P. 1
Anali Xxix Xxx

Anali Xxix Xxx

|Views: 509|Likes:
Published by Azra Kulenović

More info:

Published by: Azra Kulenović on Oct 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/14/2014

pdf

text

original

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

000 vojnika. a treći kadija Musa. knj.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Enes Pelidija. u činu paše sa dva tuga. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad. jula 1738.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke.). U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. Rad JAZU. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković.. Muhafiz. Bosanski namjesnik. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3. Sarajevo. tatarskoj vojsci12 osigura 1.000.) godine. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11.. 469. kada je stvarni rat već bio završen. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. Zagreb. treće izdanje. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. (16. 9 10 Olesnicki Aleksije. Abdulah Škaljić. 1940.uzroci i posljedice. 168-169).. 11 12 . Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni.. a ponekad i cijele oblasti. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku.. a ponekad i sa tri. str. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. 269. 463.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. 2003. dakle. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. koji traži da se.o. str. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. Jasenovac i Dubicu (v. Sarajevo. rebiu-l-evvela 1151. Prema Hameru. Banjalučki boj iz 1737. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja. zapovjednik većeg utvrđenog grada.. 1973. El-Kalem. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. str. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke.000 grla brava. Handžić. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. . c. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6.

datiran 13. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ .. naime. zatim. Abdullah Škaljić. 1952-1953. Ovdje je. rebiu-l-ahira 1151. 1954-1955. (2. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). ”Džizja i harač”. ”Džizja i harač”. Hamid Hadžibegić.14 U defteru se. treće zdanje. 9 100 grla goveda. Sarajevo. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br.. 1952-1953. 2. pekarima po 6. što ukupno iznosi 969.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera.. augusta 1738. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v.5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub. str. III-IV. sačinio je spomenuti Mehmed.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha.) godine.. str.5 groša. samo što su ovdje količine veće. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. str.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. Vidi: Hamid Hadžibegić. 55-135 i V. Godine 1108/1696. 1973.. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. na časni sud pozvani vilajetski ajani. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). str.16 I drugi defter17. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın). I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . mubaširu Osman-begu. seoski knezovi i mahal-baše. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. riječ o nabavci 300 grla goveda. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. 95-95. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. 589-590). Godine 1744. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. 43-102). navodi da su preko mubašira Ali-age.. III-IV. Za razliku od prvog..18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke.. spahije. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. u raznim krajevima razne težine. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. zaduženom za osiguranje smještaja. posluzi 30 groša. 25 groša. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. A-101. čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. muhafizu Banje Luke. 30 groša na ime tahsilije... peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. Ali-begu. 150 šinika13 ječma i smještaj.

20 21 22 23 .ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. godine navedeno. do 1740. džumade-l-evvela 1153. U njemu se. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu. srpnja 1740. ”Dženetići .). I. str.. političkog. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. nešto prije 28.. godine i da bi mogao biti interesantan. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. npr. godine). ekonomskog. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. br.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. hidžretsku godinu (od 10. Sarajevo. Hamdija Kreševljaković. godine). dakle. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. U defteru se. (5.. od 4.. godine... safera 1153. 1 groš za bravče od 3 godine. aprila 1739. II/1954. naime. 25. zatim. 110-163. u ovome radu ćemo ga izostaviti. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. svibnja 1777.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫.. knj. 1954. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. A-4.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. maja 1740.. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine..) godine. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. marta 1740. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću.10 Haso Popara (humur).21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. do 29. i to: 10 groša za odraslo goveče. Tako su.

Radi boljeg pregleda. maja 1740. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih. 193-258 i H. 1974. sa strane. II-III. Glođe. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu.-146. u Novoj tvrđavi. 1961. safera 1153. istočnog porijekla. 193-224. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. Sarajevo. str. postojbini gazija i mudžahida. (5.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). Napisano 8. po šerijatskim propisima. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. 143. kod nas. /29. Popis je podijeljen na dva dijela. 11 čare tako i za etnografe. sin Dur-Alije.). svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. knj.. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. Derviš Buturović. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. (‫ﻫﻮ.. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. maloljetni sin Omer. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.) godine. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku.. sina Abdulmennanova. punoljetne kćeri: Aiša. reb. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). str. V 1977. Ummi Kulsum. M. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. 1956-1957. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. dimenzija 54 cm x 79 cm. tamnobijele boje. Korkut. Rašid Hajdarović. ”Zaostavština iza Munib-ef. II 1191.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). i Hatidža.. kći Mustafe. godine. Izabrana djela I.. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. u gradu Banjoj Luci. str. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. Hamdija Kreševljaković. 361-368.. Kreševljaković i D. Travnik u prošlosti.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . kći Murteze. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. VI-VII. . Travnik. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. 1464-1878. str. zatražili su da se. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina.

....2 ..........862 4 (22) Bijele zavjese...)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:...)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće. (٢ ‫...)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( .....)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫.............063......104 ......)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫.086 ..)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..81 .....)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( ....... komplet (‫)91( .290.007...005.........)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: .. (٢ ‫ )81( ...000..Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( ............025..84 ......017.12 Haso Popara (A .006.106.......3 ..050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫.....)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ .612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( ...)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine...41 ........084 . 2 kom... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ..002.....288.......... kunovine i sl.023...)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫.............185 .)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine....1 . 2 topa (٢ ‫ )32( .....)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫.)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: .027 . (٢ ‫ )02( ...........000...........1 .093. 2 kom..34 ..)62( ......005.501.45 ......... 141./ (‫...)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( ..... madžarijama i findik alltuni dukatima....)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima.3 ......113 ..040.........31 ..........)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800.1 .1 ....... 23... pomiješanim s akčama (‫.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ...026 ......21 .) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/...)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13.3 .........)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( .... ّ 2 kom..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht...53 ..)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( .. (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( .....)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫.. 755.....

)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi....... 5 (30) Štapići uda od po 1 drame......)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: . 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( ......009 .504 ...... (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫.626 .. x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠)...... 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( .)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480.......)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( .... 810..)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)..1 .509 .0477 ....)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ..4 .......)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...08 .. (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( .............273 ...............001 .... 1.......021....106. 7 (49) Crvena saja čoha.)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( ..........055 .... 18 kom.. 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ..080..021 .............)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( .)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: ...105 24..662........)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫.....)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ......3 .22 . 60.1 ....4 .......18 ..)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( .518 .)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ..2 ..)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha....026..)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( .... 6 1/2 (39) Bakra.)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫..000...... Ukupno 49-57:.....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke......489 20............. (٦ ‫ )75( .)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( ...403 ..............061 ..062....547 ...)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( ....166 ......003......)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)........ (51) Željezni okov za noge (‫ )25( ......238 23.)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( ....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..............)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( . 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ .201 . 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ...)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ...201 . 6 kom..)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ..... mesinga/ (‫ )55( .....)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫..161 ...... (31) Sedžada s one strane /tj..)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23...)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( .....)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( .)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141.....114 ......1 ...)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( .04 .....15 ..010..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( .248 8.177 ..

.493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( . (٣ ‫....571..)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171.......8 ....)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( .562 .002.01 .)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ....... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫.273 10 (75) Durbin (‫ )67( ........)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫..)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.240...052 ....)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: ....633 ...061 .)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ... višnjaste boje (‫ )17( .033 .131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( ... 13........024 ..)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( .....)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫.043 .904 ......)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( ......)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( ..9 .18 ...169.... 12...............004.....)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”............)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: ..042 .08 ..012......)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ...502 ...1 ...101.....7 ......)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫...)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫.041 ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1......4 .)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( .....4 .........)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa.... 35.....)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( .51 ..)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( . 9 aršina (٩ ‫ )88( .......)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( .1 ....37 .. 4 topa (٤ ‫...14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( ......005 .........000....035 ........04 ....052 ...............024.....1 ....)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: ....1 .......)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( ...21 .005 ...060.000..)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ ......)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( ...)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( ..014.)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha..... 315..... (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( .

......9 .051 ..........03 .024 ................ bez grančica i šara/ (‫..014...)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( ....2 .)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ......139 .. (101) Bijeli sanduk (‫ )201( .....8 ...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5..)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .061 ....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270......)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫...271 15..)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ......)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫............. (‫ )311( ....)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( ............002...014 ...)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ....)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( ..........263...3 ...04 ..722 31......)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”.)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( .....012 .)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: .)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (...005 .)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( .......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫......2 ... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( ..)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.07 .)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj.)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( ..104 16..........)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ..150. 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫.....732 14..)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( ..008........Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...456 ..)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( ...01 .......)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ......004.......2 .)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( ... 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ..000.573 ..)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( ....001..)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ............008.........006...1 .......516..)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( .....‫ ............)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ..002 .....)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫.............)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( . Ukupno 114-124: ..7 .12 .122 .. 14.1 ....3 ...026.1 .....006 . 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( .024 ...052...33 ..002 .

.)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .3 .072 ..2 .724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ....001 .031 .800...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( ....21 ....)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ...)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7..006.)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( .1 ...)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava.......1 ...)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( .768..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫.......... boje .........)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( ...452 ..171 .002 .)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( ............141 ... 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( .)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: .246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( .000..........086 ..033 . 3.)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( .......101 .7 ........ (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( ..1 ....)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: ....)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( .)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( .)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: ....04 ... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( .656 18 (156) Crvena čoha.....024..522 ............141 . (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫. (157) Čoha od skerleta zelene boje.063 . 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( ....)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva.131 .)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫....)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( ..16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( ................240.131 .502 .)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( .)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra.. 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫.522 .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ...006 ...)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193..)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫..042.)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( . 12...)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( . 3.....)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120...004 .006..)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( .024 .. 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( .......)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( .)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫.061 .03 ...02 .04 ..

17 višnje (‫ )161( ........002.. 5 oka (٥ ‫ )671( ... Ukupno 172-181: .....1 ....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.....005. pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( .......)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ .)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( ....... 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( .)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( ..031.)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra.181 . opšiven potrbušinom (‫)661( .100.090 17..)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( ...1 ........)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( .7 ....)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje..............103...)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve. 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( .......)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže.015 .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40.)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve..15 ...... (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫.051 ... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( .......2 .....000.31 .......)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131.3 .... 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫....003...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫...)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340...845 . 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( .037 ......... 4 kom..)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:.........675...)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra...000.)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( ....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( ..............Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .1 . 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( .......5 . (‫ )261( .1 ..41 .2 .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( ..1 ......843 25......4....019 .008..2 .......000.591..........008.03 .)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( .....003 ..007 .102....)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom......003....9 .)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١).1 .)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( .672 25.02 ..007 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: ..)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫.)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( .754 16...002...216 ..... 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫...)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321.)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe... 740......)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa. 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( ..021 .... (192) Ponovo vezena haša (‫)391( .. (٤ ‫. Ukupno 156-162: .. 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫....

.)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121...... (١ ‫ )602( ...1 ....)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .3 ..... (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫.27 ...........)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( . 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( .1 ...... 1...1 . 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫.)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .18 Haso Popara Al-čoha. 12..........003....271 5..)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( ......1 ..001 ...)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4.......)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice..418 16.)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe.)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: ........)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( ...........)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana........000.066............ 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( .4 ..067 .)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez........091 .... svijetle boje (‫ )402( ........... (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫..)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( ...17 ..2 ......6 ...554 8......020.. sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( . (219) Bakrenih zarfova...... mor boje (‫...)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢).......)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫...013 .....)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫....040............)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( ......... 1 kom.)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100...)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫......)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( ................507..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom...050..1 ....)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫........ (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ .)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ....001............ (٧ ‫.103 .........)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫.......... (223) Ponovo novo.027..052 ..)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ..........102 ....030...072 ..06 ..... 7 kom.)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2. (٢ ‫)022( ...)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( ......006 ..... 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ..03 ...120.6 .....)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ......684 ... 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( ...145 .. 2 kom.........)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( .....943..000.....05 .1 .000.113 ...251 .

.7 ...4 .105 ....000.51 .)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( ...................)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.15 . 3 kom...471 183.4 ..)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .006.... a nije opravdao (‫...2 ....8 ..001.5 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫........)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( . 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( .......7 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...1 ........)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa.)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫.....028..029....126 ...... 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( ...640 .....)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: .001....021 ..031. (٣ ‫ )252( ....000..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: .200 (١٢٠٠ ‫ )542( ..000.. 5 tovara (٥ ‫ )842( ....... 1 tovar (‫ )442( . 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠)..)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( ..)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( .)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( .....51 .....)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 .42 ....)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice..... )052( .001.. 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( . 2 kom.080. (٢ ‫ )152( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( ..23 .........)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .584.81 ........1 ..008... 32 tovara x 1.. 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( ..897..275 196...000....081 ..)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija.000 (١٠٠٠ ‫.. 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/.431 113..)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta..... 8 tovara x 1..)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( ...005..005 ...)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20.5 .. 28 1/2 (242) Prosa..)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( ..31 ..)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma.)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫.311 .......21 .070...9 ..)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( ....512 .1 ....007..........)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( ....022.)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza...052..25 .....000.181 . 36. (241) Dug raje u maslu (‫... 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ......)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/.

.....003 ... 17 oka (١٧ ‫ )092( .)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko)..027.)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240..)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( ..)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .....936 6.)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .044........7 .095.)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( ...)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫... (288) Soli...2 ...4 ..)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara..000............)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: .9 ....220.)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠).)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( ....004. 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( .3 . (283) Tarhana (‫ )482( .1 .002 . (٣ ‫ )182( ....082 ...066 . ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( .... (257) Dva grla krava (٢ ‫...400 (٢٤٠٠ ‫)952( ....)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫..)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36..645 55...001........)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: ..000...064.)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642..... 2 kom...1 ..)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( ..)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: .. 1......181 ... 4. 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( ..006..21 ...2 ...)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ..)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ..102 ....6 . 120 oka (١٢٠ ‫( . 30 (258) Volova.48 .......)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( ..001 .)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom. 5 grla x 2.001 ......... 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( ........ ždrijebac (‫ )262( ..331 ...)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ..)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ .007 .)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: ..051.084 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ...)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ ..)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/...102 ..992 .034..002...).353 ...)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir....81 ...063 ..........)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( ..)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( ...1 ... (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( .... 2..067.......960 29.... (٢ ‫ )782( ..004..)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( ....000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠)...20 Haso Popara ‫ )652( .705 .)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫..)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( .. )982( ....000..1 ......006.)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( ....81 .4 ..003 ..2 .500.

35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ... 37 (323) Konopac (‫ )423( .2 ..004.)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ....005 ..)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( ...004..)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( ...2 ..027 ........61 ..)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: ....206 5.122 ... (‫ )513( .02 .041 .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( . a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/.)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ .028... 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( ...2 ....08 .)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti..008.044.)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫....)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:.....42 .)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ....2 . (٣ ‫ )403( .)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6....)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u.4 ..1 ....512 .18 .)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: .)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( ...42 ..)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: ......826.....)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( ..7 .21 ....051 ..08 . 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( ..044.)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .....898 14......8 . 3 kom... (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( .. /nije pročitano/. s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba..12 .000......045 ..)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( ..)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik......)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ .......897 12... kesa/ za novac (‫ )903( ..)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ .)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ..080.1 ........)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( ....)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( .009.....1 .)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫..)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫.)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .002...)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( ...125 29...)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( ..002..115 14....)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29..002..21 ..1 .)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( ...1 ...85 .2 ..087 ....04 ..005.2 . 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( .002...

......008 .)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda...... sa temesuk obveznicom (‫)543( .4 ........)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫....)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( .....22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( .. 276....)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2.)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( ....)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age.....31 ..1 .)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .......21 .002.000.88 ..........063...000....)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫...12 ......063 . 80 grla stoke (‫ )143( .... sa temesuk obveznicom (‫............320 39 (338) Dug kod Mehmeda..51 .19 ..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( ..........880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫......)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje..... 196.)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: ........ sa temesuk obveznicom (‫...........)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( ...15 .027 .51 .........)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ........)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫.000..061.000.......006...42 ....)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju.42 ......41 ....)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ............. Ukupno 323-331: ......)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: .067...004.000.................008....)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age.781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( ....)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( ...21 ..400.)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( ...431 .080..044....)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju.... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( ...000....... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( ..000..... 41.42 .. age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( ...

sa temesuk obveznicom (‫.. ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age......1 ....)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ ....970 34.160 131.088.....046...2 ..)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( ..000.000.080.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: .)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: ..9 . odabaše (‫...6 ... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( . age džemata đonlija i kapetana Banje Luke....06 . ّ odabaše (‫ ...)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina.006....4 ........880.)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...002. age martoloza......440 .5 ....004...)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima.. age martoloza 59..)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2.. sina ّ Abdulbakija (‫ )853( ..)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra. (362) Dug kod Dauda..)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha....41 ..800. atik (‫در‬ ‫ )363( . (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .840 37..008..)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( ......)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3..31 .....)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe..2 . 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( ....)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:.06 ......002.........‫ )753( .000.2 ... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( .. age prvog džemata farisa. ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫... starog dizdara (‫....)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age......)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( .. (‫در‬ ....)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: .)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫..)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa..01 .. (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( ../nepročitano/.004........042...1 .......044.. sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( ............)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4....000.....1 ..6 .....000...)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina..... kapetana Gradiške.090...... (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( ....400. age džemata martoloza (‫...01 .... 23 11..008..004..6 .

.000..000....)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:................81 .........086...........214 ....088. (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( . vinogradima... Ukupno 366-371: ..24 Haso Popara (‫ )963( ...............)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫.000...... trinaest hiljada......821 ......)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24...8 ..025. (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade.... ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫.)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫. (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( ..)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( .21 .............67 .)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫.. (9) Hudamija i džebelija (‫)01( ..)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/.440 113....476 182......000..133.711 ............81 ....)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫......651 3.....000......048....)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan)..81 ..)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( .)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ..)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:.000.....)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3. objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( ..........2 ..000..)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20..... četiri stotine i sedamdeset šest akči .)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24.....113.114... 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( ...01 .........)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima.000.520 ......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515.. čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( .9 ...8 ....046.. (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ .004.. 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar.520.

po zakletvi (‫....828....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu.....)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži.......3 ...000...002... ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫. (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( . koji je umro na putu na hadž.... Ukupno 23-27:....51 .... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫.464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli...... iz ostavine iza spomenutog umrlog..)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .. (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre......... sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( . 47....11 .. po zakletvi (‫.)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu...)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106. po zakletvi (‫)91( ...... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ . 25 nost sedžade (‫)61( ..)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ ...............065.. (....731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera...81 ...084 ....2 .. /nepročitano/..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ .....)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: .. po zakletvi (‫)03( .....000.4 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36.. kćeri hadži Omerovoj...086..1 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30.068...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije..368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age....403.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( ..................487.....000....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫... 225...000............063 ....004.... sinu Hasan-begovom za jetimski imetak..........7 ... (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje...22 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫..)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu.000.‫)02( ... 127.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .

..61 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: .......200...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2.......000. po priznanju nasljednika (‫......344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere...962 .....026 . po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( ......)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću... po zakletvi (‫ )24( ..... po zakletvi (‫... (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: ..)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫...469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte.4 ...)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( ..........044...940...000...........)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ ..............4 .124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ..)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( .082.......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( .......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( .069 ...3 . po zakletvi (‫)13( .......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7..........000.....7 .. rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( ............26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska. 128.066 ..)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.. po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( ... 12.....486 ..)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja).064 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ......8 ... Ukupno 28-32: .000...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.1 ....000......043.. po zakletvi (‫)04( .)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice..... po zakletvi (‫.)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare....6 . 16.042 ..

.940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ ...)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša..........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu.. po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( .)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu....)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši.000.4 . Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ . 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi.261 ... za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj.003.....044. dok je još bio živ.../nepročitano/...000.....)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: ........ Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše.... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151... (50) Utvrđeni dug ....... a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta...7 .....600.......21 .... 190. Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫......51 ...... za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj. 203. a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa...004..2 .. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ .......... godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠).. 189... bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške. Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( . Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( ......740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih..... prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..084..........)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:...

........54 ... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ..... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa. četrdeset hiljada.......064....... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ...772....325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva .... džumade-l-ahira 1153.. kao odbici.122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫..000.................../minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara....344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( ....9 ...387... (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se. 1.28 Haso Popara ّ ‫ )55( .....002.. kadija u gradu Banjoj Luci..765...122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221... (7.51 .... 1...765.......... Napisano 15......) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ ..340...... 92.................)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: .567............122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .... morali unijeti u defter.....765....... tri stotine i dvadeset pet akči ............ (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči..)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( ...........006....011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli...........765...431..7 .. kako sljedi........... bilo mu prosto. augusta 1740........122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ...260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara..........011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( ...541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ..)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫.............387 ......

sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše.......302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .765.541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( . naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96. marta 1740.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić).431.000...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ... njegove ekselencije..287.704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203..765.. za vrijeme uprave Bosnom.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( . sin Abdulmennanov.628..000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima . utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .567.567. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg... 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči .. 144. godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48.. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči...765.. Iz ovakve formulacije pouzdano se može .. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152.. njihovom analizom.. (10... Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali....101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ... dok je bio mutesellim. 29.. aprila 1739..... 1..000... čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse.... kome nema ravnog.287...

103. Vidi dokumenat br. str. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. red 54. redu.. br. bila mu je druga. Zagreb. .000 akči.mjestopisne i poviestne crtice. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu. A-4). kći Murteze. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. Ummi Kulsum. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. godine bilo više. sin Dur-Alije. te maloljetna kći Emina. maloljetni sin Omer. 1890. a Hatidža sa mehrom od 8.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. Merjem i Hatidža. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca.000 akči. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima.000 akči. pozicija br. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). 23 u 50. kći Mustafe. Meva-kadun. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. četiri punoljetne kćeri: Aiša.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. Bihać i Bihaćka krajina . A-4. i Hatidža. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. br. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. sinom Dur-Alije. Matica hrvatska. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. treća žena. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. Iz pozicije pod br. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. najvjerovatnije. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva. iste godine. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). bila prva žena. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. ona mu je. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. a svih pet kćeri žena Hatidža. 47. bio među umrlima. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. Osim toga.

. koliko je meni poznato. To je sve što sam. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. Na osnovu navedenog. Banjoj Luci.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ . (25. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića. Tešnju.6. str. njegovoj majci Hatidži. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića.‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara.. Sarajevo..28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića.prilog historiji Banje Luke”. 72.. kćeri Mustafine. muž Meve-kadun. Prema poziciji br. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi. kćeri hadži Omera. 24 u istom redu... zaračunato je 30. 31 čije se ime ne navodi. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića.. februara .787 akči. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. 2008. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. Kamengradu i Bihaću. ّ ّ ‫. knjiga XXVII-XXVIII. . kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici).000 akči. na osnovu ovih dokumenata. zaračunato je 22. Anali GH biblioteke. ”Tri banjalučka arzuhala .

31 Husejin. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. 350 ” Vidi poziciju br. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. odabaša. atik. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. aga martoloza. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. političkog. koji je to sve proslijeđivao sultanu. aga prvog džemata farisa. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu.34 Murataga. administrativnog. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. kapetan Gradiške. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. stari dizdar. Omer Fejzi-zade (Fejzić). 351 ” Vidi poziciju br. aga džemata đonlija32.35 Daud. ekonomskog i vjerskog života.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća.32 Haso Popara II. redu u odjeljku (B Pasiva). sigurno bili sudionici spomenutog boja. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. kao Ali-begovi dužnici. Naime. a ovaj uputiti preporuku valiji. To se vidi iz pozicije br. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. 362 ” Vidi poziciju br. odnosno Porti. odabaša. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. onda bar neki. izgleda. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737.39 Derviš-beg. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. 361 ” Vidi poziciju br. 368 ” Vidi poziciju br.30 Ibrahim. 366 ” Vidi poziciju br. odabaša. 28 ” . Ali-beg Grošić je. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. 49 u 55. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. Pored ove dvije službe. 359 ” Vidi poziciju br. 354 ” Vidi poziciju br. U popisu se.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. ako ne svi. godine.37 Abdullah. za aginsku službu. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. navode: Ibrahim-aga.33 Mustafa.36 Šaškin Ibrahimbaša.

46 Isto tako. jula 1737. taj iznos se čini još većim.000 bosanskih spahija i 4. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne. godine otišli na Perziju. 33 vjednik tobdžija. 49 i 55 u (B-Pasiva). 344 ” Vidi pozicije br.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. U svome posjedu je imao. 46. Vidi pozicije br.. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. 342 ” Vidi poziciju br.000 plaćenika koji su 1727. čak.541 akču. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. a možda i još neki. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. 254. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. godine.43 Mustafa. ratnim stradanjima. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. 14.4 odraslih grla goveda. 237. dizdara i vojnog zapovijednika (age).42 Mahmud. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. Deset godina kasnije. 262.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje. 238.783. taksita i drugih daća. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska . 57 ” Vidi poziciju br.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . i pet robinja i jednog roba.965). sušama i poplavama. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo. Prema popisu njegove ostavine.. muhafiza.628.628. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif.541 : 240 = 6. a za 10 groša odraslo goveče. 328 i 329 u (A-Aktiva). 336 ” Vidi poziciju br. Od 5. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. Pored ratnih stradanja na svim stranama48. ćehaja. IV. subaša. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. iznosio je 1.784 trogodišnja brava ili 678. nakon odbijanja svih troškova i dugova. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. ekonomski bili veoma unosni. epidemijama kuge. u svome posjedu imao samo dvije knjige.

Povijest Bosne 1. godine (1736) na Lučindan. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje.. 49a.000 vojnika. A kako smo bili u ratu sve do zime. oktobra 1149. 49 50 51 52 .”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. pa je našom zemljom zavladala glad. pa je i ona još na zemlji propala. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. za 10. R-384. dućana i hanova oko nje. 146.. Handžić.. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. str. sve je srušila. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše..”51 Salih Sidki..50 po svoj prilici iz toga vremena.000 vojnika sa strane i još za 30. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice. pa je neplodna. Lašvanin. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8. o. sve su vode i rijeke nadošle. Te godine napadao je veliki snijeg. Ljetopis. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca.. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. Dućani su zatvoreni. Vidi rukopis br.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića.49 U jednoj nedatiranoj bilješci. Usljed velikih padavina. str.000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. Božijom odredbom. Vlada velika nestašica hrane. o. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća. 128.... Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. c. fol.” Stanje u Bosni tih godina. bosanska vojska se. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza.. Iste godine.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. i to: za 10.34 Haso Popara bijede i nestašice. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. 483. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno. pa je usjeve na Krajini posve uništio. o. Bosanski namjesnik. c.. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. c. str. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. najbolje oslikava Muhlisija. U Saračima nema žive duše.. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. Salih Sidki Hadžihuseinović. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici. Ne obazirući se na ono što su nam.

5. . za podjelu među nasljednicima ostalo 1.113. odbici i dugovi prema drugim licima. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela.567 203. prvo je dat popis svih nekretnina. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. 309. 7. 2. i to kako slijedi: R.567 203. na javnoj dražbi procijeni vrijednost.567 203. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica.782 407.134 203. kao što je. na kraju. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. a vrijednost u pojedinačnim cijenama. dijeljenja i množenja. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu. koji sadrži ukupno 371 poziciju.628. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3.628.567 1.. 4. Iako sadrži preko 430 pozicija. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. sve sabere i izračuna. 1. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. br. 3.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .541 akču. 8. 6. U prvom dijelu. pokretnina i potraživanja od drugih lica.. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. pored poznavanja šerijatskog prava. 35 ljenje čitaoca.478 akči. tako da je za izradu ovog popisa. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. tako da je.782 101. npr..541 5 53 54 Vidi poziciju br.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija.567 203.

A njima . aga. To our scholarly population up to now. kadija.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. bronza. an-Nisa’. popis.س‬i ‫ .36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. Hekim-oglu. Musa. who 55 56 57 Kur’an. Dur-Ali. a pošto su ih bile dvije. pripala 1/8. dizdar. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. 12. . posebno u zamjeni grafema ‫ ك . mutesellim.ﺗﻮج‬tuč.ص . prijevod Besim Korkut.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ . ako ne budu imale djeteta. 176.polovina onoga što ostave žene vaše. onda . ili podmiri dug.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . Abdulmennan. there are three documents related to Ali-bey Grošić. defter. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. Banja Luka. Ali-paša. Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. njima . ostavina. a ako budu imale dijete. ili podmiri dug. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. mesing) kao ‫ . pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. po 1/16. muhafiz. prema citiranom kur’anskom tekstu. from the family Đumišić from Banja Luka. a kćerima po 2/16. a ako budete imali dijete. Kur’an. pripalo im je po 1/2 od 1/8. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. mjedovina. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. ženama je. nasljednici. a kćerima po 2/16.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16.osmina onoga što ste ostavili. ako ne budete imali djeteta.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ .četvrtina onoga što su ostavile.četvrtina onoga što vi ostavite. prijevod Besim Korkut. an-Nisa’. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . tj.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. sinu 4/16. on je dosta neujednačen.

