr. 670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .

772 7.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.96 Gradačac Godina 1999 17.451 .210 20.365 25.845 3.914 32.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.377 129.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

1 2 Vidi. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. Sarajevo. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). međutim. Pír b. 981/1573). uglavnom. .1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. na period između 1762. Što se tiče vakufname. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada.. 2007. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. i 1936.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. 45-85. knjiga XXV-XXVI. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. godine. Evidentno je. Muõammad b. . ‘Alí al-Birgiwí (um. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. str.

hafiz Mulla Ibrahim. kćeri Mehmeda. Mehmed-baša Jamak. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama.5 A-959/TO Testament. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. kćeri hadži Mustafe. 8 Oporučeno je 3500 groša. nastanjene u mahali Miskin džamije. godine7. rođenog 1173. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. iz Sarajeva. hafiz Mulla Salih. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. godine. 4 Oporučeno je 209520 groša. 6 Svjedok je Muhammed. imam Careve džamije.8 3 Velikog je formata. datiran 21. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. Požegi-zade Mulla Muhammed. a žene Derviš-bega Sokolovića. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. kći hadži Mehmed-age. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. Nisu ubilježeni svjedoci. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. datirana 07. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. datirana 1297/1879. godine. Husejin-baša Džino. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. svakom ponaosob. godine. safera 1230. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. a nazir je njena kći Ismihana. Salih-age Kaukčije. sin Mulla Jusufa. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. Mulla Ibrahima. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. šabana 1246. rebiu-l-evvela 1197. godine. 7 Navedena je samo godina. datirana 18. godine3. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. Umihane. Ali-efendizade Mulla Mustafa. Fatime. džmade-l-ahira 1270. Arife. iskati salata i kefareta. Odnosi se samo na troškove ukopa. . datirana 05.

a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet.efendija. godine. Šišo-zade Mulla Ibrahim. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. Soko hadži Mustafa. Abadžić Abdi-aga. godine. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. trgovac Kujumdžić Abdullah. Nakkaš Mulla Salih i drugi. Ćurči-baši Sulejman-aga. timurdžija Mulla Husejin. sina Fejzullah-bega (Džennetića). redžepa 1268. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. Šahić Mulla Ibrahim. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. datirana 1197/1782. Višegradli Ali-efendija. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. a što je ubilježeno i u defteru troškova. Derviša Mustafa-bega. rođenog 1177. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Dženneti-zade Mustafa-beg. godine10. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. Moro-zade Ali-beg. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Salih Efendizade Mulla Sulejman. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. Bukara Salih.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. a nazir njegov sin Sulejman. godine12. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. Hafiz Mulla Sulejman. Efendi-zade Mulla Ismail. rođenog 1213. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. Srednjeg je formata. Oporučeno je 450 groša.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. Dženneti-zade Ali-beg.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. Navedena je samo godina. Mustajbega. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. rođenog 1159. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. datirana 23. sandžaktar. serdengečtije Ibrahim-age. Havadže Derviš Ahmed. godine. Džino-zade hadži Abdullah. Iskender-oglu Ali-baša.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Džennetizade Fejzullah-beg. godine. .

14 A-1612/TO Oporuka. godine. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. godine.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). a nazir je amidžić Abdi-aga. Atife. godine. Hašeme. a supruge Ćurčić hadži Lutfage. drugi amidža hadži Mehmed-aga. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. ukopa. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. datirana 12. njen sin Nazif. redžepa 1310. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja. datirana 1267. godine. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića.s.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 09. godine. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. Božijeg poslanika Muhammeda. rođene 1287/1870. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. rebiu-l-ahira 1299. a. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. . kćeri Halilbašić Mehmed-bega. kćeri Mujage Mašića. Umi Kulsume Kumašin. upućena muslimanima. sina Ibrahima. Fejzullah-age Klempe. džumade-l-ahira 1305. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. kefareta i bedeli-hadža. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. A-1870/TO Oporuka. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. datirana 1265.. godine. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. godine. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. koja je umrla 26. datirana 10.15 A-2204/TO Oporuka. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi.

Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. džumade-l-ahira 1265. godine. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. sina Salih-age.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. sina hadži Mujage.19 A-2207/TO Oporuka. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. Nije naveden mjesec. Dalagi Hasan-aga. datirana 24. 20 21 22 23 . Potogi Ahmed-aga. Oporučeno je 4016 groša. Oporučeno je 9000 groša. kćeri Ibrahima. godine20.23 A-2285/TO Oporuka. sina Mahmuda. datirana 27. ševvala 1215. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. Mašić Mustafa-age. safera 1293. sina Sulejmana. sina Ahmed-age. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom. Oporučeno je 500 groša. godine. Mašić Ibrahim-aga i drugi.22 A-2209/TO Oporuka. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. Oporučeno je 1500 groša. godine. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Abdi-aga. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. redžepa 1283 godine18. datirana 25. datirana 1225. Merjeme. Ahmed-age Mašića. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. majke hadži Mujage Tuzlića. od toga 6000 za bedeli-hadž. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. hadži Mustafa-age. rođenog 1227. Subašić Salih-aga. Svjedoci su: Šahi-zade Junus. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu.

datirana 09. datirana 15. Navedeni je oporučio 100 groša. godine. godine. 259). iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. redžepa 1245. sina Ibrahima.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. kćeri Mulla Muharrema. Umihane. Murathana-hatun. Nesima Nikšića. Fatime. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. godine24.25 A-2637/TO Vasijjetnama. datirana 1263. kćeri Mustafe Hadžiabdića. godine. džumade-l-evvela 1246. Navedena je oporučila 300 groša. godine. sina hadži Hasana.30 A-2662/TO Oporuka.26 A-2659/TO Oporuka. Nefise. kćeri Ebu Bekira.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. Navedena je samo godina. Oporučeno je 2000 groša. Navedeni je oporučio 842 groša. 25 26 27 28 29 30 31 . muharrema 1247. hadži Saliha. godine. A-2464/TO Oporuka. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). Navedena je oporučila trećinu svoje imovine. Spomenuta je oporučila 500 groša. datirana 03.29 A-2661/TO Oporuka. godine28. muharrema 1293. datirana početkom muharrema 1250. datirana 11.27 A-2660/TO Oporuka.

koji je rođen 1207. šerijatski vježbenik. datirana 03. Visoko. bez datuma. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu.32 A-2664/TO Oporuka. datirana 01. Navedeni je oporučio 501 groš.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. iz Monjara. šerijatski vježbenik. Navedeni je oporučio je 410 groša. godine. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). mjeseca zu-l-kadea 1315. Zlatke kćeri Derviša Šoše. koji je rođen 1220. XII 1912. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. .34 A-2666/TO Oporuka. Husejina. šabana 1261. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. bez datuma Mulla Ibrahima. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. Navedeni je oporučio 3300 kruna. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu. a koji je oporučio 300 groša. sina Muharrema Mušanbegovića. sina Smajilova. redžepa 1250. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu.36 A-2668/TO Oporuka.. godine Safije.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha. datirana 01. Mulla Ahmeda. hadži Mustafe Telalagića. godine. Navedeni je oporučio 600 groša. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. godine. sina Abdullahalemdara. godine.33 A-2665/TO Oporuka. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije. godine.35 A-2667/TO Oporuka. datirana 25. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264.

godine. Oporučeno je 6000 groša. iz Malina.39 A-2814/TO Oporuka. godine. rođene 1208. Dokument je oštećen. kćeri Mulla Muharrema. godine. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310.41 A-2985/TO Oporuka. iz Sagrdžija u Sarajevu. Navedena je samo godina. Haše.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. sina hadži Hasana Tarakčića. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. godine. koja je rođena 1224. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. . Mulla Ahmeda. koji je rođen 1227. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. koji je rođen 1200. kćeri Sulejmanbega. kćeri hadži Ibrahima. datirana 1229. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. Oporučeno je 1500 kruna. Travnik.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). godine. bez datuma Safije Hankije. Navedena je oporučila 842 groša. kćeri Salih-age Bekirovića. Mulla Hasana.42 A-3085/TO Oporuka. godine40. godine i Derviša Abdullaha.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke.

iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Ismail. a nazir je Munla-agan. datirana 13. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. sin Husejina. godine. Vatrenjak Ibrahim-aga. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. Hasanbajraktarević Hasan-aga. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. safera 1287. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. Mulla Memiša Mehmedage. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. safera 1342 godine. rođenog 1234/1819. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. 45 46 47 48 49 . Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. sina Mehmed-age Čajničanina. godine. Oporučeno je 11731 groš. Hadžirustemagić Ahmed-aga. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. Jusuf.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. godine. godine. zu-l-kade 1282/1865. rođene 1264/1847. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. Kapuzović Mehmed-aga.44 A-3172/TO Oporuka. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. sina Hasana. Ispod dispozicije i datacije. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. sina Mustafe Čajničanina. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana 15. muftije u Prači. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. datirana 04. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Hasan-age.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. Malić Ibrahim-aga. sin Bege Husejin-ćehaje. Zlatke. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove.

108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Novopazarlija Hafiz-efendija. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Hadžihusejnović Husejin-efendija. Hadži Šišević hadži Hasan. Ispod dispozicije i datacije.efendija. sina Mehmed-agina. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. berber Sakić Mehmedaga i drugi.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. džumade-l-ahira 1307. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Svjedoci su: Muidović Mehmed. godine. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. redžepa 1304. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Hadžismailović Ibrahim-aga. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . datirana 05. Oporučeno je 32. sina Mehmed-agina. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Muidović Seid-aga. datirana 08. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. godine. Ispod dispozicije i datacije.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. Jabučar Ibrahim. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. sina Mehmed-agina. Uzuni-zade Reuf-efendija. trgovca. Čajničanina Hasan-age. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. Čajničanina Osman-age. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Oporučeno je 6751 groš.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. terzija Abd-aga. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. Halvadžić hadži Mustafaaga. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. berber Jusić Abd-aga. a nazir je Sulejman-efendija. godine. Mustafe Mujage. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Nuhić Mustafa-aga.

oporučiteljev punac. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu.56 A-3270/TO Oporuka. kćeri Isamuddina i Fatime. Vasfije. iz Zenice. A-3255/TO Oporuka. Hafife Bibić. iz Žagrića u Sarajevu. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. Oporučeno je 1564 groša. Čomara Mustafa-aga. Mašić Mehmed-aga.58 A-3363/TO Oporuka. godine. . asupruge Hamza-age Arnauta.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. godine. Paralić Munla Hasan-aga. kćeri Osman. godine. mjeseca zu-l-hidždže 1298. datirana 03. datirana 18. safera 1323. džumade-l-ahira 1313. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. Oporučeno je 2000 groša. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. Oporučeno je 3000 groša.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. Oporučeno je 2010 groša. datirana mjeseca muharrema 1253. sin hadži Ibrahima. godine. Zubović Mehmed-efendija.57 A-3271/TO Oporuka. Nalić Ahmed-aga. Izmirlić Nezir-aga. sina Emina. Gulsume. godine. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. Šerife. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. kćeri Osman-age. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. Mulla Sadika Serdarevića. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. datirana 18.

Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. godine.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. datirana 16. Nema ubilježenih svjedoka. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. kćeri Abdi-age. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. sina Halil-age. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. nedostaje drugi list. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. imama iz Žagrića. Tuzla. bez datuma. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. datirana 18. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. rođene 1275. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. godine. godine. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. sina Šaćira. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga. rođenog 1234/1818. . ukop i kefarete. rođenog 1279. Oštećena. godine. Puhalović Sejde.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. redžepa 1335. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. rebiu-l-evvela 1355. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. Velikog je formata. Šećerović Hasan-efendije. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. godine. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj.

66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. Bakardžić Mehmeda. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. Mustafa-aga Sofić. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. muharrema 1342. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. sina Mehmed-age. 11. marta 1939. . berber. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. godine. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. Srednjeg formata. Srednjeg formata. sina Jusufova. sina Muhammedovog. maja 1925. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. 03. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. godine. datirana 01. Sulejman-aga Fočak. 1932. datirana 09. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. godine. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Salih-aga Kazić. 08.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. Alije Želje. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. iz mahale Komatin u Sarajevu. godine. rebiu-l-ahira 1359. datirana 28. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. poklon Sejjida Strika. sina Ahmeda Handžića. Mujage Aščerića.

Poklon M. iz Žepča.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. datirana 21.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. rođenog 1271.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. Poklon M. datirana 29. godine. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. sina Mustafe. zu-l-hidždžeta 1336. Navedena je samo godina. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. godine. rođenog 1256. Oporučeno je 3507 kruna.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. i ova oporuka. jula 1919. godine. godine. Nije određen iznos za bedeli-hadž. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. godine76. sina Saliha. Samo je navedena godina. rođenog 1242. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. iz sela Obre u visočkom kadiluku. godine74. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . datirana 1317/1899. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga. sina Husejin-efendije. Testament ima ovjeru 24. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču. godine. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. redžepa 1316. datirana 1306/1888.. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. Ćemerlića. Safije-hatun Sarajke. Šehagić Muhammeda. Ćemerlića. Kalo hadži Saliha.

Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. sina Muhammeda. datirana 28. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. sin Ali-age. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. Čelebić hadži Muharrem. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. godine. kćeri Murat-bega Muslibegovića. posjednika iz Mostara. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. posjednika iz Mostara. Vasijjetnama je oštećena. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. Vasi. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Nafije. . Nije naveden datum.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. posjednika iz Mostara. sina hadži Muhammeda.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. Novo hadži Salih-aga. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. Malog je formata. posjednika iz Mostara. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Muslimbegović hadži Saliha. napisana je na tankom papiru i oštećena je. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. godine. posjednika iz Mostara.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. Oporučena je trećina imetka. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. a nazir je drugi sin Mehmed. godine. datirana 1270/1853. Riđanović hadži Ahmed-efendija. datirana početkom ševvala 1330. Žuljević hadži Omer-efendija.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. džumade-l-evvela 1340. datirana 1330/1911.

Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. sin Salihov. Oporučeno je 4000 groša. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. posjednika iz Mostara. bez datuma. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. godine Nefise. sin Saliha iz Čaršijske mahale.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. godine. bajraktara. sina Ahmeda. Ispisana je na tankom papiru. Muslibegović Ahmedbajraktara. datirana 25. troškove ukopa i kefareta. godine.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. sin spahije Pašanića Omera. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). posjednika iz Mostara. kćerke Saliha Išerića. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. datirana 1255/1839. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. redžepa 1304. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. Derviš Muharrem Pašalić.114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Oporučeno je 600 groša. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. sina Murad-bega. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. Jako oštećena. Derviš Muharrem Pašalić. Salih. sin Pašanića Omeraa spahije. Vasi-muhtar je njen sin Salih. Jako je ošećena! .94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. Čelar-zade Mustafa-aga. Salih. godine. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Nefise. kasaba Zenica.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. Oporučeno je 600 groša. Odnosi se samo na opremanje. sina Muhammeda. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Umije. kćeri Ali Hušema. Formata 16x24cm. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. iz sela Kočevo (Kučevo). Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija.

Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. datirana 15. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. datirana 24. mjeseca zu-l-kadeta 1281.96 A-3745/TO Štampani obrazac. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. Troškovi ukopa iznose 1000 para. sin Abdullaha.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. sina Abdullaha. rebiu-l-evvela 1341. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. Sabura Ibrahim-aga i drugi. godine. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Kurdić Abdullah. godine. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. Munla Salih Tullam (ili Talam). Velikog je formata i lijepo je ispisana. Munla Edhem Jaliimamzade. godine. rođenog 1256/1839. iz mahale Sarač Ali. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Svjedoci su: Atif Omeragić. Oporučiteljev brat Salih. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. godine. Zejnebe Mulla-hanume. kupi dućan ili magaza. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. rođene 1292. Mehmedu Aliji i Abdullahu. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. Sarajevo. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. iz mahale Sekban. datiran 1347/1928. Mustafe hadži Mehmedova. godine.

Hrvata i Slovenaca. Šogolj-zade Mahmud-aga. Henda-zade Asim-aga i drugi. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. Čučak hafiz Sulejman. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. datirana 05. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. . rođene 1306. Ćesri-zade Ali-efendija. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. Registracija je datirana 24. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. iz mahale Abdul-halifa. sin Ali-age. Saatči-zade Hilmi-aga. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. Sudžuka Rasim-aga. godine. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. sin Husejin-age. a udovice Glođo. rođenog 1300. godine. sin Mustafa-age. godine. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. redžepa 1326. Habibahanume. Nezirhodžić Mehmed-aga. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. Henda-zade Asim-aga.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. kanuni-evvela 1922. Muhammeda Hamdi-efendije. kćeri Mustaj-bega Turhanije.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. godine. rebiu-l-evvela 1326. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. sin Mustafa-age. kćeri Mustafa-age Muždedžije. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. datirana 01. godine. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. oktobra 1927.

104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. ispisana na debelom papiru i oštećena je. rođena 1201. ukop i kefaret. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. Prepolić Hašim-aga. Nisu ubilježeni svjedoci. . oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. rođenog 1230. rebiu-l-ahira 1265. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. 109 Manjeg je formata. godine. Telebećir Ibrahim-aga. Mehmeda Glođe. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. tufe(n)kči mujezin i drugi. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. kćeri hadži Husejina. Subašić Mehmed-aga. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. Taltović (Talatović) Hasan-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103. datirana 07.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah. iz mahale Sarač Ismaila. sina Muhammeda. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. godine. datirana početkom džumade-l-evvela 1318.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. iz Ali-pašine mahale. godine. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. Nefise. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. rođenog 1258. godine. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. Imamovića Saliha. Šećeragić Mustafa-beg. godine. godine. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. godine. a nazir muž Muhammed-aga. Merjem-hatun. sin hadži Mustafe.

iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . Odnosi se na troškove opremanja. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. redžepa 1313. sin Mehmed-age. sina Sulejmanova. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. Saraji Sabura Mustafe.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. godine. rebiu-l-ahira 1350. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. sina hadži Muhammed-zadea. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Ima samo uvodni dio. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Užičanin hadži Jusuf-aga. godine. rođenog 1289/1873. sin Saliha. godine. godine. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. sina Bajrama Gačanina. iz Konjica. Oporučeno je 200 kruna za opremanje.119 111 Manjeg je formata. ukopa i bedeli hadža. godine. sina Mustafa-age. Oporuka je navedena u tekstu naracije. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname.112 A-3831/TO Vasijjetnama. rođen 1175/1761. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. sina Derviša. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. datirane 21. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. Hasana. godine. Vejsil-age Porče. godine. datirana 1250/1834. datirana 1176/1762. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. datirana 21.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. iz Sarajeva. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. Oporučeno je 400 groša. rođenog 1267/1850. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar.

djelom je oštećena. sin Ahmed-efendije. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. sin Mulla Ebu Bekira. Mulla Salih. ukop i kefarete.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. džumade-l-evvela 1308. rođenog 1253/1837. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. Odnosi se na opremanje. . ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. sadaku fukari.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. sin hadži Sulejman-age. rođenog 1236/1820. datirana 12. kefarete i bedeli-hadž. Imamović Mehmed. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. Varešanović Mulla Salih. Srednjeg je formata. Vasi. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. godine Kreševljaka Mulla Saliha. sina hadži Ahmeta. Ćamile. godine. Oštećena. Osman Mulla Ahmed. Dokument je oštećen. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. Dogramadži Mulla Abdi. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Oporučeno je 400 groša. sina Mustafa-age. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. Hakirzade Ibrahim-aga. rođene 1285/1868. sin Ali-efendije. Karabdić Salih-efendija. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. godine. rebiu-l-evvela 1306. Svjedoci nisu registrirani. datirana 04. redžepa 1269. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. iz Hadži Jahja-pašine mahale.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. Mehmed-age. ukopa. ukopa i kefarete. godine. Mašo-zade Mujaga.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. godine. Novljanin hadži Mehmed-efendija. nedostaje dio dokumenta. Džafo Ahmed-aga. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. iz mahale Halač Davuda.

sina Osmana. 129 Oporučeno je 1000 groša. godine. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. džumade-l-evvela 1241. Odnosi se na opremanje mejjita. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. datirana 08. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. Softić Junus-aga. napisana je na debelom papiru. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. papučar Ibrahim-aga. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. šabana 1314. Čaklica Mulla Began. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. godine128. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. Ismail-baša i Mustafa-baša. Mustafe hadži Mehmedova. Mustafe. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. 130 Velikog formata. kćeri Husejina. i njegov sin Muhammed. Kara Abdi. nova vasijjetnama130. hafiz Hasan. a stavke su vrlo opširno navedene. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. Hatidže. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. komšinice. Sabura Ibrahim-aga. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. životinja i ostalih Božijih robova. datirana 29. ukopa te iskati-salat i kefaret.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. ukop i kefarete. moj amidža Salih-alemdar. rođene 1167/1753. iz Isa-begove mahale u Sarajevu.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. redžepa 1234. godine. godine Esma-hanume. iz mahale Tuti-bula. godine. sin Jahjaa. hadži Fejzullah-aga. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Oporučeno je 12000 groša. rođenog 1256/1840. sarač. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. roditelja. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. 128 Oporučeno je 250 groša. 127 Manjeg formata. . godine. godine. datirana 10. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. datirana 15. Muvekkit-zade Husejinefendija. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. Kurdić Abdullah.131 125 Srednjeg formata. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. Muidović Sejjid-aga. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. kćeri Softić Salih-age. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. tj. rođene 1277/1860.