Ibrahimaga. Mehmed. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. Mahmud. is mentioned accomodation and 1.000 sheep. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. 37 was killed on duty in 1740. capetein of Gradiška. underage son Omer.. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. talks about acquisition of 300 cattle. odobaša. aga of unit đonlija. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. Murat-aga. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. Omer Fejzi-zade (Fejzić).. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. was mentioned. Umi Kulsum. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. From these three unpublished documents. janitor in a large establishment (odobaša). superintendent (subaši). that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. džumade-l-evvel 1153 / 28. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. Ibrahim-aga and Osman-aga. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. july 1737 by qadi of Banja Luka. Husejin. old dizdar. in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. Abdullah. talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. artilleryman. representative of vezir or high official (ćehaja). was also a military commander (dizdar and aga). the second Ibrahim. odobaša. Šašakin Ibrahim-basha. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. rebiu-levvel 1151 /16. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. show . Mustafa. daughter of Mustafa and Hatidža.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . artilleryman. Daud. and whose complete translation are given in Bosnian language. Husein odobaša. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. aga martoloza. adult doughters: Aiša. The fact that names such as Misirli mula Omer. aga the first unit of faris. In the first document (defter) which was written on 27. daughter Murtezine. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. son of Abdulmenna. which refers to his Christian origin. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. Mustafa. 2. Derviš-bey.

The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. A-101 and A-4. Faksimil dokumenta br A-4 . economical.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. it could be interesting for historians as well as etnographs. religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. political. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military.

. 39 ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .

40 Haso Popara .

. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. Anali GHb. 2 3 .. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao. 2005. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina. U drugom planu. 1990. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. II-III. posebno u 16.. vrlo često ostajali su novčani vakufi. kao fundamentalna. IRCICA. 161-205.. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. i 17. 207-217. Mirza Hasan Ćeman. .Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. 161-174. u drugim kontekstima. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. uprkos navedenim rezultatima. 1983. Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. Neke vakufe.. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima..-1878. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni..Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. . Istanbul 1996. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.. Navedeni radovi u: Adem Handžić. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. Anali GHb. Urbana antropologija Tešnja 1461. Isti. 3-18.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. 2006. Tešanj. IX-X. godine“. Istanbul 1994. Tešanj.. Istanbul. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. Studije o Bosni. Sarajevo. Almir Fatić. stoljeću. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf... 38-41. Adem Handžić. 1974. 1994. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. IRCICA. XV-XVI. Sarajevo.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova. Isti.2 Njegova istraživanja. Sarajevo. .3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja.

. Drugo. tek prvih decenija (1512. Prvo. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. 5 6 . godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno. NS. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. morala je biti drvena. VIII. Sarajevo. nego često o adaptiranim objektima. Sarajevo. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. stoljeća.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. Kako je izvori. posebno u drugoj polovini 16. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. Đoko Mazalić. odnosno njihovo neometano funkcioniranje..6 Kako u Tešnju. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. 343-378.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. 1. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. . osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. II. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. MD. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. godine. i to njenom središnjem dijelu./66. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. 1. 139. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. godine) 16. 298-299. stoljeća ne spominju. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. 1954. ili 1520. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. Brzo je dotrajala da se u njoj . čija džamija je bila sagrađena od drveta. te je 1543. No.. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. 1953.. stimulirana je gradska privreda i drugo. ali i kasnijoj namjeni.42 Aladin Husić registrirala. vrlo važno.5 Dakle. 261-2. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. STOLJEĆU 1.. godine. Vakufski krediti u Sarajevu. ZADUŽBINE NASTALE U 16.

iz Visokog. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. 211. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. u prvoj polovini 16.7 U Tešnju se. Izvori je izričito spominju kao . . Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. TD. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. godine) u Tešnju se spominju dva imama. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. 15730. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina.. I pored toga. nego iz državnih sredstava.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. barem za osnovne potrebe.9 Tek početkom druge polovine 16. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat. mesdžid. Dakle. MAD.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. 7 8 9 MAD.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. dakle. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. nije bilo mnogo. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje. obavljanje pet dnevnih namaza. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. Bez obzira na povremene sumnje. stoljeća. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. do sredine 16. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). npr. Sredinom 16. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. pa i uže okolice. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad.. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. kao. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. najviše do četrdeset posadnika. Dio potječe i iz drugih mjesta. 15730. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. barem u prvim godinama. stoljeća.

međutim.) br. 132. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste.. H. te poništeno. navedeni nije bio samo imam džamije. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. spominju veoma kasno. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. VII. Dakle. Čifluk.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530. iako sultanska. Sarajevo. (1933. godine od strane Sufi Oruča.. .. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije.).12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540. 126-127. 2.-34.. M. Ćeman.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. ... potvrđuje njen lokalitet. sina Iskender-subaše. godine već je u posjedu Ferhad-bega. Urbana antropologija Tešnja. (1943. tek 1604.44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. 8-10. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. . Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. nego i muderris neke od medresa u Tešnju.-1944. ali otvara i još neke druge mogućnosti. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . izvori iz 1540. 1934. stoljeća. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. posebno one vojnog karaktera.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. 49-50. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. god. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. Alija Bejtić. Godine 1755. Budući da su mnoge službe. El-Hidaje VII. čija oporeziva suma iznosi 350 akči.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. bile nasljedne. . i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. do 1540. Novi Behar. budućeg tešanjskog vakifa. i 1540. godine. 1. godine. Naime. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. sin Jusuf-efendije.. Izvori ga.

godine iznosila je 31000 akči.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. Sarajevo. Sivša. H.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. 212. 49-50.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja... drugih pojedinosti nema. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. Osim podatka. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. 362-363. A. a mujezin Muhjidin. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog.. sin Nesuha. U svakom slučaju govori da je. no nije poznato kojem. Ipak. . 168. Sokolović.. Urbana antropologija Tešnja. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. M. 13 14 15 16 17 MD.. koji se kretao oko 10-11%. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. Gojakovac i Prusika(?). prevela: Amina Kupusović. . Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. u ovom slučaju su izostali. Godina X.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. sin Mustafin. Sarajevo.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. Obje ove službe. Narodna uzdanica. te je mogao podići spomenuti mesdžid.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. 2000. i do 1640. stoljeća. godine.Tešanj prije tri stoljeća“. bez obzira na način tog povećanja. Isti: . 540. Ćeman.. godine. Kalendar za 1942. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. godine. 1941. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. stoljeća. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči. 126-127.. krajem 17.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. O.15 On se prvi put spominje 1604. III. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. TD. prefiks . .. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. imamska i mujezinska.

168. prepisivača vakufname . a već 1530. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama.. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio. . Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. mekteb. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. . han (kuća za putnike). 87.19 Dakle.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. RS. 157.“ Nažalost.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja. godine. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. str. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40). Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. Muhamed Ždralović. dva vrta. .bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. bilo mu oprošteno.. Isto. Džamija je.46 Aladin Husić 1. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. 168. NUBiH. 32 dućana. Prepisao ga je siromah Abdulkerim.. 832. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. 201.. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. 56.. drugih potrebnih podataka nemamo. mlinove s dva žrvnja. međutim. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. 3. 1978. 18 19 20 21 TD. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. Od objekata uvakufio je: džamiju. V-VI. Do 1540.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. sa zeametom od 23199 akči. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18.. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg. Bilo je poznato da je .

zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja. izdržavanje karavansaraja. još rashoda.. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče. zakup zemljišta 1081.811 akči.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići. vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. već po samom osnivanju.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos. 177.. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti.. stoljeća predstavljala je . Ždralović.. Glavnica vakufa početkom 17.22 U kasnijim izvorima .zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. godine ubilježeni su kao karavan-saraji. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči. 157. Ostalo je. ali više nema ni prihoda od dućana. M.Tešanjski vakufi 47 . 1. između sela Ripna-Trepča-Kosovo).. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha).. zakupa dućana 3660. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa..’’ 1604... zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500.kuća za putnike. a drugu pored hana na Usori. . i osim toga 30. Prva polovina 17.Medžmua Abdulkerima. Glavnica vakufa značajno je umanjena.24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. zakup dućana 3800. Glavnica je 1640. godine dostigla iznos od 127.. prostirke i osvjetljenja.3. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . Ovih nekoliko stavki. .. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). uvećana je za više od dva puta... i zakup zemljišta 1081 akču.000 dirhema gotovine..1. koji su tokom okupacije stradali. tešanjskog kadije“. TD. međutim..obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj.“ u samom Tešnju i .. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. Većina tih sredstava išla je na rashode.kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. Dakle. stoljeća iznosila je 56000 akči.

1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. druge metalne proizvode 400). Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam.. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname .okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. NUBiH.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. trošeno je (imam 10. Iz ostalih troškova koji. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči). eksere 33. RS 832. popravak mekteba 114. TS. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. hatib 4. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. hatib. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. pobirač vakufskih prihoda. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. istina. sallahan 2.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. 12821 akča. vakuf su stajale 13380 akči. hanski potok 10. upad Eugena Savojskog. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. administriranje (mutevelija. mutevelija. Dakle. 87. svijeće (mukavve) 196. .. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. mujezin. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. pobirač vakufskih prihoda) 2520. popravak harema 29. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. stoljeću značajno osiromašio. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. prostirku džamije 90. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. 224.683 akče. na službe u funkciji ibadeta i obreda. Prije svega. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. mujezin 5. vakufski prihodi iznosili su 17.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. nadglednik. Razloga za tako što je više. administriranje 460. muarrif 3. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. kći Ibrahimova. Prema tome. kontrolor). popravak džamijskog krova 300. Za vakufnamu se izričito kaže: . muallim 2 dnevno) 9360 akči. muallim.

Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). sure Amme poslije ikindije. 5. mujezina. nadzornik. hatiba. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. Prvo. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. mutevelija. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). muallim. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. mutevelije. spominju se sljedeće službe: imam. To su 1. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. 1. Dakle. Osim već ustaljenih. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. učač sura Tebareke i Amme. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. tu su još muallimska. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. pobiraču vakufskih prihoda. zatim nadzorniku. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. hatib. mutevelija i 7. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. dakle obavljanja molitvi. imama. ukinuta je naknada djelitelju. poslije sabah-namaza.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. Godine 1640. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. muallima te administratora vakufa. mujezinska. muallim. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. pobirača vakufskih prihoda. od zakupa dućana i zemljišta. sure Mulk poslije jacijskog namaza. 4. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. mujezin. mujezin. Tebareke. Amme). . Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. Ustanovio je brojne službe. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. što je razlog da se dalje ne spominju. sredinom 18. 3. učač Jasina.3. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute.2. početkom 17. 6. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. 2. nadglednika. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. Pored imamske i hatibske. ašereta poslije podne-namaza. imam i hatib.

sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama).. što je pomalo neočekivano. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. godine Mustafa. .Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597. stoljeća je eksplicitan. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. stoljeću. godine. Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema.. Ždralović. koje je evidentno u 17. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema... sin Turhana. pa i početka 17. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). dnevno 5“. te plaće neznatno smanjene. Do 1640. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči).3.imama i hatiba..Medžmua Abdulkerima. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname.. 178. 26 27 M.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa.. . što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. Međutim drugi izvori 16. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije.. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600). Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala. tešanjskog kadije“.. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. a hatib 4 (1800) akče. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji.50 Aladin Husić 1. Tako je imam u 18. plaća . to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. Izvor s početka 17.3. TD. Ako se uporedi sa drugim službama. 435. dnevnih. Ta odredba glasi: . stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. njegovoj djeci i djeci njegove djece. Dakle. .

stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. 12. 1.3. 85.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. jedan od mutevelija 1786. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. g.4. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. Jednu parcelu vakufa 1765. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. i Ebu Bekir-čelebija. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. MD. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. . III. Aliji i Mahmudu. MD.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. Džaferhodža. 85. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). sinovima Ahmedovim.. 211. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. III. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. Omer-hodža. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. 352. kada je u pitanju interes vakufa. koje prije smrti nije uspio obnoviti. Atribut . Naime. VI. 85. Njihov otac uživao je dućane. Omer-efendija. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. VII. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene.32 28 29 30 31 32 MD. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom.) Osman.29 Na samom početku 19. sin Fejzullahov. međutim. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. Nije. III. MD. 89. 12. katib bosanske defterhane. godine bio je Mula Hasan. stoljeća (1804. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. 85. MD.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. Jusuf -hodža. neki Tahir. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. najodgovornijih službenika vakufa. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. Sredinom 17. 85.

stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. . Ahmed-begov. . 241. Ismet Kasumović. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han.1.. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. za koju znamo da je postojala 1637. stoljeću. 52. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana.Kreditne prilike u Tešnju“. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Ali-begovoj. Omer-begovoj. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. Sokolović.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17.52 Aladin Husić 2. kao i Ali-begov od 43000.. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. 1999. 168.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. Prva polovina 17.. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. VAKUFI NASTALI U 17. O. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17.Tešanj prije tri stoljeća“. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. A. što ne treba isključiti. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. sin Šabanov. . 126-127. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. Ali-begov. kadije Ali-efendije. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju. Kadije Ali. godine. ali i drugi pojedinci. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. STOLJEĆU 2. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. hadži Nesuhov. Fatić.. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. A. stoljeću. u korist mekteba. stoljeća U 17. Mostar. Ferhad-begovu. stoljeća. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Sokolović. bio najveća uvakufljena 33 34 O. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači.efendije. kadije Alaudin-efendije. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. Osmana Apansuza.

što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. Treba imati na umu da su i troškovi . Struktura novčanih vakufa sredinom 17. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. međutim. nadzornike i sl. vidi da je ponekad dostizala i 15%. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. prostirku i svjetlo. Dakle. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. muslimanima i nemuslimanima.2. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. Tako je već prije polovine 17. Iz proračuna se. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. Takvih vakufa bilo je deset. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. popravke i slično. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. Ovisno od interesovanja.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. prostirku. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. Ostatak vakufa su sitni vakufi. osvjetljenje. Međutim. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. 170068 akči ili 28%. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. također za obrazovanje. poljoprivrednicima. 2. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. Osim toga. trgovcima. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. zanatlijama.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. odnosno po namjeni. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. popravke. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. po ekonomskoj snazi.

nastala je u prvoj polovini 17. Zanimljivo je da je A. Ćeman. Premda je spominju vrlo rijetko. .35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. 42. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. stoljeću da se održao.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. posebno ne na vrijeme nastanka. stoljeća. Ćeman. godine. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. 127. kao i za održavanje i popravke. česmi. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. godine. 75. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. 73-74.. Iz visine vakufa. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe.37 Izvori je spominju već 1640. a nekad se taj broj kretao i do 7. Dakle. stoljeća. održavanje infrastrukture.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A. puteva. 2. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. . stoljeća.Tešanj prije tri stoljeća“. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Fatić. ali su i objekti biči lakši za održavanje. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. 40. doduše gotovinski. 2. M. Isti.. Sokolović.4. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog. džamije i rasvjete. A. 42. koje su imale i po tri-četiri službe. A Survey of Islamic Cultural Monuments. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. hana. . To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan. 168. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. Handžić uopće ne spominje. njen vakuf. Urbana antropologija Tešnja. A. Handžić.H. Kako se ista ne spominje u 16. A. M.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. niti prvih godina 17. 24920 ili 4%.. Fatić. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. Naime. H. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. Urbana antropologija Tešnja.Kreditne prilike u Tešnju“. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. Skoro simbolična suma.

6. Ayverdi.H. 7. H. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. Fatić.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. Istanbul. II c. 2425. 432. a kasnije je ipak obnovljena. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. Fatić. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. 2425. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. 18. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. A. 1981. A. uvakufljena od strane osnivača džamije. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. sin Šabanov. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. 75. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. VUMA. Čar-Drnda. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. 41. 2. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. Ćeman. A Survey of Islamic Cultural Monuments.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. stoljeća. Porušio je Savojski.39 2. službovao kao imam. Ekrem Hakki Ayverdi. 433. odnosno njenu obnovu. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. BOA. . br. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. Izvori iz 19. Yugoslavya.5. 38 39 40 41 42 43 H. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Za istu je i drugi dobrotvor.. K K Tasnifi deft. u njoj je 1743. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. II. godine. 42. kitab. M.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. 3. Urbana antropologija Tešnja. godine. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. Sarajevo.41 2. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. 2005. stoljeća. 40. Vakuf džamije Ishak-bega. Handžić. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. stoljeća. br. BOA. godine. E. 67.Tešanjski vakufi 55 njoj. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Kamil Kepeci Tasnifi deft. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. A.. Ali-efendija.

o kojemu je brinuo mutevelija. mujezin 3. i još uvijek nedovoljno precizni. bila je visoka. dakle. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. Dnevna plaća. Za rukovođenje vakufom. Mazalić. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. 300. 1991. . Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. za službu dobijao po 1080 akči. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. Kreševljaković. posebno imamsku ili hatibsku. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje.8. (1957). 44 45 AP. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. 26. RS. 502. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. sin Ibrahima Hodžića. Prema tome. 87. STK. II. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. a ne u 18. H. NUBiH. Izabrana djela. Đ. Sarajevo. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. Naše starine 4. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. i iznosila je 10 akči. stoljeću. . što je ipak pomalo neobično. Husein-beg i ostali.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. Svaki od njih je. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24. Tešanj. 832. Iako veoma oskudni. u odnosu na druge službe. Hamdija Kreševljaković. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. podizanju tzv. hatib 3. 223.. 2. Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula.. dakle godišnje 360 akči. Ne iznenađuje za imama i hatiba.000 akči. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. godine. te mujezina. Mustafa. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. donjeg dijela grada. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. stoljeće.

46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije.da je sagrađen i znatno ranije“.. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). 3. godine. 39-40. spomenut je samo . Čar-Drnda. .iz 18. A.hadži Alije. H. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . Naime. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa . Iz imo46 47 48 49 AP. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija.1 Džamija hadži Alije. 224-225.. Čar-Drnda. VAKUFI NASTALI U 18. Sidžil Tešanjskog kadiluka. imam džamije Tabhana“..Tešanjski vakufi 57 Dakle. 53. vjerovatno.uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. imam koji se i 1741. TS.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina.Amasyalu hadži Alija“. 53. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. Sidžil Tešanjskog kadiluka.. inkasirao je 3600 akči godišnje. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. stoljeća i do 1741. NUBiH. ali bez imena. pisao ju je tešanjski kadija Husein. H. godine već je bio pretvoren u džamiju. pretpostavljalo se . A Survey of Islamic Cultural Monuments. To je. Tada se izričito spominje kao džamija. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. U stvari. tabak porijeklom iz Amasije. Na osnovu vakufske dokumentacije . i to sa istim imenima osnivača. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. jula 1753... taj mesdžid nastao je početkom 18. U prisustvu .. Handžić. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju.49 Dakle. sina Hasan-efendije“ 17.Hasan-efendija. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. dakle i mesdžid i džamija. 130. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci .ponos imama“. STOLJEĆU 3.47 Kako se iz navedenog. 832.

popravke i uređenje džamije. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. 85 VI.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. osvjetljenje.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772..TS. uz siguran zalog i čvrste jemce. utrošen je za prostirku.53 Njen naziv . 23. 832. mutevelija 3 (1080). A Survey of Islamic Cultural Monuments. Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. 39.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. TS. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. NUBiH. I to dovoljno govori o njenom statusu. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). AP.. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). RS. godine. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. godine“. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. MD. dakle. . mujezina 3 (1080). popravku i prostirku. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. Ostatak prihoda od 4320. Ostatak prihoda. 181. nastala prije 1640. RS 832. njegovog pomoćnika Ibrahima. NUBiH.džamija Mustafa-paše. godine.2. stoljeću. prema volji vakifa. Ostalim službenicima.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. lica koje brine o prostirci 1 (360). Te su stavke.5%. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. 86. 50-53. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. sina hadži Hasana. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. Handžić. i to Ahmed-age. dakle zapovjednika tvrđave. A. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. 219-220. mujezinu 3 (godišnje 1080).52 3. osvjetljenje. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao .

ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. 220. Sidžil Tešanjskog kadiluka. bosanskog valije (1780-1785). 832.Deftedarovu džamiju“. 23. Po pretpostavci. ime Abdullah-paša.5 (900). budući da je imala službu imama i hatiba. mujezina 2.55 Osim toga. RS. posebno izostankom izvorne potvrde. u imenu oca. iznosili 3960 akči. kako je vakufnamom bilo definirano. kći Ahmedova“. trošen na osvjetljenje džamije. po izno54 55 H. i to 1757. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . 20. Čar-Drnda. Budući da je izvori iz 17. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji.. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. godine. dakle. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca.Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije.5 (1260). Godišnji troškovi službi su. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. kći Ahmedova“. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . U svakom slučaju. hatiba 3.54 Premda može biti koincidencija. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). NUBiH. dok je ostatak od 360 akči.Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu. AP.Fatima. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. TS. 86. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput.. 33. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . u različitim varijantama. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. prema odredbi vakufname. bivši kadija Tešnja. to bi mogla biti kći bivšeg kadije.. što znači da je novac davan uz prirast od 15%.. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. . posebno atribut .Fatima. godine. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. stoljeće. čiji dio je i spomenuti kadija. Iz tog prirasta. Godina (1781).

ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. Umi Kulsum. koja se spominje samo 1773. neophodno ih je posebno istaći. Fatić. Hasna-hatun. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. mujezin i osvjetljenje džamije. A. 45. sin Hasanov. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili.. 85/III. . njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. za mektebe. 43-44. NUBiH.59 Imam te džamije bio je Hasan. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 4. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . nije poznato ime džamije. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. RS. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. dakle murabeha je iznosila 15%.57 U svakom slučaju. stoljeća. TS.58 Nažalost. godine. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. kći Velije. 20 MD. godine. 3. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. spominje . imama džemata Harman“. godine. prema tome ni njenog osnivača.3. godine. Emina. džamijom šejha Hasan-efendije. sina Jusufova. hatib. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. 39-40. 370. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. kćeri Ahmedove.Hasan-hodža“. imam. iako 56 57 58 59 A. Habiba-hatun i Kademšah. koji ju je obnovio 1863. Godišnji prirast bio je 750 akči.. možda. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. Među spomenutima.Aliju. zapravo. godine. Sejjida-Sulejmana. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Handžić. Jedini podatak. AP. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije.

vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena. izgleda.60 Kasnije je i u ovoj džamiji. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti. MD 6 (85/III. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. 38. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš..imam i hatib džamije u selu Lepenica“. 138.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. Ćeman. M. .62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. godine. Salih spominje kao . Islamska misao.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle.61 Brzo potom. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. sin Alije..’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. MD. Nema je ni u rashodima vakufa. 1990. MD 69 (85/III. imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). godine.. . XII. A. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. br. TS. stoljeća Fatima. 370). imama i hatiba. H. 195). godine još nije imao napisanu vakufnamu. 45-46.po najnižoj stopi od 11. 417). Fatić. NUBiH. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. 87. 85. 60 61 62 63 64 65 66 AP. 5. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. i pridodati spomenutom vakufu. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju.5%.Musale u balkanskom gradu“. 1777. 832. jer se 1775.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava .65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. 152.63 Sredinom 18. Urbana antropologija Tešnja. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). Dušanka Bojanić.. RS. barem privremeno reduciran broj službenika. (85/III. Otuda je u literaturi do sada 1537. 221.

6. stoljeća. većinom muslimansko stanovništvo.. Travniku i sl. Posebno što je Tešanj još 1565. 67 M. s obzirom na navedene okolnosti. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. Naime. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu. godine. Kako se Tešanj krajem 16. a nikako u sredinu. Naime. mesdžid Sufi Oruča. čak i uže okolice. i to gotovine. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. godine relativno mala kasaba. sa 159 domaćinstava. ali se spominje 1604. vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. . te još jednim mesdžidom. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. niti po njenom osnivanju niti kasnije. Kako je već 1559. posebno užoj. Zenici. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje.musalle“. 91.kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju.. sa 65 domaćinstava. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. veličine većeg sela. do sredine 16. Iz istog vakufa. treba doživjeti stanovitu korekciju.. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. što bi moralo biti naglašeno. kao zasebni objekti. Urbana antropologija Tešnja.H. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. Posebno što je već i u okolici Tešnja. Sakralni kapaciteti do 1565.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. čak i kraj.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. stoljeća. Zato bi.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . ne spominje se u vakufnami 1559. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. godine. kao i uz sve kasnije podignute džamije. Ćeman. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu .

Tešanj prije tri stoljeća“. STK. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. NUBiH. Već smo za ovaj vakuf. Šaban 12000. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. barem u visini 4 dirhema.. sakralni objekti. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. sin Šabana 52000. . Njih je spomenuto 6. među kojima i četiri žene. NUBiH. Hasan 27000. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). RS. i to mekteb. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. . i drugi. dva dirhema. 86. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb.. specifikacija rashoda 1604. Abdulmumin. 87. AP. čije ime osnivača znamo. Ždralović. hadži Sulejman 10000. 168. stoljeća.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. Ahmet-hodža iz Kaloševića. A. dakle džamiju. Sokolović. U ranije ustanovljene mektebe.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. O. tešanjskog kadije“. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. 68 69 70 71 M. AP. novčani vakufi. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. ali se spominje 1756. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. sina Ali-begova.71 Ključne riječi: vakufi.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . 220. i to: Mustafa-hodža. Ali-efendija 12000. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. hadži Mehmed 10000. Naime. prema tome i mekteb. Osman. h. Tešanj. Osim objekta. godine također spominje samo muallima.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. TS 223. 832.. istakli da je nastao u drugoj polovini 17.dva dirhema za učitelja djece“. godine. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). Dalje. . Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. RS 832. 177.Medžmua Abdulkerima. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. Nije poznato kada je podignut. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica.

changes which appeared during their functioning. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. Despite very turbulent period through which town has passed. cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. their role in up keeping of functioning of some endowments. Special attention is given to the money. . Muslims and non Muslims. its services. Our intention was to pay attention to a new waqf as well. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). In this work we have tried to follow functioning of some waqfs.based waqf. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. educational or other objects or money-based waqf. it was given under same conditions to men and women. First of all is. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. regardless whether they were sacral. it has preserved many feature of those times.

naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. 1994. str..). Pokret za autonomiju Bosne od 1931. 3. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. . 1996. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. književnici i umjetnici. dr. str. Gradačac. 127-146. hrabrost i dobrota. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. Husnija Kamberović. Maribor. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. godine. 140-142. 150-167. Gradačac. kao što je slučaj u ovom radu. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju.Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. str. Aličić. Zmaj od Bosne. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“.2.2006. Mariborski tisak. Sarajevo. Vjerski odgoj. biografija . BZK Preporod Gradačac. BZK “Preporod“ Gradačac. stoljeću. narodu i domovini. drugo prošireno izdanje. 2007. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. Bibliografiju studija.godine. 2 . vojnička i politička ličnost. malo se zna o njegovom duhovnom životu. Na tim osnovama gradila se njegova moralna. do 1832 . O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari.godine. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . osmanisti.. njegova ljubav prema vjeri. kao što su: samopouzdanje.).1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. Uvod Husein-kapetan Gradaščević. 2002. odlučnost. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -.godine. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. Također.

Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. Husein-beg. porodična tradicija. Enes Pelidija. 382-391. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom. Aličić. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan.. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. 45-46. str. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. poštovan od svih.neko iz ejaleta. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“.. str. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca. pomagač sirotinje i raje. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom.. str.. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni.dj. Džemal Ćehajić.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. kapetan Gradačca. dobročinitelj vjere i države. 2. ko poznaje državne poslove. Husein. Sarajevo. str. U to vrijeme Abdurahman Sirija. pomagač sirotinje i raje. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „.. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. nav. 17. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu... Vijećanje bošnjačkih prvaka.“5 3 4 Dr. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu.. 1986.. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831.. Husnija Kamberović. 56.. bio je na strani Husein-kapetana. Prvak ovog ejaleta.. malih i velikih (bogatih i siromašnih). nav. 5 . i 1832. hrabar i pobožan.. kapetan Gradačca.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. Ahmed S..“ Drugi dokument je mahzar (molba.dj. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života. Također. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja.

. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. Zmaj od Bosne. Husein-kapetan je 29. Nema snage osim Boga Velikog. navedena je godina izrade pečata. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa.. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. str. U muslimanskoj tradiciji.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. da se grade gdje ih nije bilo.Husnija Kamberović. na strani 99. .7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. jer se radi o kur’anskim ajetima. koji je 1831.dj. 17. Prva rečenica . Maribor.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. i 181. oktobra 1831. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. 552). Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . 6 7 Dr. dž. str.Uzdam se u velikog Stvoritelja. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. ajeta sure El-Enfal. str. U ulozi bosanskog vezira. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173.72. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. Bosanska riječ. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza. a ispod ime Husein-kapetana. U knjizi Sadika Šehića. a prije dove. Kur’an s prijevodom. drugo prošireno izdanje. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. rob mu Husein“.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha.). Mariborski tisak. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. nav.š. a što nije tačno. A divan je On zaštitnik i divan pomagač. 1994.“ (Besim Korkut. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. rob mu Husein . a na str.

čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. godine itd. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. kur’anska sura Nasr. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. 1942.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. Po predanju u porodici Gradaščević. 312. Pleyela... Beograd. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Vidi: Muhamed Garčević. dove i brojne vefkove. Gradaščević). jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. . on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. svezak 2. Bartol Kunibert.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima. zabranjenih zakonima islamizma. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. str..“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje. 56.s. direktora brodskog kontumaca..dj. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. ajete. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. dok je još bio u Gradačcu. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod). Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama.. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo. između ostalog. tražio je od dr. nav.. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića.„. 1901. Husnija Kamberović. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je. da . str. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. izreke. koju je nosio kada bi išao u boj. 255. a. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog... u narodu poznat kao ćursi-dova. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. imena nekih ashaba Muhammeda. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. Otkupljena je od Hairije (rođ.

Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. Na toj osnovi. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. npr. i prema kršćanima u Bosni. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. tj. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. U razdoblju od 1820. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana.. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. porodica Gradaščević je prva poznata. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. Husnija Kamberović. sinovi Osmankapetana. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. nav. bez obzira na vjeru i naciju. zgrade za prvu katoličku pučku školu. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. 11 Dr. „na temelju dobra i čestitosti. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. godine. Modriči i Brčkom. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. godine. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja.11 3. politički. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. . do 1831. spiskovi i iskazi vakufa). ma sa koje strane dolazili . Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije.. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. str.bilo od muslimana. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820.dj. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. 39. godine“. uređivao je svoje odnose sa drugima. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević.

koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. a ako ga nije bilo. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. Početkom 20. Murat-bega.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. Vakufska direkcija je dopisom broj 20. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. Tragom ove odluke. 12 Muhamed Bego Gradaščević. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. Ipak. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova.11.1932. U kasnijim evidencijama vakufa.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. po uzoru na svog oca i braću. vakuf je imao i džabiju.1931. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. to ne znači da ona nije postojala. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. .Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa.485/32 od 10. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. Pored mutevelije. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman.04. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. dao sačiniti vakufnamu. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. godine. Murat i Husein-kapetanova vakufa. to je mogao biti i ženski član porodice. a što se vidi iz njihovih vakufnama. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. U austrougarskom razdoblju.

Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Također. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. imam Husejnije.5499/32 od 24. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana).1932. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara.12. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. Osman. donošenjem Gruntovničkog zakona. U tom periodu. Fond Vakufi. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. Bećir-begov i Reuf-begov.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. počev od 1933. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. vakuf H. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. 3.1932. zatim naziva vakufa i sl. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. godine. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. tj.1. Sendić. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. a za muteveliju Ibrahim-ef. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. objekata i vakufskih mukata (zakupnina). Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. godine. jer je Nurija H. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. Naime. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. .računovodstvenom pogledu. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. dok je u austrougarskom periodu. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun.3. Murat i Husein-kapetanov. Ipak. Hafizović u međuvremenu umro. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. koji je i ranije bio mutevelija.. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. godine. imajući u vidu historijske okolnosti. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. u osmanskom razdoblju. vakuf ženskog mekteba.. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831.. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića.

630 m2. 412. prometna vrijednost zemlje. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. šumarina i opaske. koji je bio izdat pod godišnju mukatu. 988. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. zgrada i hajrata u krunama. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. 990. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. od čega je 162. paušalu. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. 490. godine. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. Fond Vakufi. površina vakufa. 478. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. 484. 989. godine. Njegova veličina je oko 90x40 cm. 302. godine. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. ali. . paušal. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. godine.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. Sastojao se od vlastovnice. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. 1219. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine.775 i 725). u osmanskom razdobju iznosila je 188. koji je nastao u periodu od 1884-1886. 992. posjedovnice i teretovnice.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). zemljarini i šumarini. Na njemu nema godine nastanka. 776. 386. zemljarina.

č. uz dozvolu vakufske uprave. br. kućišta. magaze i druge objekte. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2.15 15 Nad nekretninom na k. Na k. 412. dućane. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat.č. koja su. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . br. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). dvorišta i bašče.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. a u vlasništvu Maše Antonić.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta.

992 i 478. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k.č. Vlasnik kuće na k. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. Fond Vakufi. Na k. 412. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima).16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21. onda bi ukupna površina iznosila 26. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog.860. 989.09.275 m2 iz 1887.302. Na k.č. Također. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. 990. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.10/3 stajala je prizemna kuća br. br. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. godinu.č. marta 1931.730 m2. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju.1933.br. br. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. 14/1 i 14/2. 988.č. od čega je na mezarja otpadalo 20. a u Modriči 130 m2. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.br. 16 17 .č. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan.. 1219.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.09. br. 490.. Fond Vakufi. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218.č. a 2.210 m2. 775 i 776. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. 26/31 od 11. isti izvor. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Ako se uračuna njegova površina od 23. Fond Vakufi. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25. Na k.1933. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484. godine17. Spisak vakufa Sreza Gradačac. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. br. 21. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. Na k.275 m2). godine i Spisak vakufa za 1938. malodobni Ismet Sarajlić.265 m2. godine. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune.

kat.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 kovačnicom Opis nekretnine .000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Br.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3.k. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.

Fond Vakufi. čestica 6/152 navodi kao 6/162.000 jugoslavenskih dinara.br.1945.05. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9.481 125.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. prešli u vlasništvo drugih lica.. godine. spisak iz 1933. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka.5. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887.520 m2. 988.481 m2. prodao te mukate. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. Također. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. čija je vrijednost procijenjena na 125. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. . promjenama nekih parcela i manjom površinom.1945. godine površinu od 19.č. 1219. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. godine otkriva nam određene promjene. Praćenjem historijata razmatranog vakufa. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. koji su brisani. godine.481 m2. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. 775 i 776.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887. 992 i 725. 412. godinu došlo je prodajom. otkupom mukate.godini. godine. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. i 1938. dok se kat. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. kao što je bila 1933.000 5.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5.000 30. jer su. 484 (i to k.980 m2. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela. Na osnovu ovog spiska. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5.. Vakuf je. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945.520 m2 u 1887. po svoj prilici.000 15. godine. 990. 487. i 6/153 kao 6/163.000 Ukupno: 20.

725). godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje. do 1990. godine. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. od 1945. danas. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. 122/59 od 29.list FNRJ.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. 4-59). a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959. juče. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. upriličenom u Gradačcu 24. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88.2000.09. sutra. pored drugih vakufa. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina.. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. 100 m2 (gr.god. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27.1960. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada.. gradilište pod dućanom. Na temelju Gruntovničkog zakona. «. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.6.10. U razdoblju SFR Jugoslavije. 895/54 od 2.). Uslijedile su uzurpacija. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. 1590 m2 i 10/23. što je ukupno iznosilo 27..godine. ul.1954. groblje muhamedansko. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. eksproprijacija i nacionalizacija. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata.5. koja je bila veoma važna za njihov rad.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br.1938. Te 1959.). br.godine. .5 milona beglučke zemlje.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878.

080 m2 (od toga 10.ul. ul.608 m2 gr.1974. čestice: 9/87. gradilište pod magazom.) Ukupna površina vakufa: 17.12. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. godini. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana.845 m2 vakufa Husein-kapetana.12.883 m2 7.930 m2 iz gr. 10/4. br. 10/88. 15/93.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. 478). kat.521 m2 od ukupne površine 2150 m2. Fond Vakufi. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.78 Nusret Kujraković kao i 14/77.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. Gradačac.377 m2 Oduzeto 1960-1974. ul. str. 05. gr . 14/159. godina VIII. godine. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja. 992). 9/100. 75 m2 (gr. 15/60. 14/64.godini. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999..1974. 14/157. .9/244 i 10/29). 15/113 i 18/142 .377 m2 (5. 14. 17. 725. a isto stanje je i u 2009. 14/44.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. čestice: 9/86. kao i 2. ul.845 m2 Prijavljeno 2005. 484. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1. 15/1. zatim 1. 1-120. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća.150 m2 iz gr .22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. Vakuf je postao društvena/državna svojina. 725. kat. godine za restituciju 3. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14.806 m2 od ukupne površine 15. ul.ul. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 01/475-21/74 od 3.

magazom dućan gradilište.. bila bi naknadno popisana i prijavljena. iznosila je 8. do 2005. Refik Šehić i Izet Mehmedović.08. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.1235 29. ukupna površina svih oduzetih vakufa. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. koji će biti predmet restitucije. Prema ovom pregledu. akt br. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. Polovinom 2005. 1960 n.2005.5. 725 n. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br.503 m2. Shodno našem predmetu razmatranja. po uputstvima spomenute Komisije. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. 725 br. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. godine. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića. Medžlis je 2005. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. godine. Ostala oduzeta vakufska imovima. arhiva za 2005.1960. od 10.122/59. godine.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. 129/1/2005. koja će biti predmet restitucije. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. st. koja je. .oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv. Katastar. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. do 2005.

Zemaljska štamparija. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Prema članu 24. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Dakle. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. koja ranije nije imao. tog zakona.-1916.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. 3. dućan i druge objekte. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. U austrougarskom periodu. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. a na tom zemljištu. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. Na ovaj način otuđeno je 162. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. uz dozvolu vakufa. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. 1886. čiji je bio i vlasnik. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. i II. . Modriči i Brčkom. To znači da je stekao i vlasnička prava.2.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. Sarajevo. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. godine. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Kada ti objekti prestanu postojati. godine. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine).

zastara dugova. akt broj1 ex 1916 od 01. naročito poslije austrougarske okupacije. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. g. do 1941. Osim mukate. . Za razliku od mukata.1916. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. 24. akt br.1936. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući.zeminom (kirijom. godine.. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. g. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. i broj 4759 od 24. g. 10. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br.1916. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina.. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. g. godine.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa.09.1933.1903. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» . veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Vakufska direkcija u Sarajevu. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH.možda ne bi došlo do čl. Fond Vakufi.08. godine. ako vakufu zatreba. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. akt broj 1 ex 1916 od 01. Vakufska zemljišta pod idžarei. 1 ex 1916 od 01. opća akta. U razdoblju od 1878.13926/34 od 27.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. Za mnoge dugove nastupila je zastara. opća akta. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate. Tokom navedenog razdoblja.. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu.01. gruntovnog zakona.01. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899.1916. Vakufsko-mearifski saborski odbor. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. godine. Fond Vakufi.01. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati.

a vrlo rijetko poslovne prostore. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. Maglaj i Brčko. godine. bašče. šljivike. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. str. godine. XIVXV/1964-1965. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903.. u Modriči 43 mukate na površini od 58. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. spiskovi mukata vakufa. kućišta. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23. Prilozi za orijentalnu filologiju. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. i Ahmed Aličić. nav. 341-353. Arhiva Medžlisa. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. uglavnom. Radilo se.82 Nusret Kujraković godine27. o njegovm čiflucima. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. Sarajevo.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina.1933.08.Sarajevo.600 m² zemljišta. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. a drugi iz 1938.. Popis ne sadrži godinu nastanka. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. godne spomento je 60 istih dužnika. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. str. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. Arhiva Medžlisa. godine. 72. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863.. godine vidi: Husnija Kamberović. oranice). Naredbom iz 1832. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. dvorišta. godine. Vidi: dr. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. a u spisku iz 1938. U spisku iz 1917. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. postoje još dva spiska.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4.560 m² zemljišta.09. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . Zagreb.. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66.1903.-1918. Fond Vakufi. godne. Husnija Kamberović. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. Osim u Gradačcu i Modriči. Fond Vakufi. 2003. 1969..29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21.dj. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. vakufi Osman. godine. Jedan je iz 1917.

Modriči i Brčkom.451 m2 zemljišta. Brčko od 04. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom. Imamoviću. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14.1898. sadrži samo imena dužnika.01. Zapisnik v. oznakama nekretnina. Za razliku od prvog. broj gruntovnog uloška. 778. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11.p. Nije bilo imena dužnika.1899. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938.1904. . godine). Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. 06. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. mutevelije dotičnog vakufa. godine. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177.12. 1899. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). Saslušanje je obavljeno 04.06. fond: Vakufi. i 1938. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. godine. godine. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. 662. 727. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. spisak iz 1938. a ostale Murat-kapetanovom vakufu. 693 i 686. koje su obuhvatale površinu od 32. 1163. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac.

vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. stoljeća pa do 1945. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. 6 magaza. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. 1525 od 27. Iz tih izvještaja.12. kahvanu. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. magaze. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. Po zapisniku od 31.3. godine. . nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega. koje je sagradio Husein-kapetan. Prihod od tih vakufa do 1879. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. Ranije je već izgubio vlasnička prava. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. Te objekte sačinjavali su dućani. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. berbernicu i pekaru. 3 odaje. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa. a u Modriči 18 dućana.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66. Vakufski objekti. Murat i Huseinkapetana.3. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa.1889. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara.1903. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. 3. Naime. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. godine. kuće i odaje.

1 kuću..594. veličini.50 x 8 m 8x7m 12.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. .60 7 x 5.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14.1904. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu.70 m 13 x 19 m 22. za plaćanje poreza.1. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. placevi. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. Muftića). 4 magaze i 1 plac.45 x 5 m 12. za vazove. 1974. kuće. Opis osiguranih zgrada od 13.449. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. Osman. mjestu. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. str. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda.36 forinti. Fond Vakufi. imama Sviračke džamije te imama. mevludske programe i sl. Mahmut Traljić. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. Godine 1913. godinu.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911..5.13.56. mujezina i muderrisa u Modriči. prihod vakufa je iznosio 3. a rashod 2. 1 bašču i 3 mukate. 1 magazu. g.1909. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. magaze. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. mejhana i pekara.20 x 5 m 9x1m 9. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani. bašče. za troškove popravki vakufskih zgrada.40 x 5..50 x 6. a zatim za troškove preddžumanske mukabele.45 x 5 m 9. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. god. za troškove rasvjete džamija. Gradačac.

do 1831. Također. januara 1951.. godine. godine. Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. koji je iznosio 236.godine prilikom napuštanja Bosne. dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. godine.1927. Ona ne spominje postojanje džamije. S. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija.580. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku.10. Aličić. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. vakuf Osman. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. prihod vakufa je iznosio 42. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku.5 m). ne spomnje postojanje ove džamije. dućan (22x4 m). saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. ne navodeći izvor ovog podatka. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. A. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. nav. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. novembra 2004. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina). Sagrađena je 1826. dućan (9x3 m) i magazu (12.2-02-255/04-5 od 2. Što se tiče stila njezine gradnje. 02-881-3 od 18. dj. str. godinu. Iako nije najstarija..34 33 Ahmed S. godine.254 dinara. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br.5 m).000 dinara. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. odaje i lokale (ukupno 36). Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. god.000 dinara. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. 404. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). magazu (9x8. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. Ovo 34 .5 m) i kovačnicu (8x5 m). Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji. a rashod 42. aprila 1962.680 dinara.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004.5x8. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. ukupne vrijednosti od 81.

1810). a prije ezana i hutbe. ‘alejhimus-salatu ves-selam. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog . milostivi.34-37.. str. sin Osman-kapetanov. Murat-kapetana. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. 2006. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. Kujraković. nav. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr... Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. očišćeni. Povodom obilježavanja 180.iman ve ehli islam – er(va)huna.dj. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. petkom poslije džumanskog sunneta. nezif. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. str. 36 Osim džamije. Dr.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef.15-19. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. Osman-kapetana. Husnija Kamberović. 35 36 . oktobra 1962. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. Sahat-kula (1824). efendimiz hadretleri nur menevver. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. ‘aziz. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. mutahher. mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan. godine. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). ruhuna Murat-kaputan. Naime. cijenjeni. str. šerif.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. Husein-kapetana. Lillahi-l-fatiha. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. Gradačac.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. koji bijaše prosvijetljeni. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. letif. ruhuna Osmankaputan.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006).7-25. nav. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24.dj. Huskića. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram. Osmana i Murata. čisti i ugledni.. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere.

Dr. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca.15-16. a poslije 1878. kao i stotine učenika u medresama. novembra 2004. . str. postupno je slabio. januara 1951. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti.godine. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. godine. nav. godine. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. političkog.dj. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. kulturnog.37-39. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa. objekat je stavljen pod zaštitu države. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. nav.dj. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja.88 Nusret Kujraković đave.. Sat je nakon 1878. Godina 1240. ne samo u Gradačcu nego i šire. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. godine kupljen u Beču. godine. Novi sat je postavljen 1923. pa do današnjih dana. počev od 1820. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. godine. (1824)“. naročito poslije 1945.38 4. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. Husnija Kamberović. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. Također. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog.. str. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. godine.

Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. i II. svezak 2. 1886. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Gradačac.godišnjice izgradnje(1826-2006). Prijevod Kur’ana. 1901. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. Nusret. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Gradačac. 1986. 1999.-1918. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. Sarajevo. 1969 Aličić Ahmed.drugo izdanje. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija.godine. Povodom obilježavanja 180.. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Kreševljaković Hamdija. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Gradačac. Sarajevo. kulture i sporta/športa. bez godine izdanja. Prilozi za orijenalnu filologiju. 1942. Zemaljska štamparija. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Sarajevo. 2002. Sarajevo. Husnija. Beograd. 2003.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Nacrt za monografiju. Kujraković ef. 1980. 2. 1960. Kula Husein-kapetana Gradaščevića. 1996. Sarajevo. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Ćehajić Džemal. Zagreb. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. Federalno ministarstvo obazovanja. Kunibert Bartol. . 2006. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. Sarajevo. BZK Preporod Gradačac. do 1832. XIV-XV/1964-1965. Kamberović Husnija. Svjetlost Sarajevo.-1916. nauke. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Garčević Muhamed. Korkut Besim. Kamberović dr. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. Gradačac i okolina. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića..

3.godine. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Muftića).90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. Gradačac. and yearly rental fee (mukate). Preporod Gradačac. This waqf possessed land property. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. originated from the period between 1820-1831. Gradačac. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča.2. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. the administer (muteveli) of these waqfs. founded by himself. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. Through the history the number of waqf property varied. by family inherited tradition. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). Maribor. džamija Husejnija. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. Sahat-kula. buildings. Traljić Mahmut. 1994. Mariborski tisak. At the beginning. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef.2006. 2007. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. drugo prošireno izdanje. vakuf. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. and the only small part of that waqf remains today. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. vjerski objekti. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. . Gradačac. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. 1974.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. Zmaj od Bosne.). Odbor Islamske zajednice Gradačac. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević.

750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.k.180 330 1. općina Brčko Broj z. 1263 Broj kat.100 2.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr. ul.800 1.480 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .

713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.

700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 . 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.

676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.

670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.

210 20.96 Gradačac Godina 1999 17.365 25.914 32.451 .728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.845 3.377 129.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.772 7.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

‘Alí al-Birgiwí (um. knjiga XXV-XXVI. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada. 1 2 Vidi.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. 981/1573). Što se tiče vakufname.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). . i 1936. godine. uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. na period između 1762. 45-85. Muõammad b. uglavnom. . da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. Pír b. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. međutim. 2007.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose.. Evidentno je. Sarajevo. str. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik.

datirana 1297/1879. Ali-efendizade Mulla Mustafa. kćeri hadži Mustafe. a nazir je njena kći Ismihana. kći hadži Mehmed-age. datirana 18.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. kćeri Mehmeda. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. datiran 21. godine. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. godine.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. hafiz Mulla Salih. Odnosi se samo na troškove ukopa. rođenog 1173. godine. nastanjene u mahali Miskin džamije. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. datirana 05. Mehmed-baša Jamak. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. Požegi-zade Mulla Muhammed. 4 Oporučeno je 209520 groša. iskati salata i kefareta. Salih-age Kaukčije. Mulla Ibrahima. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. iz Sarajeva. 8 Oporučeno je 3500 groša. Arife. Umihane. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. datirana 07. rebiu-l-evvela 1197. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. svakom ponaosob.5 A-959/TO Testament. godine3. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. . Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. safera 1230.8 3 Velikog je formata.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. šabana 1246. Nisu ubilježeni svjedoci. a žene Derviš-bega Sokolovića. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. sin Mulla Jusufa. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. džmade-l-ahira 1270. Fatime. 7 Navedena je samo godina. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. 6 Svjedok je Muhammed. imam Careve džamije. Husejin-baša Džino. hafiz Mulla Ibrahim. godine7. godine. Svjedoci su: Timuri hadži Ali.

godine12. Džino-zade hadži Abdullah. sandžaktar. a što je ubilježeno i u defteru troškova. serdengečtije Ibrahim-age. Derviša Mustafa-bega. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. Oporučeno je 450 groša. Višegradli Ali-efendija. rođenog 1177. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. Ćurči-baši Sulejman-aga. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. sina Fejzullah-bega (Džennetića). Šišo-zade Mulla Ibrahim. Havadže Derviš Ahmed. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. godine. Bukara Salih. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. Soko hadži Mustafa. rođenog 1213. datirana 23. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. Mustajbega. Srednjeg je formata. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. Šahić Mulla Ibrahim. Abadžić Abdi-aga. godine10. redžepa 1268. godine. Hafiz Mulla Sulejman.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. Navedena je samo godina. Efendi-zade Mulla Ismail. Salih Efendizade Mulla Sulejman. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. trgovac Kujumdžić Abdullah. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. a nazir njegov sin Sulejman. Dženneti-zade Mustafa-beg. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Dženneti-zade Ali-beg. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. datirana 1197/1782.efendija. Nakkaš Mulla Salih i drugi. timurdžija Mulla Husejin. Džennetizade Fejzullah-beg.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. Moro-zade Ali-beg. . napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. rođenog 1159. Iskender-oglu Ali-baša. godine. godine.

redžepa 1310. Fejzullah-age Klempe. godine. rebiu-l-ahira 1299. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. datirana 12. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. datirana 1267. godine. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. datirana 09. godine. A-1870/TO Oporuka. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. sina Ibrahima. drugi amidža hadži Mehmed-aga.. a supruge Ćurčić hadži Lutfage. Umi Kulsume Kumašin. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. a nazir je amidžić Abdi-aga. godine. rođene 1287/1870. godine. Božijeg poslanika Muhammeda. koja je umrla 26. Hašeme. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. a. kćeri Mujage Mašića. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. Atife.s.14 A-1612/TO Oporuka. njen sin Nazif. kefareta i bedeli-hadža.15 A-2204/TO Oporuka. ukopa.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. . Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. upućena muslimanima. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. kćeri Halilbašić Mehmed-bega. datirana 10. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. džumade-l-ahira 1305. datirana 1265.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. godine.

Abdi-aga. datirana 1225. Oporučeno je 500 groša. Oporučeno je 1500 groša. Oporučeno je 4016 groša. Mašić Mustafa-age. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom.23 A-2285/TO Oporuka. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. Potogi Ahmed-aga. godine. 20 21 22 23 . Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. Nije naveden mjesec. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. Subašić Salih-aga.22 A-2209/TO Oporuka. godine20. datirana 27. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. majke hadži Mujage Tuzlića. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. sina Sulejmana. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. Svjedoci su: Šahi-zade Junus.19 A-2207/TO Oporuka. sina Ahmed-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. datirana 24. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19. Mašić Ibrahim-aga i drugi. Ahmed-age Mašića. rođenog 1227. Dalagi Hasan-aga. safera 1293. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. godine.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. Merjeme. sina Mahmuda. sina Salih-age. datirana 25. hadži Mustafa-age. redžepa 1283 godine18. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. Oporučeno je 9000 groša. džumade-l-ahira 1265. godine. od toga 6000 za bedeli-hadž. ševvala 1215. kćeri Ibrahima. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. sina hadži Mujage.

Nefise. sina hadži Hasana. muharrema 1247. Oporučeno je 2000 groša. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine.25 A-2637/TO Vasijjetnama. godine. datirana 03. godine. datirana 1263. Nesima Nikšića. A-2464/TO Oporuka. Murathana-hatun. godine24.27 A-2660/TO Oporuka. Fatime. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). kćeri Mulla Muharrema. godine.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. datirana 09. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. godine28. Umihane. redžepa 1245. Trećina iznosi 806 groša i 20 para.30 A-2662/TO Oporuka.29 A-2661/TO Oporuka.26 A-2659/TO Oporuka. Spomenuta je oporučila 500 groša. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. datirana početkom muharrema 1250. 25 26 27 28 29 30 31 .31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. hadži Saliha. kćeri Mustafe Hadžiabdića. muharrema 1293. Navedeni je oporučio 842 groša. džumade-l-evvela 1246. datirana 11. Navedena je oporučila 300 groša. kćeri Ebu Bekira. datirana 15. godine. Navedena je samo godina. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. sina Ibrahima. Navedeni je oporučio 100 groša. godine. 259).

. Navedeni je oporučio 600 groša. Navedeni je oporučio 501 groš. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. Mulla Ahmeda. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. šabana 1261. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. a koji je oporučio 300 groša. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. koji je rođen 1220. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke.33 A-2665/TO Oporuka. sina Smajilova. XII 1912. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. sina Muharrema Mušanbegovića. datirana 25. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.34 A-2666/TO Oporuka.36 A-2668/TO Oporuka. sina Abdullahalemdara. Husejina. šerijatski vježbenik. bez datuma Mulla Ibrahima. godine Safije. mjeseca zu-l-kadea 1315.35 A-2667/TO Oporuka. godine. godine. Visoko. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). iz Monjara.32 A-2664/TO Oporuka. hadži Mustafe Telalagića. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu. Zlatke kćeri Derviša Šoše. datirana 01. datirana 03.. godine. redžepa 1250. šerijatski vježbenik. koji je rođen 1207. godine. godine. datirana 01. bez datuma. Navedeni je oporučio 3300 kruna. Navedeni je oporučio je 410 groša.

Navedena je samo godina. godine.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. godine i Derviša Abdullaha. . Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. kćeri Mulla Muharrema. kćeri Sulejmanbega. godine. Navedena je oporučila 842 groša. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. iz Sagrdžija u Sarajevu. sina hadži Hasana Tarakčića. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. iz Malina. Dokument je oštećen. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. bez datuma Safije Hankije. Mulla Hasana. kćeri hadži Ibrahima.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. Travnik. datirana 1229. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. Haše. koja je rođena 1224. kćeri Salih-age Bekirovića. Mulla Ahmeda. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). godine.42 A-3085/TO Oporuka. godine40. koji je rođen 1227. rođene 1208.39 A-2814/TO Oporuka. Oporučeno je 6000 groša.41 A-2985/TO Oporuka. koji je rođen 1200. godine. Oporučeno je 1500 kruna. godine. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun.

Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. godine. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. 45 46 47 48 49 . datirana 04. safera 1287. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. Hasan-age. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. sin Husejina. godine.44 A-3172/TO Oporuka. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. sina Hasana.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. muftije u Prači. Malić Ibrahim-aga. Oporučeno je 11731 groš. Ismail. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. a nazir je Munla-agan. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. Ispod dispozicije i datacije. Mulla Memiša Mehmedage. sina Mustafe Čajničanina. datirana 15. Kapuzović Mehmed-aga. Jusuf. sina Mehmed-age Čajničanina. zu-l-kade 1282/1865. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. Vatrenjak Ibrahim-aga. rođene 1264/1847. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. rođenog 1234/1819. Zlatke. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. godine. Oporučeno je 1665 groša i 10 para.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. safera 1342 godine. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. datirana 13. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. sin Bege Husejin-ćehaje. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. godine. godine. Hasanbajraktarević Hasan-aga.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Hadžirustemagić Ahmed-aga.

108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Hadžismailović Ibrahim-aga. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. Jabučar Ibrahim. sina Mehmed-agina. Oporučeno je 32. datirana 08. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. Ispod dispozicije i datacije. Ispod dispozicije i datacije. a nazir je Sulejman-efendija. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. Hadžihusejnović Husejin-efendija. godine. Mustafe Mujage. Svjedoci su: Muidović Mehmed. Nuhić Mustafa-aga.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. sina Mehmed-agina. Uzuni-zade Reuf-efendija. Novopazarlija Hafiz-efendija. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. terzija Abd-aga. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Čajničanina Osman-age. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. trgovca. godine. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. džumade-l-ahira 1307. Hadži Šišević hadži Hasan. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Halvadžić hadži Mustafaaga.efendija. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Muidović Seid-aga. redžepa 1304. Čajničanina Hasan-age. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. Oporučeno je 6751 groš.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. berber Jusić Abd-aga. sina Mehmed-agina. godine. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. berber Sakić Mehmedaga i drugi. datirana 05. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara.

kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. Mulla Sadika Serdarevića. godine. iz Žagrića u Sarajevu. godine. Oporučeno je 3000 groša. A-3255/TO Oporuka. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. godine. Oporučeno je 1564 groša.59 56 57 58 59 odlaska i povratka.57 A-3271/TO Oporuka. datirana 18. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. Vasfije. datirana 18. Oporučeno je 2000 groša. Gulsume.58 A-3363/TO Oporuka. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. mjeseca zu-l-hidždže 1298. safera 1323. datirana 03. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. kćeri Osman-age. godine. Paralić Munla Hasan-aga. kćeri Osman. Mašić Mehmed-aga. asupruge Hamza-age Arnauta. Izmirlić Nezir-aga. džumade-l-ahira 1313. Oporučeno je 2010 groša. Šerife. Čomara Mustafa-aga. iz Zenice. . datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. sina Emina. sin hadži Ibrahima. Hafife Bibić. Zubović Mehmed-efendija. Nalić Ahmed-aga. oporučiteljev punac.56 A-3270/TO Oporuka. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. datirana mjeseca muharrema 1253. kćeri Isamuddina i Fatime. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. godine. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija.

napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. godine. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. godine. rebiu-l-evvela 1355. imama iz Žagrića. rođene 1275. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. redžepa 1335. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. datirana 16.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. rođenog 1279. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. godine. kćeri Abdi-age. ukop i kefarete. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. sina Halil-age. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. godine. rođenog 1234/1818. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. . Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. Velikog je formata. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. Oštećena. nedostaje drugi list. bez datuma. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. Tuzla. Šećerović Hasan-efendije. sina Šaćira. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. godine. Puhalović Sejde. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. datirana 18. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. Nema ubilježenih svjedoka.

iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. Bakardžić Mehmeda. Alije Želje. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. datirana 01. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. Srednjeg formata.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. sina Ahmeda Handžića. . 03. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. iz mahale Komatin u Sarajevu. poklon Sejjida Strika. berber. sina Muhammedovog. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. Salih-aga Kazić. datirana 28. sina Jusufova. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. Mujage Aščerića. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. Mustafa-aga Sofić. godine. 11. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. 08. maja 1925. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. datirana 09. rebiu-l-ahira 1359. 1932. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. Srednjeg formata. muharrema 1342. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. sina Mehmed-age. Sulejman-aga Fočak. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. godine. godine. marta 1939. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele.

datirana 1306/1888. godine. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču. sina Saliha. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. i ova oporuka. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. Šehagić Muhammeda. datirana 1317/1899. godine76. rođenog 1271. Ćemerlića. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. jula 1919. iz Žepča. Safije-hatun Sarajke. Kalo hadži Saliha. godine.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. Samo je navedena godina. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. Oporučeno je 3507 kruna. godine. Poklon M. redžepa 1316.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. Navedena je samo godina. iz sela Obre u visočkom kadiluku. godine74. Poklon M. zu-l-hidždžeta 1336. Testament ima ovjeru 24. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. godine. rođenog 1256.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . sina Mustafe. datirana 29. Ćemerlića. rođenog 1242. sina Husejin-efendije.. Nije određen iznos za bedeli-hadž. godine. datirana 21.

Oporučena je trećina imetka. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. godine. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. datirana 28. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. datirana 1270/1853. sin Ali-age. Nafije.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. posjednika iz Mostara. posjednika iz Mostara.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. Malog je formata. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. godine.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. Vasijjetnama je oštećena. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. godine.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Riđanović hadži Ahmed-efendija. kćeri Murat-bega Muslibegovića. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. datirana 1330/1911. posjednika iz Mostara. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). napisana je na tankom papiru i oštećena je. posjednika iz Mostara. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. Vasi. sina hadži Muhammeda. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. datirana početkom ševvala 1330. posjednika iz Mostara. džumade-l-evvela 1340.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. Čelebić hadži Muharrem. sina Muhammeda. Nije naveden datum. Novo hadži Salih-aga. Žuljević hadži Omer-efendija. .muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Muslimbegović hadži Saliha. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. a nazir je drugi sin Mehmed.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika.

datirana 25. bez datuma. kćerke Saliha Išerića. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. Jako je ošećena! . posjednika iz Mostara. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). Čelar-zade Mustafa-aga. troškove ukopa i kefareta. iz sela Kočevo (Kučevo).93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. Ispisana je na tankom papiru.114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. Derviš Muharrem Pašalić. Nefise. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. kćeri Ali Hušema. Odnosi se samo na opremanje. Oporučeno je 600 groša. godine. Muslibegović Ahmedbajraktara. Salih. datirana 1255/1839. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Salih. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Formata 16x24cm. Oporučeno je 4000 groša. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. sin Saliha iz Čaršijske mahale. Oporučeno je 600 groša. kasaba Zenica. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. sina Ahmeda. redžepa 1304. godine. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. sina Muhammeda. sin spahije Pašanića Omera. posjednika iz Mostara. Vasi-muhtar je njen sin Salih. godine.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. bajraktara. Umije. sina Murad-bega. Jako oštećena. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. sin Salihov. Derviš Muharrem Pašalić.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. sin Pašanića Omeraa spahije. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. godine Nefise. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed.

datiran 1347/1928. vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. rođenog 1256/1839. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. godine. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. Munla Salih Tullam (ili Talam). Sarajevo. Zejnebe Mulla-hanume. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. Kurdić Abdullah. godine. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. datirana 24. Svjedoci su: Atif Omeragić. iz mahale Sekban. Sabura Ibrahim-aga i drugi. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg.96 A-3745/TO Štampani obrazac. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. mjeseca zu-l-kadeta 1281.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Velikog je formata i lijepo je ispisana.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. godine. sin Abdullaha. Munla Edhem Jaliimamzade. Mehmedu Aliji i Abdullahu. sina Abdullaha. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. rođene 1292. datirana 15. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. godine. Troškovi ukopa iznose 1000 para. godine. Mustafe hadži Mehmedova. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. rebiu-l-evvela 1341. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. kupi dućan ili magaza. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Oporučiteljev brat Salih. iz mahale Sarač Ali.

100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. Henda-zade Asim-aga i drugi. datirana 05. godine. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. Henda-zade Asim-aga. oktobra 1927.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. Sudžuka Rasim-aga. datirana 01. kćeri Mustaj-bega Turhanije. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. Ćesri-zade Ali-efendija. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. Habibahanume. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. iz mahale Abdul-halifa. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. godine. Registracija je datirana 24. kćeri Mustafa-age Muždedžije. Nezirhodžić Mehmed-aga. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. godine. . sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. Muhammeda Hamdi-efendije. rebiu-l-evvela 1326. sin Husejin-age. a udovice Glođo. Saatči-zade Hilmi-aga. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. sin Ali-age. godine. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. redžepa 1326. sin Mustafa-age. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. Hrvata i Slovenaca. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. rođene 1306. Šogolj-zade Mahmud-aga.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. Čučak hafiz Sulejman. rođenog 1300. sin Mustafa-age. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. kanuni-evvela 1922. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije. godine.

110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. Subašić Mehmed-aga. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. Mehmeda Glođe. iz Ali-pašine mahale. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. Taltović (Talatović) Hasan-aga. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. godine. godine.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. Nefise. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. Nisu ubilježeni svjedoci. datirana 07. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. Šećeragić Mustafa-beg. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. godine. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. godine. 109 Manjeg je formata. rebiu-l-ahira 1265. rođenog 1230. tufe(n)kči mujezin i drugi. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Telebećir Ibrahim-aga. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. godine. rođena 1201.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. sina Muhammeda. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. Prepolić Hašim-aga. Merjem-hatun. kćeri hadži Husejina. a nazir muž Muhammed-aga. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. Imamovića Saliha. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. rođenog 1258. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. ukop i kefaret. godine. iz mahale Sarač Ismaila.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. . sin hadži Mustafe. godine. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103.

rebiu-l-ahira 1350. godine. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. Saraji Sabura Mustafe. rođenog 1267/1850. ukopa i bedeli hadža. rođenog 1289/1873. iz Konjica. datirane 21. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. godine. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. iz Sarajeva. rođen 1175/1761.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. godine. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Užičanin hadži Jusuf-aga. Nema posebno navedenog mufredat-deftera.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. sina Mustafa-age. sina hadži Muhammed-zadea. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Hasana. Odnosi se na troškove opremanja. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. datirana 21. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . Oporučeno je 400 groša.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. godine. Oporuka je navedena u tekstu naracije. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. sin Saliha. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. redžepa 1313. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. Vejsil-age Porče. godine.119 111 Manjeg je formata. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. sina Bajrama Gačanina. sina Sulejmanova.112 A-3831/TO Vasijjetnama. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. datirana 1250/1834. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. godine. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. godine. datirana 1176/1762. Ima samo uvodni dio.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. sina Derviša. Oporučeno je 200 kruna za opremanje. sin Mehmed-age.

Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. sin Mulla Ebu Bekira. ukopa. Oporučeno je 400 groša. Dokument je oštećen. godine. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Novljanin hadži Mehmed-efendija. nedostaje dio dokumenta. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. Mašo-zade Mujaga. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. ukop i kefarete. Odnosi se na opremanje. rođenog 1236/1820. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. sadaku fukari. sina hadži Ahmeta. sin Ahmed-efendije.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. iz mahale Halač Davuda. Mulla Salih.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Osman Mulla Ahmed. rođenog 1253/1837. Srednjeg je formata. Vasi. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. godine. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. Svjedoci nisu registrirani.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. djelom je oštećena. Džafo Ahmed-aga. Mehmed-age. rođene 1285/1868. Imamović Mehmed. Varešanović Mulla Salih. datirana 04. džumade-l-evvela 1308. kefarete i bedeli-hadž.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. godine. redžepa 1269. godine Kreševljaka Mulla Saliha. Oštećena. . a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. Hakirzade Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. Karabdić Salih-efendija. godine. iz Hadži Jahja-pašine mahale. sin hadži Sulejman-age. sin Ali-efendije. Ćamile. datirana 12. rebiu-l-evvela 1306. sina Mustafa-age. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. ukopa i kefarete. Dogramadži Mulla Abdi.

Kurdić Abdullah. iz mahale Tuti-bula. 127 Manjeg formata. sarač. rođene 1167/1753. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. datirana 15. 130 Velikog formata. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. kćeri Softić Salih-age. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. Mustafe hadži Mehmedova.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. Ismail-baša i Mustafa-baša. godine Esma-hanume. Odnosi se na opremanje mejjita. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. roditelja. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. godine. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. Muvekkit-zade Husejinefendija. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. 129 Oporučeno je 1000 groša. Halilbašić Abdullah-aga i drugi.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. datirana 29. tj. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. životinja i ostalih Božijih robova. kćeri Husejina. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. rođene 1277/1860. godine. džumade-l-evvela 1241. hadži Fejzullah-aga. nova vasijjetnama130. Čaklica Mulla Began. godine128. i njegov sin Muhammed. ukopa te iskati-salat i kefaret. rođenog 1256/1840. godine. Hatidže. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. 128 Oporučeno je 250 groša. mjeseca zu-l-kadeta 1281. papučar Ibrahim-aga. napisana je na debelom papiru. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. hafiz Hasan. Softić Junus-aga. šabana 1314. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Sabura Ibrahim-aga.131 125 Srednjeg formata. komšinice. moj amidža Salih-alemdar. . Mustafe. godine. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. datirana 10. sin Jahjaa. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. redžepa 1234. Muidović Sejjid-aga. Kara Abdi. a stavke su vrlo opširno navedene. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. ukop i kefarete. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. datirana 08. Oporučeno je 12000 groša. sina Osmana. godine.

a nazir je njegov sin Mustafa. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. godine. godine.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. datirana 09. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Srednjeg formata.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. sina Mustafe. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. Madžarević Mehmed-aga. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Neretljaković Sejfullah i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. godine. Neretljaković Muhammeda.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Oporučeno je 30000 kruna. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. rođene 1293/1876. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. datirana 12. a nazir njen brat Abdullah-efendija. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. iz mahale Ćose Sinan. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. safera 1341. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. Esmahanume. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. Velikog formata. rođene 1270/1853. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. bez datuma. Hadžijamaković Mehmed-aga. godine. džumade-l-evvela 1322. koje je svojstveno samo vakufnamama. iz mahale Souk Bunar. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. rođenog 1267/1850. . Užičeli Abdullah-efendija i drugi. ukop. Čizmić Mehmed-aga. godine. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. Fatime Cico. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. napisana je na debelom papiru.

122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. datirana 1236/1820. hadži Jusuf-aga Užičevi. godine140. kazaz jamak Osman. Fatime. ukop i kefarete. Kutudžu-zade Munla Muhammed. Šamo Salih. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama..138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. kazaz. rođenog 1195/1780.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. Umihane. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. godine. Svjedoci su: Mehmed-aga. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. kazzaz Mulla Mehmed. safera 1261. Abdialemdar Hakir-zade. kćeri Numana. godine. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. Mulla Abdullah Ćato. godine. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. datirana 23. 140 Ubilježena je samo godina. Debbag-oglu Munla Salih. kćeri Hasana. Svjedoci su: hadži Derviš. godine. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. iz mahale Debbag Sulejman. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. Sirgi kazaz Mustafa i drugi .142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. 142 Oporučeno je 600 groša. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. hadži Muhammeda. hadži Husejin. datirana 15. a nazir je Salih. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. Fišak-oglu kovač Abdi. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. sin hadži Ibrahima.. sin hadži alemdara Duranovića. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. Munla Sabir Hafiz-zade. sin hadži Ibrahima. zu-l-kadeta 1244. godine Mustafe alemdara. Mulla Abdullah Ćato.

ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. Silistra hadži Mustafa-aga. godine. Usp. Oporučeno je 118 groša za opremanje. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. a nazir Ramazan Midžić. godine. godine. iz mahale Kulin Bali.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. godine Osman Kavazović. posta. kćeri Salih-baše. Mehmed-baša Numić. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. godine. Pazarić. datirane 20. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. iz sela Ferhatli. kćeri Muhammeda Hunića. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. nahija Valjevo. rebiu-l-evvela 1331.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. hadža i hakova. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. Mustafa-baša Duranović. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. Abdullah Mehmedi. godine. sina Mustafe Kazića.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. Omer-beg Korić i drugi. Subašić Mehmed-aga. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911.148 143 Ima narandžaste. Pejgamberske vasijjetname na murad. Iz zbirke Osmana Sokolovića. rođene 1260/1844. .146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. Mehmeda. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. maslinaste i crvene ispise. Meve-hatun. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. bez rasipanja obave devr iskati-salata. Paše. Dokument je poklonio 2002. Sinan-baša Duranović.

Saka (Sakić) Abdullaha. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. godine. Šarenkapa Mujaga i drugi. ukopa. Vasijjetnama je ovjerena 23. sin Ahmeda. datirana mjeseca redžepa 1326. iz mahale Než-zade u Sarajevu. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. Oporučeno je 3000 groša. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. Zec Asim-aga. napisana je na dvolisnom smeđem papiru.. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. Šahić Mehmedaga. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. kćeri Abdi-age Brkanića. godine.150 A-4611/TO Vasijjetnama. Salih Alibegić. Krmarić) Nuri. rođene 1265/1848.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. iz Jeni mahale. Odnosi se na opremanje mejjita. . datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. godine. Oštećena je. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. Fatime kćeri Mustafe. Sokollu Ejjub-aga. Sokollu Mehmed-aga. godine. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. godine. rođene 1284/1867. kćeri Mustafe. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. Seide. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. Hasne. sina Adema. kefareta. Oporučeno je 600 groša. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. džumade-l-evvela 1317. ukop i kefarete. žene Rende Mulla Mustafe. datirana 04. Zadnji dio dokumenta nedostaje. Šarenkapa Ahmed-aga. 151 Velikog formata. Šarenkapa Mehmed-aga. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. rođenog 1223/1808. godine. Handžić Mehmed-aga.

Hadžić Muharrem-efendija. rođenog 1261/1845. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. ševvala 1340. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. Kutijar-zade Osman-aga. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. Odnosi se samo na troškove opremanja. godine. datirana 24. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. Oporučena je trećina imetka. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. hadži kasapa Sulejmana. rođenog 1252/1836. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. kefareta i hadža.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. Muhammeda. Hadžihalilović Mustafa i drugi. godine. datirana 07. Damadžić Mehmed-aga i drugi. 156 Oporučeno je 10000 groša. godine. iz mahale Gazgani u Sarajevu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. godine. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. rođenog 1271/1854. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. Kundura Omer-age. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. Odnosi se na troškove opremanja. godine. Telalagić-zade Mehmed-aga. Zendžil hadži Ahmed-aga. ukopa i bedeli-hadž. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. džumade-l-ahira 1283. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. 159 Velikog formata. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. sina hadži Ahmeda. sina hadži Saliha. godine. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. datirana 14. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. Baba hadži Mehmed-aga. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. Brkanić Ibrahim-aga. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. Nakkaš-zade Salih-aga. sina Mehmed-age. Toska Neziraga. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. ima ukrasne crvene ispise.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. džumade-l-evvela 1327.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Toko-zade Edhem-aga. . Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga.

167 Uvasijetila je 1800 kruna. Svjedoci su: Bibić Ahmed. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. datirana 24. njegova braća Salih i Ibrahim. a nazir je njen stariji sin Abdullah. godine. datirana 18.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. datirana 29. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. godine. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. Havve. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. redžepa 1296. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. kćeri Ibrahima Kišlaka. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. ševvala 1325. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga. kćeri Mehmeda Šačića.godine. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. 161 162 163 164 . Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. datirana 05.165 A-4820/TO Vasijjetnama.166 A-4821/TO Vasijjetnama. kćeri Ibrahima. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. ukopa i kefareta. godine. sin Saliha. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. sin Ibrahima. godine Vasvijje.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. Napisana je na običnom papiru. Handžić Mehmed-aga. godine Ajkune. rođene 1235/1819. sin hadži Ahmeda. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. sina Mehmeda-age Kundure. džumade-l-ahira 1336. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. rođene 1236/1820. iz mahale Hadži Idriz-efendije. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. Ašidehatun. Sadžak Salih-aga. rebiu-l-ahira 1315.

derviš Ahmed. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. datirana 16. godine. godine. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. Munla Mustafa. sin Husejina Bajrića. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog.177 Vasijjetnama170. sin hadži Ibrahim-age. napisana je na običnom papiru malog formata.168 A-4853/TO Vasijjetnama. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. a nazir je Turković Muhammed-aga. . es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. rođene 1291. rebiu-l-evvela 1312. 172 Nedostaju dva lista. Ovjera je datirana 16. iskati salat te kefaret posta i jemina. sin hadži Salih-age. 170 Kratka vasijjetnama.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. rođ. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. sina Osmanova. godine. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. sin Mustafe i drugi. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. džumade-l-ahira 1336. poznatog kao Sarač-zade. godine. godine. sin Hasan-hodže.169 V. Atijje. rođenog 1245. rebiu-l-evvela 1337. godine. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima. sin Asima Abdullahefendije. a žene Aguši hadži Muhammed-age. godine. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. rođene 1864. Slinić. datirana 1263/1846. godine. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. Svjedoci su: Munla Ahmed.

Sarajevo. I 1935.muhtar je Asim Sirćo. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. hadži Mehmeda Hanjalića. rođenog 1878. očitovanje. Talirević Mulije-Aiše. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. 1978. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. bez datuma. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. godine. godine u Novom Pazaru. Vasi. sina Hamida i Murade. 245-302. Anali GHB. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. godine.. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. SV I. str. III176 SV I redni broj 133. decembra 1934. iz Foče. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. godine.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. datirana 1944. a nazir Uzeir Hanjalić. redni broj 340 Vasijjetnama. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. datirana 23. . datirana 1305/1888. godine. godine. II. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. str. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. knjiga V-VI.

. 37. Saračević Munla Husejin. 181 Oporučeno je 1500 groša. za imama i one koji uče Kur’an. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. Rasim Rezzaković. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg.179 SV I. str. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. rođenog 1208. Čaršijskoj. sina Mustafa-bega Biščevića. Vasijjetnama180. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. str. Papučar Ahmed-aga. godine. datirana početka šabana godine 1311. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. mukavvi za džamiju. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . 179 Oporučeno je 2800. Svjedoci su: Hajrullah Emin. rođenog 1252. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. Turko Abdija. sina Abdullaha. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. Hamdi Juzbašić. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. Rezzaković Mustafe.181 SV I redni broj 272. iz Krupe. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. redni broj 310. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. iz Čaršijske mahale u Fojnici. godine. str. Vasijjetnama178. 38-39. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. redni broj 309. datirana 1287/1870. za mukavve svijeće. datirana 1307/1890. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. . godine. sina hadži Ibrahimova. Bjelobrk hadži Salih. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. Kzović (Krzović) hadži Saliha. Hadžimustafić Husejin i drugi. godine. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana.

Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove.187 SV I redni broj 271.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz Pazardžik mahale. Ahmeda Rešida. godine. Muharrem Šarić i drugi. Filipović Dautbega. salat i kefaret. 189 U prisustvu Mehmed-bega.189 SV I redni broj 247. godine. 30 forinti za iskati-savm. str. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. iz kasabe Krupa. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. sin Ahmed-bega Beširevića. . 71 Kratka vasijjetnama188.185 SV I redni broj 270. datirana 1305/1887. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. Ibrahim. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. iz Ključa. sina Paše. godine. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. februara 1290. sina Abdije Jugića. a nazir je imam. datirana 1301/1883. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. 5 forinti za nišane. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. str. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. 28. Mustafa. godine. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. muhtar Ibrahim Spahić. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. datirana 1307/1890. iz Krupe. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. 97 Kratka vasijjetnama190. naib Zvornika. Salka. sin Ibrahima Ćehajića. Arnautović Husejina. Ali-hodža Čaušević. sina Mehmeda Šabo. godine.bega. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. iz Krupe. str. 71 Kratka registracija vasijjetname186.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. datirana 1306/1889. terzija Osman Ćehajić. muhtar Mehmed Ramaš. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. sin hadži Ahmed Proho. sina Hasan.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. SV I . rabiu-l-evvela 1265. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. iz Gradačca. datirana 25. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. datirana 13. Tahiraga Žujo. Vasijjetnama sadrži. str. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Halil. sin Mehmed Reuf-bega. stanovnice Kala mahale. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. Mulla Salih Šarić (Šarač). redni broj 243. 105 Vasijjetnama197. Skraćena. Nema ubilježenih svjedoka. sin Aga-bega. godine. godine. Mehmed-alemdar Šehić. Ibrahim Palić. godine. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. str. str. Arnaut Ibrahima.196 SV I redni broj 237. . 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). Hatidža-hanume. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. kćeri Mehmed-bega. Vasijjetnama195. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. str. a nazir Hafiz-beg. Hasan-alemdar. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. Hatidžahanume. Mustafa. muhtar Tvrđavske mahale. sina Ibrahima Tuce. iz Dervente. 101. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. Ćosić hadži Mustafa. datirana 1303/1885. sin Zulfikar Palića. Vasi-muhtar je Ahmed. Berbić Salih i drugi. ostali dio za iskati-salat i savm.194 SV I. sina Reuf-bega. iz kasabe Kala/ Gradačac. oporučitelja i vakifa Ahmeda. 194 Oporučeno je 8120 groša. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Svjedoci su: Mulla Abdi. sina Abdul-Fettahova. sin Derviš Hodžića. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. Gandžić hadži Huseijin. redni broj 230. Mulla Husejin Piri. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. Sulejman-aga Mahmudćehaja. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. kćeri Mehmed-bega. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 07. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. Hodžić Salih-aga. godine. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. 196 Oporučeno je 2000. 105 Vasijjetnama192. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. Šehjar Mahmudćehaja. rebiu-l-evvela 1303.

timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. i drugi brat Mehmed-aga. sin Muhammed-bega. sin hadži Jusuf hafiz-efendije.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. timurdžija hadži Ismail. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. Husejn Ismailefendić. 328 Vasijjetnama202. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. Tulić Ali. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. također. . str. Abdi Obradić. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. rođenog 1236. 284 Opširna vasijjetnama200.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. nazir je njegov brat Salih-aga. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. datirana 1266/1849. godine. ramazana 1300. Tulić Mustafa-age. derviš Ali Hulusiefendija. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. hadži Abdulaha. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Sočo Numan-aga. Ibrahim-beg Džino. Mulla Salih Bićo. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. str. sin hadži Osmana. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. te drugi brat Husejin-aga. Turhanija Ahmed-beg. 203 Oporučeno je 15000 groša. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. datirana 1271/1854. sina Ahmeda Baščauša. sina Mehmed-age. Slinić/Slino-zade hadži Salih. Kaukčija hafiz Salih-efendija. godine. godine. sin Salih-age. godine. rođenog 1208. i njegov brat Muhammed-aga. 200 Nije evidentirana kod Fajića. Šamić Muhammed-aga. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. Mulla Abdi Hodžić i drugi.201 SV I redni broj 52. sin Salih-age. 156 Vasijjetnama. sin Salihage.i. datirana 13. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta).199 SV I redni broj 91. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. str. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. godine. sin Ibrahim zaimbega. 201 Oporučeno je 17000 groša.

Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. Telalagić Mustafa-aga.205 SV I redni broj 107. godine. str. Bakir i Mulla Husejin. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. str. a kad umre svom muškom evladu. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. Sahani (Sahanija) Ali-aga. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. Čoban Abdulah-age. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. sina Saliha. 205 Oporučeno je 29526 groša. Vasi. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. 340 Vasijjetnama204. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. rođenog 1246. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. za popravku česme u navedenoj mahali. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. godine. datirana 1300/1882. datirana 1299/1881. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. Mandže hadži Mustafe. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. Nukić Salih-aga. U vasijjetnamu je unešena vakfija. . godine. Džuvić Abdulatif-aga. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. sina Ibrahim-age. Hadžihalilović Mustafa-efendija.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. 263 Vasijjetnama206. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. Odredio je tevlijet sebi. Hadžihalilović Salih-aga. Traljić Ali-aga. uči mevlud svake godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale.

Hadžiefendića Hašim-agea. rođenog 1260. šabanu i ramazanu prouči hatma. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Vehid Ismailefendić. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. str. datirana 1292/1875. sina hadži Abdi-age. 201 Vasijjetnama208. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. str. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. Ibrahim-beg Džundija. Ibrahim-beg Džundija. 156 Ovjerena vasijjetnama210. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. godišnje mevlud. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. datirana 1300/1883. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. str. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Mustafa Azapagić. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Brkić Muhammed-age. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. datirana 1300/1883. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. godine.211 SV-I redni broj 195. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. Brkić Salihaga. napisana na običnom papiru malog formata. Kratka. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. godine. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. Ova vasijjetnama. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. 212 Prepis je sravnjen s originalom. Hadžiefendića Hašim-age. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. Trebinjac/Trebinli Mustafa. godine. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. redni broj 195. Abdi Dubravić. sin Ibrahim-age. 156. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. 156 Neovjerena vasijjetnama212. za kurban i paljenje svijeće.209 SV I redni broj 195. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. str. . kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. Vehid Ismailefendić. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. Abdi Dubravić. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga.213 godine. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate.

godine. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. mujezina i popravke džamije. učenje mevluda. godine. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. SV II. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. 513. iz Sarajeva.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. iz 1209. mekteb. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. godine. Sadik i Sejdo. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . godine. godine. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. sina Saliha. 211. iz Jajca/ Gol Hisar. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. str. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. str.217 SV II redni broj 428. godine. učenje hatmi. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. klanje kurbana svake godine. iz Novog Šehera iz 1904. Vasijjetnama. šubata 1905. redni broj 458. kćeri Latifa a supruge Ismaila. Mustafe. 109 Vasijjetnama. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. 140 Spisak troškova. poslugu). rođenog 1252. Islamovića hafiza Husejin-Rakima.216 SV II.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. str. Abid Salihagić. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. iz mahale Buzadži hadži Hasana. Vasijjetnama214. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga.215 SV II. datrana 1324/1906. Hamurović Zehre. sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). redni broj 455. 203. sastavljen na osnovu vasijjetname. str. str. a nazir Tufendžić Munla-aga. datirana 1325/1907. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. datirana 15. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. 2oo kruna za imama.

sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Derviš Ahmed. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sin Hasana Havadže/hodže. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. sin Mustafe i drugi. Mustafa-beg Filipović. Munla Mustafa. 95. napisana na običnom papiru malog formata. Derviš Ahmed. sin Mustafe i drugi. sina Osmanova. . Mulla Mustafa. Za opremanje je odredila 80 forinti. str. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. sin Hasan-bega Filipovića. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. 250 groša za imama Svirac džamije.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . godine. sina Osmana. godine. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. datirana 1907. a kćerke Zlatar Ferid-age. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. sin Hasana Havadže. Ahmed-beg Filipović. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. Original je pod brojem 113-415. Svjedoci su: Mulla Ahmed. sin Mustafe i drugi. iz 1263/1846. dio sinu. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. dio kćerci. godine.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. str.219 SV II redni broj 415. sin Husejina. 108 Kratka vasijjetnama. sin Hasana hodže. Svjedoci su: Mulla Ahmed. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. sin Husejina Bajrića. Vasijjetnama222.221 SV II redni broj 415. str. sin Kerim-bega. Mulla Mustafa. Svjedoci su: Džafer. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. Ukupno je oporučila 500 forinti. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. Fize. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. Kratka. Svjedoci su: Munla Ahmed. datirana 1263/1846.