godine. džumade-l-evvela 1322. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. Srednjeg formata. Esmahanume. ukop. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. napisana je na debelom papiru. Fatime Cico. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. godine. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. koje je svojstveno samo vakufnamama. rođene 1270/1853. Madžarević Mehmed-aga. Oporučeno je 30000 kruna. godine. datirana 12. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. a nazir je njegov sin Mustafa. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Hadžijamaković Mehmed-aga. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. a nazir njen brat Abdullah-efendija. iz mahale Ćose Sinan. safera 1341.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. bez datuma.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Velikog formata. iz mahale Souk Bunar. Neretljaković Sejfullah i drugi. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. rođenog 1267/1850. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. Čizmić Mehmed-aga. rođene 1293/1876. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. . Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. sina Mustafe.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. godine. godine. datirana 09. Neretljaković Muhammeda.

godine. Mulla Abdullah Ćato. kazaz jamak Osman. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. datirana 1236/1820. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 15. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. kćeri Hasana. zu-l-kadeta 1244. godine Mustafe alemdara. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . rođenog 1195/1780. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. ukop i kefarete. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. sin hadži Ibrahima. Fatime. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. Fišak-oglu kovač Abdi. hadži Muhammeda. Debbag-oglu Munla Salih. 142 Oporučeno je 600 groša.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. godine.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. godine. hadži Jusuf-aga Užičevi.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244.. 140 Ubilježena je samo godina. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. Munla Sabir Hafiz-zade. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. datirana 23. Abdialemdar Hakir-zade. godine140. kazzaz Mulla Mehmed. sin hadži alemdara Duranovića. a nazir je Salih. kazaz. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. kćeri Numana. sin hadži Ibrahima. Šamo Salih.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. Umihane. godine. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. hadži Husejin. Svjedoci su: Mehmed-aga.. iz mahale Debbag Sulejman. Svjedoci su: hadži Derviš. Kutudžu-zade Munla Muhammed. safera 1261. Mulla Abdullah Ćato. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta.

posta. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. kćeri Muhammeda Hunića. maslinaste i crvene ispise. . Pejgamberske vasijjetname na murad. bez rasipanja obave devr iskati-salata. godine. Silistra hadži Mustafa-aga. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. a nazir Ramazan Midžić. iz sela Ferhatli. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. kćeri Salih-baše. sina Mustafe Kazića. Meve-hatun. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. Subašić Mehmed-aga. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. Omer-beg Korić i drugi. godine Osman Kavazović. Paše. rebiu-l-evvela 1331. Mehmeda. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. Dokument je poklonio 2002. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. godine. rođene 1260/1844. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565.148 143 Ima narandžaste. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. hadža i hakova.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. Usp. nahija Valjevo. Sinan-baša Duranović. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Mehmed-baša Numić. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. godine. datirane 20. Mustafa-baša Duranović. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. godine. iz mahale Kulin Bali. Iz zbirke Osmana Sokolovića. Abdullah Mehmedi. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. godine. Pazarić. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti.

Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja.150 A-4611/TO Vasijjetnama. Oporučeno je 600 groša. rođenog 1223/1808. iz Jeni mahale.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. kćeri Abdi-age Brkanića. Vasijjetnama je ovjerena 23. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. godine. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. kćeri Mustafe. kefareta. Saka (Sakić) Abdullaha. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Fatime kćeri Mustafe. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). žene Rende Mulla Mustafe. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. Šarenkapa Mehmed-aga. Sokollu Mehmed-aga. Šahić Mehmedaga. Handžić Mehmed-aga. godine. Oštećena je. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta.. godine. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. godine. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. sin Ahmeda.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. Odnosi se na opremanje mejjita. Zec Asim-aga. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. Seide. 151 Velikog formata. Sokollu Ejjub-aga. ukop i kefarete. Šarenkapa Ahmed-aga. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. džumade-l-evvela 1317. rođene 1284/1867. sina Adema. datirana mjeseca redžepa 1326. Oporučeno je 3000 groša. ukopa. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. Šarenkapa Mujaga i drugi. rođene 1265/1848. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. iz mahale Než-zade u Sarajevu. . Salih Alibegić. datirana 04. Zadnji dio dokumenta nedostaje.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. godine. Krmarić) Nuri. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. Hasne. godine. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki.

Odnosi se samo na troškove opremanja. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. Muhammeda. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. 156 Oporučeno je 10000 groša. Baba hadži Mehmed-aga. Hadžić Muharrem-efendija. Hadžihalilović Mustafa i drugi. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. sina hadži Saliha. 159 Velikog formata. ukopa i bedeli-hadž. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. godine. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. datirana 07. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. godine. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. Nakkaš-zade Salih-aga. godine. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. Zendžil hadži Ahmed-aga. Brkanić Ibrahim-aga. džumade-l-ahira 1283. Toko-zade Edhem-aga. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. datirana 14. ima ukrasne crvene ispise. datirana 24. rođenog 1271/1854. sina Mehmed-age. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. rođenog 1252/1836. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. Telalagić-zade Mehmed-aga. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. godine. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. godine. Kundura Omer-age. kefareta i hadža. Odnosi se na troškove opremanja. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Oporučena je trećina imetka. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. . godine. sina hadži Ahmeda. iz mahale Gazgani u Sarajevu. hadži kasapa Sulejmana. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Kutijar-zade Osman-aga. rođenog 1261/1845. džumade-l-evvela 1327. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. Toska Neziraga. ševvala 1340. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. Damadžić Mehmed-aga i drugi.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157.

166 A-4821/TO Vasijjetnama. godine Vasvijje. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. kćeri Ibrahima. Napisana je na običnom papiru. a nazir je njen stariji sin Abdullah. godine Ajkune. datirana 24. Havve. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. ševvala 1325.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. sin hadži Ahmeda. redžepa 1296. kćeri Mehmeda Šačića. rođene 1236/1820. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi.165 A-4820/TO Vasijjetnama. sin Ibrahima. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. sin Saliha. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. rebiu-l-ahira 1315. ukopa i kefareta. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. datirana 05. 161 162 163 164 .167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. sina Mehmeda-age Kundure. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga. godine.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. iz mahale Hadži Idriz-efendije. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. datirana 18. datirana 29. kćeri Ibrahima Kišlaka. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. džumade-l-ahira 1336.godine. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. rođene 1235/1819. njegova braća Salih i Ibrahim. godine. Sadžak Salih-aga. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. Handžić Mehmed-aga. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. Svjedoci su: Bibić Ahmed. godine. Ašidehatun.

Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. sin Husejina Bajrića. Ovjera je datirana 16. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni. napisana je na običnom papiru malog formata.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935.177 Vasijjetnama170. godine.169 V. džumade-l-ahira 1336. 170 Kratka vasijjetnama. godine. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. godine. derviš Ahmed. rebiu-l-evvela 1337. godine. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sin hadži Salih-age. godine. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. rođene 1864. rođ. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. Atijje. iskati salat te kefaret posta i jemina. a nazir je Turković Muhammed-aga. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. datirana 1263/1846. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog. Munla Mustafa. rebiu-l-evvela 1312.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. sin Hasan-hodže. sina Osmanova. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. Slinić. sin Mustafe i drugi. rođene 1291. poznatog kao Sarač-zade. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. . sin hadži Ibrahim-age. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima. rođenog 1245. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. godine. godine. datirana 16. sin Asima Abdullahefendije. Svjedoci su: Munla Ahmed. godine. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. a žene Aguši hadži Muhammed-age. 172 Nedostaju dva lista. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop.168 A-4853/TO Vasijjetnama. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija.

Anali GHB. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I.. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. Sarajevo. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. redni broj 340 Vasijjetnama. datirana 1305/1888. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. iz Foče.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. . 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. godine u Novom Pazaru. sina Hamida i Murade. decembra 1934. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. 1978. str. godine. godine. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. Talirević Mulije-Aiše.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. 245-302. str. godine. SV I. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama.muhtar je Asim Sirćo. a nazir Uzeir Hanjalić. datirana 1944. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. očitovanje. knjiga V-VI. III176 SV I redni broj 133. godine. hadži Mehmeda Hanjalića. Vasi. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. I 1935. II. rođenog 1878. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. datirana 23. godine. bez datuma.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02.

182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid.181 SV I redni broj 272. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. za imama i one koji uče Kur’an. Čaršijskoj. 38-39. sina Mustafa-bega Biščevića. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. godine. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. sina Abdullaha. godine. za mukavve svijeće. Saračević Munla Husejin. godine. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. Bjelobrk hadži Salih. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. str. Kzović (Krzović) hadži Saliha. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. Papučar Ahmed-aga. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. rođenog 1252. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. rođenog 1208. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. Vasijjetnama180. 179 Oporučeno je 2800. datirana 1287/1870. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. 37. sina hadži Ibrahimova. Rasim Rezzaković. . Hamdi Juzbašić. 181 Oporučeno je 1500 groša. godine.179 SV I.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . datirana 1307/1890. redni broj 309. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. redni broj 310. str. Vasijjetnama178.. Hadžimustafić Husejin i drugi. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. Turko Abdija. datirana početka šabana godine 1311. mukavvi za džamiju. str. Svjedoci su: Hajrullah Emin. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. Rezzaković Mustafe. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. iz Čaršijske mahale u Fojnici. iz Krupe. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik.

datirana 1301/1883. sin Ahmed-bega Beširevića. str. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. 5 forinti za nišane. godine. 189 U prisustvu Mehmed-bega. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. 71 Kratka registracija vasijjetname186. sina Hasan. datirana 1307/1890. Muharrem Šarić i drugi.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. muhtar Mehmed Ramaš. 71 Kratka vasijjetnama188. iz Krupe. Ibrahim. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. Mustafa. godine. . godine. muhtar Ibrahim Spahić. str. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz kasabe Krupa. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. iz Krupe. 28. februara 1290. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. sin Ibrahima Ćehajića. terzija Osman Ćehajić.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. godine.189 SV I redni broj 247. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. iz Pazardžik mahale. Ahmeda Rešida. sin hadži Ahmed Proho. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. str. Ali-hodža Čaušević.185 SV I redni broj 270. a nazir je imam.187 SV I redni broj 271. Arnautović Husejina. sina Abdije Jugića. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. sina Paše. Salka. godine. datirana 1305/1887. 97 Kratka vasijjetnama190. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. datirana 1306/1889.bega. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. naib Zvornika. salat i kefaret. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. sina Mehmeda Šabo. iz Ključa. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. 30 forinti za iskati-savm. Filipović Dautbega. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo.

sin Mehmed Reuf-bega. sin Aga-bega. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. iz Dervente. godine. muhtar Tvrđavske mahale. sina Ibrahima Tuce. datirana 07. str. Mulla Salih Šarić (Šarač). Hatidža-hanume. Mustafa. ostali dio za iskati-salat i savm. kćeri Mehmed-bega. str. rebiu-l-evvela 1303. oporučitelja i vakifa Ahmeda. godine. redni broj 243. 105 Vasijjetnama197. a nazir Hafiz-beg. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. Ibrahim Palić. Hasan-alemdar. Gandžić hadži Huseijin. 101. Sulejman-aga Mahmudćehaja. sin Zulfikar Palića. Svjedoci su: Mulla Abdi. . Vasi-muhtar je Ahmed. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. Hatidžahanume. Skraćena. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. Vasijjetnama sadrži. godine. sina Abdul-Fettahova. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. rabiu-l-evvela 1265. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. stanovnice Kala mahale. datirana 25. 194 Oporučeno je 8120 groša. Arnaut Ibrahima. str. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu.196 SV I redni broj 237. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). iz Gradačca. Ćosić hadži Mustafa. Berbić Salih i drugi. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. Halil. sin Derviš Hodžića. Šehjar Mahmudćehaja. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. Hodžić Salih-aga. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. 196 Oporučeno je 2000. Nema ubilježenih svjedoka. godine. Mehmed-alemdar Šehić. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 1303/1885.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sina Reuf-bega. redni broj 230. Vasijjetnama195. SV I . Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. 105 Vasijjetnama192. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. iz kasabe Kala/ Gradačac.194 SV I. Mulla Husejin Piri. Tahiraga Žujo. str. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. kćeri Mehmed-bega. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. datirana 13.

Svjedoci su: Mustafa Azapagić. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. sin Muhammed-bega. te drugi brat Husejin-aga.199 SV I redni broj 91. datirana 1271/1854. Sočo Numan-aga. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. 203 Oporučeno je 15000 groša. str. sina Mehmed-age. ramazana 1300. i drugi brat Mehmed-aga. hadži Abdulaha. datirana 1266/1849. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. nazir je njegov brat Salih-aga. godine. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. Tulić Ali. i njegov brat Muhammed-aga. timurdžija hadži Ismail. sin Salih-age. 200 Nije evidentirana kod Fajića.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. rođenog 1208. sin Ibrahim zaimbega. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba.i. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. godine. str. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. godine. sin Salih-age. str. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. 201 Oporučeno je 17000 groša. Šamić Muhammed-aga. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. sin hadži Osmana. rođenog 1236. Ibrahim-beg Džino. Slinić/Slino-zade hadži Salih. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. godine. Husejn Ismailefendić. sin Salihage. 284 Opširna vasijjetnama200. datirana 13. Mulla Salih Bićo. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. Tulić Mustafa-age. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. Kaukčija hafiz Salih-efendija. Abdi Obradić. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. također. 156 Vasijjetnama. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. Turhanija Ahmed-beg. sina Ahmeda Baščauša. Mulla Abdi Hodžić i drugi. derviš Ali Hulusiefendija.201 SV I redni broj 52. godine. . 328 Vasijjetnama202.

a kad umre svom muškom evladu. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. Nukić Salih-aga. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. Sahani (Sahanija) Ali-aga. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. . 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. 340 Vasijjetnama204. datirana 1299/1881. Mandže hadži Mustafe. Vasi. Telalagić Mustafa-aga. za popravku česme u navedenoj mahali. Hadžihalilović Salih-aga. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. Traljić Ali-aga. U vasijjetnamu je unešena vakfija. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. Džuvić Abdulatif-aga. str. Čoban Abdulah-age. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali.205 SV I redni broj 107. Hadžihalilović Mustafa-efendija. sina Ibrahim-age. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. 263 Vasijjetnama206. rođenog 1246. godine. str. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. datirana 1300/1882. sina Saliha. 205 Oporučeno je 29526 groša. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. godine. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. uči mevlud svake godine. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. Bakir i Mulla Husejin. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. godine. Odredio je tevlijet sebi. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname.

godine. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. Ibrahim-beg Džundija.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. . Hadžiefendića Hašim-agea. datirana 1300/1883. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. redni broj 195. Mustafa Azapagić.209 SV I redni broj 195. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Vehid Ismailefendić. rođenog 1260. str. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. str. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Hadžiefendića Hašim-age. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. za kurban i paljenje svijeće. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. sin Ibrahim-age. Abdi Dubravić. napisana na običnom papiru malog formata. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Trebinjac/Trebinli Mustafa. godine. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. str. Kratka.213 godine. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Abdi Dubravić. Vehid Ismailefendić. godine. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. 156. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. str. godišnje mevlud. Brkić Salihaga. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. šabanu i ramazanu prouči hatma. 212 Prepis je sravnjen s originalom. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. 156 Ovjerena vasijjetnama210. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. sina hadži Abdi-age. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija.211 SV-I redni broj 195. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. datirana 1300/1883. Brkić Muhammed-age. 201 Vasijjetnama208. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. datirana 1292/1875. Ibrahim-beg Džundija. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Ova vasijjetnama. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate.

poslugu). godine. str. mujezina i popravke džamije.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. Vasijjetnama. iz 1209. godine. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. iz mahale Buzadži hadži Hasana. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). 203. str. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). iz Novog Šehera iz 1904.217 SV II redni broj 428. Abid Salihagić. sina Saliha. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. iz Sarajeva. Hamurović Zehre. datirana 15. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. datrana 1324/1906. 109 Vasijjetnama. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. šubata 1905. rođenog 1252. a nazir Tufendžić Munla-aga. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga.216 SV II. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. godine. učenje mevluda. redni broj 458. 2oo kruna za imama. godine. 140 Spisak troškova. redni broj 455. Mustafe. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž.215 SV II. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. 211. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. SV II. str. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. iz Jajca/ Gol Hisar. str. 513. Vasijjetnama214. str. kćeri Latifa a supruge Ismaila. sastavljen na osnovu vasijjetname. klanje kurbana svake godine. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. godine. datirana 1325/1907. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. godine. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. mekteb. Sadik i Sejdo. učenje hatmi. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir.

godine. Derviš Ahmed. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. Svjedoci su: Munla Ahmed. Svjedoci su: Mulla Ahmed. datirana 1263/1846. Vasijjetnama222. sin Husejina Bajrića. Derviš Ahmed. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. sin Hasan-bega Filipovića. sin Hasana Havadže/hodže. godine. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. 95. Fize. 108 Kratka vasijjetnama. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. str. Za opremanje je odredila 80 forinti. . sin Mustafe i drugi. datirana 1907. dio sinu. Mulla Mustafa.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. str. a kćerke Zlatar Ferid-age. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. sin Mustafe i drugi. dio kćerci. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sina Osmana. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. Munla Mustafa. Svjedoci su: Mulla Ahmed. Svjedoci su: Džafer. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. sin Husejina. sina Osmanova. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega.219 SV II redni broj 415. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. Mulla Mustafa. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. iz 1263/1846. Original je pod brojem 113-415. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. sin Mustafe i drugi.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . sin Kerim-bega. 250 groša za imama Svirac džamije. sin Hasana hodže. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. str. sin Hasana Havadže. Ahmed-beg Filipović. napisana na običnom papiru malog formata. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega.221 SV II redni broj 415. Ukupno je oporučila 500 forinti. godine. Kratka. Mustafa-beg Filipović.

Svjedoci su Kečo Abdi. kanuni sani 1905. Agić Ibrahim-aga.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. za klanje kurbana. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. nazir i drugi svjedoci. datirana 11. . sina Saliha. rođenog 1268. 227 Registrirana je 25. za vasi-muhtara i nazira. godine. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. sina hadži Abdi-age. Jasika Ahmed-beg. Potogi Ahmed-aga. Šahić Muhammed. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte.224 (SV II str.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. Palavra Mehmed-aga. godine/11.bega Kolunovića. a nazir je Srmić Salih-efendija.225 SV II redni broj 400.226 SV II.. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. str. Potogi Vejsil-aga. godine. sin Ibrahim-bega. 77 Vasijjetnama. ševval 1323. str.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. kćeri hadži Omer. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. godine Oporučeno je 1200 groša. str. str. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. Šišić Mulla Salih. Haše. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. Potogi Fejzulah-aga i drugi. sin Mustafa-bega. kanuni-evvela 1905. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž. redžepa 1321. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. Mehuljić Murat-efendija i drugi. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga.

229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. iz mahale Jakub paše. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. a nazir njegov brat Ali-aga. temmuza 1905. Svjedoci su: Pandžo Ali. rođenog 1242. Mulla Ahmeda. Registrirano 3. datirana 20. Kumašin Ahmed-aga. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. Henda hadži Mustafa.228 SV II redni broj 390 str. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. redžepa 1308. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. a po jedan dio ženskim potomcima. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. sin Omer-bega Moštro. Oporučeno je 2000 groša. Bolu Mustafa-age. 58-59 Vasijjetnama. iz mahale Kasab-zade. sina hadži Mehmed-age Tiro. Kaukčija Abdullah-aga. zatim za ulje za džamijske kandilje. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. 28-29 Vasijjetnama. godine.229 SV II redni broj 357. godine. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. mekteba kao što je mukavva. šadrvan. Osman-aga Sirćo. strana 63-64 Vasijjetnama. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. datirana mjeseca ramazana 1312. godine. . godine. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. sina hadži Mehmeda Mehanovića. Svjedoci su: hadži Pašo. Guremović hadži Ali. Čajničali Mulla Memiš i drugi. da se prouči mevlud. str. rođenog 1246. 230 Oporučeno je 13500 groša. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. sin hadži Omera Hadžiomerovića. Osman-beg. godine. sina Mehmeda Jamaka. za džamiju Rosulje.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). za sadaku sirotinji. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. godine. hadži Ibrahima. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. rođenog 1252. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. Muhammed-aga Kaukčija. Filipović Jusuf-beg. za kurban svake godine. godine.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393.

iz mahale Hadži Isa. Mullalić hadži Hanife. sin Ali-efendije. imam iz Mehmedbegove mahale. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. Delalić Mehmed-aga.231 SV II redni broj 604. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. i njegov brat hadži Muharem. Hodžić/Havadžezade Mehmed. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. iz Maglaja. godine. sin Mehmed-efendije. Fatime. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac.233 231 Oporučeno je 22000 groša. ramazana 1330. 16-17 Vasijjetnama. 284 Vasijjetnama. str. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. sin Ali-efendije. kćeri Ibrahim-age Agića. sin Ibrahim-bega. iz Stoca. godine. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. te drugi brat Abdi-aga. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. rođene 1225. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. a nazir je berber Salih-aga. datirana 27. godine. Hromo-zade (Hromić) Hilmija.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. . sin Mehmed-age. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. str. i Begu. sina Mujo-age Muratovića.232 SV II redni broj 595. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. sina Mustafe.. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. sina Osmana Muradbašića. Bakalović hadži Mehmed. sin Mustafe. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija.

iz mahale Abdi-paša u Tešnju. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. iz Tešnja. str. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. sin Mulla Mehmeda Mullalića. Nema posebno izdvojenih stavki. str. godine. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. datirana 25. Mullalića Rustem-age. str. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. 246 Kratka vasijjetnama. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. A 8000 groša za bedelihadž. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. Širbegović Muhammed-aga.235 SV II. . godine. mjeseca zu-l-kade 1319. sina hadži šejh Osman-age. Osmanefendića Fehim-efendije. kefaret. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. Kjašif-efendija Muftić. Širbegović Mehmed-beg.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. rebiu-l-evvela 1291. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. Ibrahim Ismailbegović. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. Hasan Tuzlić. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). datirana 05.234 SV II redni broj 558. iz Žepča. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. za imama i mujezina. a nazir je imam Ali-begove džamije. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. godine. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. str.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. sirotinju muslimansku. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. Svjedoci su: Handžić Mustafa. Redni broj 552. opremanje mejjita. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. bedeli-hadž. sin hadži Ibrahim-age. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. Mulla Bego Ajanović i drugi.236 SV II redni broj 550. Turalić Hasan-aga. sina. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. datirana 19. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. Ahmedagića hadži Šerifovog. iz Srebrenice. safera 1300. 237 Vasijjetnama. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja.

iskati. 238 Kratka. 1600 kruna za hadž. rebiu-l-ahira 1333. iskatisalat. Nema datuma. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. sidžili. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. godine. str. 29 Vasijjetnama.239 SV III redni broj 634. rođenog 1260. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. Nema svjedoka ni drugih podataka. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. bedeli-hadž. str. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita.240 SV II redni broj 704. . str. sin Hasan-age. 240 Oporučeno je 1375 kruna. osmanske vasijjetname.salat i ostale dužnosti. Kazića hadži Salih-age. sina Mustafe. rođene Ibrahimbegović. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. iz Visokog. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. rebiu-l-ahira 1323. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. datirana 28. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. redžepa 1337. sin Alije Šerbića. iz Donje mahale u Derventi. godine. godine.241 Ključne riječi: regeste. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. datirana 16.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. vasijjetnama. udate Eminagić. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. informacije o oporuci. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.

The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. . In this work. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. As far as vakufnama is concerned. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. Because of that. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. as appendices to it.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. which deal with still unrealized conditions of testator. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. However. in part of our oriental literature. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language.

Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga.2 1 2 Hifzija Hasandedić. 141. inače.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Nerijetko. te br. godine hadži Muhamed-beg. poznat po imenu Karađoz-beg. . shodno njegovom položaju i značaju. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. Mostar.. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. 107. Sarajeva. Islamski kulturni centar. Među tim ustanovama biblioteke su. sin Ebu Seadetov. za vrijeme turske vladavine. pretežno iz islamistike. Mostar je. br. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. Počitelja. Osnovao ju je 977/1570. 2005. str. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I. 178 i 179). Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. upropašten ili raznesen po svijetu. 226. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. str. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. možemo zaključiti da je u Mostaru. svakako. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. zauzimale vrlo važno mjesto. bio administrativni. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Bratislavi. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. Istanbulu.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. drugo dopunjeno izdanje.

njihovom inventarisanju itd. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji..4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci.. da bi kasnije. godine. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. Nakon osnivanja medrese. cit. Vakufnama Mehmeda Ćišića. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. Sarajevo. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu. 100-102.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu.. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke.. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. u kožnom povezu. Spahić. 1988. op. Prestala je sa radom 1934. Tako je Mehmed Ćišić. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. 1985. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . Inače. 49. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. Sarajevo.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. 100. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). sin Ismail-agin.6 3 Osim Karađoz-begove.“sedam kompletnih. Ćejvan-ćehajina. 159-168. knj. str. str. Sidžil vakufnama GH biblioteke. 298. kada je knjižni fond narastao. str. broj. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. I. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. 56.. uvakufio i sedam naslova rukopisa. I. Iste godine. u Mostaru su. Orijentalni institut u Sarajevu.000 dirhema za finansiranje medrese. uz neznatne stilske korekcije.) Muhamed Ždralović. str. za vrijeme turske vladavine. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. str. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. kaligrafski dotjeranih mushafa. Spomenici kulture. Hifzija Hasandedić. Prijevod vakufname. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . Mushafi su uvezani po džuzevima. koji su napisani prema pravilima tedžvida. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća.

odnosno za autorova života. 2006. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. Foča". umro 931/1524. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. a umro 9. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. odnosno biblioteku. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. godine (R-10139). Osman Lavić.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10.. Glasnik VIS-a. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. govori u prilog ovoj pretpostavci. Katalog arapskih. Na l. Muõammad b. safera 661/23. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke. turskih. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. neka im svima Allah podari svoju milost. 502-504. decembra 1262. Najstariji među njima je prepisan 10. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. koji je napisao Ya‘qúb b. br.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . godine. godine. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. umro u Tibrizu 685/1286.. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. perzijskih i bosanskih rukopisa. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. az-Zamaõšarī. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l. godine.9 . XV. 20-21. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. godine. godine.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. sv. komentar djelu Šir‘a al-islām.7 . 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. Vidi više: Kasim Dobrača.. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. Sarajevo. 5.drugo savršeno djelo u jednom svesku. . Napisao Mu¥ãafā b. XLI. godine. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. str. april 1144. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. umro 968/1560. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl. (1978). str. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. ‘Umar b. Sarajevo. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. Arapsko-turski rječnik.

U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. Mostara. Tako je. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. školskih i drugih biblioteka Počitelja. Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. . propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. daru-s-seadeta. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Na kraju. zbog nedostatka sredstava.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . pa je njen fond. . zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Biblioteka Ahmed-age.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju . i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: .وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ .Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića .Biblioteka šejha Juje.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. da ne bi propao.

pored ostalog osnovao je i Biblioteku. godinu. str. da se iz njega ne prepisuje. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. u posjed uzimati. uglavnom akaidskih. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. br. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. str. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. Spomenici kulture. اﳌﻄﻮل.. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". niti igdje iz Mostara iznositi”. ﴍح اﳌﺸﺎرق. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. al-Mostarija. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. R-3769. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. Na rukopisu br. 41-52. 147. Hifzija Hasandedić. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. 216 ) prepis br. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. državnik i dobrotvor12.. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. prodavati. str. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . Sidžil vakufnama I. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل.. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. iz bojazni od oštećenja. kalendar za 1940.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. prije 1890. br. 1a. اﻟﺮﺷﺤﺎت. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. str. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. drugom vakufnamom iz 1602. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. Hasan Nametak. pjesnik. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. fol. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. 116-129. 187-192. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). 1973. te da je ovaj peti svezak autograf: .. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. Narodna uzdanica. R-559). 2008. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. 100-101. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. marta 1602. Sarajevo.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. Adnan Kadrić. ramazana 1010/8. ﴍح‬ ّ ّ . Sarajevo. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. godine. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. str.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ.

. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. zatim kapu-aga i napokon. u Izabrana djela.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. Spomenici kulture. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. str. knj. 1063/1652. 193-194. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća.. Tako je već 1061/1650. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. kao vakuf majke Kerime. nije dugo radila. Istanbul. „Znameniti Hrvati. str. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). Zatvorena je.. 1308-16/1890-98. Bošnjak.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . te godine je. Ahmed-aga.. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. godine. odveden je u Istanbul. 93 i 101-102. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Sicilli Osmani.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. Safvet-beg Bašagić. godine. još dok je bio dječak. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. na Uskudaru je. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. 1986. godine. . str. Hifzija Hasandedić. III. 217. najvjerovatnije. sagradio džamiju. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Naime. 1999. Ahmed-agina medresa u Mostaru. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. Osim medresu u Mostaru. Mostar. daru-s-seade. dār as-sa‘āda. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. 331332. I. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. Sarajevo. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. sin Alijin. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka.. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ .

ali bez jasne potvrde za to. fol. vjerovatno pisana prije ostalih.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. sve čuje i zna (bilješka na R-3749.a Allah. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. sa unvanima. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. R-2559. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. fol. Onaj ko to izmijeni. godine (R-3584. kapu-agasi. Onaj ko to izmijeni. . sve čuje i zna. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. (fol. Prema ovim bilješkama. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. bilješka je na turskom jeziku. pod uvjetom da se ne može prodati. kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. Ahmed ibn ‘Ali/.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. fol. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. Naime. . nakon prestanka rada medrese. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. zaista.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. lijepo i stručno uvezani. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. 1a).a Allah. uvakufljujem (ovu knjigu)..18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. zaista. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. 1a. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. pozlaćenim tekstom. . 1a).

9473‬ ‫7.9473‬ ‫6.2663‬ ‫4.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫01.9473‬ ‫5.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.9473‬ ‫2. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫9.9473‬ ‫3.9473‬ ‫21.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫4.2663‬ ‫3.9473‬ ‫11.9473‬ ‫8.2663‬ ‫2.

nasljednog prava.. VIII-IX. 1958-9. XI-XII. fikha. Sarajevo.. str. Anali GHB. str. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci". 23 . Mujić.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ .. Muhamed A. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. 219-300.. Yusuf al-Mostari. str.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. poznatiji pod imenom Šejh Jujo.23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. disputacije.22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela.. Zora. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. 390-400. počasni broj. 1985. POF.. sintakse arapskog jezika. zajedno sa ostalim djelima autora. akaida. Mostar 1968/69. od toga 15 autografa a ostala je. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. "Mustafa b. Sarajevo. logike. stilistike. str. leksikografije i propovjedništva. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu. 29-35. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". 39-54. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu.

24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer. l. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru. nas. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. pravo usuli-fikh stilistika god.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. nas.1 3855 3858 3860.1 3974.1 3860. pravo šer. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer. nas. a u kome se može prepisati . pravo šer. nas.3 3860.2 3871 3883 3915.1 3957 3974.4 3870 3915.2 3987 4027 3860. 2b) .2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار .

229. str. Glasnik VIS-a. 420. Sarajevo. godine. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661). a kasnije beglerbeg Halepa (1668).1 4097 4105. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. Sarajevo. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. Hifzija Hasandedić.8 4594 3638 3755 3847 4071.6 4105.. 461. Ibrahim-paša Počiteljac.3 3915. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. str. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.. 1979. njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković.7 4105.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. Više o Ibrahim-paši.5 4105... Počitelj na Neretvi.. str. Sarajevo. str. br. XXXV/1972. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح .4 4071. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). 1933.. Mehmed Mujezinović. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke.4 4105. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. 10.1 4105. bilješka 15.. preveo.3 4104. III. fol.2 4105. Ismet Kasumović. 408. 16 str. Evlija Čelebi.2 . knj. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine". . Egipta (1669)..

209). iste provenijencije. Neki od njih. 408. Mostar. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić.30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . 1977.. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. str. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. . prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru.٨ . godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. Islamska epigrafika. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. III.١٤ . Hasandedić. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. u rukopisu). br. Katalog arapskih. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija. Djelo je prepisao Õasan b. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. a jedan krasan prepis Kur'ana. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.. maja 1530. 33. str. 541.. porijeklom su iz Egipta." Mujezinović. Katalog arapskih. godine (Rs 532). turskih i perzijskih rukopisa.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas.. turskih i perzijskih rukopisa. knj. ramazana 936/4. maja 1992. posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27.

1986. 201-296. godine više primjeraka rukopisa koji su. 1. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Sarajevo. Spomenici kulture. str. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". . 4-6. godine. XLVI. Sarajevo 2004. i 1842. str. Ćurić Hajrudin. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. Ćurić Hajrudin. str. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao.. Sarajevo. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". Hifzija Hasandedić. XXXIX(1976). str. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. POF 52-53/2002-03. 343. rođen je oko 1783. 20-21. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. godine. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". godine gdje je i ukopan. 47-53. 102. Godišnjica Nikole Ćupića. str. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. godine. Beograd. 295-328. u: Izabrana djela. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. br. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". Kasim Gujić. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. str. Gajret. III (1952). XVIII (1937). Hamdija Kapidžić. Od 1813. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. Glasnik VIS-a. čime je Hercegovinu dobio na upravu. isti. Između ostalog. Sarajevo. "Ali-paša RizvanbegovićStočević.. Blagaja. 88-92. sin Zulfikar-kapetana. Sarajevo. Izet Rizvanbegović. Glasnik VIS-a. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). Foče i drugih hercegovačkih gradova. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. Sarajevo. carskim fermanom od 14. knj. Isti. str. hercegovački vezir". januara 1833. Sarajevo. Znameniti Hrvati.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. br. 2.. V(1954). 1937. str. 2001. 18-23. preko Karađoz-begove biblioteke. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. III.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. br.

‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa.ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل . prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis.Njegov rob. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god.‪Pečat je iz 1248/1833. nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ .‪ . Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل . fol. Ÿālib. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل . godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ . ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23.

). Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. V-VI (1978. godine. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". izvršen je popis njenog knjižnog fonda. najvjerovatnije. a zatim štampane knjige. str.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. godine.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. godine.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke.1 3962. iz 1950. Popisani su prvo rukopisi. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se. koji. rukopis ili štampa i primjedba.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. Hafiz Mahmud Traljić je. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. naziv djela. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. turskom i perzijskom jeziku.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. 1977. 62. ime pisca. Anali GHB. sadržaj. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom. V/1-3). Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku.2 4092.1 4092.

3883. Kako smo naprijed spomenuli. a da bi se sačuvao preostali fond. R-3785. R-3855. a biblioteka je zatvorena. dogmatike. str. X/19336-37. etika (64). R-3819. R-3638. 3858.3 Mustafa Hadžimulić. 3987. 3915. Počitelja41. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). logika (41). ali i medicine. 20-22. 3957. usuli-fikh (29). da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. tefsir i njiževnost (po 47). (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. R-3999. disputacija (35). akaid (42). u odnosu na temu. R-3816. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . zbornika dova. br. R-3956. osnova šerijatskog prava. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. Tako. R-4006. slijede: fikh (142). nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. R-478. R-3873. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. 3072. R-3836. najviše djela iz jezika (199). Nakon prestanka sa radom. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. R-3838. R-3941. 3858. rječnik (24). Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. 274.. R-3949. R-3982. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. hadis (40). R-3854. Novi Behar. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. godine. 3855. 3940. Spahić43. Ova se biblioteka vodi odvojeno". fetve (32). V-8-2.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. kur’anskih i hadiskih disciplina.158 Osman Lavić biblioteke. bez naročitog nadzora. u djela. Dio rukopisa je. Smještena u neuvjetnim prostorijama. Biblioteka je početkom 1950. tesavvuf (20) itd. R-563. matematike i drugih naučnih disciplina. U Karađoz-begovoj biblioteci je. Sarajeva42 i drugih gradova. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Bošnjački institut. 635-636. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo.Sarajevo. 173 i R-369. svezak II. 2003. 2. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. 734. Many other public and private libraries were added to this Library. Ibrahim-paša Počiteljac. Šejh Jujo. inv. R-319. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. Fehim Nametak. kat. Salih Trako. Turkish and Persian languages) 44 45 R. br. Admed-aga daru-s-eade. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. The most important of these libraries.. br. str. Derviš-paša Bajezidagić. br. 46 . 164. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. str. then darus-seadet. br. Handžić. 82 Mehmed. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. by their collection and number. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. br. son of Ebu Sead.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. turskih. rukopisi. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. 259. The functioning of this library ended in the year 1934. Šejh Jujo’s.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. inv. Počitelj.318. II/1934. Katalog arapskih. Zurich .. inv. known as Karadjoz-bey. Mostar. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic.

R-3770. medicine. mathematics and scientific discipline. . dogmatic. 1a. 1b. works on Qur’an and Hadith. fol. fol. principles of Shari‘a law.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. collection of dua. R-3581. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. 1a. R-3777. fol.

fol.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. 1b-2a. .

162 Osman Lavić R-3871. fol. fol. 1a. . 1a. R-3799.

a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. Leiden-Boston. Brill. a bio je jako star. uzneseni). Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. Kad je preuzeo naimenovanje. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. Vera Constantini and Markus Koller). pobijede derviši. inače. imam bio brat najvećega muteassiba. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. kako se kaže. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. kako ih pisac još naziva. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. elhamdulillah. usta ima a jezika nema. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. sarač po zanimanju. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. možda je imao više od stotinu deset godina. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. Nakon toga onaj imam bude smijenjen.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. Na kraju. 317-345. derviši kažu „hoćete“. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. U džamiji dođe do prepirke. miran i tih. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. . stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. (Ed. kadizadelije. jaramazi. fanatici ili.

Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. godine (1184. godina po Hidžri. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. godine.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. I sagrađena je medresa Inadija. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. Ljetopis (Preveo s turskog. List 9a1-2.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. Mula Mustafa Bašeskija. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. to je 1180. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Novotarijama su. Preciznije.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. 4 . Jednu su činili derviši ili sufije. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. vaiza iz Amasije. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Tako je. ili 1767.3 Prema zapisivačevim riječima. Sarajevo. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. tj. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. između ostalog. Veselin Masleša. 1968. Godine 1780. vaiz iz Amasije. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici.

Ferman je datiran. ćulahe. 1635. derviške redove. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. tekije. . vičući i galameći. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima.5 kadije.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. derviše. kako navodi Mujezinović. 1573.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). glasno. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. 97. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. List 36a8-10. Isto. tekije. februar 1767. Ljetopis. u 2. i u tome je bio vrlo vješt. usto praćeno „vikom i galamom“.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. str. napomena 3. Govorio je na turskom jeziku. derviše. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. derviške redove“. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17. obično bijela.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767.

9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. Yeni Türkiye Yayınları. sljedbeniku Birgivijeva učenja. bez sumnje. .. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike. 146.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. Birgivi je u tim... zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. Kemal Çiçek. str. Madeline C. str. 1350. str. 260. Zilfi. Türkler (Ured. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. „The Kadizadelis. Isto. Zilfi. 253.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. Madeline C.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji.). stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama.. 45. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“.. Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. str. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje. 9/112.: Hasan Celal Güzel. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. 11/116. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. 147. Mehmet Karagöz. 4. a od nevaljalih odvraćaju. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. tom 11. bio je taj što je Kadizade početkom 17.] traže da se čine dobra djela. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. Salim Koca). The Journal of Near Eastern Studies. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. 9/71. Isto.

te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“.. Zilfi. oko 1660. M. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687)..“. „The Kadizadelis.“. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler. Madeline C. Ustuvanija Mehmeda (u. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva. Karagöz. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. od državnika do običnih građana. Vjerovatno je. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija. str. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.) i Sivasija (1639. str. 257-258. i to u svim društvenim slojevima..Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. S druge strane. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. Nakon smrti Kadizadea (1635.. „The Kadizadelis. Zilfi.. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. 256.. Zilfi. Također i: M. kako primjećuje M. 146. 19 .) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. Karagöz. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. 149. str..). str. Naime.

pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. 20 21 22 23 24 Madeline C. uz još veći utjecaj na dvor. socijalni i kulturni život u Istanbulu. Isto. . str. 1661. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). kad je postao veliki vezir (1661). str..) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. Isto. asp?id=390.). Mustafa Aşkar. 263. Zilfi. „The Kadizadelis. Isto.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. 258-259. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. Vlast je to pokazala na vrijeme. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu.24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. august-septembar 2009. str. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište. “Tarikat-Devlet İlişkisi.“. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. koji ga je..info/bilgibankasi/yazi.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). 258. Ipak. Po treći put su snažno obilježili vjerski. http://kurannesli.