Potogi Fejzulah-aga i drugi. Jasika Ahmed-beg. Šahić Muhammed. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. godine Oporučeno je 1200 groša. str. godine. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. 77 Vasijjetnama. godine/11. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. rođenog 1268. nazir i drugi svjedoci. str. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. za klanje kurbana. ševval 1323.bega Kolunovića. Šišić Mulla Salih.224 (SV II str. kanuni-evvela 1905. Agić Ibrahim-aga. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. godine. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. kanuni sani 1905. datirana 11. str. Mehuljić Murat-efendija i drugi. 227 Registrirana je 25.225 SV II redni broj 400. a nazir je Srmić Salih-efendija.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. . a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. Haše. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž. redžepa 1321. Svjedoci su Kečo Abdi.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. sina hadži Abdi-age.. za vasi-muhtara i nazira. Palavra Mehmed-aga. Potogi Vejsil-aga. sin Mustafa-bega. sina Saliha. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju.226 SV II. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. str. sin Ibrahim-bega.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. Potogi Ahmed-aga. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. kćeri hadži Omer. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age.

rođenog 1246.229 SV II redni broj 357.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. godine. Mulla Ahmeda. hadži Ibrahima. datirana mjeseca ramazana 1312. za sadaku sirotinji. Muhammed-aga Kaukčija. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. iz mahale Jakub paše. Kaukčija Abdullah-aga. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Registrirano 3. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. Svjedoci su: hadži Pašo. Kumašin Ahmed-aga. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. godine. Filipović Jusuf-beg. Osman-aga Sirćo.228 SV II redni broj 390 str. zatim za ulje za džamijske kandilje. 230 Oporučeno je 13500 groša. godine. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. godine. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. da se prouči mevlud. sina hadži Mehmed-age Tiro. Svjedoci su: Pandžo Ali. godine. sin hadži Omera Hadžiomerovića. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. sina hadži Mehmeda Mehanovića. . temmuza 1905. 58-59 Vasijjetnama. godine. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. šadrvan. strana 63-64 Vasijjetnama. za džamiju Rosulje. a po jedan dio ženskim potomcima. za kurban svake godine. mekteba kao što je mukavva. Henda hadži Mustafa. 28-29 Vasijjetnama. sina Mehmeda Jamaka. Guremović hadži Ali. datirana 20. iz mahale Kasab-zade. a nazir njegov brat Ali-aga. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. sin Omer-bega Moštro. Čajničali Mulla Memiš i drugi. rođenog 1242. str. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. godine. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. Oporučeno je 2000 groša.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. Osman-beg. redžepa 1308. rođenog 1252. Bolu Mustafa-age. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš.

godine. i Begu. Fatime. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. sina Mujo-age Muratovića. rođene 1225. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. sin Ibrahim-bega. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. datirana 27. imam iz Mehmedbegove mahale. sin Ali-efendije. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. iz Stoca. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. sina Mustafe. sin Ali-efendije. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. sin Mustafe. iz mahale Hadži Isa. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. 16-17 Vasijjetnama.233 231 Oporučeno je 22000 groša. i njegov brat hadži Muharem.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. Bakalović hadži Mehmed.232 SV II redni broj 595. a nazir je berber Salih-aga. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. sin Mehmed-age. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. Hodžić/Havadžezade Mehmed. sina Osmana Muradbašića. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. te drugi brat Abdi-aga. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. sin Mehmed-efendije. godine. Delalić Mehmed-aga. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. godine. 284 Vasijjetnama.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. iz Maglaja. ramazana 1330. Mullalić hadži Hanife. kćeri Ibrahim-age Agića. str. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. ..231 SV II redni broj 604. str.

datirana 05. Osmanefendića Fehim-efendije. godine. godine. kefaret. . str. rebiu-l-evvela 1291. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. sin hadži Ibrahim-age.236 SV II redni broj 550. Nema posebno izdvojenih stavki. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. iz Srebrenice.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. str. Mullalića Rustem-age. Ahmedagića hadži Šerifovog. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. godine. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. Kjašif-efendija Muftić. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. sina hadži šejh Osman-age. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. Širbegović Muhammed-aga. datirana 25. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. A 8000 groša za bedelihadž. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). Svjedoci su: Handžić Mustafa. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. Turalić Hasan-aga. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. sina.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat.234 SV II redni broj 558. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. sin Mulla Mehmeda Mullalića. str. 237 Vasijjetnama. Širbegović Mehmed-beg. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. a nazir je imam Ali-begove džamije. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. opremanje mejjita. str. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. mjeseca zu-l-kade 1319. safera 1300. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. iz Tešnja. Mulla Bego Ajanović i drugi. za imama i mujezina. sirotinju muslimansku. Ibrahim Ismailbegović. iz Žepča. Hasan Tuzlić.235 SV II. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. bedeli-hadž. Redni broj 552. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. 246 Kratka vasijjetnama. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. datirana 19.

239 SV III redni broj 634. str. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. 1600 kruna za hadž. Nema svjedoka ni drugih podataka. iskati. . godine. sin Hasan-age. str. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. vasijjetnama. osmanske vasijjetname. datirana 16. iz Donje mahale u Derventi. iz Visokog. iskatisalat. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. redžepa 1337. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. Nema datuma.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. sin Alije Šerbića.240 SV II redni broj 704. bedeli-hadž. 29 Vasijjetnama. 240 Oporučeno je 1375 kruna.salat i ostale dužnosti. 238 Kratka. rebiu-l-ahira 1333. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. godine. sina Mustafe. informacije o oporuci. Kazića hadži Salih-age. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. sidžili. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita.241 Ključne riječi: regeste. godine. rebiu-l-ahira 1323. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). rođene Ibrahimbegović. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. datirana 28. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. udate Eminagić. str. rođenog 1260.

The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. Because of that. As far as vakufnama is concerned. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. In this work. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. However. . as appendices to it. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). which deal with still unrealized conditions of testator. in part of our oriental literature. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament.

178 i 179).2 1 2 Hifzija Hasandedić. . godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. inače. str. svakako. Sarajeva. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. Počitelja. drugo dopunjeno izdanje. Nerijetko. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. Osnovao ju je 977/1570. Među tim ustanovama biblioteke su. Istanbulu. Mostar. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. str. poznat po imenu Karađoz-beg. pretežno iz islamistike. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. sin Ebu Seadetov. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. br. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. te br. 107. 2005. za vrijeme turske vladavine. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. zauzimale vrlo važno mjesto. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. Mostar je. 226. godine hadži Muhamed-beg.. Islamski kulturni centar. upropašten ili raznesen po svijetu. Bratislavi. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. možemo zaključiti da je u Mostaru. bio administrativni. 141. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. shodno njegovom položaju i značaju.

koji su napisani prema pravilima tedžvida. u kožnom povezu. vakufnamom iz 1848. da bi kasnije. knj. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci. str. kada je knjižni fond narastao. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom.000 dirhema za finansiranje medrese.6 3 Osim Karađoz-begove. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. 1985. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . u Mostaru su. za vrijeme turske vladavine. njihovom inventarisanju itd.“sedam kompletnih. 159-168. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu. Spomenici kulture...144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. Mushafi su uvezani po džuzevima. str. Spahić. kaligrafski dotjeranih mushafa. Nakon osnivanja medrese. 49. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje. I. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . Tako je Mehmed Ćišić. 56. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. I. Sidžil vakufnama GH biblioteke. Prestala je sa radom 1934.) Muhamed Ždralović. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). Ćejvan-ćehajina.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. 298. str. cit. sin Ismail-agin. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. op. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji. godine. Vakufnama Mehmeda Ćišića. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. Iste godine. Sarajevo. uz neznatne stilske korekcije.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. str. 100-102. broj. 1988. Hifzija Hasandedić.. 100. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. str. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu... Inače. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. Sarajevo. Orijentalni institut u Sarajevu. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Prijevod vakufname. uvakufio i sedam naslova rukopisa.

str. umro u Tibrizu 685/1286. Osman Lavić. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. safera 661/23. str. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. Napisao Mu¥ãafā b. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. ‘Umar b. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. odnosno biblioteku. odnosno za autorova života. Na l. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. 20-21. godine. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. XV. 502-504. umro 931/1524. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. koji je napisao Ya‘qúb b. az-Zamaõšarī. godine. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl.9 . decembra 1262. 5. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. br. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima.drugo savršeno djelo u jednom svesku. godine. Glasnik VIS-a. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. sv. Sarajevo. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. Sarajevo. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. XLI. godine (R-10139). a umro 9.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja..Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. neka im svima Allah podari svoju milost. 2006. perzijskih i bosanskih rukopisa. godine. . komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b.. umro 968/1560. turskih. Vidi više: Kasim Dobrača. govori u prilog ovoj pretpostavci. Katalog arapskih. komentar djelu Šir‘a al-islām.7 . Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. Muõammad b. Foča". godine. Arapsko-turski rječnik. april 1144. (1978). zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. godine. Najstariji među njima je prepisan 10. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname..

premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. Mostara.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge. i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. . Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru.Biblioteka Ahmed-age. zbog nedostatka sredstava. pa je njen fond. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. daru-s-seadeta.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga.Biblioteka šejha Juje.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ . Tako je. Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. školskih i drugih biblioteka Počitelja. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . da ne bi propao. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. Na kraju. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. . nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju .

ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. pjesnik. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. niti igdje iz Mostara iznositi”. str. drugom vakufnamom iz 1602. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. fol. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. str. Sarajevo. 2008. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. 1a. br. da se iz njega ne prepisuje. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. ﴍح‬ ّ ّ .‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح.. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. u posjed uzimati. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. Na rukopisu br. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. 100-101. 116-129. državnik i dobrotvor12. ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka.. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ.. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . str. br. al-Mostarija. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. iz bojazni od oštećenja. اﳌﻄﻮل. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. godinu. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . 1973. marta 1602. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. godine. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. 216 ) prepis br. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. Sarajevo. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. str. str. Adnan Kadrić. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. Sidžil vakufnama I. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. R-559). Spomenici kulture. uglavnom akaidskih. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. ramazana 1010/8. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. 147. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. te da je ovaj peti svezak autograf: . R-3769. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. kalendar za 1940. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. اﻟﺮﺷﺤﺎت. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. 187-192.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. 41-52. Hifzija Hasandedić. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. Hasan Nametak. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. prodavati. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. prije 1890. Narodna uzdanica. ﴍح اﳌﺸﺎرق..

još dok je bio dječak. Osim medresu u Mostaru. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. Tako je već 1061/1650. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. nije dugo radila. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. Zatvorena je.. 93 i 101-102. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. 193-194. odveden je u Istanbul. dār as-sa‘āda.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . Mostar. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652.. 1986. III. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. . 1999. 1063/1652. knj.. Spomenici kulture. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Bošnjak.. Istanbul. str. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. Naime. 217. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. godine. te godine je. sagradio džamiju. 1308-16/1890-98.. u Izabrana djela. Ahmed-agina medresa u Mostaru. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. str. „Znameniti Hrvati. kao vakuf majke Kerime. na Uskudaru je. Safvet-beg Bašagić. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ .16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. sin Alijin. Sicilli Osmani. godine. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. daru-s-seade. Sarajevo.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. godine. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. Ahmed-aga. zatim kapu-aga i napokon. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. najvjerovatnije. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. str. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. I. Hifzija Hasandedić. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). 331332. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi.

(fol. R-2559.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫..اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. Naime. pod uvjetom da se ne može prodati. bilješka je na turskom jeziku. sve čuje i zna (bilješka na R-3749. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. sve čuje i zna. fol. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. lijepo i stručno uvezani. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. pozlaćenim tekstom. 1a). vjerovatno pisana prije ostalih.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫.a Allah. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. Prema ovim bilješkama. ali bez jasne potvrde za to. zaista. godine (R-3584. fol. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. Onaj ko to izmijeni. . uvakufljujem (ovu knjigu). Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. . zaista. fol.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. Onaj ko to izmijeni. . kapu-agasi. sa unvanima. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. Ahmed ibn ‘Ali/. 1a). davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. nakon prestanka rada medrese.a Allah. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. 1a. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064.18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru.

9473‬ ‫8.9473‬ ‫11.9473‬ ‫4.2663‬ ‫4.9473‬ ‫9.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫2.2663‬ ‫2.9473‬ ‫5.9473‬ ‫3.9473‬ ‫01.9473‬ ‫7.9473‬ ‫6.9473‬ ‫21.2663‬ ‫3.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .

22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. str. Mostar 1968/69. fikha. od toga 15 autografa a ostala je. Sarajevo. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. stilistike. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. POF..22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 23 . 1985.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. Muhamed A.. leksikografije i propovjedništva. 39-54. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. disputacije. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci". Anali GHB. zajedno sa ostalim djelima autora. 219-300. akaida. Yusuf al-Mostari. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". Zora.. logike.. Sarajevo. XI-XII.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ . 1958-9. 390-400. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha.. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. 29-35.. sintakse arapskog jezika. str. VIII-IX. Mujić. nasljednog prava. počasni broj.23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. "Mustafa b. str. str. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu.

24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe.1 3957 3974. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer.3 3860. 2b) . djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. nas.1 3974.1 3860.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima. l.1 3855 3858 3860. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju. a u kome se može prepisati .2 3871 3883 3915. pravo šer. nas. nas.2 3987 4027 3860. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار . Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. pravo šer.4 3870 3915. nas. pravo usuli-fikh stilistika god.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860.

Hifzija Hasandedić. . 229. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661). nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673.5 4105.1 4097 4105. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676).. III. Mehmed Mujezinović. Ibrahim-paša Počiteljac.2 . njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. preveo.7 4105. XXXV/1972.3 3915. knj. godine. fol. Počitelj na Neretvi. 1933. Evlija Čelebi. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. str. 16 str.6 4105.3 4104. 420. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. 1979. Ismet Kasumović. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777..4 4105.. Sarajevo.1 4105. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. a kasnije beglerbeg Halepa (1668). str.. Sarajevo. Više o Ibrahim-paši.4 4071. Egipta (1669).. 461. 408.. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. Glasnik VIS-a. br. Sarajevo.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . bilješka 15. str. str. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine".2 4105. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25. 10.. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke..8 4594 3638 3755 3847 4071. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.

Islamska epigrafika.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas. Mostar. maja 1530. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija. u rukopisu). III. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. godine (Rs 532). Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. a jedan krasan prepis Kur'ana. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu... . br. 209). Neki od njih. Katalog arapskih.. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. Djelo je prepisao Õasan b. porijeklom su iz Egipta. Hasandedić. 541. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru. iste provenijencije. turskih i perzijskih rukopisa. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17.30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . knj.. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. Katalog arapskih. 1977. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. str. str. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27." Mujezinović. 33. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. 408.١٤ . U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. maja 1992. ramazana 936/4. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír.٨ . turskih i perzijskih rukopisa.

"Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. godine. Ćurić Hajrudin. 1986. godine gdje je i ukopan. Sarajevo. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. str. 47-53. 20-21. Foče i drugih hercegovačkih gradova. Beograd. str. 295-328. Sarajevo. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. 1937. isti. i 1842. 1. str. 343. Sarajevo. str. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. Kasim Gujić. 102. carskim fermanom od 14. br. 201-296. 18-23. XLVI. 88-92. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". Izet Rizvanbegović. Sarajevo. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. 2. Sarajevo. hercegovački vezir". kada postaje kapetan stolačke kapetanije. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. godine više primjeraka rukopisa koji su. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu".Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. u: Izabrana djela. str.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. Isti. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. V(1954). "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". sin Zulfikar-kapetana. Hamdija Kapidžić.. Od 1813. Spomenici kulture. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). januara 1833. Godišnjica Nikole Ćupića. str. Sarajevo 2004. 2001. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". Sarajevo. Hifzija Hasandedić. III. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. br. Glasnik VIS-a. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. godine. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. III (1952). Znameniti Hrvati. XVIII (1937). preko Karađoz-begove biblioteke. Blagaja. Gajret. rođen je oko 1783. knj. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo.. 4-6. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. str. br. Glasnik VIS-a.. Između ostalog. XXXIX(1976). POF 52-53/2002-03. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. str. godine. Ćurić Hajrudin. . čime je Hercegovinu dobio na upravu.

Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫. fol.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god. nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ .ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل .‪Pečat je iz 1248/1833. Ÿālib. ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ .‪ . Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل .Njegov rob. prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa.

) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. sadržaj. iz 1950. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku.2 4092. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. turskom i perzijskom jeziku. 62. koji. 552 rukopisa i 272 štampana 34 .1 4092.). nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". najvjerovatnije. godine. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. godine.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond.1 3962. naziv djela. izvršen je popis njenog knjižnog fonda. Anali GHB. V-VI (1978. godine. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. 1977. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Hafiz Mahmud Traljić je.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. a zatim štampane knjige. str. ime pisca. Popisani su prvo rukopisi.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. V/1-3). rukopis ili štampa i primjedba.

Novi Behar. ali i medicine. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. R-3999. U Karađoz-begovoj biblioteci je. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. R-3638. etika (64). biblioteka je bila u dosta lošem stanju. Tako. R-3819. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. matematike i drugih naučnih disciplina. Počitelja41.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. 3072. slijede: fikh (142). V-8-2. bez naročitog nadzora. R-3949. R-3836. Sarajeva42 i drugih gradova. Dio rukopisa je. Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. R-3838. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. a da bi se sačuvao preostali fond. 3915. najviše djela iz jezika (199). R-3956. R-4006. u odnosu na temu. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. rječnik (24). godine. str. 3883. 3858. 3855. R-3941. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. disputacija (35). logika (41). R-3854. X/19336-37. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. Kako smo naprijed spomenuli. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113.. Ova se biblioteka vodi odvojeno". 3957. hadis (40). Smještena u neuvjetnim prostorijama. Biblioteka je početkom 1950. 3858. R-3873. Spahić43. 274.3 Mustafa Hadžimulić. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef.158 Osman Lavić biblioteke. R-563. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). osnova šerijatskog prava. usuli-fikh (29). akaid (42). zbornika dova. R-3855. tesavvuf (20) itd. dogmatike. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . fetve (32). u djela. br. R-478. R-3982. a biblioteka je zatvorena. R-3785. 20-22. kur’anskih i hadiskih disciplina. tefsir i njiževnost (po 47). 3940. 3987. Nakon prestanka sa radom. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. R-3816.

inv. The most important of these libraries. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. str. Bošnjački institut. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. 46 . Derviš-paša Bajezidagić. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. br. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. str. 734. 2. 164. turskih. Šejh Jujo’s. Many other public and private libraries were added to this Library. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. 635-636. The functioning of this library ended in the year 1934. Salih Trako. Admed-aga daru-s-eade. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. Zurich . br.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka.318. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. Katalog arapskih. Handžić.. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. Fehim Nametak. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. rukopisi. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. br. svezak II. Počitelj. Mostar. 82 Mehmed. kat. inv.Sarajevo. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. by their collection and number. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. then darus-seadet. br. 173 i R-369.. known as Karadjoz-bey. Turkish and Persian languages) 44 45 R.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. son of Ebu Sead. inv.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. Šejh Jujo. br. 2003. Ibrahim-paša Počiteljac. 259. R-319. II/1934.

1a. . collection of dua. principles of Shari‘a law. mathematics and scientific discipline. fol. fol.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. works on Qur’an and Hadith. 1a. dogmatic. R-3777. R-3581. fol. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. 1b. medicine. R-3770.

1b-2a.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. . fol.

. R-3799. 1a.162 Osman Lavić R-3871. 1a. fol. fol.

Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. derviši kažu „hoćete“. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. fanatici ili. kako ih pisac još naziva. . Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. 317-345. jaramazi. kako se kaže. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. (Ed. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. možda je imao više od stotinu deset godina. usta ima a jezika nema. pobijede derviši. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. a bio je jako star. kadizadelije. elhamdulillah. uzneseni). Brill. Na kraju. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. Nakon toga onaj imam bude smijenjen. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. U džamiji dođe do prepirke. Vera Constantini and Markus Koller). a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. miran i tih. inače. Leiden-Boston. koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. imam bio brat najvećega muteassiba. Kad je preuzeo naimenovanje.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. sarač po zanimanju.

Godine 1780. I sagrađena je medresa Inadija. Jednu su činili derviši ili sufije. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at).2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. vaiza iz Amasije. Tako je. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). Mula Mustafa Bašeskija. 4 . Veselin Masleša.3 Prema zapisivačevim riječima. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. 1968. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. ili 1767. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. godine. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. vaiz iz Amasije. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). List 9a1-2. Preciznije. tj. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. između ostalog. godine (1184. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. Novotarijama su. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. godina po Hidžri. Sarajevo. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. to je 1180. Ljetopis (Preveo s turskog. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli.

tekije. kako navodi Mujezinović. ćulahe. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. derviše. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. Govorio je na turskom jeziku. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija. tekije. derviške redove. i u tome je bio vrlo vješt. derviške redove“. 97.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. Isto. usto praćeno „vikom i galamom“. vičući i galameći.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. 1573. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. Ferman je datiran. u 2. List 36a8-10. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. obično bijela.5 kadije. derviše. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. glasno.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. Ljetopis. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. . za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. str. napomena 3. februar 1767. 1635.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at).

„Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. Isto. Zilfi. „The Kadizadelis. 11/116. The Journal of Near Eastern Studies. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. bio je taj što je Kadizade početkom 17. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. str. Kemal Çiçek. 45. Yeni Türkiye Yayınları. Madeline C. tom 11. 9/71. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104.. str.. Madeline C. 146. Birgivi je u tim.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. 260.. a od nevaljalih odvraćaju. Mehmet Karagöz.] traže da se čine dobra djela. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. 253. Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. str. Türkler (Ured. 9/112. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. bez sumnje. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. 4..).13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. 147. . str.. Isto. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. Zilfi. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike.: Hasan Celal Güzel. 1350.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva. Salim Koca). Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“. sljedbeniku Birgivijeva učenja.

257-258. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga. oko 1660. Zilfi. Zilfi. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. str. Nakon smrti Kadizadea (1635. Vjerovatno je.“.). Karagöz. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava.. M. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija. S druge strane.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. i to u svim društvenim slojevima.. 146. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se.) i Sivasija (1639. Zilfi. 256. str.. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. 19 . Naime. „The Kadizadelis..“. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena.. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler. od državnika do običnih građana.. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran.. Karagöz. str. Ustuvanija Mehmeda (u. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. Madeline C.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. Također i: M. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva. „The Kadizadelis. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. str.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika. kako primjećuje M. 149. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.

Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu. .20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656..21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. Ipak. str. uz još veći utjecaj na dvor. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”..). „The Kadizadelis. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân).24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. Isto. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu. “Tarikat-Devlet İlişkisi. http://kurannesli. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). str. socijalni i kulturni život u Istanbulu. august-septembar 2009. 20 21 22 23 24 Madeline C. asp?id=390. str. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama.“. koji ga je. 258-259. Vlast je to pokazala na vrijeme. 1661. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. 258. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. 263. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. Isto. Po treći put su snažno obilježili vjerski. Mustafa Aşkar. Isto.info/bilgibankasi/yazi. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. kad je postao veliki vezir (1661). Zilfi. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija.

str. Ferhat Koca.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. M. 101. „Kadızâdeliler“. godine u Ulu džamiji u Bursi.27 Upravo je taj događaj. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. str. noći mjeseca ramazana 1692. Çavuşoğlu. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. XXIV.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja.. „The Kadizadelis. 107. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama. str. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. str. 102. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika.. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi.“.. Zilfi.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. 28 29 .26 Ma šta da je bio povod sukoba. kako smo naprijed već spomenuli. 2002/I.“. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. Madeline C. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. 265. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. koji se zbio u 27. naprimjer u medresama i tekijama. Zilfi. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. S. str. „The Kadizadelis. godine. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. 267..

str.“. 268. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. 123.. a mevlevijski šejh poput mušice. Zilfi. Rüya Kılıç.“. str. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. kao što je i prljalo džamiju“. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“.32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. nakon što je postao mevlevijski šejh. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. 268.. str. „The Kadizadelis. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. ohol. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. „Sivas’tan İstanbul’a. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. . O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. 117-143. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu.. Madeline C. str. Da li je mujezin te iste džamije.30 Taj komentar nastavlja R. Prema toj priči.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. kao i značajnu publiku“.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku.. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. ali jeste oko džamijskog prostora.

Možda je i on. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. šejhovima. o šejhu-l-islamu.“. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju.. . od kako je došao. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. Bit će da je do te godine. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. kad je. 256. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. kako smo naprijed vidjeli. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. str. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). kazaskeru. List 24b15-20. o derviškim redovima. Zilfi. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. zanesenjaci su. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. „The Kadizadelis. SLUČAJ VAIZA. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. Zato ga je snašla ta nesreća. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. godine. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. oholim i grubim.. pašama. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. osim dobrovoljnog rada kao muderis. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. U svakom slučaju.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. august.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. ulemi. 34 35 36 Madeline C. nastavili djelovati u vjerskom životu grada.

Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. dosta! Sram te bilo od svijeta. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). muteassib i munkir. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. A to je bila očita neistina. To je za njega obavio mulin čohadâr. on dobije traženi položaj. a osim toga je veoma slabo pisao.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. . nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. Na to su kadizadelije. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. doista postao muftija. sigurno. List 26a15-26b3. U istoj 1775.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. Kad je primio mahzar. List 25b18. inače ljudi neznalica.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. posve se izgubi u muftijskom poslu. prema Mula Mustafinim bilješkama. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. no on nijedan nije znao riješiti. Mula stavi pečat na njegov mahzar. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. Skupilo mu se puno upita. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. ali se vratio za samo dva mjeseca. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. godini 10. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. Konačno se vrati vjeri.38 Pisac. i to mu imenovanje dođe na noge. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6.

džahila. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. ali se on vratio. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. Derviše nije volio. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. Godine 1780.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja. Najzad su ga jednom protjerali. derviša. koji je sačino 1786-1787. ali je vremenom. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju.“. prestao da ga uvažava..41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. 40 41 List 36a11-14. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. običan svijet. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet.. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. tekija. kako je postajao bogatiji. 42 . spletkario i grdio. List 97b13-18.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova.. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. Napravili su od njega pravoga Karuna. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. i takav je stekao ugled. kako kažu. Potom su ga proglasili muftijom.40 U zapisu o vaizovoj smrti. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. Tako je narod. sve što je novo slatko je. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. neznalica.

str. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. napomena 81./1818.. te da ga je „nakon smrti 1234.. Mula Mustafa to više ne spominje. 268. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. do 1774/1775. iako je bio muteassib i munkir. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. Ipak. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života. Zilfi. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala.. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. Amasijali“. 99. Koca. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja. i ustanovljena njegovim zalaganjem.“. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. „The Kadizadelis. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. Madeline C. F. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija. Amasijali. Cevdet Tasnifi. Tih desetak godina. očito znao da se približi svijetu. str.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. 1999.). od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti.“. 44 45 46 .45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju..174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. str.

koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. str. Ove podatke vidjeti u M. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Suraiya Faroqhi. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. str.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. turskih. M.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S.. Muhamed Ždralović. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. 220: Hajrudin Ćurić. Ždralović. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. 219. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. str. sudeći barem po sačuvanim primjercima. objavljenim posljednjih godina. 47 48 Prema M. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. Ždralović. Târîkat-i Muhammedijje. Zagreb 2000. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. Istanbul 2005. 207-229. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. stoljeća. (Prev na turski: Elif Kılıç). 74. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. Sarajevo 1983. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. 50-51. 49 50 51 . str. do sredine 19. Faroqhi kako su “neki učenjaci. Isto.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”. 221. str. str. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne.

kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. koji je bio imam u džamiji na Ploči. Volio je derviše.58 Ponegdje se nailazi. bogat. ali ga život ne poštedi. List 79b5. List 71a9.57 Za mula Saliha Sakarata. vitkoga stasa. sin hadži Mustafin. List 72b1. mada veoma rijetko. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. Bio je moj dobar prijatelj.176 Kerima Filan U svakom slučaju. Ali ne zna se. List 73b25.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. Imao je puno dućana u Sarajevu. sina aščije Alija. više od 40. Uvijek je nosio ćulah i hrku. Volio je derviše. pristupio redu kadizadelija. List 135a16. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. inače trgovac koji je puno putovao. List 98a12.52 Kabadaja od 90 godina.56 Mula Hasan abadžija. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Ponašao se kao kadizadelija. starac. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić.53 Mustafa Gušo tabutčija. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. možda je živ u zarobljeništvu.54 Kadija Osman-efendija. Bogat čovjek. starac. aščija u imaretskoj kuhinji. Božija milost neka je na njega. Bio je pronicljiv. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. Volio je kadizadelije. Poginuo je na Bukureštu. List 127b23. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. .55 Derviš Ahmed. kao u slučaju nekog abadžije. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza.

Napad na dženazi. godine. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. izgleda često. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. Dok smo ga nosili pred džamiju.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. List 41b25-42a4. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako. Kad se razbolio. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. Ali je znao kroz kakvu priču. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. Kad je povorka stigla u Sarače. . sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. Srećom. začula se galama na čelu povorke.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. pokajao se. poput gore spomenutog abadžije. sin šejha Hadži Sinanove tekije. izložen verbalnim napadima kadizadelija.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. List 81a4. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. vječito mrka lica i nesređene brade. nije im uzvraćao grdnjom. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. sudeći po tome što je lahko zaustavljen. nego bi samo govorio ..strasti su zavodljive’’. pristalica i. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. možda. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. ali on to nije primao srcu. Šejh Mehmed.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. promicatelja purističkog tumačenja vjere. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. Poznata je i kao Mišćina mahala.

List 35a6-9. Libris. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. str.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. Pehlivani odu u Visoko. Knjiga o znanju. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu. potvorom. cijepanjem odjeće. duhan. List 35a9.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. zabranjivali su kafu. vino. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili.67 Devetnaest godina kasnije. 66 67 68 . Zilfi. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. Madeline C. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju.“. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. i uostalom svi građani. u ljeto 1798.68 64 65 Imam el-Gazali. (prev. List 154a18-20... potezanjem za bradu. 2004. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu. „The Kadizadelis.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. Ali neki kadizadelije iz našega grada. str. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. 257. grdnjom.. godine „deset dana po Aliđunu“. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. Salih Čolaković). 188. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. 35a12-13. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. što se pokazuju kao pobožnjaci. Sarajevo.

str. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. Faroqhi. i 1656.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. Ipak. ali i u kasnijim godinama. godine.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. 199. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. „Kadızâdeliler“. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. u Istanbulu. 102. stoljeća. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. XXIV. str.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. Početkom 17. stoljeća. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. zabava na ljuljačkama. S. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. . oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. naprimjer. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. Međutim. D A. Isto. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. kako navodi S. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu.