Zilfi. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. Madeline C. Çavuşoğlu. 101.. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. noći mjeseca ramazana 1692. „The Kadizadelis. kako smo naprijed već spomenuli. 107. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. XXIV. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika. 2002/I. Ferhat Koca.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. str. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. str. 102. Zilfi. naprimjer u medresama i tekijama. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. str.“.. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. str. 265. str. „The Kadizadelis.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. S. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. „Kadızâdeliler“. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku.“.. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. 28 29 . M.27 Upravo je taj događaj. godine u Ulu džamiji u Bursi. 267..26 Ma šta da je bio povod sukoba. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. godine. koji se zbio u 27. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama.

Prema toj priči. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. Zilfi. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. 268. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode.. Da li je mujezin te iste džamije.. 123. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. str. str. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. str. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. Madeline C. ohol. O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. nakon što je postao mevlevijski šejh. 117-143. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. kao što je i prljalo džamiju“. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira.30 Taj komentar nastavlja R.32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. str. ali jeste oko džamijskog prostora. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice.. kao i značajnu publiku“. a mevlevijski šejh poput mušice.“. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor..31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice. „The Kadizadelis. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. . „Sivas’tan İstanbul’a. Rüya Kılıç. 268. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe.“.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima.

“. ulemi. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. U svakom slučaju. nastavili djelovati u vjerskom životu grada. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767.. SLUČAJ VAIZA. o derviškim redovima. od kako je došao. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. godine. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. List 24b15-20. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)).34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. pašama. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. august. Zilfi. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. oholim i grubim. zanesenjaci su. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. str. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. Bit će da je do te godine. kazaskeru. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. kad je.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“.. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. . djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. 256. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. osim dobrovoljnog rada kao muderis. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. Zato ga je snašla ta nesreća. kako smo naprijed vidjeli. šejhovima. „The Kadizadelis. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. o šejhu-l-islamu. 34 35 36 Madeline C. Možda je i on.

nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). a osim toga je veoma slabo pisao. posve se izgubi u muftijskom poslu.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. List 25b18. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. . U istoj 1775. Kad je primio mahzar. godini 10. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. i to mu imenovanje dođe na noge. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. no on nijedan nije znao riješiti. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. List 26a15-26b3. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. muteassib i munkir. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata.38 Pisac. Skupilo mu se puno upita. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. doista postao muftija. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. Mula stavi pečat na njegov mahzar. dosta! Sram te bilo od svijeta. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. ali se vratio za samo dva mjeseca. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. inače ljudi neznalica. on dobije traženi položaj.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. A to je bila očita neistina. Na to su kadizadelije. prema Mula Mustafinim bilješkama. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. To je za njega obavio mulin čohadâr. Konačno se vrati vjeri. sigurno. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul.

čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati. kako kažu. i takav je stekao ugled. kako je postajao bogatiji. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem. spletkario i grdio.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. 42 . derviša. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. List 97b13-18.40 U zapisu o vaizovoj smrti. Derviše nije volio. Napravili su od njega pravoga Karuna.. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. džahila. sve što je novo slatko je. Godine 1780. tekija. Najzad su ga jednom protjerali. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen.“. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. 40 41 List 36a11-14. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. Potom su ga proglasili muftijom. ali je vremenom. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. običan svijet... Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. prestao da ga uvažava. neznalica. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. Tako je narod. koji je sačino 1786-1787. ali se on vratio.

iako je bio muteassib i munkir.. Ipak. Zilfi. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. Mula Mustafa to više ne spominje.“. str. očito znao da se približi svijetu.). kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. 44 45 46 . pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. Koca.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. Amasijali“. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. 99. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija. 1999. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. str. F. str..“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. 268. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. Amasijali. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija. do 1774/1775./1818.“.. Tih desetak godina. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. „The Kadizadelis. Madeline C. napomena 81. i ustanovljena njegovim zalaganjem.. Cevdet Tasnifi. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. te da ga je „nakon smrti 1234. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760.

Muhamed Ždralović. 49 50 51 . djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. str. Ove podatke vidjeti u M. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija.. str.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. Istanbul 2005. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. str. str. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. do sredine 19. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. Ždralović. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. objavljenim posljednjih godina. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. Târîkat-i Muhammedijje. str. 207-229. Suraiya Faroqhi. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. 219.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ždralović.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. stoljeća. Sarajevo 1983. M. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. 220: Hajrudin Ćurić. Zagreb 2000. str. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. sudeći barem po sačuvanim primjercima. turskih. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. Faroqhi kako su “neki učenjaci. 221. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. Isto. 74. 47 48 Prema M. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. 50-51. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. (Prev na turski: Elif Kılıç). Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. Imao je puno dućana u Sarajevu. sin hadži Mustafin. Poginuo je na Bukureštu. List 98a12. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. više od 40. možda je živ u zarobljeništvu.58 Ponegdje se nailazi. List 135a16. vitkoga stasa. Ponašao se kao kadizadelija. mada veoma rijetko. . na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. List 127b23. List 79b5. Božija milost neka je na njega. List 71a9. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. ali ga život ne poštedi. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“. starac. sina aščije Alija. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. kao u slučaju nekog abadžije. koji je bio imam u džamiji na Ploči.53 Mustafa Gušo tabutčija. Volio je kadizadelije. Bogat čovjek. pristupio redu kadizadelija. List 72b1. Bio je moj dobar prijatelj. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. Volio je derviše.52 Kabadaja od 90 godina. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. aščija u imaretskoj kuhinji. bogat. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti.57 Za mula Saliha Sakarata.54 Kadija Osman-efendija. Uvijek je nosio ćulah i hrku.56 Mula Hasan abadžija. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda.55 Derviš Ahmed. inače trgovac koji je puno putovao. starac. List 73b25. Ali ne zna se. Volio je derviše.176 Kerima Filan U svakom slučaju. Bio je pronicljiv. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša.

Dok smo ga nosili pred džamiju. Napad na dženazi. pokajao se. Kad je povorka stigla u Sarače. List 41b25-42a4. ali on to nije primao srcu. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice. sudeći po tome što je lahko zaustavljen. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. možda.strasti su zavodljive’’. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. izgleda često. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. List 81a4. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. . godine. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. Ali je znao kroz kakvu priču. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. nije im uzvraćao grdnjom. Kad se razbolio.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. sin šejha Hadži Sinanove tekije. Poznata je i kao Mišćina mahala.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. izložen verbalnim napadima kadizadelija. poput gore spomenutog abadžije. Srećom. promicatelja purističkog tumačenja vjere.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. Šejh Mehmed. začula se galama na čelu povorke.. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. nego bi samo govorio . pristalica i. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. vječito mrka lica i nesređene brade.

str. Salih Čolaković). Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. i uostalom svi građani.68 64 65 Imam el-Gazali. 2004. Zilfi. 188.. List 154a18-20. Pehlivani odu u Visoko. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. Sarajevo.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. 66 67 68 . 257. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. što se pokazuju kao pobožnjaci. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. str. Ali neki kadizadelije iz našega grada. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani.. 35a12-13.“. List 35a9.67 Devetnaest godina kasnije. zabranjivali su kafu. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. duhan. „The Kadizadelis. (prev. godine „deset dana po Aliđunu“. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. grdnjom. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. potvorom. potezanjem za bradu. vino. Madeline C. List 35a6-9. Knjiga o znanju. cijepanjem odjeće. u ljeto 1798. Libris.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili.. takve su ispod dostojanstva čovjeka“.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu.

70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. ali i u kasnijim godinama. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. stoljeća. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. kako navodi S.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. stoljeća. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. Početkom 17. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. zabava na ljuljačkama. Faroqhi.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. naprimjer. 102. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. S. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno. 199. D A. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. str. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. „Kadızâdeliler“. i 1656. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. str. . godine. u Istanbulu. Isto. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. Međutim. Ipak. XXIV.

(prevod: Rešid Hafizović). [1774. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. . jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. Vidjeti. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. 111. 2005. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. 72 73 74 List 23a5-7.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. Dao Bog da napadnu psi na svinje. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. U rebîu-l-evvelu 1188. Mula Mustafa je munkirom. uznesenima koji poriču istinu).. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije..180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. Sarajevo. svinjom. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. str. npr: William C. Munkiri na to da puknu od muke. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. kravom. Chittick. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). List 18b6. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. psom.

Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. Kad ih kritizira. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. pa i do fanatizma. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. nego ih spominje kao članove zajednice. Mula Mustafa. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. Jer treba imati u vidu . Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. on ih ne imenuje. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. zato što je vjernik. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog.

Vidjeti rukopis br. Kako narod nema razbora. Da ga sluša obrazovan čovjek. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. 76 77 . I u drugim naukama nije bio neznalica. Vidjeti na str. Sarajevo 2007. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. nije imao građansko držanje. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. koji je u toku izrade. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef. XXV-XXVI. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Birgivija i Kadizadea. 13b-16b. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. ništa o tome nije znao. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja.77 Ipak. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi.) List 36a15-20. Istina. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. Ipak. bio je muderis u Đumišića medresi.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz. fol. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. R-2516. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18.

“za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. „The Kadizadelis. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama. str. indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. 253. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. „The Kadizadelis. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. postati muftija (onu müfti etdürdiler). bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. nisu uspijevale odgovoriti. kako kaže Katib Čelebi.“ na koju medrese.. M. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. 80 . str.. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. Karagöz. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. str.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje.. Naime. “bili u paklenim dubinama neznanja”. Prema: Madeline C. kao i neke druge u njegovoj medžmui. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.“. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka.. Zilfi. uz određenu podršku.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. zabavljene najvišim slojevima društva. Zilfi. 261. 149.“. stoljeću.

Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. Istanbul. vojni porazi. povode za drugim knjigama i izvorima. Sarajevo. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. racionalno i doslovno. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. Tugra. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. kao što su skupoća. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta. u ime islama.. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. . kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. stoljeću. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. koristan.184 Kerima Filan u medžmui. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. str. 2009. kosati i bradati. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. nek grade kuće. 266. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. vikao je jedan promuklo i grubo. Vaiza iz Amasije. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. 18-20. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije.. derviške redove. 1998. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. drska i prijeteća. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. Benim Adım Kırmızı. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. stoljeća. On u svojim vazovima napada tekije. epidemije kuge. Drugo izdanje. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. str.

. 18. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. . Hiljadu osamdeset pete (1674. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .info/bilgibankasi/yazi. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. Najzad.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. “Tarikat-Devlet İlişkisi. Ipak.. štujući sebe i svoju zajednicu. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. Ključne riječi: Sarajevo. http://kurannesli. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri. kadizadelije. august-septembar 2009. sve zapaža i o svemu promišlja. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. asp?id=390. kako navodi Mustafa Aškar.) nastupilo je doba primirja između nas i njih. Istodobno su. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. sufije. stoljeće. kao kulturno pamćenje.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. čuveni sufija iz 17.. važne i za druge oblasti nauke. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. stoljeća Nijazî-i Misrî.

. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. And in fact. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. citizen of Sarajevo. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. the author of this work has tried to show that. Because of that fact.

Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. . uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. na Dvoru ubrzo uči turski. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. Ahmed-paša. šalje ga na Dvor. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. rođen je 1456. Ahmed Hercegović je 1478. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. stoljeću. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. Hercegović . učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade).. a njegov otac. Godine 1463. godine. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. Svjestan svog plemićkog porijekla. šta će tada biti!? 1. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve. po svoj prilici.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. 1466. a po drugima 1459.1 Prema nekima autorima. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike. sin Hercega Stjepana Kosače. godine već bio miralem. što je. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu.

Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. Adani i Varsagu. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. 1991. potom.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. . sina Hercegova (Hersek-zade). O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. dok je još bio na toj funkciji. kćerkom sultana Bajazida II. da bježe. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. pobjegoše na top. nakon smrti Fatiha. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. odlučuje se za napad većih razmjera. poklopac staviše Onog trena kad dođe. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. ženi se 1484. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg.-1523. İstanbul. Hazırlayan: Necdet Öztürk. 1481. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. godine mladom princezom Hundi hatunom. i. umjesto fitilja.

te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori. naprijed se usamljen pojavi . 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.... U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom. Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. Opis izgleda pomalo nestvaran. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. . budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. 4660-4674). (Hadidi. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao.. kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske.. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. i to u teškoj situaciji. (Hadidi. Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo..

a sama njegova sudbina. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. pade k zemlji Odmah naredi. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. Ahmed Hercegović. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. on sam. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta. od roba do vezira. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. pašine. sina Hercegova. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. pravde. časti i poštenja. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. potom. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. i da je.

. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je.. taj kraj napusti” A on upita – “Pa. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza. on je musliman. uze nas i ode. (Hadidi. Herceg . 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . ata i kaftane Za put oni darivaše. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba. 191 A on poštovanje pokaza. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi.

na pomalo čudan način. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. 5059-5090) a u formi hronike. 4675-4699) . čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. Također se. (Hadidi. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta.

str.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. 311-312) Prođe zima. Ktp. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše .. iz Hadidijeve Hronike (Sül. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući. neprestano jure i dolaze.. 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. Esad Ef. 2081. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.

(Hadidi. Poluotok na jugu Grčke. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. do More stiže lađe jedra podigoše. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. sina Hercegova. g. sjeverno od Moreje. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše.194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . (1499. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. h. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. / 1500. . U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān.. (Hadidi. uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh.. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar.).

tako. eto. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. Esad Ef. str. svijet treba da vidi što posrijedi je: . Ktp.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. Sina Hercegova. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku.. 2081. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj..

Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji . ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza.. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. tiče patopeje. Opisi atmosfere. pak. hipotipoze opisa psiholoških stanja. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. 5175-5183) . Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. (Hadidi. (Hadidi. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti.hipotipozi opisa radnje ili događaja.. Što se. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. Katkad se sretne pokoja etopeja. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne.

Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-beg je. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana». Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. Kod Hadidija. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha.. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. kako dalje navodi. sultana Bajazida II i sultana Selima. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. . došao ispred Fatiha i primio islam. Naime. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. s jedne strane. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. 197 No.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. s jedne strane. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. kako je kraljev sin konopom sišao vani..

uz koju se nalazi turbe. godine. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. Huma. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. Mustafa-bega./1551. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. mlađeg brata Ali-bega. 2. fermanom iz 958. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta./jula 1517. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. i Sulejmana Veličanstvenog. 11 . zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega.

Bizim Büro Yayınları.. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15).) od 15 slogova.* .. 102. i početkom 16. Jezik mu nije težak.. 110. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. stoljeća. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. Cemal – Tatcı. upućene sultanu Selimu I. I. say.. C. Tuhfe-i Nāilī. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. Kāmūsu’l-‘A‘lām. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. 12 Usp. u čast tebi. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. No. i početkom 16. stoljeća. say. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. i početka 16. 1. podizanje bajraka je Tvoji podanici.* . ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. stoljeća. 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. Ankara 2001. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. dok život ovaj napuštaju.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. Mustafa). U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade).* .. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. tvoja želja za čistotom. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. . Hercegović .* . šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine... C. Cilt. Kurnaz.. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. ‘Atā Tārīhi.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. 1.

a Ahmed-paša mu daje ime Hersek.25x16. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. 14 . prostranom avlijom. u blizini Carigrada. krajem 15.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. dakle. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek.200 Adnan Kadrić 3. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. i početkom 16.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. mihrabom i minberom u starom stilu. četiri kružna kubeta. Kasaba je. tri velika kubeta na stupovima. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. stoljeća. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto.

ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. prije stila Mimara Sinana. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. Prednji dio. hana. Već 1509. godine. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. / 25. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. Hercegović. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. Sene 1187. doživljavala je dosta popravki. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā.. Godina 1187. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. zu-l-hidžeta 1187. nose četiri velika stupa. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. a već 1511. Prema nekim izvorima.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. česme i hamama. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. godine. maja 1766.. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. Lica ljudi su bila žuta. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. prije samog ulaza. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. / 1742. godina) .

U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. Sekillu. Kirimlu. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. . Hindi-hatun. Japldak.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. Kajadžik. Džamija je također bila sa kubetima. sina Ali-bega. po 2 akče dnevno za hasuru. graditelja džamije. Prema obrađenoj vakufnami. čirak i ulje za kandilo. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. Balilu i druga sela. Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. Sgrlar. koje pripada Kešanu. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole.

za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. stoljeća. Okka. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1.. posebno plaćanje za one koji peku ovce. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. . 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku).Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. u oblasti Kešan. luk i so.. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. a u avliji se nalazi šadrvan. za putnike po 1 vakijja19 meda. za nadglednika (nazira) 10 akči. kako slijedi: za šejha 4 akče. za nakiba16 dnevno 3 akče. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18. Njegov rad koriste razni autori poslije njega.207 grama. za pisara (nije precizirano). Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. oko 400 drama. 3. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940.5 kilograma pšenice. po 6 akči dnevno za ogrjev. po 2 akče dnevno za slani grah.5 akča. Džabija. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. Šef kuhinje i magacina za hranu. svakog dana se peče hljeb od 1. Ima munaru sa jednim šerefetom.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. po 7. za kilerdara17 (nije precizirano).5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan.

Nažalost. pjesnik. 15. was a poet. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Turbe je još uvijek razrušeno. danas nema ostataka od takvih građevina. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. and then his successful career. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. poetske hronike. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. unfortunately still in ruins. son of Herceg Stjepan Kosača. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. veliki vezir. stoljeće. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. . Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. možda. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. Herceg Stjepan Kosača. te građevine postojale. Apart being an army commander and high government official. Chronicler Hadid. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. his captivity and his liberation.

str. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. 55/2005. 183 . u formalnom pogledu. formalnim osobinama. Hamdi Hasan. "Donjovakufska medžmua". Muhamed Ždralović. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 38/1988. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). str. XXII-XXIII/1972-73. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). str. "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". kao i fenomenu medžmue. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. 97 .2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Salih Trako i Lejla Gazić. str. 109 .124. Knjiga II . 2006.. 147. s hrbatom na kraćoj strani. uglavnom.. Sarajevo. Sarajevo. 1970-71.. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. iz astrologije na turskom jeziku. "Medžmua pjesnika Šakira". 2006. 147 . 311 . Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. 1980.. 1976. uopće. 1974. br.1 O medžmuama općenito.176 i dr. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. br. "Donjovakufska medžmua". između ostalog. ili ništa ne znamo. Vidi: "Rukopisne medžmue". br. 301 314. str. uopće. Godina X-XI. 187. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". 55/2005.Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. te je ovom prilikom želimo predstaviti. odnosno rukopise u obliku notesa. 39/1989. br. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća". str. u našoj literaturi pisano je dosta.320. pojedinačnih stihova. Vidi: Muhamed Ždralović. Sarajevo. 2 . medžmue sefine (džonke).123. 28-29/1978-9. Sarajevo. 183-198. br. spada u tzv. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Sarajevo.191. Sarajevo.III.. nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće".. Sarajevo. 1978. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. 1990. br. 1989. Sarajevo. tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). br. "Dvije mostarske medžmue". XXVI/1976. Sarajevo. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).213. str.. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. Knjiga X-XI. str. str.. pisali su: Salih Trako.

koja je umrla 1286/1869. 4 . godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. Murād ‘Ālamdār b. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. koji se. Meõmed Nūrī b. nalazio u Orijentalnom institutu. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. R 298. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici.. godine. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. na fol. godine. Posebna izdanja XX. broji 101 list. sinu Bajrama Saliha Kalabe. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. u svojoj 58. godine. godine. 249. str. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. srednje debljine i glat.. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. Murād ‘Ālamdār b. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Bayrām Ôāliõ b. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. godine ili 1276/1859.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". ima dimenzije 220 x 110 mm. koji je rođen 15. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. također. koji je rođen 7. Godina II. godini. 492. õāfië Meõmed Õusām b. ramañāna 1274/20. str. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. Meõmed Õusām b.206 Mustafa Jahić 301. aprila 1858. godine. 1997. br. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. Papir je tamnobijel. april . Sarajevo. rabī‘ al-āêira 1280/28. godine. Salih Trako i Lejla Gazić. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. U drugome rukopisu. Sarajevo. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). godine. godine a umro 1332/4. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83.juni 1890. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). 143 . septembra 1863. aprila 1914. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu.

a. možda.al-bayta. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. njegovu kćerku Fatimu. između ostalog. prema šiijskom učenju. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”.7 Sadržaj medžmue Na fol. U svim pjesmama. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu.. 329. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. Mustafa Hilmi.s. a.. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić.. Drugi sin Bajrama Saliha. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. kao što ćemo vidjeti. str. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. bez naslova. Termin āl-i ‘abā. njegovog amidžića i zeta Aliju. R 2763. a.s.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. Potomstvo Muhammeda. nije bio posebno pismen. i njegova dva unuka Hasana i Husejna. osim dvije.. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet". poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). vjerovatno ni naročito obrazovan. moglo bi se pretpostaviti da je. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. 2392. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol.. Na fol. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija. 7 . ‫ .a.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar. odnosno Sa‘īd.. odnosno neke vrste šiijskog učenja. Katalog rukopisa. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. na fol. a. S obzirom na to da je Mehmed Nuri.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. bio pristalica ovoga učenja.. 545. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. koja. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. 28a. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. r. 69b .73a.s.s. 1b . (ar.

hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. Mujezinović. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī).. godine. godine. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. godina. str. 20-21. godine rođen sin. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. ili da je greška u ovome datumu (npr. Mehmed Mujezinović. 109-110.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. fol. . M. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. VIII. T 2552. . 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. redžeba 1247/20. do 1334. da je 1236. 110. Sarajevske muftije od 926. 132. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. decembra 1831. str. muõarrama 1226/11. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). 9 10 . dok je.1916. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. februara 1811. str. Hatidža-hanume koja je umrla 16.. str. Sarajevo. 1519.. Sarajevo. Mehmedu Seidu 1235/1819. Vidi: M. umjesto 1226. odnosno poslije 1226/1811. 104a. prema hronogramu u ovoj medžmui. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . na fol.10 Međutim. 1334. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. godine. “Stari Alifakovac”. Tako se na fol. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI.1242/1826. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). Fatime Kanite (Fāãima Qānita). Islamska epigrafika. radi o sasvim drugoj osobi.. 1974. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. Mujezinović. god. na kraju. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde). Naše starine. Knjiga I.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije.1916. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.2a. um.

a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫.3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. 3b nalazi se pjesma. muftiji‬‬ ‫. 4a . 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫.‪Na fol. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol. također. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .)6281/2421 .‪Na fol. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?.

5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova. 7b .)‪Na fol.)6281/2421 .3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu. bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha. Pjesma je. među njima i prvi stih.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku. 5a . od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫. prema posljednjem stihu. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. koju je.‪Na fol.)4961/5011 -‬ . 6b nalazi se pjesma.‪Na fol. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫. također. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. kraće dove (molitve‬‬ ‫.‪Na fol.

koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. 12a . 1998. perzijskih i bosanskih rukopisa. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. Bilješku je. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku. Na fol. Sarajevo..11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. godine. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Svezak IV. godine. London-Sarajevo. 147/6. prema prijepisu pjesme na fol. rabī‘ al-āêira 1280/28. . اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. Na fol. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880. Bilješka o rođenju sina Mustafe. decembra (kānūn awwal) 1280/1863.12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. Fehim Nametak.11 Na fol. nalazi se i na fol. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15. 1963. 94b. 3049 i 3050. godine. upućena stanovnicima Istanbula. Početak (fol. 10b . prema posljednjem stihu. septembra 1863. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. uglavnom o liječenju nekih bolesti. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī.‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. 17b . 15b . među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. 18a. turskih.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. Svezak I.. Katalog arapskih. Katalog arapskih. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. 11 Kasim Dobrača. godinu. istom rukom prepisana. turskih i perzijskih rukopisa. sastavio pjesnik Rušdī..1037/1627). tj. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). 11b .. Na fol.

godini života‬‬ ‫‪Na fol.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه.‪grafitnom olovkom 4. godine. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869.. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914.. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. godina. aprila 1858. april 1914.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. godine. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. u 58. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر.

22a. također na turskom jeziku. koju je. Isto je i na fol.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.‪stihu (Munāğāt). samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol. prema bilješci na kraju‬‬ ‫. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol. 20b .)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol. 21b‬‬ ‫‪. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol.‪liječenje nekih bolesti‬‬ .‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫.

godine. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802. Na fol. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. 1103/1691-92. bez naslova.199).. na turskom jeziku. Bayrām b. Početak (fol. . 36b. 24b .‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Meõmed b. Murād Abū Qalāba. prepisana grafitnom olovkom. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. Početak (fol. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra).26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 27a): . nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. 198 . Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21.. sa uputstvom na turskom jeziku.214 Mustafa Jahić Na fol. 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. od nama nepoznatog autora.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. str. 25b . 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. koju je. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave..‫.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ . Na fol. um.. prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol.

sandžak Ôārūêān (Turska). Bayrām b. 36b. II. 1750. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. 919/1513. 1930. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Wien. Istanbul. 1865-67. godine. Bd. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. Die Arabischen. 36b. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. Katalog arapskih. Bektašī şairleri. Bayrām b. 240. Bursalī Meõmed Ãāhir. 18. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji.3 ‫. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra. 29a): . fol. 1360/1941 . Svezak XII. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Gustav Flügel. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. str. 14 15 . umro je 977/1569-70. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 36b . al-Muğallad I-II... Istanbul.15 13 Muôãafā b. Istanbul 1333-1342/1914-1923.Sarajevo 1423/2003. Na fol.13 Prepisao Meõmed b. Na fol. III. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. Meõmed b..14 U blizini turbeta 1538.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. Na fol.37a nalazi se nekoliko wafqova. godine a prema drugim izvorima. str. Mustafa Jahić. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. 337-38. I-III. godine podignuta je i tekija. Murād Abū Qalāba. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. London 1888. godine. I-III. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. 1253. godine napisao Šayê Mağduddīn b. ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b..)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. XII. Meõmed b. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. Djelo je. turskih. I. 1253) 953/1546.1362/1943. 7433/3. London . perzijskih i bosanskih rukopisa. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf).‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Devlet matbaası. Sadettin Nüzhet. Charles Rieu. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov..

Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). . Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 191-92. Na fol. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. inače. Agustos 2004. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. Sadettin Nüzhet. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Na fol.1524). Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. str. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme.104-106. bez naslova. 158-59. koju je napisao pjesnik Šāhī. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. 347-48. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. Onuncu Basim. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). Sadettin Nüzhet. koju je napisao pjesnik Dertlī. Özgür Yayinlari. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. osnivač safavidske države u Iranu. prema posljednjem stihu.. 38b . 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. Šayê Õaydar b. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. 134-35 i 163-64. str. Bektašī şairleri. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća.1524). str. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Pjesmu je. Isto. Šāh İsmā‘īl je. str. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). 16 17 18 19 Isto. str. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). osnivača bektašijskog reda.19 Na fol. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća.16 Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Cahit Öztelli. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. Bektašī şairleri. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. koju je također napisao pjesnik Dertlī.216 Mustafa Jahić Na fol. prožeta misticizmom.17 Na fol.18 Na fol.

s. a.20 Na fol. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī.. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”. Na fol.21 20 21 Isto.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. 42a .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol. Na fol. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. 48a je neispisana. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. iz Meke u Medinu. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. Na fol. 41.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku.. a. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. Na fol. 11-13. Na fol. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. od poslanika Adema. 49a . 53a . u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava. str. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī).46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. Na fol. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. Fol. 51b . str. 45b . koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću).s.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. .). Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. do seobe poslanika Muhammeda. Na fol.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. Na fol. godine).51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama.s. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Isto. Na fol. Na fol.

Riñā’īja. Rāhīja. Ğawābīja. ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . Na fol. 59b . 54a . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Rif ‘ata. Na fol.?).. 58b nalazi se prigodna dova. Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. . Êālida-efendīje. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86.60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī). Na fol. Na fol. među poezijom navedenih pjesnika. Būsnawīja. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. bende-i āli ‘abā. živio 1821-1889). Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. Na fol. 59a je bez teksta. Fol.54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. 54b .١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. Wīrānīja. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol.218 Mustafa Jahić Početak (fol. 56b.1105/1694). Na fol. Turābīja i Šawqīja. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . godine. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. 53b .

73a . 63b . Početak (fol. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. napisao Aġağalı Muftī-zāde. godine od strane turske vojske. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. 74a . 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. 48b. Na fol. Pjesmu je. Na fol. Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. prema tekstu prije početka.69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). 1295/1878) 1859. .ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 1295/1878). govori o borbama bosanske i austrijske vojske. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. U pjesmi se.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. godine. Na fol. od nama nepoznatog autora.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). između ostalog. 69b .74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika. Na fol. 62a . izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend).

I. Dimašq. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. I-III. Stranice 87b i 88a su bez teksta. uleme. 593 i 769-72.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. 80b . 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. Na fol. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . 85a .85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. London . Početak (fol. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . Svezak XIII. at-Taôawwuf.84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). 86b . prema uvodnom tekstu. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). 1398/1978. Na fol. Na fol.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). um. Haso Popara. 77a . ‘Alī b. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. godine). Pjesmu je. perzijskih i bosanskih rukopisa.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. pisaca i šehida.220 Mustafa Jahić Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. šejh halvetijskog reda. evlija. 88b . jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. turskih. autora i dobrotvora.638/1240). Na fol. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. 83a . Na fol. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya).1748. šehida. godine.82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. učenih ljudi.22 Na fol. gazija. 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ .80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni).s. . 23 . Katalog arapskih.Sarajevo. 1425/2004. Na fol. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. 1868. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. Na fol.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. a. 7686/7.

Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. 59b .24 Početak (fol. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg.. M.. Mehmed Handžić.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. XI. ista kao i na fol. Broj 11 i 12. str. 302 . . Sarajevo. godine. Bayrām. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. str. studeni . Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. God. 90a . Rođen je u Sarajevu 1238/1823. godine a umro 1269/20. 24 H..60a. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui. Mujezinović.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. 273 . 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī. donosi Mehmed Handžić.304.276. 92a . Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). neki u nešto izmijenjenom obliku.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. Na fol. septembra 1853.prosinac 1943. Islamska epigrafika. 93b . 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. zajedno sa ovom pjesmom. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. koja se nalazi u ovoj medžmui. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. Glasnik Islamske vjerske zajednice. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol.

ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. treba reći da je ova medžmua. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. kulturna baština. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). Listovi 95 . vlasnika ove medžmue. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili.99 su bez teksta. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. single verses. Na kraju. Na fol. notes and some short treatises mainly from astrol- . medžmua. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Bosna. Ključne riječi: Bajram Kalaba. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine.222 Mustafa Jahić Na fol. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. Mehmed Kalaba. Na fol. Sarajevo. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. prožetih misticizmom. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku.

An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869.Herzegovinian cultural heritage. this majmua as a source for future research. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. Because of that. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. written in Turkish language. the followers of alevi-bektaši teachings. of it content. . as well as note in which some well known personalities are mentioned. or nothing. presents one of the crucial documents of Bosnian . this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi.

.

Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. Handžića. Takav je slučaj i sa kadijom. ali su se bavili i trgovinom. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. Vajzovići. godine u Sarajevu umro neki Džino. Šabanovića. o kojem ovdje govorimo.. Bašeskija bilježi da je 1779. 1987. muftije.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. Ljetopis (Prevod s turskog. muderrisi. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. čiji su preci. Sarajevo. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. ali su izostale njihove potpunije biografije. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. književnici. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom.sarajevski kadija. alimi. Džine su uglavnom bili posjednici. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. umjetnici. Hasandedića. sudskom strukom. doselili iz Banje Luke. Husedžinovići i druge. zanatstvom. str. 180. Kreševljakovića. prema porodičnoj tradiciji. . po njima. vakif. a jedna ulica pri dnu te mahale. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić).2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Spahe. vakifi. Zahvaljujući radovima Bašagića.

Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. br. turskih. 1800. Glasnik VIS-a. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. a kasnije sultana Selima. . sin Abdullahov. Sarajevo. 1957. 331. godine. str. 1805. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. XXVII/1964.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. Sarajevo 2000. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. Ummi Guslum je umrla 1878.). Prijepis je iz 1757. 1961. hasećija.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878. Tabi-Safom. Turcizmi. pa joj poslaše 1.. Mehmed Mujezinović. Njegov sin ga imenuje hasećijom. 31. Bijaše pametan.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. . bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Turski je lijepo govorio. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. popularan čovjek. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. 65. godine. Džine se presabraše. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. novembra 1736. Katalog arapskih. Mostar..). 7-9. 150. od 1785. str. Hivzija Hasandedić. a ukopana je u mezarju na Kovačima. Na hadždž je putovao 1783..3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. Izabrana djela I. prilog historiji grada Sarajeva. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. str.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. str. str. Ćurčića vakuf. Abdullah Škaljić.600 groša. str. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke.. godine. a treba Muhammed Baki-efendija). rukopis. hadži Muhammed-aga Džino. pa je 1817. Sarajevo. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29. 1985. 1977. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. čime je stekao pravo na titulu age. Mehmed Mujezinović.. Umro je kao putnik u Beogradu’’. Sarajevo. Vladislav Skarić. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Bio je darežljiv. Družio se s vezirima. 186. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. 334. vjerovatno amidža hafiza Bakija. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano. rukopis. godine pa nadalje. koji je skupa s bratom Huseinagom.

str. stoljeća. 261. 2003. Haso Popara. 1. (11. godine.. lipnja 1771. Sarajevo. Hamdija Kreševljaković. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. Iza 1848.. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.. str. str. Izabrana djela IV. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. muški mekteb. Muslimansko školstvo. Sarajevo. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. 56. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. 311. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. 16. Iz Džininog je vakufa 1782. Original Džinine vakufname od 27.9 Džinin han je bio na Kovačima. str. Isto.. . Vidi L. str. safera 1185. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. str. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki).15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. Bono Benić. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre.. godine. London-Sarajevo.. Prvi. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. str. 2008. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. 59.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. 1963. 1991. Izabrana djela III. str. Katalog GHB. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. Kasim Dobrača. umro iza 1783. sv. godine. Ljetopis sutješkog samostana. pa je. sv. godine porušen je.11 Ovaj jednostruki. prema tome. hadži-Jahja Alijom Jabučarom. Sarajevo. 210.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. 526-527. a zatim ga uvakufio. Sarajevo-Zagreb.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali. poznat kao Mehmed-pašin hamam. 1991. 137. i hadži-Mustafom Misirlijom. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. ali o njemu nemamo podataka. 291. Hamdija Kreševljaković. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. Osnovao je dva mekteba.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. a Džino ga je otkupio prije 1771. trgovcem.

Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. XVI/1944. 1979. 203.. prenio je 1867. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. str.20 Bosanskoj Dubici. a jedni se samo svađahu i prepirahu. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. br. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. Katalog GHB. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. Vidi bilješku na L. Novi Behar. Bašeskija ga već 1780. ali se to podrazumijeva. str. Njegov sin Abdulbaki. U bilješci. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. sa berivom od 499 akči. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. šabana 1227. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. 1977. Sarajevo. Ljetopis. tako često osporavane. drugi isticahu njegove loše strane. str. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. a krivnja nije dokazana. 41. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.) godine. Arhiv GHB. “Iz prošlosti Dubice”.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. 3. Hašim Šerić. Katalog GHB.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. ondašnjeg sudstva. Jedan ugledan sarajevski hafiz. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. pa još kadija.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. doduše. Sarajevo. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime.21 Beratom od 15. 2. Bašeskija. str. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije.19 Novom Pazaru. Dobrača. a onda studirao u Istanbulu. Dobrača. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. sv. kojeg je optužio hafiz Džino. 810-811. rukopisa R-700 GHB. vjerovatno najstariji. A-1127/TO.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. Mehmed Mujezinović. sv. str. A-748/TO. Arhiv GHB. 770.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. 2. R-484... augusta 1812. 20 21 22 . (24. 141.

sv. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. 3/821.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. str.. međutim. 1. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. Preporod br. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. rađene nasêí pismom. na turskom jeziku. rađenog u zlatu i bojama. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. i 554. “Iluminirani rukopisi. Sarajevo. Haso Popara.. 24 25 . Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. R-1366. sa oko 130 djela. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. Više je puta predočen našoj javnosti.”. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. Tako je 1792.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. 43.. Izdvojićemo samo dva rukopisa.. str. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. knj. 1389. Ovaj zbornik. 1. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. vjerovatno. Samo u katalogu br. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. str. na perzijskom jeziku. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka. Tu je bilo iznimno vrijednih. starih i neponovljivih rukopisa. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. ali je više njih i sam prepisao. 1. posebno zbornici fetvi. u 16. Osim prekrasne kaligrafije. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. stoljeću. R-412. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. 11.) prepisan. 1972. tabelama. 2 obrađen je 41 kodeks. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. Dobrača: Katalog GHB. februara 2006. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. Njihova zbirka. 75-89.

. mlađeg Muvekkitovog brata. Mehmed Mujezinović. 1983. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. Arhiv GHB. str. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. 139. XIV-XV/1964-65. str. Sidžil sarajevskog kadije br. 274. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. . Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. on je 1813. str. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. godine.. Sarajevo. Sarajevo. 54.28 Ove česme su porušene. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB.. te iz lijepih književnosti.230 Ahmed Mehmedović govoriti. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. Hajudin Ćurić. Sarajevo. Izabrana djela III. logike. 1974. str. 101.. str. jezikoslovlja.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. 56. str. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. Hamdija Kreševljaković. kćerka hadži Ahmed-age Džine. Avdo Sućeska. 1969. 1991. 179.. Sarajevo. astronomije. medicine.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. A-1099/TO. POF. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. godine. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. filozofije. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. 192-193. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. jedino je preostala česma u Nahorevu. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića. A-1336/TO. Primjerice. koja je pisana oko 1878. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini.. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813.

koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. 1974. (1822. ograđenim santračem. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. Sarajevo. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim.. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom.. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. klesani nišani od bijelog krečnjaka. 145. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. Mehmed Mujezinović. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. Abdu-l-Bakija. Džinić spada u ešraf časnih kadija. godine. Godina 1243. koja je umrla bez djece.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. . godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Merhum. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Tu je i umro 1822. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. sin hadži-hafiza Baki-efendije. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. nemajući prava nasljedstva. Nišani su bili visoki oko jedan metar.34 32 33 34 Arhiv GHB. Sarajevo. Nad njegovim mezarom. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. u skladu sa tada važećim zakonom. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. gdje je često odlazio i odmarao se. Godina 1238. A-1129/TO. na turskom jeziku. Mehmed Mujezinović. 141. 1977.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. kćerke Husejnove. Fatiha. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. str. djelo sarajevskih klesara. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. (1828). Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. str. Za njegovu dušu. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe.

godine i također ukopana na Kovačima. . a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. koja je umrla 1844. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. Papir je bijel. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. odužiti za uloženi trud. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. osim dva. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. 19. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. a dovršio u Sarajevu. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. Afifa-hanuma. vjerovatno u poznim godinama. pripadao ulemi.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. str.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. i kupovao je. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. lijepim. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. a povez polukožni. 152. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. Tekst je pisan crnom. godine. Islamska epigrafika I. Es‘ad-efendija Uzunić. 147.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. dakle. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Svi su njegovi rukopisi. urađeni ta’lik pismom. na turskom jeziku. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. str. Mujezinović.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. svi iz Sarajeva. koliko-toliko. što Mujezinoviću nije bilo poznato. 37 . Kćerka Muhammed-pašaefendije. umrla je 1841. a na ostalim stranicama crvenim linijama. ramazana. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. čvrst. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. na arapskom i na turskom jeziku.

sv. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. sv. 225. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. Šamsuddín (u. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. na turskom jeziku. Muhamed Ždralović. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. sadržaj pisan u poljima oblika baklave.). Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. Haso Popara. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. osim prve dvije stranice prvog djela.). enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. Papir je žućkast. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. 2008. 809-810. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. Katalog GHB. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. str. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). London-Sarajevo. na arapskom jeziku. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867.. crnom tintom.530. ispisan lijepim nasêí pismom. 1515. crnom i 38 39 Dobrača. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. R. a drugi nasêí pismom. na arapskom jeziku. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata. . Šamsuddín (u. godine. Tekst je uokviren crvenim linijama.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj.39 . str. 1988. 1780. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. R-328. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. Sarajevo. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. 2. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom.. Katalog GHB.). R-484.38 .Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. 1726. godine. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. 16. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. str. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí. Tekst je pisan crnom. 384-386.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Tekst je uokviren crvenom linijom.