List 18b6. Sarajevo. Munkiri na to da puknu od muke. uznesenima koji poriču istinu). koji obnaša dužnost bosanskog vezira. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. Dao Bog da napadnu psi na svinje. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. npr: William C. kravom. str. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. . 111. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. (prevod: Rešid Hafizović). Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. [1774. Vidjeti.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. Mula Mustafa je munkirom.. svinjom. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. U rebîu-l-evvelu 1188. 72 73 74 List 23a5-7. 2005. psom.. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja).180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. Chittick.

Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Jer treba imati u vidu . Mula Mustafa. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. pa i do fanatizma. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. nego ih spominje kao članove zajednice. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. zato što je vjernik.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. on ih ne imenuje. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Kad ih kritizira.

postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci. Birgivija i Kadizadea. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. Kako narod nema razbora. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. I u drugim naukama nije bio neznalica. Ipak. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. 76 77 . Imao je pri sebi tračak zanesenosti. bio je muderis u Đumišića medresi. nije imao građansko držanje. 13b-16b. fol. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef. R-2516. XXV-XXVI.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Vidjeti na str. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. koji je u toku izrade.77 Ipak. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. ništa o tome nije znao. Da ga sluša obrazovan čovjek. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. Sarajevo 2007. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. Istina. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). Vidjeti rukopis br.) List 36a15-20. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18.

str. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama.. uz određenu podršku. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su. Zilfi.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje. Karagöz. „The Kadizadelis. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C. “bili u paklenim dubinama neznanja”. Naime. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem.“. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. Zilfi. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. str. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. 253. postati muftija (onu müfti etdürdiler). indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. 80 . stoljeću. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. zabavljene najvišim slojevima društva. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena. kako kaže Katib Čelebi. 149. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. 261. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. „The Kadizadelis. nisu uspijevale odgovoriti..Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. str. kao i neke druge u njegovoj medžmui.“ na koju medrese. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije.. M. Prema: Madeline C.“..

vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18.184 Kerima Filan u medžmui.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. Istanbul. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. 2009. drska i prijeteća. 266. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. povode za drugim knjigama i izvorima. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. koristan. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. 1998. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. kao što su skupoća. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva.. Benim Adım Kırmızı. u ime islama. . str. Tugra. Vaiza iz Amasije. racionalno i doslovno. kosati i bradati. nek grade kuće. stoljeću. Sarajevo. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. vojni porazi. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. 18-20. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. derviške redove. str. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. On u svojim vazovima napada tekije. vikao je jedan promuklo i grubo. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija.. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. epidemije kuge.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. Drugo izdanje. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. stoljeća.

te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. august-septembar 2009.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. sve zapaža i o svemu promišlja. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. kadizadelije. Ključne riječi: Sarajevo.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa. čuveni sufija iz 17. asp?id=390. “Tarikat-Devlet İlişkisi.info/bilgibankasi/yazi.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue.. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .. štujući sebe i svoju zajednicu. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek..”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. 18. . kao kulturno pamćenje. Ipak. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. Najzad.) nastupilo je doba primirja između nas i njih. http://kurannesli. stoljeća Nijazî-i Misrî. Hiljadu osamdeset pete (1674. kako navodi Mustafa Aškar. stoljeće. sufije. važne i za druge oblasti nauke. Istodobno su. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri.

Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. citizen of Sarajevo. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. And in fact. . From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. Because of that fact. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. the author of this work has tried to show that.

sin Hercega Stjepana Kosače. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. Svjestan svog plemićkog porijekla.1 Prema nekima autorima. . i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. a njegov otac. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. godine već bio miralem. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. stoljeću. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. a po drugima 1459. Hercegović . koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. Ahmed-paša. 1466. Ahmed Hercegović je 1478. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. po svoj prilici. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. šta će tada biti!? 1. na Dvoru ubrzo uči turski. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade).Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Godine 1463. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. što je. rođen je 1456. godine. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače..koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. šalje ga na Dvor.

188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. sina Hercegova (Hersek-zade). 1991. 1481. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. dok je još bio na toj funkciji. da bježe. Adani i Varsagu. nakon smrti Fatiha. İstanbul. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. pobjegoše na top. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. godine mladom princezom Hundi hatunom. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. potom. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. ženi se 1484. Hazırlayan: Necdet Öztürk. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. poklopac staviše Onog trena kad dođe. kćerkom sultana Bajazida II. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. . Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II.-1523. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. i. odlučuje se za napad većih razmjera. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. umjesto fitilja. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše.

U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom. (Hadidi.. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao. Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo.. Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima. . kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske.. naprijed se usamljen pojavi . te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori... (Hadidi. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe.. Opis izgleda pomalo nestvaran.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. 4660-4674). neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše. i to u teškoj situaciji.

raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. sina Hercegova.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. pade k zemlji Odmah naredi. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. pašine. on sam. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. pravde. a sama njegova sudbina. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. časti i poštenja. potom. i da je. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. Ahmed Hercegović. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. od roba do vezira. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja.

taj kraj napusti” A on upita – “Pa. on je musliman.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. 191 A on poštovanje pokaza. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi.. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza. uze nas i ode. ata i kaftane Za put oni darivaše. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire. Herceg . kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba.. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. (Hadidi.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi .

4675-4699) . na pomalo čudan način. (Hadidi. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. 5059-5090) a u formi hronike. Također se. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke.

2081. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. Esad Ef. Ktp.. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše. iz Hadidijeve Hronike (Sül. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući. 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. 311-312) Prođe zima.. neprestano jure i dolaze.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . str. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.

uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. sjeverno od Moreje. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. do More stiže lađe jedra podigoše. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je .194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı.). među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. (1499. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar.. sina Hercegova. / 1500. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. (Hadidi. Poluotok na jugu Grčke. Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv.. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. . (Hadidi. g. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. h.

tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. Esad Ef. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. 2081.. Ktp. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj. svijet treba da vidi što posrijedi je: . str. tako. Sina Hercegova.. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. eto.

hipotipoze opisa psiholoških stanja. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. (Hadidi. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret).hipotipozi opisa radnje ili događaja. pak. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. 5175-5183) . To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza.. Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. (Hadidi. Što se..koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji .196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti. tiče patopeje. Opisi atmosfere. Katkad se sretne pokoja etopeja. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha.

poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. 197 No. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. kako dalje navodi. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-beg je. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana». dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak.. sultana Bajazida II i sultana Selima. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». s jedne strane. došao ispred Fatiha i primio islam. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. kako je kraljev sin konopom sišao vani. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. Naime. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu.. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. . Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. s jedne strane. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. Kod Hadidija. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira.

198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. uz koju se nalazi turbe. 11 . zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe./jula 1517. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. Mustafa-bega. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena./1551. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. fermanom iz 958. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom. mlađeg brata Ali-bega. godine. Huma. i Sulejmana Veličanstvenog. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. 2.

upućene sultanu Selimu I. podizanje bajraka je Tvoji podanici. i početkom 16.. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. Jezik mu nije težak. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. No...Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.* . i početka 16. . 110. Tuhfe-i Nāilī. 12 Usp.. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. dok život ovaj napuštaju. Hercegović . i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. Bizim Büro Yayınları. I. stoljeća..: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. stoljeća. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. Mustafa). C. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine..koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade). Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. ‘Atā Tārīhi. Kāmūsu’l-‘A‘lām. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman.* . 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. 102.. 1. i početkom 16. Cilt. Cemal – Tatcı. stoljeća. tvoja želja za čistotom. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā.) od 15 slogova. Ankara 2001. Kurnaz. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. C.. say. u čast tebi.* . say.* . 1.

dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. mihrabom i minberom u starom stilu.25x16. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. dakle. četiri kružna kubeta. krajem 15. u blizini Carigrada.200 Adnan Kadrić 3. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. 14 . Kasaba je. tri velika kubeta na stupovima. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. prostranom avlijom. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. stoljeća. i početkom 16.

201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. maja 1766. / 25. zu-l-hidžeta 1187. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. doživljavala je dosta popravki. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. Sene 1187. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. Već 1509. Lica ljudi su bila žuta. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. godine. česme i hamama. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. Prema nekim izvorima. Prednji dio.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. nose četiri velika stupa. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. godine. godina) . Hercegović. prije stila Mimara Sinana. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića.. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. / 1742. a već 1511. prije samog ulaza. Godina 1187. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. hana. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā..” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike.

Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. Balilu i druga sela. Prema obrađenoj vakufnami. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. po 2 akče dnevno za hasuru. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Sgrlar. graditelja džamije. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. Kajadžik. čirak i ulje za kandilo. Kirimlu. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole. koje pripada Kešanu. sina Ali-bega. Japldak. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. .202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Sekillu. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. Džamija je također bila sa kubetima. Hindi-hatun. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode.

po 2 akče dnevno za slani grah.5 kilograma pšenice. Okka. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku).. za nadglednika (nazira) 10 akči.. za pisara (nije precizirano). Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. Šef kuhinje i magacina za hranu. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. a u avliji se nalazi šadrvan. .207 grama. 3. za putnike po 1 vakijja19 meda. Ima munaru sa jednim šerefetom. Džabija. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18.5 akča. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. po 6 akči dnevno za ogrjev.5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima. svakog dana se peče hljeb od 1. u oblasti Kešan.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1. oko 400 drama. stoljeća. luk i so. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. Njegov rad koriste razni autori poslije njega. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. kako slijedi: za šejha 4 akče. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. po 7. posebno plaćanje za one koji peku ovce. za nakiba16 dnevno 3 akče. za kilerdara17 (nije precizirano).

Chronicler Hadid. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. . Turbe je još uvijek razrušeno. son of Herceg Stjepan Kosača. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Apart being an army commander and high government official. danas nema ostataka od takvih građevina. 15. Herceg Stjepan Kosača.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. his captivity and his liberation. and then his successful career. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. poetske hronike. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. Nažalost. was a poet. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. veliki vezir. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. pjesnik. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. možda. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. unfortunately still in ruins. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. te građevine postojale. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. stoljeće. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče.

Knjiga II . Sarajevo. 1990. br. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 39/1989. Sarajevo. 183 . "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". 1989. 97 . Knjiga X-XI. "Donjovakufska medžmua". br. str. medžmue sefine (džonke). Sarajevo. pisali su: Salih Trako.124. Sarajevo. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. br. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine.2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. 2006. Salih Trako i Lejla Gazić. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).. 1976.1 O medžmuama općenito. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća".. kao i fenomenu medžmue. Muhamed Ždralović. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". 109 .213.III. iz astrologije na turskom jeziku. br. XXVI/1976. str. s hrbatom na kraćoj strani. spada u tzv. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. Vidi: Muhamed Ždralović. 147 . "Dvije mostarske medžmue".123. ili ništa ne znamo. str. 2006. br. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. uopće. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. Sarajevo. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. 147.. Sarajevo. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).. "Medžmua pjesnika Šakira". između ostalog. str. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 183-198. str. 187. 311 . Hamdi Hasan. formalnim osobinama. Sarajevo. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. odnosno rukopise u obliku notesa.. br. 1978. Godina X-XI.191.320. XXII-XXIII/1972-73. str. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti... 28-29/1978-9. str. te je ovom prilikom želimo predstaviti. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 1980. str. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. "Donjovakufska medžmua".Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. Vidi: "Rukopisne medžmue". uglavnom. 38/1988. 55/2005.176 i dr. Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. br. 1974. 55/2005. nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. 301 314. 1970-71. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće".. uopće. Sarajevo. u našoj literaturi pisano je dosta. u formalnom pogledu. str. 2 . pojedinačnih stihova. Sarajevo.

str. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Papir je tamnobijel. Salih Trako i Lejla Gazić.. ima dimenzije 220 x 110 mm.. godine. Meõmed Õusām b. u svojoj 58. godini. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. ramañāna 1274/20. april . Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. aprila 1914. godine. Murād ‘Ālamdār b. na fol. õāfië Meõmed Õusām b. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). Posebna izdanja XX. str. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. godine. koji je rođen 7. također. koji se. Godina II. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu.juni 1890. Sarajevo. godine. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. br. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. rabī‘ al-āêira 1280/28. godine ili 1276/1859. godine a umro 1332/4. septembra 1863. Sarajevo. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. 4 .3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. broji 101 list. R 298. nalazio u Orijentalnom institutu. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. U drugome rukopisu. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. Bayrām Ôāliõ b. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. godine. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83.206 Mustafa Jahić 301. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. Meõmed Nūrī b. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. godine. godine. 143 . koji je rođen 15. Murād ‘Ālamdār b. 249. koja je umrla 1286/1869. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. 492. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. srednje debljine i glat. 1997. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". aprila 1858. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. sinu Bajrama Saliha Kalabe.

nije bio posebno pismen.. a..73a. bio pristalica ovoga učenja. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. između ostalog. str. U svim pjesmama. možda. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu.a. moglo bi se pretpostaviti da je. 1b . njegovog amidžića i zeta Aliju. Potomstvo Muhammeda. 329.. za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija.. njegovu kćerku Fatimu. r.s. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet". definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. a. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). 7 . 28a.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku.s. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. R 2763. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. Drugi sin Bajrama Saliha. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla.7 Sadržaj medžmue Na fol. kao što ćemo vidjeti. koja.s. 545. odnosno Sa‘īd. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya)... ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. 2392. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. na fol.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. ‫ . Termin āl-i ‘abā. a. vjerovatno ni naročito obrazovan. osim dvije. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić. prema šiijskom učenju. bez naslova. Mustafa Hilmi. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. odnosno neke vrste šiijskog učenja. (ar.. Na fol. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. i njegova dva unuka Hasana i Husejna.al-bayta. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. Katalog rukopisa.s. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. 69b . a.

1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. “Stari Alifakovac”.1916.. fol. T 2552.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). do 1334. Islamska epigrafika. godine. redžeba 1247/20. umjesto 1226. na fol. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. um. . 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. 132.10 Međutim. 1974.2a. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke.1916. 109-110. 1519. Tako se na fol. str. 104a. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). ili da je greška u ovome datumu (npr.1242/1826. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. 20-21.. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. str. Vidi: M. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. prema hronogramu u ovoj medžmui.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije. Mehmed Mujezinović. na kraju. 110. Mehmedu Seidu 1235/1819. VIII. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. da je 1236. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde).. Fatime Kanite (Fāãima Qānita). muõarrama 1226/11. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . Mujezinović. hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. radi o sasvim drugoj osobi. decembra 1831. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. str. 1334. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI. godine. Hatidža-hanume koja je umrla 16. odnosno poslije 1226/1811. godina. god. dok je. Naše starine. Sarajevo. M. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. Mujezinović. Knjiga I. februara 1811. godine. Sarajevo. 9 10 . Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. Sarajevske muftije od 926. godine rođen sin.. str. .

‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol.‪Na fol.)6281/2421 .‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol.3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol. a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫.‪Na fol. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi. 3b nalazi se pjesma. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫. također. 4a . muftiji‬‬ ‫.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .

muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol.)4961/5011 -‬ . bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha. 5a . 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. među njima i prvi stih. Pjesma je.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol.)‪Na fol.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. kraće dove (molitve‬‬ ‫.)6281/2421 . također. prema posljednjem stihu. 7b .‪Na fol. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme.‪Na fol. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. koju je. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. 6b nalazi se pjesma. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.‪Na fol. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?.

koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca.. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Bilješka o rođenju sina Mustafe. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . Početak (fol.12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. 15b . Katalog arapskih. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880. Sarajevo. 18a. godine. ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku.1037/1627). 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15. uglavnom o liječenju nekih bolesti.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. Katalog arapskih. 1963.. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . septembra 1863. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). . godine. Na fol. Na fol. istom rukom prepisana. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. Svezak I. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. 10b . tj. 3049 i 3050. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. godine. godinu.. 17b . među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. upućena stanovnicima Istanbula. nalazi se i na fol. Na fol. 94b. 11 Kasim Dobrača. rabī‘ al-āêira 1280/28. prema posljednjem stihu. turskih. turskih i perzijskih rukopisa. sastavio pjesnik Rušdī.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. Fehim Nametak.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. 12a . 147/6. 11b .11 Na fol. Bilješku je. koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. perzijskih i bosanskih rukopisa. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. 1998..‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. Svezak IV. London-Sarajevo. prema prijepisu pjesme na fol.

٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر. april 1914. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić.‪grafitnom olovkom 4.. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. aprila 1858. godina. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. godine.. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. godine. u 58. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . godini života‬‬ ‫‪Na fol. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ.

21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati. Isto je i na fol. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol. prema bilješci na kraju‬‬ ‫. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 21b‬‬ ‫‪.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.22a. koju je. također na turskom jeziku. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol. 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol.)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫.‪liječenje nekih bolesti‬‬ . 20b .‪stihu (Munāğāt).

25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol.. Bayrām b. 36b. od nama nepoznatog autora. 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. um. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802.. . prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī.26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. Murād Abū Qalāba. 27a): .ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. bez naslova.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol.‫. koju je. nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. 24b . 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ . Na fol. Na fol. Početak (fol.214 Mustafa Jahić Na fol. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol.. godine.. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave. 198 . str.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku. Početak (fol. sa uputstvom na turskom jeziku. Meõmed b. na turskom jeziku. prepisana grafitnom olovkom. 25b .199). Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. 1103/1691-92.

str. Bektašī şairleri. London 1888. perzijskih i bosanskih rukopisa..)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. umro je 977/1569-70. II. Die Arabischen. Wien. I. str. 1253. I-III. Murād Abū Qalāba. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Devlet matbaası. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 337-38.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. Istanbul. godine a prema drugim izvorima. 14 15 .. 1253) 953/1546. fol.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. I-III.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. 36b . godine. Bursalī Meõmed Ãāhir. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti. 36b. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. III. Bayrām b..15 13 Muôãafā b. turskih. Sadettin Nüzhet. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Svezak XII. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. Charles Rieu. 240. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . godine napisao Šayê Mağduddīn b. 29a): . 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. Na fol. Bayrām b.37a nalazi se nekoliko wafqova. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra.13 Prepisao Meõmed b. XII. 1930.Sarajevo 1423/2003. Meõmed b. Istanbul. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā.. London . godine podignuta je i tekija. Djelo je.3 ‫.. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. Meõmed b. 7433/3. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. Na fol. al-Muğallad I-II. Mustafa Jahić. sandžak Ôārūêān (Turska). Katalog arapskih. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri. Na fol. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji.14 U blizini turbeta 1538. 1360/1941 . ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. 36b. Gustav Flügel. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. 18. 1865-67. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien.1362/1943. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. Bd. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Istanbul 1333-1342/1914-1923. 1750. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). 919/1513. godine.

koju je također napisao pjesnik Dertlī. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku.1524). 191-92. inače. osnivač safavidske države u Iranu. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. str. Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu).16 Na fol. Agustos 2004. str. prema posljednjem stihu. 16 17 18 19 Isto. Šāh İsmā‘īl je. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. Šayê Õaydar b. 347-48. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme. Pjesmu je. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.18 Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. str. prožeta misticizmom. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. 134-35 i 163-64. .19 Na fol.. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. str. Özgür Yayinlari. 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. Bektašī şairleri. str. Bektašī şairleri. koju je napisao pjesnik Dertlī.104-106. Na fol. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. koju je napisao pjesnik Šāhī. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. Onuncu Basim.1524). pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 158-59. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. Isto. 38b .216 Mustafa Jahić Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom).17 Na fol. bez naslova. Na fol. osnivača bektašijskog reda. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. Cahit Öztelli. Sadettin Nüzhet. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). Sadettin Nüzhet.

44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. do seobe poslanika Muhammeda. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. Na fol. Na fol. a. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. 45b . Na fol. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Na fol. str. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”.21 20 21 Isto.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku.s.20 Na fol.. 11-13. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī. iz Meke u Medinu. Na fol. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. 51b . 53a .s.s. a. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). Na fol. od poslanika Adema. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī.46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. Na fol. Fol.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku.. str. Na fol. 41. godine). 42a . 48a je neispisana. Isto. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. Na fol.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. Na fol. . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a.). 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 49a .

?). bende-i āli ‘abā.60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. Na fol. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba. Na fol. 54a . . Riñā’īja. 53b . ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . 59a je bez teksta. 58b nalazi se prigodna dova. Fol.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī). Na fol. Rif ‘ata. Ğawābīja. Būsnawīja. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. godine. 54b . Wīrānīja. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. Na fol. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. među poezijom navedenih pjesnika. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . Êālida-efendīje. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. Na fol. Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. Na fol. Rāhīja.1105/1694). Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol.218 Mustafa Jahić Početak (fol. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. 56b. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. 59b . Turābīja i Šawqīja. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. živio 1821-1889). 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b..54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku.

Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. od nama nepoznatog autora. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. Pjesmu je. 1295/1878). govori o borbama bosanske i austrijske vojske. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. Na fol. 63b . 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. godine. 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). Na fol. između ostalog.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. prema tekstu prije početka.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). 62a . 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 73a .69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). napisao Aġağalı Muftī-zāde. Na fol. 48b. 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. 1295/1878) 1859. U pjesmi se.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. godine od strane turske vojske.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. 74a . . 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. 69b .74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . Na fol. Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. Početak (fol.

London .Sarajevo. turskih. Na fol. uleme. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. 86b .s.220 Mustafa Jahić Na fol.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. . ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. šejh halvetijskog reda. at-Taôawwuf.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. Dimašq. 83a . Katalog arapskih.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. Pjesmu je. Na fol. 1398/1978. Stranice 87b i 88a su bez teksta. godine. 1868. gazija. pisaca i šehida.638/1240). perzijskih i bosanskih rukopisa. Na fol. šehida. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. evlija.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. I-III. I. učenih ljudi. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. autora i dobrotvora.22 Na fol.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . Na fol. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. Na fol. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). godine).84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). Početak (fol. 85a . 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. Haso Popara. 593 i 769-72. 80b . Svezak XIII. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. a.1748. Na fol. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. 77a . 1425/2004. 88b .85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede. Na fol. 7686/7. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. prema uvodnom tekstu.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ .82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. 23 . um. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). ‘Alī b.

septembra 1853. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. 273 . Broj 11 i 12.276. zajedno sa ovom pjesmom.prosinac 1943. 302 . studeni . Rođen je u Sarajevu 1238/1823.304. neki u nešto izmijenjenom obliku. ista kao i na fol. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol. Glasnik Islamske vjerske zajednice. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. 59b ..94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol.60a.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. 92a . Mujezinović.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). Na fol. Bayrām. Mehmed Handžić. Sarajevo. God. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. M. 93b . zbog čega je i dobio ime Riñā’ī. str. donosi Mehmed Handžić. 24 H. str. Islamska epigrafika. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b.. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. XI. . Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. 90a .. koja se nalazi u ovoj medžmui. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. godine a umro 1269/20.24 Početak (fol. godine.

Majmua originates from the middle of the ninetinth century. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. kulturna baština. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. Na fol. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Sarajevo. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). vlasnika ove medžmue. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. prožetih misticizmom. Bosna. treba reći da je ova medžmua. Na fol. notes and some short treatises mainly from astrol- . single verses.222 Mustafa Jahić Na fol. Listovi 95 . alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. Na kraju. Ključne riječi: Bajram Kalaba. Mehmed Kalaba.99 su bez teksta. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. medžmua.

The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. the followers of alevi-bektaši teachings. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. Because of that. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. written in Turkish language. or nothing.Herzegovinian cultural heritage. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). presents one of the crucial documents of Bosnian . this majmua as a source for future research. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. of it content. we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. as well as note in which some well known personalities are mentioned. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy.

.

ali su se bavili i trgovinom. književnici. doselili iz Banje Luke. vakif. Ljetopis (Prevod s turskog.sarajevski kadija. muftije. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. vakifi. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. po njima. Sarajevo. muderrisi. čiji su preci. Handžića. str. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. Takav je slučaj i sa kadijom. prema porodičnoj tradiciji. . Šabanovića. 180. Hasandedića. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. a jedna ulica pri dnu te mahale.. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. ali su izostale njihove potpunije biografije. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. Kreševljakovića. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. sudskom strukom. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). 1987. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. Vajzovići. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. Bašeskija bilježi da je 1779. Husedžinovići i druge. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. godine u Sarajevu umro neki Džino. Zahvaljujući radovima Bašagića. zanatstvom. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). umjetnici. Džine su uglavnom bili posjednici. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. alimi.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . Spahe. o kojem ovdje govorimo.

Mostar. str. . Turcizmi. 31. godine pa nadalje. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. Njegov sin ga imenuje hasećijom.. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca.600 groša. Mehmed Mujezinović. 1800. str.). 1957. Turski je lijepo govorio. Ummi Guslum je umrla 1878. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.. od 1785. 65. str. br.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u. 331. koji je skupa s bratom Huseinagom. godine. čime je stekao pravo na titulu age. Tabi-Safom. pa je 1817. str.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. hadži Muhammed-aga Džino. Bijaše pametan. Abdullah Škaljić. godine. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. 334. 186. XXVII/1964. a ukopana je u mezarju na Kovačima. str. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. str. Umro je kao putnik u Beogradu’’. Sarajevo. godine. Džine se presabraše. bogati je sarajevski posjednik i trgovac.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878.). Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. a treba Muhammed Baki-efendija). koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom.. Sarajevo 2000. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović.. Glasnik VIS-a. 1961. rukopis. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Sarajevo. 1977. 1805. Na hadždž je putovao 1783.. Družio se s vezirima. Katalog arapskih. novembra 1736. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. vjerovatno amidža hafiza Bakija. Prijepis je iz 1757. 1985.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. pa joj poslaše 1. sin Abdullahov. turskih. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. Sarajevo. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. . Mehmed Mujezinović. 150. Hivzija Hasandedić. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. popularan čovjek. Bio je darežljiv. a kasnije sultana Selima. Vladislav Skarić. hasećija. Ćurčića vakuf. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. prilog historiji grada Sarajeva. 7-9. Izabrana djela I. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine.3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. rukopis. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano.

a od njegovog materijala napravljen je jedan han. stoljeća. 2008. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. 59. 291. str.. . 2003. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. Bono Benić. Sarajevo. a Džino ga je otkupio prije 1771. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. a zatim ga uvakufio. 526-527. Sarajevo. pa je. str. trgovcem. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. str.. 1991.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. sv. Sarajevo-Zagreb. Hamdija Kreševljaković. godine. str. Iz Džininog je vakufa 1782.. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. godine. hadži-Jahja Alijom Jabučarom. Original Džinine vakufname od 27.9 Džinin han je bio na Kovačima. Izabrana djela IV. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. Katalog GHB. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. 56. Kasim Dobrača. poznat kao Mehmed-pašin hamam. 311. godine porušen je. 210. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. London-Sarajevo. Ljetopis sutješkog samostana. ali o njemu nemamo podataka. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. 1963. Izabrana djela III.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija. i hadži-Mustafom Misirlijom. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. 261. safera 1185. lipnja 1771. umro iza 1783. (11. muški mekteb.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. Iza 1848. prema tome. Vidi L. 1991.. Isto. 16. str. 1. Prvi.. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. str. str. Hamdija Kreševljaković.. godine. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. Osnovao je dva mekteba. str.11 Ovaj jednostruki.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. Sarajevo. Muslimansko školstvo. 137. sv. Haso Popara.

16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. ali se to podrazumijeva.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. str. rukopisa R-700 GHB. Njegov sin Abdulbaki. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. 2. Arhiv GHB. str. 810-811. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. Hašim Šerić. Novi Behar. sv. ondašnjeg sudstva. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. Bašeskija ga već 1780. Dobrača. 3. Bašeskija. Vidi bilješku na L. sv. Sarajevo. Arhiv GHB. A-748/TO.. XVI/1944. Jedan ugledan sarajevski hafiz. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. 203. 770.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. str.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu. Katalog GHB. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. a jedni se samo svađahu i prepirahu. “Iz prošlosti Dubice”. pa još kadija. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. drugi isticahu njegove loše strane. 1977.21 Beratom od 15.. str. 141. Mehmed Mujezinović. a krivnja nije dokazana. sa berivom od 499 akči. šabana 1227. str. vjerovatno najstariji. U bilješci. A-1127/TO. 2. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. kojeg je optužio hafiz Džino. a onda studirao u Istanbulu. prenio je 1867. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. br.19 Novom Pazaru. tako često osporavane. 41. augusta 1812. Sarajevo. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. Katalog GHB. doduše. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789.20 Bosanskoj Dubici. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. Ljetopis. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. 20 21 22 . Dobrača. R-484. 1979.) godine.. (24. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu.

1. 3/821. Izdvojićemo samo dva rukopisa. 1389.. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. sv. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. starih i neponovljivih rukopisa. “Iluminirani rukopisi..25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. Samo u katalogu br. 2 obrađen je 41 kodeks. međutim. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”.) prepisan... zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. 1972. sa oko 130 djela. u 16. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. februara 2006. vjerovatno. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. rađene nasêí pismom. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. str. Tu je bilo iznimno vrijednih. R-412. str. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. knj.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. 75-89. Osim prekrasne kaligrafije. na turskom jeziku.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. stoljeću. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. 1. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. ali je više njih i sam prepisao. Dobrača: Katalog GHB. rađenog u zlatu i bojama. R-1366. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. 43. str. na perzijskom jeziku. 24 25 . grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. Tako je 1792. posebno zbornici fetvi. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka. i 554. Haso Popara. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Više je puta predočen našoj javnosti. Ovaj zbornik. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. Sarajevo. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. Preporod br. Njihova zbirka. tabelama. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. 1.”. 11.