vlasniku i vakifu.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ.) godine. London-Sarajevo. 225. 50. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. Papir je žućkast.). a povez s klapnom kožni. Papir bijel i žućkast. na arapskom jeziku. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. 811. 1284. Katalog GHB. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. na 120 stranica srednje veličine. Tekst je pisan crnom. u Sarajevu. složenim. R-3176.. na arapskom jeziku. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. Tekst je pisan crnom. a rađen je lijepim.). bilješ40 41 42 43 Dobrača. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. Papir je bijel. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. Džino je. sv. a uvez polukožni s klapnom. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. glat. Prepisivači II. R-217. maja 1802. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. naprimjer: R-1774. str. autora Aõmada al-Albuståníja (u. Haso Popara-Zejnil Fajić. London-Sarajevo. 1338.). R-1561. 2000. i otisak njegovog pečata iz 1811. str. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. bilješke o prepisivaču. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. 1389. Katalog GHB. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom.43 ..41 . . originalan. iz autografa.40 . 98-99. Katalog GHB. hrapav. godine. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. pisanim tupim perom. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. (4. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. crvenom tintom. Tekst je pisan crnom.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). sv. Ždralović. sv. 7. R-269.) godine. 1813.-14. dobro očuvan. 2000. Haso Popara-Zejnil Fajić. glat. str. 2. na arapskom jeziku. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. 7.Godine 1810. str. Na početku su stihovi. a komentirani dio crvenom tintom. Rukopis se vodi pod brojem R-323. ta‘líq pismom. (1868. sa utisnutim ornamentima.

str.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. Na marginama ponegdje ima komentara. (Zbirka sudskih formulara). a ostale crvenim linijama. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Tekst je pisan crnom tintom.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata).. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. Na početku je sadržaj. oštećen. koje je sakupio Muhammed Sadiq. Osman Lavić. Prepisivač se nije potpisao. London-Sarajevo. 5. a povez polukožni. sv. R-265. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. na turskom jeziku. pisanim tupim perom. a Dobrača ga. tanji. na 206 stranica srednje veličine. sv. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. poznavajući njegov rukopis. a povez kožni. str. sa krasnim. pisan rukom prepisivača. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. 2. Rukopis je urađen lijepim. na turskom jeziku. R-534. pripisuje Džini.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. pisanim širokim perom i vještom rukom. Katalog GHB. London-Sarajevo. 280. a istaknute riječe označene crvenom linijom. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. Dobrača. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. a povez polukožni sa prijeklopom. Osnovni tekst pisan je crnom tintom.Bañåi‘ a¥-¥ukúk. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. Nije navedena godina prijepisa. 788. Papir je žućkast. Papir bijel i žućkast. 56. 1999. ali je to bilo svakako oko 1791. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom.. na turskom jeziku. . originalan. Katalog GHB. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa.45 .). str. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: . sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. R-615. Papir bijel. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. sv. 2005. glat. Katalog GHB. složenim. mjestimice bijel. 14. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom. 1688. str. 969. Isto. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija.46 . Tekst je pisan crnom.

vakif. Tesalija. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. Gazi Husrev-begova biblioteka. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. Rogatica. Bosanska Dubica. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. utemeljitelj mekteba. Divan Hafiza Širazija. Sarajevo. kaligraf. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. kadija. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. He copied nine valuable manuscripts in period . trade. OsmanŠehdijina biblioteka. prepisivač rukopisa. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. Nova Kasaba. Džino made evladijet vakuf out of his collection.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. čifluk. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. mekteb. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. artisanship and judicial profession. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. also well decorated manuscript. He had a valuable collection of oriental manuscripts. whose family member was involved in farm estate. wakif. Novi Pazar. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo.

Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . out of which three were collection of fetwa. and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23.

Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu.). (1792. . Muhammed Baqi iz godine 1207.238 Ahmed Mehmedović R. Muhammed Baqi – Njegov rob.

589.š.. 289. i Gradačac od 1945. hatib i imam.. Gradačac. dž..1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. Gradačac sa okolinom u prošlosti. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. Nacrt za monografiju.. maj 1932. Sarajevo. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. prosvjetitelj i reformator. Veliki entuzijasta. str.. biografija. 2 3 .3 Osim toga. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. 21 i 22.14-15.. str. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. pored sarajevskog. komentator Kur’ana. muderris.dj. gradačački muftija. Mahmut Traljić. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Gradačac i okolina.str. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. Hazim Šabanović. Mahmut Traljić.. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. Husnija Kamberović. Dr. br. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima.. 2008. nav. 2008.. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864.. Esad Sarajlić.. do 1991. među . godine. Veoma obrazovan. Novi Behar.. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. 2002. Po ugledu i znanju.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. Gradačac. pregalac. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. te je stekao zavidno bogatstvo. Gradačac. 2003. Gradačac od 1941. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. str. Sarajevo. godine.. Gradačac. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. 1973. Gradačac. 1960. god. mostarskog i travničkog muftije. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. osmanskoturskog i perzijskog jezika. Gradačac. stoljeća sve do svoje smrti 1883.do 1945. naučnik. Esad Tihić. 15. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. Hamdija Kreševljaković.1974.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef. 1933. 51-52. i dr. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. Isticao se naročito u vjerskim znanostima. Vidi: Mehmed Handžić. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu.

gdje bi se mogli nalaziti. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. Uz prisustvo Sadika Šehića. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. Sarajevo. pouzdane informacije o statusu i položajima. izunname. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. 29. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. godine Mehmed Mujezinović. str.VIII. br. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. i 15. str. 31. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. izjave). Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. vakufname. historiografa. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. Novčana vrijednost knjiga je 5. i tako stekao časnu titulu vakifa. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). Mulaibrahimovića (Svirca). zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. već ilustracija.. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. Novi Muallim. god.000 dinara. do kraja Drugog svjetskog rata).4 Naprijed rečeno je nužno. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. časopis za odgoj i obrazovanje. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. 17-18. 88-93. 5 6 . teologa. godini. knj. jer pružaju relevantne. 169-175. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. septembra 1974. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. novembra 1974. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. i Mahmut Traljić. historičara. 1999. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. Sarajevo. godine 6. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.. akademskoj zajednici i široj javnosti. obrazovanju. septembar 2007. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. biografa.

zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. Također. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. Tuzla. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. str. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. rebiu-levvela 1275/1858. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. muderris i muftija Ahmed-ef. godine u članku S. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. Izunnama Muhammeda Saduddina.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. novembar 1974. Ovu čast.1974. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. 2005. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. 291. zagubljeni su. kao i jedne muftijine idžazetname. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. muderris u Gradačcu.8 2. Više o samom Arhivu. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. Izet Šabotić. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. 7 8 9 . preciznije od 1858. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić.. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. 1990. do smrti 1883. Mulaibrahimovića (Svirca).11. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. 1. Tuzla. Ostaje obaveza da se istraži da li se. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. Svi ovi dokumenti. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. vidi: Nermana Hodžić. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. godine. Mulaibrahimović. Imamovića . Muhammed Saduddin. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. analitički inventar. hfz. urednik mr. 15. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. Ahmed-ef. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. Gradačac.Rukopisi stari 214 godina. od 05.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. a ustupio ju je Sadik Šehić. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. šejhu-l-islama. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. Na ovaj način. eventualno. muderris h.

odobrio je vjenčanje Hatidže. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu.. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. Kao vakif. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. hfz. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. od 15. safera 1286/1869. kao i naprijed navedena. od od 07.12 6. godine Sve svoje knjige h.10 4. hfz. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. Ova vakufnama. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. ramazana. vodio brigu o široj zajednici muslimana. za skrbnika malodobnoj braći. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. godine Jednom potpisanom izjavom h. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči.14 Također. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. od 15. Mulaibrahimović (Muftić. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef.13 7. Izjava regulira porodične odnose. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red.11 5. redžeba 1270/1854. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. zu-l-hidždžea 1296/1879. Muftića. njezinom obrazovanju i napretku. muftija i muderris.242 Nusret Kujraković 3. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Berat od 14. zu-l-hidždžea 1283/1867. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata.

hfz. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. 1. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. umro 1883. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. od 1296/1879. 10. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. Upornost. godine. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. predavao je u Svirac medresi. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. godine Nakon što je muftija h. Popis ostavštine Muftića od 1883. Muftića. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. koja se može samo pret- 15 16 . njihova djela su bile njihove riječi. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. hfz. godine.15 9. Ahmed-ef. Muftić. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. Ahmed-ef. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. Muslimovićem. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. odnosno 1814. Zapravo. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. Najstariji berat datira iz 1229. što im daje posebnu vrijednost. Time bi godina njegovog rođenja. Berat iz 1229/1814. godine po Hidžri.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen.. Dokument iz 1276/1859-60. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost.

18 godine i naređujem da. ponos velikana i plemenitih. Bog mu znanje povećao. odnosno 21. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. i iste bude kako reba obavljao. nakon što je to u svojim knjigama proveo. niti oduzimati mu te dužnosti. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. 6. to bio ograničio samo na hitabet. u ime Boga. godine. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti.244 Nusret Kujraković 2. analitički inventar. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. 16. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. Musa Safvet. morala biti prije 1800.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. Berat iz 1253/1837. 1809-1839). izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. godine. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. sina Omerova. 1990. navedenog imameta i hitabeta.. Bog mu stepen povećao. Tuzla. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. .07. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. godine Nermana Hodžić.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. 17 18 19 postaviti. Kancelarija vakufskih džiheta. godine. upražnjenih dviju dužnosti. iza navedenog merhuma. od njega oduzmu i predaju drugom. koja se nalazi u mahali Svirac. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. iako je moj visoki službenik. raniji ministar vakufa. 16. rebiu-l-ahira 1253. rebiu-l-ahir 1253. Preveo ga je Šaban Hodžić i. str. . sin hadži Osmanov.1837. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. u gračačničkom kadiluku. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. 1837. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. 07. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi.

Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. . Hafiz Hilmi-ef. sin hadži Osmanov. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. 4. godine Po uobičajenoj praksi.10. nav..1839.dj.07. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. kako stoji u beratu. nav.1848. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste. str. rebiu-l-ahira 1255. između ostalog.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. zu-l-hidždže 1264/29.“ 21 20 21 Nermana Hodžić.. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. Muftić. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji.. Nadalje. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti.. Berat iz 1290/1873. Razlog ostavke je. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju. 19. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. godine. sina hadži Osmanova. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. Berat iz 1264/1848. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. u gradačačkoj tvrđavi. najvjerovatnije. u ime Boga. a gračaničkom kadiluku. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. 7. u gračaničkom kadiluku. Kancelarija vakufskih džiheta. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. godine po Hidžri. odnosno 01. koji je sretno došao na osmanski prijesto. godine. 02.. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. u mahali Svirac. str. Nermana Hodžić. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861).dj. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. vršena je obnova svih starih berata. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. 6. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. pristao je da vrši imamsku dužnost..

Napisan je u Carigradu. Ahmed-ef.Kasumović.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi.. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. dajući mu dozvolu da može druge podučavati. iz 1299/1881.22 Sastoji se od šest stranica. podučio je i osposobio veliki broj imama. deblji. Po tadašnjem običaju. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike.09. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. redžeba 1290. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. hfz. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. Idžazetnama A-4520/ TO. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. papir žućkast. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. ukoričenih u tvrde korice. iza svake rečenice crvena tačka. godine. rukopis čitak. odnosno 30. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. Kancelarija vakufskih džiheta. 14. redžeba 1290/ 06. mogu samostalno podučavati ljude islamu. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. 1873.08. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. godine. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. . krupniji. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. obrubljen crvenim mastilom.1873. s obzirom na stečeno znanje. Prevela Azra Gadžo. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline.

Pa sam ga opunomoćio (tj. Azra Gadžo-Kasumović. 12. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. 01. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. . askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. str. Ahmed ef. Mulaibrahimović (Svirac). Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. – 21. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. prijevod sa arapskog na bosanski. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine 1299.23 po Hidžri. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. kao što je mene opunomoćio. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. 1882. i omogućio mu sve želje. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. fikhu i usuli-fikhu. godine. retorici. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. Idžazetnama A-4520/TO. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. knjige 23 24 23. 1881. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. Hvala Alahu u potpunosti. Uzvišeni. “ 24 Ključne riječi: h. logici. sin hadži Osmana. pobožnog. dokumenti. hfz. Allah ga učinio savršenim alimom. Potpisao je idžazet mjeseca safera. dao mu idžazet) da podučava. muftija u Gradačcu. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. 1-2. Gradačac.

appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. . vakufnama. iznama. which were recorded in literature.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. education. because they give relevant and reliable information about status and position. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. a significant number of presented documents. which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. Mulaibrahimović (Svirac). statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. have not been preserved. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. idjazetnama. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. Unfortunately. especially Gradačac’s history.

iz 1588. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. književnohistorijsko. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. lingvističko i filološko istraživanje. / 1589. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. Hofbibliothek in Wien (G. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. već je najstariji dotada poznati autor. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). Kraelitz je. osim transliteracije pjesme. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. XVIII. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. godine. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. Die . Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. lokalizaciju. godine. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. njemačkom jeziku. und XIX. 613). k. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. Flügel. naučna slavistička javnost još 1911.

k. 2006. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. Der Schreiber bezw. befindet. Chr. nur biz Sultan Murad III. 2006. Verfasser war. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. Sprache. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk.org . und türk. Ona sadrži. Bd. datum: 24. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. 11. pers. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. die sich in der Handschrift auf fol.250 Alen Kalajdžija arab. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. 78) nalazi se 997.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. njemačke i mađarske pjesme). 11. Bd. 68). Hofbibliothek. 70 r. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. reicht.) verzeihnet ist. gewiß kein Türke. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. Wien 1865–67. 1636). fol. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. Vrlo vjerovatno. 1865-1867. Flügel: Arapski. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen.wikipedia. br. 2008.org . Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. k. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. 78 v. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. godina po H.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. 2008.na njemackom jeziku. Handschriften der k. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. (reg. pored gore navedene hrvatske pjesme. može se zaključiti da ovaj pisac. datum: 24. u. Hofbibliothek in Wien. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. 2 . kategorija: Stilistika. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. III. III. 1574–1595) verfaßt. 68).wikipedia. Chr. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574).na njemackom jeziku. fol.. U tekstu rukopisa (fol. Schrift zu schließen. n.. 69 v.). Nr. isto tako.

Prema tome. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. Jahrhunderts. pojavio i naslov Ah nevista. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. ili pjevanja «solo». što znači narodna. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. 57) ili Hirvati türkisi. Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. duša moja (Huković. dat prema početnim stihovima pjesme. folklorni (up. što znači narodni. slušajući je u izvedbi pjevača. 2005). nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. kao što navodi i Đinđić i dr.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. međutim. 1981. usmena pjesma. (1997). voditelja. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. neslaven zabilježio. Tuna. međutim. onda. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. premda ju je Kraelitz (1911. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. Postoji. 1997. 1997). navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. odnosno Hrvatska turćija. načelnika. Đinđić i dr. 251 no bio je prevodilac turskog jezika.. .). 613). čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske.. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. Da bi to uistinu moglo biti istinito. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. šefa. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. u nauci se. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. ali sa oblikom turčija. Naime. U novije vrijeme. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. prema uzoru na turski jezik. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. 30). Ako je to tačno u ovome slučaju.

gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi.. kao ir. Također. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. tzv.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. ako se drži kriterija izvornosti jezika. Prema tome. dakle. tako da.. sirdit. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć.. treba čitati kao Hirvat türkisi. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. međutim. c isto kao grafem č. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. onda se pjesma. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. npr. odnosno leksema sirce. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. bilježi se grafemom ha. za ž. Pored toga. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. . Tako je a pisano elifom ili grafemom he. Pored toga. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. girlim. č.. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. o i u pisani su vavom. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. prepisivač razlikuje afrikate. koji se piše dvojako. bez sumnje. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. a kaf glasa k.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. za što. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. posebno onome starijem. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. čita se Hirvat türćisi. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. npr. e je pisano sa he. može čitati sa ć. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. ali sa trima tačkama ispod. a i grafemom ja. c. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. p.

što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . ali i bosanske ćirilice – bosančice. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. Pored toga. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija.. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. pored obilježavanja vokala a fethom. a ne grafija na kojoj je zabilježena. Također. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. 253 obdan. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. Ipak. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. a ne vokala a. pošto u drugim primjerima. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. Također. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi.. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti.

strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa.5 Također. Kao specifične ekstralingvističke osobine. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. miješanje jata. npr. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. uza spomenuti arebički grafijski sistem. U okviru prostornoga kontinuiteta. do početka XX st. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. = može/more i sl.. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine.. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. Drugim riječima kazano. jd. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. kakvo je. koji se može pratiti od kraja XVI st. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. npr. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. 3. morfološkoj. a druga progresivnija i dinamičnija. l. oblik glagola moći za. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. a preko vremenske vertikale. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. koja je primarno predstandardnog tipa. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. Na taj način. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. . u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata.

gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. Moguš. što predstavlja «normalan». Kuna.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine... U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije.. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. npr. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja.. učenjem i prevođenjem i sl. kafa i kahva i sl. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. najčešće u razgovornom diskursu. kakva je. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. 1993). 7 . Kuna. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. 1972). a u Hrvatskoj. što je bila tipična osobina naše starije književnosti.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. npr. ali ne i standardan jezički kontekst. npr.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. 1971. Kuna. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. zapisivača. 2008). 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. prepisivača. a recenzija produkt svjesnog.

Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. kakva je i najstarija Hirvat türkisi. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. Pored toga. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. osobine bliske kajkavštini“. Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. .ali i glagolski oblik izgubil sam te. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu. Dalje.. prosim tebe. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. 2. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. 3.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. naime. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo... Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. 30). Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. U prvom redu to su: 1. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. On.

ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. No. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma.. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. evidencija kajkavskih osobina. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. obden. obnoć molim tebe. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. Inače. . Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. prosim tebe.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Isto tako. Osim toga.. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. da je u pitanju kajkavska osobina. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a.9 Na osnovu datih zapažanja. izgubil. uza sve spomenute probleme. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. pesma. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. godine. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. U protivnom. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. Ovako. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam.

posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). svit. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka). One kao takve nisu problematične. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. 11 . Pjesma. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. flektivnoj morfologiji (tvorba. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. Ako se odluči za drugačije čitanje. enklitika glagola jesam: sam. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. morfonologiji. onda je svagda.258 Alen Kalajdžija Dakle.10 U pjesmi se. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. prozodiji (raspodjela klitika). kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. sintaksi (istina. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. koja dolazi uz prilog dokle–. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. generalno. međutim. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr.. Dakle. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. oblik imperativa: daj. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. zapadnog i istočnog tipa. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. npr. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma.: oči. tj. oblici glagola htjeti. ako je obdan. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. cvit i živit. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. što se može kazati i za oblike). pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. obnoć. koji ne mora biti tipično kajkavski.

moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. Posrijedi bi. Prvo je značenje najšire. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. Prema tome. HER. . koje znači neživo i općeupitno. ima i značenje predlaganja braka. kako je uobičajeno. izgleda. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. značenjem traženja milosti. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). milostinje i sl. 2 značenjem glagola moliti i 3. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. 4).Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. momka. knj.. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. Međutim ovaj glagol. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. značenjem predlaganja braka – zaprositi.. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». pak.. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. 2004. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. Također. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. tumačiti i kao čakavski relikt. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. 367. i to. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. pa čak i po narječjima. Tako.

HER. 1981. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. Huković. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. na osnovu čijega su podatka saglasni. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. 2004. 8. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je./1589. godine. da postanem. nakićena (za svadbu). knjiga 7. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. Posljednja strofa u pjesmi. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. koji je. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. Nametak. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz.šta sada mogu.260 Alen Kalajdžija dati se). koji. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić.on veli . 1973. Prema tome. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. 130). budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. dotjerana. sredi. 59. Hronologija. budem veseo. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. analizirajući . međutim. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. između ostalog. 1997. 20). ukrašena. Među njima je i Smail Balić (1973.u značenju lijepo si sređena. uljepšana. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. Prema tome. / zdrav mi budi» . pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. naizgled nedorečena. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. 130. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka.

nikada nije bila dio Osmanskog carstva. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. 1959.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. odnosno Sedmograđa. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. . Mađarske i Rumunije. Uvidom u historijske karte (npr. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. Albanije. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. Pogleda li se sa određene vremenske distance. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. Poljske. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. 261 ovaj problem i. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. a posebno onaj krajem XVI st. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. Osim toga. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj.. Bjelorusije (up. 8). Ihsanoğlu. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. ova oblast. dok je drugi. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. kako pokazuju podaci. kako se on naziva na njemačkom jeziku. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. s druge strane. 446). kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski.. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. Nametak. 1981.

dajući taj zaključak na osnovu diktusa. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. tj. S druge strane. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. 2004. Pored toga. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. . da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. koji ju zapisuje. Autorstvo pjesme. dok s druge strane. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. i druga. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. Također. 43-44). tj. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. pripisano je nekome Mehmedu. već postojeće pjesme u medžmui. predstavljala uži geografski. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. zabilježenog u zbirci. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. povijesna Hrvatska. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije.

sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. Sedmograđanin. kako je to uradio Smail Balić (1973. Oni su. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana.. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. npr.. Slavonije. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). Prema tome. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. Sućeska. 1998. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje.. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine.. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . Erdeljac. nakon što Bosna.. Osim toga. 130).Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. odnosno zapisivača. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. kako je kod nas u literaturi navedeno. npr. 263 pristupom. koji na šire područje današnje Mađarske. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. Vlaške. Imamović. sa budimsko-kanjiškom oblašću. Dalmacije dolaze nakon 1580.. pa tako i u proučavanju ove pjesme).. godine (up. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. Like.. 1996 i dr. odnosno Vlah. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. te. npr. 1998. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). Sućeska. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. inače. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. 130-131). To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu.

U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. dok je Balić (1973.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin.. tj. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. 130) ustanovio da je pisac „. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. .neki Mađar njemačkog porijekla. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui.. Muhamed Huković (1997. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. koji je bio prešao na islam“. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. 1997). lice množine: [nićemo]. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci.

ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. 5. Jednostavno kazano. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997./1589. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. pa i same pjesme. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. godinu po Hidžri. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. ali mu je poznato ime – Mehmed. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. 2. 265 1. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke.. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. Pored toga. 3.. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. autor je pjesme nepoznat. godini. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. . u Erdelj. što odgovara 1588. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. 4.

266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. 1911. jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. gizdav budi. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza. 613–614) .

Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.) . oči moje. K...

Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. K. oči moje. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si.) . ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. gizdav budi Što ću istom.

Ankara 3. Tanasković.) Kraelitz. XIV/1. II. XVIII. Sarajevo 9. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Kuna. und XIX. band XXXII. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Huković. Sarajevo 5. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira». Preporod. Huković. Quellen und Forschungen. Imamović. Sarajevo 8. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Novi Sad . Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Berlin Literatura: 1.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Novi liber. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Kultura Bošnjaka . Teodosijević. Jahrhundert. Archiv für slavische Philologie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Đinđić. knj. Slavoljub. Zbornik za filologiju. band XXXII. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije. Kemura.. Ihsanoğlu. Zagreb 4. Archiv für slavische Philologie. Ataturk kültür. Sarajevo 6. Svjetlost. Svjetlost. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Preporod.Muslimanska komponeneta.. Berlin 10. Smail (1973). str. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. knj. 11.. Kraelitz. Wien 2. Mirjana. Türk Dil Kürümü. Sejfudin – Ćorović. Balić.

21. 14. koine. diktus. 15. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. urednici: Josip Raos. 13. oktobra 2003. Sarajevo. Književni jezik 1-2. Bošnjaci i islam. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. Izdavačko preduzeće Prosveta. Reprint izdanje: (1992). Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». Forum Bosna. Zagreb Nametak. Mostar www. Novi liber. 17. 20. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. predstandardni idiom.24. 2008. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. Sarajevo Sućeska. Visoki saudijski komitet.270 Alen Kalajdžija 11. Ključne riječi: alhamijado pjesma. 1972.wikipedia. Opšta enciklopedija (1959). 45/08. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. imenovanje. Mala enciklopedija Prosveta. 16. Sarajevo. i 11. 12.org . Sarajevo Tuna. Hrestomatija alhamijado književnost. 11. Globus. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. Beograd Međedović. 18. Almanah. datacija i lokalizacija pjesme . 19. Zagreb Život. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Podgorica. Erdelj. Svjetlost. Jasen Vrančić. Abdurahman (1981). Kuna.

. time and origination of the name of poem and to that paleographic. 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms.. in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. Apart from that. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. . philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

.

Lingvistika i poetika. konstitutivnim elementom jezika. No. Abū ‘Ubayda. str. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal. Beograd.2 1 Vidi: Roman Jakobson. 824. primjerice. u značenju: Još uvijek pada kiša. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. al-Qāhira. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša. Na kraju. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. pogledamo li u povijest metonimije. Mağāz al-Qur’an. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. koji se ne može zaobići. Nolit.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama. Metafora figure i značenja. odnosno trop. str. metonimija je bila uočena. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. str. Maktaba al-Hanğī. Da ne bude zabune. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori.. tom 1.. Beograd. 186. u: ur. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Tako.a. 211-235. ili: Još uvijek gazamo po nebu. Leon Kojen. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. 1966. 195-215. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. s. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. 1986. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. i: Roman Jakobson. Prosveta. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u.) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. No..... i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. 2 .

. str. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. uvjet je da se ne radi o sličnosti. a druga posljedicu. cit. 1995. jer ono pomoću vlage raste. Dār al-Turāt. a za bilje kažu vlaga. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. Ibn Qutayba (u. Ubrajam se u jednu od njih. al-Qāhira. Al-Mutanabbī. 2.. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. ili za nekoga kažu: On nema sala. . 302.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. misleći pritom kazati: On nema snage. Tropološki karakter metonimije. 96. Ta‘wīl muškil al-Qur’an. kao i metafore. jer kiša pada sa neba. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. El.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. Klasična arapska stilistika. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. po: Teufik Muftić. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . a ja ih izbrojati ne mogu. Tako za kišu kažu nebo. Sarajevo.Kalem. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. str. 1973.

str. Routledge. ‫ . Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. a znači godina. 1989. London. 226. cit. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis.. str. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. oslobađanje roba]6. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. 227. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: . .7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. 60.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: .رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. Pio sam vode iz Tigrisa]. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. Isto. 3. . 4. Bayrūt.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. str. špijuna]. str. Abdul-Raof. 229. 5. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: .. op.5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫.. godina]. ‘Ilm al-bayān.‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. 2006.

10 8. Bejrut. Al-Qazwīnī. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja. . str..276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. 6. ne cijedi.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: .9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. Bayrūt.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. op. cit. odriješeni trop. 97. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. Kur’an: 26: 84.‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino. 7. str. 209. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. Muftić. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . 2000. Vino se. . poznato je. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Dār al-Fikr al-‘Arabī. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36.

pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. str. . ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja.‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. i to u partikularnom smislu. 256-257. Brill. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. umjesto cijedim grožđe... odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. To je generalna karakteristika tropa. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. U metafori je to. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. kontigvitet). a ne na sličnosti. kakva vlada u metafori. 209. ona zaprečava put doslovnom značenju. Tako Ciceron za metonimiju. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. Noviji arapski autori. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. str. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. Dār al-Fikr al-‘Arabī. al-Hağīb al-Qazwīnī. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. za koju upotrebljava termin denominatio. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Bayrūt. 2000. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. 1998. Uglavnom je riječ o bliskom. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. kako smo već kazali.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. te je rečeno: cijedim vino. Leiden. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije. već kao semantičko prerušavanje .

Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . str. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. nije temeljni trop metafora.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se..‫ . ur. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski. 1995.‫ . u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. al-’Īñāõ. budući da počiva na stvarnom odnosu. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju. Tropi i figure. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory.pdf .) al-Qazwīnī. ( Josip Užarević. Zagreb.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. . 209. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana.اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive. u:. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija. Zavod za znanost o književnosti. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. kazano terminima savremene jezičke znanosti. nego metonimija. 108.. Odnos nadređeni pojam .. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. Živa Benčić i Dunja Fališevac.de/07/warren. Metaphoric.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa).išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16. www. str. “Tropi i jezik. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore.

Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. Naime. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. op. 96. 330. Bayrūt. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. op.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti. 260. (Vidi: Muftić. 1983. Muhta¥ar al-Sa‘ad. Grupa iz Liježa. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān.. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline. Vidi: Ġāzī Yamūt. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”.. 222. str. kada se tiču metonimije. i 97. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač..Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. odnose cjelina . kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. odnosno sinegdohe.) Heinrich Lausberg. 19 20 21 .18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio . cit.cjelina. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. Bayrūt. a kamoli figurativno. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. 2003.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. što je vrlo dobro odabran termin. al-Maktaba al-‘a¥riyya. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. str. str. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. cit. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu.dio i dio . Dār al-‘Aôāla.cjelina i cjelina . str.

dok obrnut slučaj ne vrijedi.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. Richard B.. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu. Elisabeth Closs Traugott.. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . 40:13. moraju biti održivi esencijalni semovi”. 1981. Cambridge. kojega značenje ne bi bilo održivo. odnosno pitanju. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. Da bi razumljivost poruke bila održiva. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. jer su rijetki autori koji se njime bave. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. Baltimore. Cambridge University press.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. The Johns Hopkins University Press. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. Dasher. odvija se posredstvom konteksta. Konačno. str. A Dubois. 29. 104. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. to od nas zahti22 23 24 J. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva.-103. General Rhetoric. str. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). Regularity in semantic Change. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’. Kur’an. . a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. po definiciji. 2002.

Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. u pravom smislu riječi. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. 135-139. Cornell University Press.. možda. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. . najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. Pristanemo li bezuvjetno na to. odnosno metonimija metonimije. al-Turkī. Metafora vs. Ãanãā. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. metonimijske relacije nisu statične. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. otežano je zbog činjenice što je. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. Ithaca and London. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. 1970. tj. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. Prije svega. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi. Vidi: Angus Fletcher. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . 85-87. str. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici.usjevi . metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. 1994.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. Nadalje. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. ma koje vrste da je. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog..opskrba). Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost. str. već na drugo preneseno značenje. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. pa.

282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. Naravno. Pažljivijim čitanjem.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. može se doći do veoma interesantnih zaključaka.. pak. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. odnosno razumijevanja. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. dok su.. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. . Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa. a neki su svrstani u figure. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. metafora im je zadala prilične glavobolje. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. na kraju ipak svedivi na određeni broj. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. kognitivni. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. uglavnom. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. psihološki. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije.irãibāã). tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. s druge strane. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma.

Grafički zavod Hrvatske.) 29 . 226. Živa metafora. niti aserciju (al-iddiā ). Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). Metafora se. (op. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. str.. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer.. 78. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije.. Zagreb. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. Nelson Goodman je. ustvari. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. str. (Vidi: Regularity in Semantic Change. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije.28 Odgovor je potvrdan. Ali to bi bi bilo suvišno. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim.. 152. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). kazao da je metafora “neobično pridavanje. primjerice. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. kao mehanizme kojima su. op.. a zatim malo – pomalo popušta. Takav postupak nije posebno obrazložen. cit.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni. između ostaloga.). 1981. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr. kako navodi Ricoeur. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. i kazati. str. cit. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. kao Pikaso za Pikasova djela.

ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. Clarendon Press. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. cit. str. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije.. Ustvari. Pustejiovsky and B. 131. 1996. Boguraev. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. upotreba riječi oko u značenju špijun. onakvog kako ga definira semiotika.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. 2002. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. Naime. . principijelno posmatrano.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. ad hoc metonimije. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju.) Vidi: Traugott. (Vidi: Nunberg. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. ali posve generalan. “Transfer of Meaning”. Routledge. 131. to su tzv.31 Naposljetku. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. str. dok metonimija objašnjava stvari. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. Kao generalan. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. u: ur. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. odnosno uređuje “stare stvari”. metafora uvodi nove stvari. govoreći da je. str. Semiotics: The Basics. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. London. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka.. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. J. Oxford.. tako da je uloga metafore signifikacijska. Dasher.284 Munir Mujić značenje. (Vidi: Daniel Chandler. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). uključuje “aktualnu modifikaciju”. op. 41-43.

Geoffrey.. Ta’wīl muškil al-Qur’an.a.de/07/warren. Bayrūt. The Johns Hopkins University Press. Heinrich. ur. s. London. Fletcher. Handāwī. . 1970. Regularity in semantic Change. 2003. Dār al-Sa‘āla. Ġāzī. Semiotics: The Basics. Zagreb. Abdul-Raof . 1995. al-Maktaba al-‘a¥riyya. al-Qāhira. Tropi i figure. 2002. Teufik Muftić. Pustejovsky. Baltimore. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 1989. Leon Kojen. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. Nunberg. Leiden.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. Jakobson. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Cornell University Press. Beograd. 2000. 1998. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Beograd. J. Josip. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. al-Haûīb.pdf Yamūt. Clarendon Press. 2006. “Transfer of Meaning”. u: ur. Užarević.metaphoric. Aõmad. Zagreb. Jakobson. Sarajevo. Ithaca and London. u: ur. 1973. Lausberg. u:. Paul. A. Hussein. 1966. al-Qāhira. 1994. Lingvistika i poetika. Grafički zavod Hrvatske. Routledge. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Cambridge. Bayrūt. 2002. Traugott. Bayrūt. Ãanãā. Prosveta. Haddāra. El Kalem. Živa metafora. General Rhetoric. www. tom 1. 1981. Elisabeth and Dasher. Dubois. Zavod za znanost o književnosti. Closs Richard B. Warren. Mağāz al-Qur’an. Oxford. 1995. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. and Boguraev. “Tropi i jezik. London. Muõammad Mu¥ãafā. Angus. B. Daniel.. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Bayrūt. Ricouer. Nolit. Brill. ‘Ilm al-bayān. Routledge. Metafora figure i značenja. al-Qazwīnī. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. Sa‘ad al-Dīn. 1981. 1996. al-Turkī. Klasična arapska stilistika. 1986. al-Taftāzānī. Dār al-Turāt. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Cambridge University press. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode.. Chandler. Roman. Maktaba al-Hanğī. Ibn Qutayba. 1983. Dār al-Fikr al‘Arabī. J. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study.

asocijativnost. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. which is based on associations.286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. while synecdoche itself does not separate as trop. kontigvitet. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. sinegdoha. .

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

(Neobjavljen tekst) 23 24 . Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. do 1945. Das Deutschtum Bosniens in 19. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. pravilnici. Mahmud Traljić. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. 1957. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. Zagrebu. 6.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Mostaru. str. Anali GHB. godine. godine. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Levy. O. 1936. pravila. koji je izlazio od 1927. A. Tu su i vrijedna. propisi. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. 1996. rasprava i studija. Wien. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). uglavnom. Radio je u Sarajevu. Gradačcu. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. XIII-XIV. godine. gdje je i doktorirao. Drugi dio otkupljene građe (1973. Sokolović.294 Azra Kantardžić teke. Umro je u Sarajevu 1986. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija.000 knjiga.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. godine23. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. 202 str. zatim naučnih i prevodilačkih radova. 251-256. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. Sarajevo. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. To je veoma bogata zbirka koja je. u Sarajevu pod nasl. završenih ili nezavršenih. Jahrhundert.

različite enciklopedije.. 9377. komplet lista Pravda (1935-1941). zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. novine i kalendare. god. Vege i drugih. XVI.).Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. Godine 1960. Gajret.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr. 568-572. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. V. Skarića. XXXVI. Godišnjak istorijskog društva BiH. 1885. koju je završio 1936. 11-12. 9037. 9104. Sokolović rođen je 1911.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. leksikone itd. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“. 2002. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. br. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. Truhelke. godine u Priboju na Limu. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima. Umro je u Sarajevu 1973. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. Popara. god... godine.. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. 1910. Naša domovina. . Ćorovića. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku. Jugoslovenski istorijski časopis. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. te kalendari Narodna uzdanica. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. periodične publikacije i četiri rukopisa. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. Katalog.. Wissenschaftliche Mitteilungen. str.. br. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. jedna Salnama iz 1284. 9313. Prema spomenutom spisku. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. po Hidžri. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. Kreševljakovića. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. godine.

pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. šerijatski akti i knjige. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. knjižni fondovi. Muhamed.. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. evropski knjižni fond. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. historija. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke.. kultura BiH i slično.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. te beletristika. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. leksikoni. npr.296 Azra Kantardžić Kur’an. godine. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. narodne pjesme muslimana.s. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. . a. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. biblioteka Muhameda Hadžijahića. Poseban dio uključuje periodiku. prve štampane knjige u BiH itd. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg.. rječnici itd. privatne biblioteke. stara izdanja narodnih pjesama. works on Bosnia and Herzegovina and its population. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao. 1303. i sl.: prijevod Kur’ana iz 1895. islam. biblioteka Sinanudina Sokolovića. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina.

Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Sinanudin Sokolović and others. . Muhamed Hadžijahić.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library.

298 Azra Kantardžić .

Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. On ima najljepša imena. II:31 . Sazdavatelj iz ničega. Ibid. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. na narav mističnog cilja. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Tvorac. Silni. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). On je Silni i Mudri. Presveti. Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Onaj Koji je bez nedostatka. Gordi. 1 2 Kur’an. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. Općenito. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. vjekovima nakon njegove smrti. Oblikovatelj svega. Univerzum i čovjeka.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Onaj Koji nad svačim bdije. Darovatelj sigurnosti. Vladar. LIX:23-24. Uzvišeni.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Ġazālījev Maq¥ad.

/1906. Nadalje. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. The chronology of Ghazali’s Writings. /1906. (1904. Osim tog. naveden je datum četvrtak. g. Naprotiv. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. 1323. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. Pojedine doktrine.. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. veoma su gazalijevski.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo.. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. 1324. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. godine. Watt. h. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. po svemu sudeći.. h. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. 1952. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. Journal of the Royal Asiatic Society. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa.M. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. Journal of the American Oriental Society. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. 225-233. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Egipat.. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi.). h. 1959. Zapravo. Također vidjeti W.3 Djelo spada među ona kasna. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. godine. Prvo izdanje. kao i sam stil. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. 44. /1467. i 1324. 79. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. 4 . čije publiciranje nije datirano. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Na kraju ovog teksta. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. str.4 3 Vidjeti Hourani G. str. 15./1905. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. ša’bān 872.

.. No. str. loc. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. Beyrouth. Preuss. Shehadi. str. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. 8. U svakom slučaju. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. 5470.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. Depot der cherm. Dar el-Machreq. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. h./1156. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. Universitätsbibliothek Thübingen. H. h. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. /1174. h. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. cit. Or. No. 22208 (T) Yahuda.. navedeno kod Ahlwardta. No. ‘B’ je završen u četvrtak. Na kraju rukopisa ‘T’. 7357 (L) Ahlwardt. 16. Staatsbibliothek. 1891. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. redžepa 570. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela. Arabic Text. No. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. No. 2907 (P2) Yahuda. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. No. as yet unpublished The Garrett Collection.10 (G) iz Princetona. tj. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. 22196 (B) 7 British Museum. Fadlou A. Edited with Introduction by Fadlou A. No. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. vjerovatno oko 700 h. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. Mach Rudolph. i mikrofilm iz Michigena11 (M). 6 7 8 9 10 11 . A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Worrell. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. 562 A. 9 Ahlwardt.. 1982. 247. No. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett./ 1111. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva./1300. vol. 30939 (P1) Yahuda. str. Dr. 501 Ellis and Edwards.

Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. ipak. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11.. i 12. njegov . ili 17. st.). (15. u trećoj alineji uvodne stranice. H. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. 107. (16. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. H.. st.12 I u samom tekstu rečenog djela. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. Iako je taj rukopis najnečitljiviji.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. čak relativno ozbiljnijih. (16. H. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova.). Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. upotrebljavaju riječ al-asnā. . u kojima se spominje Maq¥ad. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. također. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. čitljivi rukopisi. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela.). Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. vjerovatno oko 11. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. st. unatoč tome. st. 56)..). međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. st.

.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija.. Naime.2002.. Spominje se da je živio u Buhari. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. jer je najeksplicitnija. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme. New Delhi. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. str. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. Sarup. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj).. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad. ISBN 81-7625-266-2. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. sinonimi po vrsti i značenju. dok je u nekim čestica izostavljena. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. i 1300.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. godine. a preuzimali ih neki kasniji pisci. Hanif.. 14 . str. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. . koje citira Charles Rieu. Svakako. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. Central Asia And Middle East. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. 303 upotrebu termina al-asnā.naputak’’ (hidaya). uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. smještenom između Istahra i Jezda... Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. 2002. Vidi: N. 507 . Umro je u Abarkuhu. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. 294-332. Biographical encyclopaedia of Sufis. koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci.

Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. godine. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina.. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. Oriental Mysticism. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism.). a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. 1867. Edward Henry Palmer.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . . Ta cjelina. h. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. ili funūn. iz čega je derivirana riječ algebra. zapravo. Ġazālī nudi . koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882.). u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna. astronom i geograf. ili Al-Ğabr. perzijski matematičar. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. koja je i najobimnija. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. što je tema treće cjeline. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. zapravo. str. Katalog rukopisa.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. Striktno je analitički koncipirana.16 On je 1867. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena.udio čovjeka’’ u svakom imenu. 546-7. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave.. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. godine. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se. što je. 845/1441. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. Druga cjelina. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. Cambridge.

. Međutim. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. jedan.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. stotinu manje jedno. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. sukladno hadisima. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. zaokružen na devedeset devet. neka je Allāh zadovoljan njim. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja.. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.Allāhov poslanik. a koji glasi: . Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat).. kazao je: .Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. 305 Na samom početku Maq¥ada. što u prijevodu znači jedini. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. Allāh ga blagoslovio i spasio. čiji je broj. zaista je On jedan i voli nepar. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo.. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski. neparan. sam.

koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. (994. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. koji glasi: “Štaviše. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). među ostalima. Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. Primatelj pokajanja. Èikr. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. Također postoje i složenice imena. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. Kairo. 19 20 .18 ući će u Džennet’. rođen je 384.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. H. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). Osim toga. Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. Oprostitelj grijeha. prebrojati. Êorāsān. 6. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. Zaštitnik (al-Na¥īr). godine. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir).”19 Međutim mnogi islamski znalci. međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. Muslim. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. znati. Bliski (al-Qarīb). ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. Pobjednik (al-Ġālib). godina. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. popisati. Preobrazitelj noći u dan. Al-Bayhaqī je umro 1066. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. zapamtiti. moći. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. shvatiti. 1939. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati.

Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. On osnažuje istinu (XXXIV:48). Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. u principu ašarijsku.” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. imenima i atributima. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. Štaviše.. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena.napomeni’’. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva. Osnažitelj istine. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi..” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). Nakon šarõa svakog Imena. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline.naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. i . Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa.blizina Svevišnjemu. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62). takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti.. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u . Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. U samom Maq¥adu. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. Ni u . To predstavlja tumačenje (šarõ). kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. Odlikovatelj i Određivatelj.

a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. Shedadi. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u. Michel. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova . nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. al-Ġazālījevog učitelja. naravno. 1965. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. 1968.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. . već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. Tako taj mnogoliki okvir pravaca.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. Le problem des attributs divins. str. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. za razliku od Allarda.. 1074.. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada.21 Ta činjenica. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. Bejrut. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. Naime. drugima i svom okruženju. ona je ista opća i osnovna teologija. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. U svakom slučaju. tih devedeset devet puteva.). 359). Kairo. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. Fadlou A. kako da se brine o svojim bližnjima. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. o sebi.

Također nije neuobičajeno. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. Narav sistematičnog karaktera rasprave. poput latinske nomen.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena. što nalazimo i u njegovim djelima. uredio R. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa).koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada. prije tumačenja samih Imena. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja.23 . dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. u zavisnosti od konteksta. 1914. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u.imenovanja (al-tasmiya). prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada.šta je ime?.). i prije i nakon Ġazālīja. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna. Arapska riječ ism. . 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena. 225-236. imenovanog i imenovanja. kakvu je primijenio Ġazālī. 23 24 . većina skupina se udaljila od istine. imenovanog i imenovanja. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: ..) Kitāb al-tamhīd. 1209.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. McCarrthy.24 22 Bilo je uobičajeno. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja.). unutar njih. str.. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) .imenovanog (al-musammā) .

kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). kao sporednim aspektom.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. doista. sadrži suštinske razlike. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. barem djelomično. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). . pokretanje. imenovanog i imenovanja. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. kao i Kur’ān. samo povremeno uvodi u raspravu. pokretač i pokrenuto’. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. pak. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. posebice odnosa imena i imenovanog. Prema Ġazālīju. stvorena a ne vječna. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). ‘pokretač’. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena. ali iskazuje značenje imenovanja. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. ukazuje na vršioca kretnje. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. imenovanog i imenovanja. dok odnos sa ime-novanjem. a ne i na vršioca radnje. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. ali ne u svim slučajevima.

i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način. riječ je smještena na treći nivo. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između.cilj svega toga je shvatiti da se ime. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. koje natkriljuje. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. Ġazālī kaže: “. Dakle. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem.” U odnosu na ontološku klasifikaciju. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. također. Kao takvo ono postoji u jeziku. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo.. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. pridjev. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. glagol. . nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti.. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. tako da se imena dijele na vrste.” U toj hijerarhiji. na neodređena ili određena. npr. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. naposljetku. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad.. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. nakon čega su imenice. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet.. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. onda se ne može reći da označenom ime pripada. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. jer nakon takvog pozicioniranja. Sa tog gledišta.. i nebo kao pojamnina. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. imenica se može odnositi na nebo.

individualan. Dalje. koje označavaju relacije koje.predikat.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo. i tsl. Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena.. Što se. pridjevci: imenica. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. i bitka u imaginativnim kategorijama uma.sjedi.odnosno’’. pridjevi). Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što .. pak. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ .. primjerice. Turčin. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva.mrtav. pak. koja označava zbiljske.” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja. kako kaže Ġazālī .. Unutar lingvističke hijerarhije imenica. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. glagol ili čestica i sl. glagoli. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. nadimak. koja ima isto značenje kao i riječ .. . Perzijanac. stoji – kreće se . propozicija <sastavni element suda> itd. napokon. I.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. . tj.slovo’’. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili. njihovu relaciju koja nije refleksivna. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija.konkretan. univerzalan . opći . nelingvističke realitete. Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili.. s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. živ . dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat .već što samo po sebi posjeduje značenje’’. pak.. čovjeka. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap.čestica’’ (õarf). tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena.same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan.

Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). tj. bijelo je isto što i hladno.snijeg je bijel i hladan’’. prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi.. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina .britka sablja’’.britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. Takve riječi su nazvane .. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje. Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama.je’’ iskazuje istovjetnost identiteta. u drugosti .tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>. Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: .. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje . ipak. ispoljen je tvrdnjom izricatelja: . Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ).X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu). Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem . 313 Ġazālī. tj.. ali ne i obrnuto. ili ..sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’. budući da značenje jednog izraza . bijelo je istostoznačno hladnom”.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: .. Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim. Treći modus. ili .on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti. U primjeru je naziv . Drugi modus izražen je propozicijom: . onda je nazvana sablja muhannad. Naš iskaz: ..... potom. tj... muhannad). a kako je to Indija.lav (layï) jeste lav (asad)’’. gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači ..on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa.snijeg je bijel hladan’’..vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu.. Značenje riječi <pridjeva> .bijel’ razli- ... U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje.snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan.. Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji. U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika.ulazi’’ u smisao drugog – tj..lav (layï) jeste lav (asad)’’. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula .istost/jestost’’ i . pak.drugost’’.

ime’’.je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom.lava’’. tj..bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. primjera . Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva . Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a. b.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega.bijelo’’ i . a ne o identitetu podmeta. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. Ostala pitanja poput: izvođenje. različita su jedna od drugih.. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. npr. Stoga se može kazati .nebo’’.. da je podmetni realitet.huwa huwa’’... a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. kakav je slučaj u drugom primjeru . dvoznačnosti i reduciranja broja atributa.snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. jedinstvo biti bitka.sablje’’. sinonimnosti. kao. Tvrdnji da se iskazom .snijeg je bijel’’ i . Priročna kopula .. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije . a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine.. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. opisan kao bijel i kao hladan.. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije.. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima.lav (layï) jeste lav (asad)’’. Pojam. Premda su sva tri ....imenovano’’ posjeduju. Dakle. tj. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. priroci . . tj. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena.. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. To što povezuje . imenovanja i imenovanog. Značenja koja .imenovanje’’ i .bijelo je hladno’’. imenovanja i imenovanog. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija . . npr.. o odnosu među samim svojstvima. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. Za razliku od prvog slučaja. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta... nije istovjetan nebu.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

bilo u ovom ili onom svijetu”.C.M. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. Iako je priznavao da odgovarajuće . tako mi Allāha. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu.’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu.” 37 Ğunayd. živi. LXXXVII:1 38 .kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ . (u.bilo bi ispravno. te u tom smislu. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje. istina je pojmljiva s obje strane.. među kojima je bio i Õallāğ. ali. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. 910). G.bio bi u pravu. zna.. Međutim kada je pristup govoru različit. ako je istina negacija. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. transvijest je ta kojom se potvrđuje . Anawati. Louis.s. Tu se.Allāha poznaje samo Allāh. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. A. vidi. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. Mystique Musulmane (Paris: Vrin. može. naprotiv. str. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. o Kojoj znanje posjeduje samo On. jer se istina u biti razlikuje od neistine. 1986). tj. kako će reći Ġazālī. a.” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. djeluje. Sukladno tome je Ğunayd. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . zacijelo. 34-35. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću.38 Zato.I.. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. imao pravo kada je kazao: . Kur’ān. Uzvišenom i Svetom. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. Schimmel. str.37 Allāh mu se smilovao. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. također . tako se ponašaju i oblici: čuje. 57-59. Ipak. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. svako ime je u funkciji slavljenja Njega.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. Gardet. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi.

. poglavito. svjetlom mojih najskrivenijih misli. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju.sličnosti s Bogom’’. Zapravo. neka kaže: “Allāhu moj. hodeći . Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). I tako imena. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. qurb je konačna težnja. alQuddūs. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. moj perčin kose je u Tvojim rukama. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. Svakako. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. učini Kur’ān obnovom srca mog.. al-Raõmān. Allāh mu se smilovao i spasio ga. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. ja sam Tvoj rob.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. kakva su al-Õaqq. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. ako su imena atributivna. I tako. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. da ni qurb niti fanā’. na devedeset devet načina. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. Arba’īnu i Miškātu. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . A u slučaju Imena.. a Tvoj sud o meni je konačan.” Riječi . zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu.. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. Veliki i Slavljeni. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava.

. kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.

. 1982. uredio Badruddīn alÕalabī. ISBN 0946621314. Beyrouth. Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. ISBN 0946621314. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Prvo izdanje. prijevod.. 1993. Burrell and Nazih Daher. 3. Arabic Text. (vol. Al-Maq¥ad al-asnā. 1. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. 1. The Islamic Texts Society 1995.. Al-Maq¥ad al-asnā. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. Iõyā’ ulūm al-dīn ... õyā’ ‘ulūm al-dīn. 5. 2.). prijevod David B. (1906. Islamic Text Society. 6. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Leiden. Cairo. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. 7. Berlin. 1937. Dar el-Machreq. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. March 1993. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 39 . 1312/1894... Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God. H. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. 4. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. 1322/ 1904. 8). Brockelmann. 1324. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā. 2. Islamic Text Society. 1899. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111.. Kairo: Taqaddum Press. Al-Ghazali. IV toma. 1. 1928. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. edited with introduction by Fadlou A. Shehadi.. prijevod David Burrell and Nazih Daher. (Supplementband I). Ahlwardt. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. Geschichte der Arabischen Litteratur.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. al-Maq¥ad al-asnā. Kairo. Egipat. C..). uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći.

I. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. 29-46. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Paris. 1938.. 2. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. Le problem des attributs divins. 10.. Nu’man. London: Routledge.): 17-27. 2002.6. The Life of al-Ghazzali. (Typescript). B. Al-Ghazzali. University of Melbou-rne.. Leiden: Brill. London. Cambridge: Cambridge University Press. 160 str.. 5. 4. Princeton University Press.. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. 258-74. Beyrouth. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan.. LazarusYafeh H. 6 (1) (1996. 1964. Campanini. 80. 7. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Kojiro Nakamura. Worrell. Tauris. in S. Mach Rudolph. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. 1975. 6. Jerusalem: The Magnes Press.. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable.. Leaman. The Garrett Collection.). D. 71-132. ‘Abdullāh. 5. O. Macdonald. No. 8. 4. Studia Islamica. ch. I)... 160 str.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. A. 1. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. 19. Journal of the American Oriental Society 20.. 7. 1899.. 1925. 11. 9. H.. (vol. Sekundarna referentna literatura Allard Michel. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. 1985. 1965.H. 1994. Ellis and Edwards. . Asian Philosophy. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. 3. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. as yet unpublished. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. B. M. Thesis (M.. Al-Ghazali and the Ismailis. 1912. 1417/1997. Fadlou Shehadi. Nasr and O. Studies in al-Ghazali.. Ghazali and the Ash’arites. 1993/1994. Derenbourg. 8. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. 1884..A.H. Ann Arbor. Farouk Mitha. p. 1996.

4. pp. 79.. London: George Allen and Unwin. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān. u 6. 24-25. II . W. May. Tel Aviv.. Hartford Seminary Foundation. Ghazali’s Theory of Virtue. Or.A.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. 1963. Modern cloth. Al-Farq bayn al-firāq. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S.. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). 1959. 1959. 1935. M. New edition. 714-717. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. W.. pp. u 6.. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. 14. 5. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. 6. 7547.. Gardet. 1952. 7. 2. Lib. 19. Vol. Beirut: 1415/1995. Albany. London: Brit.. 429/1037. pp. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. Journal of the American Oriental Society.. NY: State University of New York Press. 18. Sherif. 1. 3. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. Brill-Luzac. 1960. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. XVIII. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali.). Edinburgh: Edinburgh University Press.Ed. 30 tom. 259 str..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. ISBN: 1333-56/1914-37. 1975. 1943. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). 327 12. 17. 5 tom. F. 16.. Melkie Selma.. Montgomery Watt. The Chronology of Ghazali’s Writings. Maãba’at Saydā’ (Sidon. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. M. L. Halkin. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. 1403/1982. 30 tom. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. 15. Hourani. 13.. G. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah. Bouyges. Montgomery Watt... 6 tom. Beyrouth.. Journal of the Royal Asiatic Society. . Al-asmā’ al-õusnā.... 225-33. 1953. Beirut: 1380/1961. M. ca..). Encyclopedia of Islam.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga. TURSKIH. Haso Popara 2004. Haso Popara 2001. London – Sarajevo. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. djela su razvrstana po jezicima. Al-Furqan. Osman Lavić 2005. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. od broja 8840 do broja 9381.godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. i posljednji. a potom na turskom. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). 1429/2008..Zejnil Fajić 2000. turskom. Mustafa Jahić 2003. pod rednim brojevima 9009-9089. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. Haso Popara 2008. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike. Mustafa Jahić 2000. Mustafa Jahić 1999.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.. metrike. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. KATALOG ARAPSKIH. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. stilistike. Bogatu. Svezak šesnaesti. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. među . perzijskom i bosanskom jeziku. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom.. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa.. Osman Lavić 200?.. Zejnil Fajić 1999. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). unutar disciplina.. Po ustaljenoj dinamici .. 2002. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998.. šesnaesti svezak.. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom.. „Predgovor“ direktora Biblioteke.. Obradio Haso Popara. Zejnil Fajić 2003.. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. Haso Popara . Osman Lavić.

našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. ta’liq. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. arapsko-perzijski. 777-780) i kataloški indeks (str. Zahvaljujući tome. Indeksi: (originalnih) naslova (str. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. godine na arapskom jeziku. pojmova i institucija. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. signaturni (str. perzijsko-bosanski. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. arapsko-turski. 743-758). naslova u transkripciji (str. pod rednim brojevima 9090-9381. pod rednim brojevima 9373-9381. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. kod navođnja likovnih ukrasa. ličnosti. 771-775). stoljeća. arapsko-bosanski. i 19. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. odnosno u maju 1212. tursko-bosanski. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. 759-763). napisan u Kairu 1346/1927. godine. rik’a). arapsko-perzijsko-turski. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. 729-742). tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. bivših vlasnika i vakifa (str. stoljeća. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. 765-769) i mjesta (str. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. njih je čak 38. stručno i sa puno korisnih detalja. autora (str. 701-727).336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. Pri obradi rukopisa autor se služio. prepisivača (str. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. perzijsko-turski. arapsko-tursko-bosanski. . hidžretske.

hafizu Hasi Popari. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. kadije. Akbarabadi. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. perzijskih i bosanskih rukopisa. imami. dizdari. Kufi. Sabita. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). Ahmed iz Tripolisa. Azhari. Aga-dedea. ljudima i institucijama. Zikrije). godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. hadži Halil iz Bagdada). turskih. Safije. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. po šesnaesti put. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. šejhovi. turskih. također. Džafer iz Travnika. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. Hasana Kafije. Zbog svega navedenog.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. kadija u Visokom. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. Nesuha Duvnjaka. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Ibrahim. medrese. Isbeije. Ishak. muderisi. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. perzijskih i bosanskih rukopisa. mula Mustafe Biogradlije. kapetani. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. valije). a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. Mustafe Ševkije Užičanina. Ilhamije. godine sačinjenog u Banjoj Luci. Andalusi. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Abdulah-efendije Maglajlića. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. muftije. Salih-efendije i dr. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Alidedea. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. tekije. Alija iz Varcara. Muhamed Pruščak. kadija u Egiptu. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . mula Numana Fočaka. Šejh-Juje. Vrijedno je istaći. Davlatabadi. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu.

Ismet Bušatlić .338 Ocjene i prikazi vača povijesti. na arapskom. umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. turskom. književnosti. pismenosti. perzijskom i bosanskom jeziku. znanosti.

Muhameda Čajničanina (um. 2008. sintaksičkim. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. u Pruscu). 1707. u Mostaru). Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. poetike i sl. isto vrijedi i za Brill. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. logičkim. (252 pages) 1. Mustafe Ejubovića (um. semantičkim disciplinama. u Carigradu). izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . 1792. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. Akribičnost. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. 1636. gramatičkim. semantike. logike. 1615. 2. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. Brill. Profesor dr. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. izd. Muhameda Muse Allameka (um. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Leiden and Boston. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju.

IV. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. Bosniac Authors and Their Works (str. - . 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. II. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). Brill. u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). a potom se daje Introduction (Uvod). Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. muslimanima. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. V. III. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). islamskom istoku. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa.340 Ocjene i prikazi Arabic. islamskim naukovnim područjima i disciplinama. 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Index of Personal Names (Indeks osobnih imena).

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. 2006.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. ali nije . ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . Ankara. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. godine. maj. koji sadrži 10 dokumenata. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. Djelo je izdato u Ankari 2006. treći dio. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. koji sadrži 28 dokumenata. nacionalnim.-1481. koji sadrži 35 dokumenata. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. vladao drugi put od 1451. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . dr. i povukao se sa prijestolja iste godine.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. sloboda ličnosti. odnosno društvom sa različitim vjerskim.T.1463. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.1478. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883.4.C.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. potom njegova transkripcija. Yusuf Sarınay. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. (4. mezhebskim i kulturnim identitetom.05.) kojom se 28. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. prepisivač je napisao samo 28. Djelo sadrži 367 stranica.

) jermenskoj patrijarhiji. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena.-1839. april 1520. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839.. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. te je i nazvan “Azilanti”. septembar 1566.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909. 14/2_1-.6.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815.-1861.-1861. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. koji nije teško naći. 1 2 BOA. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. . kao i mjesečna plaća. Düvel-i Ecnebiye Defteri. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. (maju 1560. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. zatražio je osmansko državljanstvo. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva.

Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi.-1560. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.). U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. Ustvari. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. a pomoć je iznosila 300 lira. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. trgovine i mezheba. U pismu se navodi: “Mi. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. zarobljenika. a koji su se nastanili u Edirnama. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija.-1909. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. april 1520. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. Unatoč riječima pojedinih buntovnika.-1574.-6. kao i prema drugim sultanovim podanicima. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. izasla- . ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. septembar 1566. pripadnici Jermena.

iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik.3. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu.7. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente.1737-22. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala. godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta.3.1745 . Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. pravednosti i humanosti osmanske vlasti.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu.1736-4.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta.1739. trgovine i turizma. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. novembra 1736. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. preporučuje se svim istraživačima historije. Pored toga. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19.4. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške.

....143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar ................ .................................................................................. 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740.................142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ..........64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA .............. ...... ..................................41 Waqf of the town of Tešanj ......................................................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library .................................................163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo ................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI ..With special emphasize on money based waqf ..............................................................s posebnim osvrtom na novčane vakufe .........65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ..........................90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ..............................................185 ............159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU .....................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740........ ........................................................................................................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ...............

..................................273 Metonymy in Arabic stylistics ....................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ...............sarajevski kadija.................... kaligraf i bibliofil ..........236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef........................... vakif.......................................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .................................286 ..248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589............................ Mulaibrahimović (Svirac) ..... vakif. Mulaibrahimoviću (Svircu) .........................................................................................................249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ..................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE .......a qadi of Sarajevo.)...........................................................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ...................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ............225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ...239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef................................ calligrapher and bibliophile..........................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ..........................................................................

............ XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda...................belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)... 2008.......................... 318. Leiden and Boston.................................... PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.. TURSKIH........... Obradio Haso Popara............. Ankara.................... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović........... KATALOG ARAPSKIH............. 349 ..........296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ....Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ... Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı...................... London – Sarajevo........ 2008........................287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library .... 1429/2008.......... Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini................... Orijentalni intitut u Sarajevu. izd... Brill...299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā ............ 252 str. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic... Sarajevo.. (Enes Karić) . (Aladin Husić) ......... Al-Furqan. (Ismet Bušatlić) ...... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) .................................334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU..... 343 T.... str....... 2006..........C............... Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ...........