. a prihod namijenila za kandilje ove džamije.. 1983.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816.28 Ove česme su porušene. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. mlađeg Muvekkitovog brata. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima.. Izabrana djela III. jezikoslovlja. 101.. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. A-1336/TO. Arhiv GHB. Primjerice.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. A-1099/TO. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. godine. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. Avdo Sućeska. str. Sarajevo. 1991.. 1974. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. XIV-XV/1964-65. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. Sarajevo. jedino je preostala česma u Nahorevu. filozofije. str.230 Ahmed Mehmedović govoriti. 179. 139. medicine. godine. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. 274. te iz lijepih književnosti. 56.. str. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. astronomije. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. str. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813. Hajudin Ćurić. on je 1813. 192-193. Sarajevo. str. Sarajevo. 1969. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. Sidžil sarajevskog kadije br. logike.. koja je pisana oko 1878.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB. Mehmed Mujezinović. kćerka hadži Ahmed-age Džine. Hamdija Kreševljaković. str. POF. 54. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića.

Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. str. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. Mehmed Mujezinović. . Merhum. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. klesani nišani od bijelog krečnjaka. Nišani su bili visoki oko jedan metar. djelo sarajevskih klesara. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. kćerke Husejnove. Džinić spada u ešraf časnih kadija. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Nad njegovim mezarom. Godina 1243. Sarajevo. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe.34 32 33 34 Arhiv GHB.. 145. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. Mehmed Mujezinović. gdje je često odlazio i odmarao se. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. Tu je i umro 1822. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. (1828). Za njegovu dušu. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. (1822. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. koja je umrla bez djece. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. 1977.. str. Fatiha. 141. sin hadži-hafiza Baki-efendije. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. ograđenim santračem.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. godine. 1974. nemajući prava nasljedstva. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. na turskom jeziku. Godina 1238. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. A-1129/TO. Abdu-l-Bakija. Sarajevo. u skladu sa tada važećim zakonom. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom.

godine. urađeni ta’lik pismom. odužiti za uloženi trud. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. Tekst je pisan crnom. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. i kupovao je. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. 147.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. koliko-toliko. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Islamska epigrafika I. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. umrla je 1841. str.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. godine i također ukopana na Kovačima. čvrst. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. a povez polukožni. Afifa-hanuma. svi iz Sarajeva. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. a dovršio u Sarajevu. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. pripadao ulemi. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. . a na ostalim stranicama crvenim linijama. Mujezinović. Svi su njegovi rukopisi. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. vjerovatno u poznim godinama. što Mujezinoviću nije bilo poznato. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. Kćerka Muhammed-pašaefendije. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. na arapskom i na turskom jeziku. Es‘ad-efendija Uzunić. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. dakle. koja je umrla 1844. 152. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). osim dva. 19. Papir je bijel. ramazana. na turskom jeziku. 37 .Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. str. lijepim. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta.

godine. Tekst je uokviren crvenim linijama.38 .).39 . 1726. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867. 1780... autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja.530. str. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. crnom tintom. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. R. 2008. Katalog GHB. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. osim prve dvije stranice prvog djela. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. Katalog GHB. na arapskom jeziku. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. R-484.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke. 225. 2. str. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. Šamsuddín (u. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí. sadržaj pisan u poljima oblika baklave. . na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. R-328. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. ispisan lijepim nasêí pismom. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. Šamsuddín (u. sv. na turskom jeziku. str. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. 1515. Haso Popara. Muhamed Ždralović. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. 1988. 809-810. na arapskom jeziku. sv. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom.). 16. a drugi nasêí pismom. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. Sarajevo. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. London-Sarajevo.). a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata. 384-386. godine. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. Tekst je pisan crnom. Tekst je uokviren crvenom linijom. crnom i 38 39 Dobrača. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. Papir je žućkast.

Godine 1810. R-3176. originalan. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. str. 98-99. dobro očuvan. bilješke o prepisivaču. Tekst je pisan crnom. Džino je. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. na arapskom jeziku. Papir bijel i žućkast. sv. (1868. R-217. Tekst je pisan crnom. 2000. godine. i otisak njegovog pečata iz 1811. sv. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. 1338. u Sarajevu. Ždralović. 1389.-14. Prepisivači II. vlasniku i vakifu. pisanim tupim perom. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. sv. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. crvenom tintom. Haso Popara-Zejnil Fajić. Tekst je pisan crnom. Haso Popara-Zejnil Fajić. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. Katalog GHB.) godine. a uvez polukožni s klapnom. 2. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim.40 .. 50. Katalog GHB. Katalog GHB. 1284. hrapav. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. (4. London-Sarajevo. . Rukopis se vodi pod brojem R-323. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. na arapskom jeziku. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. Papir je žućkast. maja 1802. ta‘líq pismom. na arapskom jeziku. složenim.41 .234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom. Na početku su stihovi. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. a komentirani dio crvenom tintom. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. glat. str.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). str. 7.. a rađen je lijepim. na 120 stranica srednje veličine. str. 811.43 . a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. naprimjer: R-1774. 7. sa utisnutim ornamentima. a povez s klapnom kožni.). R-1561.) godine. R-269.). Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. bilješ40 41 42 43 Dobrača. London-Sarajevo.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. iz autografa.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. Papir je bijel. 1813. 2000. glat. autora Aõmada al-Albuståníja (u. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. 225.).

str. (Zbirka sudskih formulara). sv. R-534. R-265. Rukopis je urađen lijepim.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata).. 2005. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. Katalog GHB. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. Papir bijel. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. sa krasnim. a Dobrača ga. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. str. London-Sarajevo.45 . Katalog GHB. koje je sakupio Muhammed Sadiq. Tekst je pisan crnom. 788. Prepisivač se nije potpisao. 56. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom. Nije navedena godina prijepisa. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. mjestimice bijel. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. a ostale crvenim linijama. na turskom jeziku. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. oštećen. a povez polukožni sa prijeklopom. a istaknute riječe označene crvenom linijom. originalan. 2. pripisuje Džini. Tekst je pisan crnom tintom. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. . Na marginama ponegdje ima komentara. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. Papir je žućkast. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. na 206 stranica srednje veličine. Na početku je sadržaj. 1688. poznavajući njegov rukopis. pisanim širokim perom i vještom rukom. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. glat. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. a povez kožni. pisanim tupim perom. R-615. 5. Dobrača. 1999. na turskom jeziku. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Osnovni tekst pisan je crnom tintom. Isto.. London-Sarajevo. Osman Lavić. sv.46 .Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: .47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. 14. ali je to bilo svakako oko 1791.). str.Bañåi‘ a¥-¥ukúk. tanji. pisan rukom prepisivača.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. Katalog GHB. str. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. složenim. a povez polukožni. sv. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. 969. 280. Papir bijel i žućkast. na turskom jeziku.

calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. Novi Pazar. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. Divan Hafiza Širazija. OsmanŠehdijina biblioteka. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. whose family member was involved in farm estate. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. vakif. Nova Kasaba. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. also well decorated manuscript. Bosanska Dubica. He had a valuable collection of oriental manuscripts. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. kaligraf. trade. čifluk.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. wakif. kadija. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. He copied nine valuable manuscripts in period . One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. utemeljitelj mekteba. Sarajevo. Tesalija. mekteb. Džino made evladijet vakuf out of his collection. prepisivač rukopisa. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. Rogatica. Gazi Husrev-begova biblioteka. artisanship and judicial profession.

R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. out of which three were collection of fetwa. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23.

238 Ahmed Mehmedović R. . Muhammed Baqi iz godine 1207. Muhammed Baqi – Njegov rob. (1792.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu.). Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.

3 Osim toga. maj 1932. 2002.. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. Gradačac od 1941. str.. 1960. Gradačac. Gradačac. Esad Tihić. među . Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. god. komentator Kur’ana.. Gradačac. Sarajevo. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. 1973. prosvjetitelj i reformator. Gradačac.. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. 15. Esad Sarajlić.. str. Sarajevo. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. pregalac.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. dž. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. 1933. i dr.. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Husnija Kamberović. 2003.. Gradačac sa okolinom u prošlosti. nav. hatib i imam.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. godine. stoljeća sve do svoje smrti 1883. naučnik.do 1945. Mahmut Traljić. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. mostarskog i travničkog muftije. 51-52.. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. Veoma obrazovan. te je stekao zavidno bogatstvo. gradačački muftija. 2008. muderris. str. Hazim Šabanović. 2008. pored sarajevskog.š. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž... Isticao se naročito u vjerskim znanostima. Hamdija Kreševljaković. Gradačac i okolina. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Nacrt za monografiju. 289. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Vidi: Mehmed Handžić. osmanskoturskog i perzijskog jezika. Po ugledu i znanju. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana.dj. i Gradačac od 1945. br.. do 1991. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. biografija.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef. 589.. Novi Behar. Mahmut Traljić. Gradačac. 2 3 . 21 i 22.14-15. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. Veliki entuzijasta.. Gradačac. godine. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. Dr.1974.str.

Uz prisustvo Sadika Šehića. izunname. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. novembra 1974. br. god. str. historičara.. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. obrazovanju. knj. i 15. historiografa. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost.. 5 6 . 88-93. Sarajevo. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. vakufname. teologa. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. godini. Sarajevo. 1999. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. pouzdane informacije o statusu i položajima. septembar 2007. jer pružaju relevantne. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. str. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. Novčana vrijednost knjiga je 5. časopis za odgoj i obrazovanje.VIII. godine Mehmed Mujezinović. akademskoj zajednici i široj javnosti. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. već ilustracija. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima.4 Naprijed rečeno je nužno. biografa. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. 31. i Mahmut Traljić. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa.000 dinara. do kraja Drugog svjetskog rata). godine 6. septembra 1974. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. 17-18. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. izjave). imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. i tako stekao časnu titulu vakifa. 29. Novi Muallim. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. gdje bi se mogli nalaziti. 169-175. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. Mulaibrahimovića (Svirca). Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef.

1974. Više o samom Arhivu. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. od 05. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. rebiu-levvela 1275/1858. 7 8 9 . eventualno. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. vidi: Nermana Hodžić. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. 1. do smrti 1883. urednik mr. Također. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. zagubljeni su.Rukopisi stari 214 godina. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. novembar 1974. muderris i muftija Ahmed-ef. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. Mulaibrahimović. 2005. Izet Šabotić.. Ovu čast. Na ovaj način. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Muhammed Saduddin. šejhu-l-islama. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. Ostaje obaveza da se istraži da li se. godine. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. 291. analitički inventar. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. Tuzla. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. Mulaibrahimovića (Svirca). nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. Imamovića . str. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa.11.8 2. preciznije od 1858. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. muderris h. kao i jedne muftijine idžazetname. a ustupio ju je Sadik Šehić. godine u članku S. Gradačac. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. Izunnama Muhammeda Saduddina. 1990. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. muderris u Gradačcu. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. hfz. Tuzla. Svi ovi dokumenti. 15. Ahmed-ef. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974.

Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu. zu-l-hidždžea 1296/1879. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. godine Sve svoje knjige h. hfz. muftija i muderris.10 4. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimović (Muftić. zu-l-hidždžea 1283/1867. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. ramazana. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija.14 Također. od 15. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. odobrio je vjenčanje Hatidže. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. hfz. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef.11 5. Ova vakufnama. godine Jednom potpisanom izjavom h. redžeba 1270/1854. safera 1286/1869. njezinom obrazovanju i napretku. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. od 15. Berat od 14. vodio brigu o široj zajednici muslimana. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. od od 07. Kao vakif. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. Muftića. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. kao i naprijed navedena.12 6.242 Nusret Kujraković 3. za skrbnika malodobnoj braći. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef.. Izjava regulira porodične odnose. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima.13 7. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef.

Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. Muftić. Zapravo. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. hfz. Muslimovićem. Upornost. Time bi godina njegovog rođenja. Ahmed-ef. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. Dokument iz 1276/1859-60. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. hfz. 1. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. od 1296/1879. godine Nakon što je muftija h. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. odnosno 1814.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. Berat iz 1229/1814. godine. predavao je u Svirac medresi. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. Ahmed-ef. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata.15 9. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. Najstariji berat datira iz 1229. 10. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. njihova djela su bile njihove riječi. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. što im daje posebnu vrijednost. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. umro 1883. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. godine. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. koja se može samo pret- 15 16 . godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h.. godine po Hidžri. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. Muftića. Popis ostavštine Muftića od 1883. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814.

analitički inventar. 16.. Kancelarija vakufskih džiheta. . sin hadži Osmanov. iza navedenog merhuma. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. od njega oduzmu i predaju drugom.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. godine. 1990. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. 1837. 16. to bio ograničio samo na hitabet.244 Nusret Kujraković 2.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. godine Nermana Hodžić. Preveo ga je Šaban Hodžić i.07. Musa Safvet. niti oduzimati mu te dužnosti. 6. u ime Boga. ponos velikana i plemenitih. koja se nalazi u mahali Svirac. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. iako je moj visoki službenik. upražnjenih dviju dužnosti. Bog mu stepen povećao. 07. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. 17 18 19 postaviti. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica.18 godine i naređujem da. i iste bude kako reba obavljao. morala biti prije 1800. rebiu-l-ahira 1253. Berat iz 1253/1837. godine. odnosno 21. raniji ministar vakufa. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. Bog mu znanje povećao. str. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. 1809-1839). nakon što je to u svojim knjigama proveo. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II.1837. . u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. godine. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. navedenog imameta i hitabeta. Tuzla. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. rebiu-l-ahir 1253. u gračačničkom kadiluku. sina Omerova. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno.

a gračaničkom kadiluku. godine Po uobičajenoj praksi. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste.dj. 6. 19. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. Muftić. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima.1848. nav. godine. zu-l-hidždže 1264/29. godine. u mahali Svirac. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. sina hadži Osmanova. nav..Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. Kancelarija vakufskih džiheta.dj.. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. Berat iz 1290/1873. Razlog ostavke je. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef... odnosno 01. najvjerovatnije. Nadalje.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. godine po Hidžri. rebiu-l-ahira 1255.07. Nermana Hodžić. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. koji je sretno došao na osmanski prijesto. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. 02..“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. 7.1839. u gradačačkoj tvrđavi. vršena je obnova svih starih berata. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861).. str.10. između ostalog. u ime Boga. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. u gračaničkom kadiluku. 4. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. Hafiz Hilmi-ef. pristao je da vrši imamsku dužnost. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. str. . zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. sin hadži Osmanov. kako stoji u beratu. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. Berat iz 1264/1848.

što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi.22 Sastoji se od šest stranica. podučio je i osposobio veliki broj imama. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. Po tadašnjem običaju. 1873. papir žućkast..1873. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. ukoričenih u tvrde korice. rukopis čitak. krupniji. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. s obzirom na stečeno znanje. dajući mu dozvolu da može druge podučavati. . 14. iza svake rečenice crvena tačka. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. Idžazetnama A-4520/ TO. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. mogu samostalno podučavati ljude islamu. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. Kancelarija vakufskih džiheta. hfz. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. redžeba 1290/ 06. obrubljen crvenim mastilom. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. godine. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou.Kasumović. Napisan je u Carigradu. redžeba 1290. godine. deblji. iz 1299/1881.08. Ahmed-ef. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. odnosno 30. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. Prevela Azra Gadžo.09.

Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. muftija u Gradačcu. . knjige 23 24 23. – 21. pobožnog. sin hadži Osmana. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. fikhu i usuli-fikhu. prijevod sa arapskog na bosanski. “ 24 Ključne riječi: h. Gradačac.23 po Hidžri. Azra Gadžo-Kasumović. 12. logici. kao što je mene opunomoćio. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. Mulaibrahimović (Svirac). obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. Hvala Alahu u potpunosti. godine. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. 01. Uzvišeni. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. 1882. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. Pa sam ga opunomoćio (tj. Allah ga učinio savršenim alimom. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. i omogućio mu sve želje. godine 1299. Potpisao je idžazet mjeseca safera. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. str. hfz. dokumenti. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. Ahmed ef. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. 1881. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. dao mu idžazet) da podučava. retorici. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. 1-2. Idžazetnama A-4520/TO.

a significant number of presented documents. . The documents have extraordinary historiographical and cultural value. especially Gradačac’s history. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. vakufnama. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. iznama. have not been preserved. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. which were recorded in literature. which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. education. idjazetnama. Unfortunately. because they give relevant and reliable information about status and position.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. Mulaibrahimović (Svirac).

Kraelitz je. / 1589. Die . 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. njemačkom jeziku. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. već je najstariji dotada poznati autor. naučna slavistička javnost još 1911. und XIX. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. književnohistorijsko. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. k. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). godine. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. osim transliteracije pjesme. lokalizaciju. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). 613). a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka.. lingvističko i filološko istraživanje. Hofbibliothek in Wien (G. godine. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. Flügel. XVIII.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. iz 1588.

11. fol. befindet. br. pers.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. U tekstu rukopisa (fol.na njemackom jeziku. 1636). može se zaključiti da ovaj pisac. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. Vrlo vjerovatno. datum: 24. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. 69 v. Hofbibliothek in Wien. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. reicht. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. 2008.. Bd. u. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. godina po H. 78 v. k. 11. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. III. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. 2006. 68). pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. Schrift zu schließen. 2 . k. und türk. Handschriften der k. Chr. 2006. 1574–1595) verfaßt. die sich in der Handschrift auf fol. Flügel: Arapski. Der Schreiber bezw..org . kategorija: Stilistika. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. Bd.250 Alen Kalajdžija arab. Nr. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. fol. 1865-1867. Verfasser war. isto tako.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. Wien 1865–67. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574).). (reg.org . n. Ona sadrži. 78) nalazi se 997. gewiß kein Türke. nur biz Sultan Murad III. 70 r. 68). Hofbibliothek. Chr.wikipedia. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. Sprache. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. datum: 24. III. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol.wikipedia.) verzeihnet ist. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. njemačke i mađarske pjesme).na njemackom jeziku. 2008. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. pored gore navedene hrvatske pjesme.

naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. duša moja (Huković. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. slušajući je u izvedbi pjevača.). onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske. prema uzoru na turski jezik. 251 no bio je prevodilac turskog jezika. dat prema početnim stihovima pjesme. voditelja. što znači narodni. Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. u nauci se. neslaven zabilježio. međutim. što znači narodna. 1997). 2005). 57) ili Hirvati türkisi. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. usmena pjesma. U novije vrijeme.. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. Jahrhunderts. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. Postoji. međutim. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. pojavio i naslov Ah nevista. ali sa oblikom turčija. Prema tome. 613).Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. . odnosno Hrvatska turćija. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. folklorni (up. Đinđić i dr. šefa. premda ju je Kraelitz (1911. 1997. kao što navodi i Đinđić i dr. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. 1981. Naime.. (1997).»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. Da bi to uistinu moglo biti istinito. onda. 30). Ako je to tačno u ovome slučaju. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). Tuna. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. načelnika. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. ili pjevanja «solo». što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata.

a i grafemom ja. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat.. . Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. ako se drži kriterija izvornosti jezika.. čita se Hirvat türćisi. kao ir. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. p. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. onda se pjesma.. npr. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. za što. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi. bez sumnje. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. odnosno leksema sirce. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. Također. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. bilježi se grafemom ha. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. tako da. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. ali sa trima tačkama ispod. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. sirdit. prepisivač razlikuje afrikate. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. Prema tome. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. npr.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. koji se piše dvojako. međutim. c. c isto kao grafem č. tzv.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. treba čitati kao Hirvat türkisi. posebno onome starijem.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. e je pisano sa he. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. Pored toga. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. može čitati sa ć.. o i u pisani su vavom. za ž. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. Pored toga. dakle. a kaf glasa k. č. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. girlim.

hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. Pored toga.. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije.. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. Također. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. 253 obdan. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. pošto u drugim primjerima. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. a ne vokala a. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . pored obilježavanja vokala a fethom. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. Također. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. a ne grafija na kojoj je zabilježena. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). Ipak. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. ali i bosanske ćirilice – bosančice.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija.

oblik glagola moći za. . Kao specifične ekstralingvističke osobine. uza spomenuti arebički grafijski sistem. morfološkoj. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima.5 Također. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. do početka XX st.. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. U okviru prostornoga kontinuiteta. l. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. Na taj način. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet.. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata. = može/more i sl. Drugim riječima kazano. miješanje jata. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. 3. a preko vremenske vertikale. kakvo je. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. npr. koji se može pratiti od kraja XVI st. npr. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. a druga progresivnija i dinamičnija. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. jd. koja je primarno predstandardnog tipa. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine.

npr. kakva je. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. kafa i kahva i sl. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. npr. 1993). 7 . Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine. zapisivača. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. što je bila tipična osobina naše starije književnosti. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma.. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu.. Kuna. 1972). odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. Kuna. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. ali ne i standardan jezički kontekst. prepisivača. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. 2008). u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up. Kuna. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu.. što predstavlja «normalan». učenjem i prevođenjem i sl.. npr. a recenzija produkt svjesnog. a u Hrvatskoj. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. 1971. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. Moguš. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. najčešće u razgovornom diskursu. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika.

osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. U prvom redu to su: 1. Pored toga. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. 3. . 2. osobine bliske kajkavštini“. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim.ali i glagolski oblik izgubil sam te. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata.. On. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. kakva je i najstarija Hirvat türkisi... 30). onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. naime. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. Dalje. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. prosim tebe. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Ovako. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. prosim tebe. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. obden.. U protivnom. obnoć molim tebe. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski.. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. pesma. izgubil. No. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. godine. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. evidencija kajkavskih osobina. Isto tako. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč. Inače. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. . pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. uza sve spomenute probleme. da je u pitanju kajkavska osobina. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. Osim toga. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima).9 Na osnovu datih zapažanja. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem).

Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. oblici glagola htjeti. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. zapadnog i istočnog tipa. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. obnoć. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. npr. što se može kazati i za oblike).. Ako se odluči za drugačije čitanje. prozodiji (raspodjela klitika). enklitika glagola jesam: sam. koja dolazi uz prilog dokle–. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. oblik imperativa: daj. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. 11 . iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo.258 Alen Kalajdžija Dakle. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. sintaksi (istina. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. onda je svagda. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. flektivnoj morfologiji (tvorba. tj. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. One kao takve nisu problematične. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. ako je obdan.10 U pjesmi se. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. morfonologiji.: oči. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. Pjesma. međutim. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. svit. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. Dakle. koji ne mora biti tipično kajkavski. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. generalno. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. cvit i živit. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka).

budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. koje znači neživo i općeupitno. HER. Međutim ovaj glagol. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. knj. izgleda. Prvo je značenje najšire. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti.. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. Posrijedi bi. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up.. 2 značenjem glagola moliti i 3. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). Tako. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. pa čak i po narječjima. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano.. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. . ima i značenje predlaganja braka. momka. i to. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. 2004. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. značenjem traženja milosti. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. značenjem predlaganja braka – zaprositi. kako je uobičajeno. Prema tome. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). 367. tumačiti i kao čakavski relikt. milostinje i sl. Također. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. pak. 4). U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo.

on veli . naizgled nedorečena. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. uljepšana. međutim. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. Među njima je i Smail Balić (1973. Prema tome. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. sredi. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka./1589. 8. nakićena (za svadbu). kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. 130). Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. 20). a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. 59. između ostalog. Nametak. 1997. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. koji je.šta sada mogu. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» .u značenju lijepo si sređena. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. / zdrav mi budi» . da postanem. 130. ukrašena. na osnovu čijega su podatka saglasni. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. godine. Huković. Hronologija. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). 1981. Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». budem veseo. HER. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. analizirajući . 2004. Posljednja strofa u pjesmi. knjiga 7. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku.260 Alen Kalajdžija dati se). dotjerana. 1973. koji. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. Prema tome.

Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. a posebno onaj krajem XVI st. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. 1981. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. Nametak.. kako pokazuju podaci. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. dok je drugi. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. Ihsanoğlu.. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. ova oblast. s druge strane. Albanije. 446). Mađarske i Rumunije. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. 261 ovaj problem i. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. 1959. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Bjelorusije (up. Poljske. odnosno Sedmograđa. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. Osim toga. nikada nije bila dio Osmanskog carstva. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. Pogleda li se sa određene vremenske distance. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. . Uvidom u historijske karte (npr. kako se on naziva na njemačkom jeziku. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. 8). poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju.

Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. predstavljala uži geografski. tj. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. dajući taj zaključak na osnovu diktusa. i druga. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. već postojeće pjesme u medžmui. koji ju zapisuje. 43-44). Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. tj. povijesna Hrvatska. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. . Također. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. pripisano je nekome Mehmedu. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. Pored toga. zabilježenog u zbirci. S druge strane. 2004. dok s druge strane. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. Autorstvo pjesme. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba.

263 pristupom. te. kako je to uradio Smail Balić (1973. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. npr. Like. Dalmacije dolaze nakon 1580.. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). nakon što Bosna. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. Sućeska. 1998. 130-131). odnosno zapisivača. To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu.. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. Vlaške. Osim toga.. inače. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. odnosno Vlah. Sedmograđanin. pa tako i u proučavanju ove pjesme). Slavonije. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. sa budimsko-kanjiškom oblašću. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). Oni su.. Imamović.. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja.. kako je kod nas u literaturi navedeno. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. koji na šire područje današnje Mađarske. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. godine (up. npr. Sućeska. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). 1996 i dr. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. 130).. 1998. npr.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju.. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. Prema tome. Erdeljac. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up.

dok je Balić (1973. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme.neki Mađar njemačkog porijekla. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. Muhamed Huković (1997.. . lice množine: [nićemo]. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. 130) ustanovio da je pisac „. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. 1997).. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. tj. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. koji je bio prešao na islam“. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom.

2. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. Jednostavno kazano. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. Pored toga. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997./1589. . koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. godini. godinu po Hidžri. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. autor je pjesme nepoznat. pa i same pjesme. 265 1. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. što odgovara 1588. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. u Erdelj. ali mu je poznato ime – Mehmed.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 5... Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. 3. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. 4..

gizdav budi.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit. jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. 613–614) . 1911.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi.. K.) .. oči moje. Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A.

) . Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. K.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A. oči moje. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. gizdav budi Što ću istom.

Ankara 3. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Svjetlost. Smail (1973). band XXXII.. Mirjana. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Quellen und Forschungen. knj. Novi Sad . Jahrhundert. Novi liber. band XXXII. Archiv für slavische Philologie. Wien 2. Archiv für slavische Philologie. Huković. 11. Ihsanoğlu. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen».. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7.Muslimanska komponeneta. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». XVIII. Sejfudin – Ćorović. Sarajevo 8. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Preporod. Sarajevo 9. II. Türk Dil Kürümü. Imamović. Kuna. Preporod. Teodosijević. XIV/1. Kraelitz. Svjetlost. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Zbornik za filologiju. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira». Zagreb 4.) Kraelitz. knj. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije. und XIX. Đinđić.. Huković. Berlin 10. Kemura. Slavoljub. Balić. Sarajevo 5. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Sarajevo 6. Kultura Bošnjaka . Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Tanasković. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. str. Berlin Literatura: 1. Ataturk kültür.

Književni jezik 1-2. Ključne riječi: alhamijado pjesma. koine. datacija i lokalizacija pjesme . Svjetlost. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. 21. 11. Sarajevo Sućeska. Sarajevo. predstandardni idiom. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. 20. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. 15. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. 16. Opšta enciklopedija (1959). Zagreb Nametak. Mostar www. 45/08. i 11. 1972. Podgorica. Reprint izdanje: (1992). Izdavačko preduzeće Prosveta. imenovanje. Visoki saudijski komitet. Forum Bosna. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Bošnjaci i islam. Novi liber. Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». Hrestomatija alhamijado književnost. Sarajevo. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš.270 Alen Kalajdžija 11.24. 18. 12. urednici: Josip Raos. Kuna. 19.org . 14. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. Sarajevo Tuna. Abdurahman (1981). 17. diktus. Almanah. 2008. Mala enciklopedija Prosveta. Bošnjačka zajednica kulture Preporod.wikipedia. Zagreb Život. Erdelj. Globus. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. Jasen Vrančić. oktobra 2003. 13. Beograd Međedović.

in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. . time and origination of the name of poem and to that paleographic. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi... Apart from that. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

.

824. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. Leon Kojen. 1986. pogledamo li u povijest metonimije. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. Nolit. No. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom.. str. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. koji se ne može zaobići. 186. odnosno trop. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. No... Beograd. u značenju: Još uvijek pada kiša. tom 1. str. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. 2 . Mağāz al-Qur’an. 211-235..) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji.2 1 Vidi: Roman Jakobson. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Lingvistika i poetika. Da ne bude zabune. Maktaba al-Hanğī. Abū ‘Ubayda. Metafora figure i značenja.a. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika.. str. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). 1966. Prosveta. i: Roman Jakobson.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. metonimija je bila uočena. al-Qāhira. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. Beograd. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. Na kraju. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal. Tako. u: ur. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama.. konstitutivnim elementom jezika. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji. 195-215. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. primjerice. ili: Još uvijek gazamo po nebu. s.

Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori. jer kiša pada sa neba. a za bilje kažu vlaga. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. Sarajevo. uvjet je da se ne radi o sličnosti. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. 2. str. str.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. . po: Teufik Muftić. Ubrajam se u jednu od njih. Klasična arapska stilistika. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. Ibn Qutayba (u. 1973. a druga posljedicu. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba.Kalem.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. Dār al-Turāt. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. misleći pritom kazati: On nema snage. 302. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. al-Qāhira. Ta‘wīl muškil al-Qur’an. kao i metafore. Tako za kišu kažu nebo. 96. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. 1995. jer ono pomoću vlage raste. Tropološki karakter metonimije.. cit. El. a ja ih izbrojati ne mogu. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: .. ili za nekoga kažu: On nema sala. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1. Al-Mutanabbī.

a znači godina. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: . 60. 2006. cit. str.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫. Routledge.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. London.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. Abdul-Raof. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein. Pio sam vode iz Tigrisa]. str.. 227. 1989.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. 4. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis.. .. 226. špijuna]. oslobađanje roba]6. ‘Ilm al-bayān. str. Bayrūt. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: .5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa.7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. 3. Isto. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya. godina]. 229. str.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. 5. op. ‫ . ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: . .‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj.

odriješeni trop.‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. str. 2000. Vino se.9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. 7. .‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. Muftić. Bejrut. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً.10 8. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. str. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . Kur’an: 26: 84.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. Al-Qazwīnī. cit. 97. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. op.. 6. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. Dār al-Fikr al-‘Arabī. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. ne cijedi. . 209. poznato je. Bayrūt.

kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. 2000.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. i to u partikularnom smislu. Tako Ciceron za metonimiju.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. za koju upotrebljava termin denominatio. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. .‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. već kao semantičko prerušavanje . U metafori je to. 256-257. al-Hağīb al-Qazwīnī.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. Dār al-Fikr al-‘Arabī. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . To je generalna karakteristika tropa. Noviji arapski autori. te je rečeno: cijedim vino.. Leiden. ona zaprečava put doslovnom značenju.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. 209. Bayrūt. str. kakva vlada u metafori. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija.. umjesto cijedim grožđe. kontigvitet). tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. kako smo već kazali. 1998. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. str. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. a ne na sličnosti. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. Brill. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). Uglavnom je riječ o bliskom. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora.

kazano terminima savremene jezičke znanosti. 1995. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: ..اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. al-’Īñāõ. “Tropi i jezik. Zavod za znanost o književnosti. u:. budući da počiva na stvarnom odnosu.‫ .pdf .17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu.de/07/warren. www.. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. . nego metonimija. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator. Metaphoric.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). nije temeljni trop metafora. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. 209. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. Tropi i figure. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu.. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. str.) al-Qazwīnī. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. 108. Živa Benčić i Dunja Fališevac. str. Zagreb. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. ur. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani.‫ . metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. Odnos nadređeni pojam . ( Josip Užarević.

op. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu.cjelina. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. op. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun.Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. cit. 96. 222.cjelina i cjelina .) Heinrich Lausberg. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 2003. al-Maktaba al-‘a¥riyya. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. što je vrlo dobro odabran termin. odnose cjelina . Vidi: Ġāzī Yamūt. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. 330. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”.. 1983.. Naime. 19 20 21 .. 260. str. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. Bayrūt.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. Grupa iz Liježa. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. a kamoli figurativno. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio .dio i dio . Dār al-‘Aôāla. str. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. Bayrūt. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. str. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. str. odnosno sinegdohe. kada se tiču metonimije. i 97. (Vidi: Muftić. cit. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline.

Richard B. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku.. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. 40:13.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. 1981. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. A Dubois. Dasher. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. Cambridge.. str. jer su rijetki autori koji se njime bave. The Johns Hopkins University Press. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. . kojega značenje ne bi bilo održivo. 29. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. dok obrnut slučaj ne vrijedi. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu. Cambridge University press. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. Da bi razumljivost poruke bila održiva. 104. General Rhetoric. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. Kur’an. Regularity in semantic Change. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina.-103. odnosno pitanju. moraju biti održivi esencijalni semovi”. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. Konačno. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). po definiciji. str. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. to od nas zahti22 23 24 J. odvija se posredstvom konteksta. Elisabeth Closs Traugott. Baltimore. 2002.

Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. odnosno metonimija metonimije. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. Metafora vs.usjevi . da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. . Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja. Cornell University Press. u pravom smislu riječi. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. str. 1970. ma koje vrste da je. možda. al-Turkī. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . str. metonimijske relacije nisu statične. 135-139. Prije svega. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Ithaca and London. Pristanemo li bezuvjetno na to. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. pa. 1994. otežano je zbog činjenice što je.. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. Vidi: Angus Fletcher. Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost.opskrba). Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. Nadalje. već na drugo preneseno značenje. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja.. 85-87. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. tj. Ãanãā. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe.

. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. Naravno. s druge strane. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. metafora im je zadala prilične glavobolje. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa. kognitivni. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. Pažljivijim čitanjem. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. pak. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. može se doći do veoma interesantnih zaključaka. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. uglavnom. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. odnosno razumijevanja. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi .. dok su. a neki su svrstani u figure. na kraju ipak svedivi na određeni broj. . U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni.irãibāã). psihološki.

kako navodi Ricoeur. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. kao mehanizme kojima su. str.). kazao da je metafora “neobično pridavanje. između ostaloga. op. a zatim malo – pomalo popušta. str. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. Nelson Goodman je. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. kao Pikaso za Pikasova djela. ustvari. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni.. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. 1981.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. i kazati.. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. 152.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti.) 29 .. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor.. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr. cit. Metafora se. primjerice. Zagreb. Ali to bi bi bilo suvišno.28 Odgovor je potvrdan. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. (Vidi: Regularity in Semantic Change. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije. 78. str. Takav postupak nije posebno obrazložen. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. (op. Živa metafora. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”. 226. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. Grafički zavod Hrvatske.. niti aserciju (al-iddiā ). cit. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz).

što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. metafora uvodi nove stvari.. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. to su tzv. Pustejiovsky and B. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. Routledge. op. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. str. cit. dok metonimija objašnjava stvari. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). Kao generalan. ali posve generalan. . Clarendon Press. govoreći da je. principijelno posmatrano. 2002. 131. London. “Transfer of Meaning”.31 Naposljetku.) Vidi: Traugott.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. odnosno uređuje “stare stvari”. upotreba riječi oko u značenju špijun. Semiotics: The Basics.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg.. (Vidi: Daniel Chandler. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. Boguraev. u: ur. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije. Oxford.284 Munir Mujić značenje. Naime. 1996. 131. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. (Vidi: Nunberg. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. Ustvari. tako da je uloga metafore signifikacijska. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. 41-43.. str. ad hoc metonimije. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. str. onakvog kako ga definira semiotika. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. uključuje “aktualnu modifikaciju”. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. Dasher. J.

Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Routledge. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Nunberg. 1996. 1995. “Transfer of Meaning”. 1995. 1983. Dubois. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. London. Lausberg. Klasična arapska stilistika. al-Qāhira. Zagreb. Nolit. al-Maktaba al-‘a¥riyya. 1998. u: ur. 1994. Ibn Qutayba. www. Warren. Oxford. Zavod za znanost o književnosti.pdf Yamūt. Bayrūt. al-Qāhira. u: ur. Paul. Roman. Muhta¥ar al-Sa‘ad. “Tropi i jezik. B. Teufik Muftić. Maktaba al-Hanğī. General Rhetoric. Tropi i figure. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Živa metafora. Heinrich. Baltimore. 2000. Haddāra. Cambridge. Prosveta. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. al-Haûīb. Leon Kojen. Aõmad. El Kalem. The Johns Hopkins University Press. s. . Mağāz al-Qur’an. Sarajevo. Fletcher. Brill. Cornell University Press. al-Qazwīnī. 2006. Ithaca and London. Bayrūt. al-Turkī. tom 1. Semiotics: The Basics. Jakobson. Beograd. 1966. Ricouer. 1973. 2002. J. Clarendon Press. Sa‘ad al-Dīn. Ãanãā. Routledge. Geoffrey.. Muõammad Mu¥ãafā. Dār al-Turāt. Bayrūt. 2003. Ġāzī. Jakobson. Elisabeth and Dasher. 1981. Metafora figure i značenja. A. Dār al-Fikr al‘Arabī. Angus. J. Bayrūt. 1981. al-Taftāzānī. Traugott. Zagreb. and Boguraev. ur.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. 1970.. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy.de/07/warren. Closs Richard B. Regularity in semantic Change. Užarević. Ta’wīl muškil al-Qur’an. Grafički zavod Hrvatske. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory.a. London. Beograd. Handāwī. 2002. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Hussein. Pustejovsky.. Lingvistika i poetika. Cambridge University press.metaphoric. Daniel. Leiden. Dār al-Sa‘āla. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Chandler. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. 1986. ‘Ilm al-bayān. Abdul-Raof . 1989. u:. Josip.

metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. . Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character.286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. sinegdoha. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. kontigvitet. which is based on associations. asocijativnost. while synecdoche itself does not separate as trop.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

koji je izlazio od 1927. godine. rasprava i studija. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. završenih ili nezavršenih. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. do 1945. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. uglavnom.000 knjiga. pravila. pravilnici. Drugi dio otkupljene građe (1973. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. 251-256. Tu su i vrijedna. 6. gdje je i doktorirao.294 Azra Kantardžić teke. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. u Sarajevu pod nasl. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. propisi. Mahmud Traljić. Sokolović. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). Mostaru. godine. Sarajevo. 1957. Gradačcu. godine. 1996. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. Umro je u Sarajevu 1986. 1936. zatim naučnih i prevodilačkih radova.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Das Deutschtum Bosniens in 19. str. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. (Neobjavljen tekst) 23 24 . 202 str. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. Wien. Anali GHB. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. A. O. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. godine23. Zagrebu. Radio je u Sarajevu. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. XIII-XIV. To je veoma bogata zbirka koja je. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Levy. Jahrhundert.

godine u Priboju na Limu. 9104. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. komplet lista Pravda (1935-1941). 9037. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. različite enciklopedije. XXXVI. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. koju je završio 1936. 568-572. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. periodične publikacije i četiri rukopisa. 11-12. god. Ćorovića. godine. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni.. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. 2002. jedna Salnama iz 1284.).Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. Godine 1960. te kalendari Narodna uzdanica. V. Gajret.. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. Prema spomenutom spisku. Jugoslovenski istorijski časopis. . Vege i drugih. str. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. Katalog. br. god. Kreševljakovića. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. Umro je u Sarajevu 1973. XVI. Naša domovina. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr...25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. br. Skarića. po Hidžri. Wissenschaftliche Mitteilungen. 1910. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. 1885. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće.. godine. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku. Popara. Godišnjak istorijskog društva BiH. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. 9313. Sokolović rođen je 1911. 9377. novine i kalendare. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. leksikone itd. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“.. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. Truhelke.

stara izdanja narodnih pjesama. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. i sl.. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. historija. te beletristika. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. biblioteka Sinanudina Sokolovića.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka.296 Azra Kantardžić Kur’an. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. Muhamed.s. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language.. prve štampane knjige u BiH itd. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. rječnici itd. npr. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. biblioteka Muhameda Hadžijahića. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. privatne biblioteke. evropski knjižni fond. works on Bosnia and Herzegovina and its population. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. narodne pjesme muslimana. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. Poseban dio uključuje periodiku.. 1303. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. leksikoni. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao.: prijevod Kur’ana iz 1895. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. godine. a. . šerijatski akti i knjige. islam. kultura BiH i slično. knjižni fondovi.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. Muhamed Hadžijahić. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Sinanudin Sokolović and others. . Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library.

298 Azra Kantardžić .

Uzvišeni. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Univerzum i čovjeka. Onaj Koji nad svačim bdije. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. Ibid. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). On je Silni i Mudri. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. LIX:23-24.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Silni. Onaj Koji je bez nedostatka. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. Gordi.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. II:31 . Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. Oblikovatelj svega. Sazdavatelj iz ničega. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. On ima najljepša imena. Darovatelj sigurnosti. Ġazālījev Maq¥ad. Presveti. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. 1 2 Kur’an. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. vjekovima nakon njegove smrti. Tvorac. na narav mističnog cilja. Općenito.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. Vladar.

/1905. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. /1906. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. str. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige.. godine. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. h./1906. (1904. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. Watt. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. kao i sam stil. Prvo izdanje. po svemu sudeći. veoma su gazalijevski. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Egipat. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi.. čije publiciranje nije datirano. 1324. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. Također vidjeti W. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. 1959. Na kraju ovog teksta.4 3 Vidjeti Hourani G. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī.M. Journal of the Royal Asiatic Society. 225-233. Zapravo. godine. Journal of the American Oriental Society. 1952. Naprotiv. h. i 1324. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. 79. Osim tog. 1323. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī.). /1467.3 Djelo spada među ona kasna.. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. naveden je datum četvrtak. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa. ša’bān 872. str.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. The chronology of Ghazali’s Writings. g. Nadalje. 4 . 15. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. 44.. Pojedine doktrine. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. h.

Worrell. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. 7357 (L) Ahlwardt. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. 30939 (P1) Yahuda. Na kraju rukopisa ‘T’. 1982. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. vol. redžepa 570. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. Or. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. No. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. 501 Ellis and Edwards. ‘B’ je završen u četvrtak. 8. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. str. No. 9 Ahlwardt. No. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. Edited with Introduction by Fadlou A. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. loc. h. str. tj. Dr. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. Mach Rudolph. No. cit. i mikrofilm iz Michigena11 (M). A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. h. 247. No.10 (G) iz Princetona. str. Preuss./1300.. No. /1174. 2907 (P2) Yahuda. 22208 (T) Yahuda. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora.. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. Beyrouth.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. H. 6 7 8 9 10 11 . U svakom slučaju. h. navedeno kod Ahlwardta. Universitätsbibliothek Thübingen. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 22196 (B) 7 British Museum. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. vjerovatno oko 700 h. Dar el-Machreq. Staatsbibliothek. 562 A./1156. as yet unpublished The Garrett Collection. No. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela.. Fadlou A. No. 1891. Depot der cherm. 5470. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. 16. Shehadi./ 1111. Arabic Text..

. 56). H.. u trećoj alineji uvodne stranice. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11.12 I u samom tekstu rečenog djela. ili 17. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. (16. Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je.). H. u kojima se spominje Maq¥ad. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela.). međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. st. upotrebljavaju riječ al-asnā. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. čak relativno ozbiljnijih. st.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. H. i 12.. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. njegov . ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. također. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. . st. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. (16. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā.). 107. ipak. st. unatoč tome.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. vjerovatno oko 11. st. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. čitljivi rukopisi.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog.). Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. (15. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. Iako je taj rukopis najnečitljiviji. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna.

smještenom između Istahra i Jezda.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. Sarup. dok je u nekim čestica izostavljena. str.2002.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. i 1300.. koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. koje citira Charles Rieu. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme. . Hanif. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. 507 .. Umro je u Abarkuhu. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. 303 upotrebu termina al-asnā. Central Asia And Middle East. 2002. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā.naputak’’ (hidaya). New Delhi. godine. Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). ISBN 81-7625-266-2. 14 . Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija. Vidi: N. str... jer je najeksplicitnija. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. 294-332. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. Naime. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. sinonimi po vrsti i značenju. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī.... koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. a preuzimali ih neki kasniji pisci. Biographical encyclopaedia of Sufis. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli.. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. Spominje se da je živio u Buhari. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad. Svakako. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.

iz čega je derivirana riječ algebra. zapravo. perzijski matematičar.udio čovjeka’’ u svakom imenu.). Oriental Mysticism. str. zapravo.. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. koja je i najobimnija. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. h. 546-7. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove).16 On je 1867. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se. Striktno je analitički koncipirana. Edward Henry Palmer. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna. što je tema treće cjeline. što je. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave.). zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. 845/1441. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. astronom i geograf. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. godine. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. ili Al-Ğabr. Ta cjelina. Katalog rukopisa. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina. Cambridge.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. ili funūn. godine.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. Ġazālī nudi .. . koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. Druga cjelina. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. 1867.

sukladno hadisima.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. zaokružen na devedeset devet. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. kazao je: .. čiji je broj. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. što u prijevodu znači jedini. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo.Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat). jedan. Allāh ga blagoslovio i spasio. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja.. . neparan. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. sam. zaista je On jedan i voli nepar. neka je Allāh zadovoljan njim. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. 305 Na samom početku Maq¥ada. Međutim..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. a koji glasi: .Allāhov poslanik. stotinu manje jedno.

Oprostitelj grijeha. Također postoje i složenice imena. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere).) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. Al-Bayhaqī je umro 1066. H. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. shvatiti. godine. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. koji glasi: “Štaviše. zapamtiti. Primatelj pokajanja. moći. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti.18 ući će u Džennet’. Èikr. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. Bliski (al-Qarīb). Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). (994. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. Êorāsān. Muslim. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. rođen je 384.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. Pobjednik (al-Ġālib). dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Osim toga. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. znati. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. 19 20 . Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). 6. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Preobrazitelj noći u dan. prebrojati. Zaštitnik (al-Na¥īr). međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja.”19 Međutim mnogi islamski znalci. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. godina. 1939. među ostalima. Kairo. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. popisati.

Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. Nakon šarõa svakog Imena. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62). Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim.. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. U samom Maq¥adu. i . kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u . Krajnja čežnja u sufizmu je qurb . Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. To predstavlja tumačenje (šarõ).blizina Svevišnjemu. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. u principu ašarijsku.” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima.napomeni’’.. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva.. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. Odlikovatelj i Određivatelj.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4).” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. imenima i atributima. Ni u . Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. On osnažuje istinu (XXXIV:48).. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu.naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. Osnažitelj istine. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Štaviše.

ona je ista opća i osnovna teologija. Bejrut. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir.). al-Ġazālījevog učitelja. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. 1074. Fadlou A. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova .izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina.. Naime. o sebi. za razliku od Allarda. kako da se brine o svojim bližnjima. Tako taj mnogoliki okvir pravaca. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. 1968. Le problem des attributs divins. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. 1965. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u. tih devedeset devet puteva. . ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. U svakom slučaju.21 Ta činjenica. drugima i svom okruženju. Michel. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. str. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard.. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. Shedadi. naravno. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Kairo. 359).

imenovanja (al-tasmiya). Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u.) Kitāb al-tamhīd. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i.. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. Arapska riječ ism. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja. uredio R. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna. 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena. 1914. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) . poput latinske nomen. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013.šta je ime?.). i prije i nakon Ġazālīja. . McCarrthy.. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 1209. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. Narav sistematičnog karaktera rasprave. u zavisnosti od konteksta. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . imenovanog i imenovanja. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada. unutar njih. kakvu je primijenio Ġazālī.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: .24 22 Bilo je uobičajeno. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja.imenovanog (al-musammā) . a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena.). može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. 225-236. većina skupina se udaljila od istine. Također nije neuobičajeno. 23 24 .koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. prije tumačenja samih Imena. str.23 . imenovanog i imenovanja.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. što nalazimo i u njegovim djelima.

koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). doista. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. imenovanog i imenovanja.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. pokretanje. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. ali ne u svim slučajevima. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. ukazuje na vršioca kretnje. dok odnos sa ime-novanjem. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). pokretač i pokrenuto’. sadrži suštinske razlike. Prema Ġazālīju. posebice odnosa imena i imenovanog. a ne i na vršioca radnje. samo povremeno uvodi u raspravu.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). kao sporednim aspektom. za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija. ‘pokretač’. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. stvorena a ne vječna. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. . Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. ali iskazuje značenje imenovanja. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. kao i Kur’ān. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena. barem djelomično. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. imenovanog i imenovanja. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. pak.

pridjev. također. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između.. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. onda se ne može reći da označenom ime pripada. npr.. nakon čega su imenice. riječ je smještena na treći nivo. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. imenica se može odnositi na nebo. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. jer nakon takvog pozicioniranja.. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja.” U toj hijerarhiji.. . <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. Dakle. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i.cilj svega toga je shvatiti da se ime.. Sa tog gledišta. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. naposljetku. Ġazālī kaže: “. Kao takvo ono postoji u jeziku. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. i nebo kao pojamnina. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta. na neodređena ili određena. koje natkriljuje. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu.” U odnosu na ontološku klasifikaciju.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. tako da se imena dijele na vrste. glagol. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način.

stoji – kreće se . Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što . propozicija <sastavni element suda> itd. pridjevi). primjerice. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. Turčin. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap. pak.već što samo po sebi posjeduje značenje’’.. tj.odnosno’’.čestica’’ (õarf).” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. .same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije .. pridjevci: imenica. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena. . nadimak.mrtav. Dalje.. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija. Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. živ . Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice.konkretan. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva. čovjeka. Što se.. univerzalan .312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. I. njihovu relaciju koja nije refleksivna. dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat .individualan. pak. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. i tsl. Unutar lingvističke hijerarhije imenica.. koje označavaju relacije koje. opći . Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. i bitka u imaginativnim kategorijama uma. koja ima isto značenje kao i riječ . glagoli.slovo’’. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan. glagol ili čestica i sl. koja označava zbiljske... s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. napokon. Perzijanac. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. nelingvističke realitete. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ .predikat. pak. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili.sjedi. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. kako kaže Ġazālī .

Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi. Drugi modus izražen je propozicijom: . Značenje riječi <pridjeva> .on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa. bijelo je isto što i hladno.. U primjeru je naziv .snijeg je bijel hladan’’.sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’.lav (layï) jeste lav (asad)’’. Naš iskaz: . potom..ulazi’’ u smisao drugog – tj. muhannad). onda je nazvana sablja muhannad...je’’ iskazuje istovjetnost identiteta.. ipak.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti. ili ..snijeg je bijel i hladan’’. Treći modus. ali ne i obrnuto.X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu).. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika.. Takve riječi su nazvane .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’. bijelo je istostoznačno hladnom”. U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje.istost/jestost’’ i .. budući da značenje jednog izraza . Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: . Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje.. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu..britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.britka sablja’’. gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači .bijel’ razli- .. tj.. 313 Ġazālī. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula . U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ). ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje .lav (layï) jeste lav (asad)’’. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. a kako je to Indija... tj. u drugosti .drugost’’. ili . Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem .” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . ispoljen je tvrdnjom izricatelja: .. Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama..snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan.tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje. tj. Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim.... pak.

. npr.. Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. To što povezuje . u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. sinonimnosti.. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega. tj. b. Dakle. Tvrdnji da se iskazom . Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>.. Stoga se može kazati . kakav je slučaj u drugom primjeru . nije istovjetan nebu. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija . Ostala pitanja poput: izvođenje.. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta.bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. Značenja koja .je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. Pojam. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. Premda su sva tri .314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva .nebo’’. imenovanja i imenovanog. Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a.sablje’’. . a ne o identitetu podmeta.... a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta. kao. npr.huwa huwa’’.. imenovanja i imenovanog. priroci .. .. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. da je podmetni realitet.bijelo je hladno’’.. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima.. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije .imenovano’’ posjeduju.bijelo’’ i .lav (layï) jeste lav (asad)’’.ime’’. jedinstvo biti bitka. Za razliku od prvog slučaja..hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta.snijeg je bijel’’ i . Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima..snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće.lava’’. opisan kao bijel i kao hladan. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. o odnosu među samim svojstvima. primjera . različita su jedna od drugih. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa.. tj. Priročna kopula . a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine. tj. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta.imenovanje’’ i .

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

38 Zato.M.” 37 Ğunayd. 1986). A.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim.. tj. Iako je priznavao da odgovarajuće .bio bi u pravu. naprotiv. (u. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. Schimmel. Kur’ān. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. također .” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. jer se istina u biti razlikuje od neistine. Anawati. tako mi Allāha. Međutim kada je pristup govoru različit.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. G.37 Allāh mu se smilovao. 910). hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. 57-59. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. vidi. može.s. tako se ponašaju i oblici: čuje. djeluje. zna. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. 34-35. imao pravo kada je kazao: . živi. transvijest je ta kojom se potvrđuje . str.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu.. te u tom smislu. Ipak. bilo u ovom ili onom svijetu”. Sukladno tome je Ğunayd. ali.Allāha poznaje samo Allāh. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima.I. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve. među kojima je bio i Õallāğ. o Kojoj znanje posjeduje samo On. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto. Gardet. ako je istina negacija. Tu se.. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ .bilo bi ispravno. str.’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. zacijelo. istina je pojmljiva s obje strane. a.C. Uzvišenom i Svetom. kako će reći Ġazālī. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje. LXXXVII:1 38 . Louis. Mystique Musulmane (Paris: Vrin.

Allāh mu se smilovao i spasio ga. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. hodeći . svjetlom mojih najskrivenijih misli. a Tvoj sud o meni je konačan. A u slučaju Imena. Zapravo. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. I tako imena. na devedeset devet načina.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja.. Arba’īnu i Miškātu.sličnosti s Bogom’’. ako su imena atributivna. kakva su al-Õaqq. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). kojeg također zauzima i u Iõyā’u. qurb je konačna težnja. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. al-Raõmān. I tako. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. Svakako. poglavito. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. alQuddūs. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. neka kaže: “Allāhu moj. da ni qurb niti fanā’. moj perčin kose je u Tvojim rukama... čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. Veliki i Slavljeni. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav.” Riječi . Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe.. zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. učini Kur’ān obnovom srca mog. ja sam Tvoj rob. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu.

.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. njegova riječ stiče narav posvemašnje upute. kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.

H. Ahlwardt.). Cairo.. Arabic Text. uredio Badruddīn alÕalabī. 8). Prvo izdanje. 5. 1324. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 6. Al-Maq¥ad al-asnā. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 2. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. 7.. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. C.. Leiden. Shehadi. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. 1. Al-Ghazali. 1899. ISBN 0946621314. Beyrouth. 2. 1312/1894. 4. õyā’ ‘ulūm al-dīn. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Burrell and Nazih Daher. Dar el-Machreq. 1937. ISBN 0946621314. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. IV toma. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 1993.. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. Islamic Text Society. prijevod David B. March 1993.. 1322/ 1904. The Islamic Texts Society 1995. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God. prijevod David Burrell and Nazih Daher. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm.. 1.. Kairo. 1928. (vol. 1. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije.). fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Berlin. prijevod. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā.. Brockelmann. al-Maq¥ad al-asnā.. edited with introduction by Fadlou A. Geschichte der Arabischen Litteratur. 3. (1906. Islamic Text Society. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 1982. Egipat. Iõyā’ ulūm al-dīn . 39 . abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. Kairo: Taqaddum Press. Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. Al-Maq¥ad al-asnā. (Supplementband I)..

Princeton University Press. 9. O.. 1964. 3.6. I). 7. Farouk Mitha. Macdonald. 10. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. London: Routledge. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. 258-74. Fadlou Shehadi. LazarusYafeh H. 160 str. Ghazali and the Ash’arites.. ch. 1912. Derenbourg. The Garrett Collection. M. A.. p. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. 1899. ‘Abdullāh. Ellis and Edwards. Nu’man.H. 4. University of Melbou-rne. Leaman. 1975.H. 7. 1... 19. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. B. 11. Mach Rudolph.. Campanini. Leiden: Brill. 8. H. in S. 1996.. Studia Islamica. 1417/1997. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. 1985. D. 160 str. 2. as yet unpublished. Al-Ghazali and the Ismailis. Jerusalem: The Magnes Press. 1994. 1993/1994.. . 8. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. 80. Thesis (M. Beyrouth. 5. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. Ann Arbor. Le problem des attributs divins.A. Asian Philosophy.. Nasr and O. B.. 71-132. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. No.. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. (Typescript). 5.. 6 (1) (1996.. Al-Ghazzali. 1965. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. 4. Journal of the American Oriental Society 20. 1884. 2002. 29-46. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. 6. London.): 17-27. 1938. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial.. Tauris.. (vol. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. Studies in al-Ghazali. 1925. Cambridge: Cambridge University Press. Kojiro Nakamura.). Sekundarna referentna literatura Allard Michel.. The Life of al-Ghazzali. I.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. Worrell. Paris.

Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. Albany. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān. 1403/1982... Bouyges. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. W. Beirut: 1415/1995. 30 tom. M. 1960. Al-Farq bayn al-firāq. Beyrouth. 13. 1935. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u. pp.. XVIII. F. 15. NY: State University of New York Press. 2. May. Or. Ghazali’s Theory of Virtue. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153.. 6. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya.A. 6 tom. Sherif. Modern cloth. 1959. 1975. The Chronology of Ghazali’s Writings.. 3. Brill-Luzac. Encyclopedia of Islam. . 16. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). 259 str. Vol.). 30 tom. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. 1953. 7.Ed. Halkin. ca. Libanon): Maãba’at al-’Irfān.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. 7547. L. 1963. Edinburgh: Edinburgh University Press. 18.. Montgomery Watt. u 6.. Journal of the Royal Asiatic Society. 19. pp. M.. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. Gardet. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. M. Hartford Seminary Foundation.. Beirut: 1380/1961.. 1959. 327 12. 5 tom. W... 17. London: Brit. 1943.. 24-25.. 225-33. Maãba’at Saydā’ (Sidon. II . Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). 4. 1. Melkie Selma.. New edition. ISBN: 1333-56/1914-37. Al-asmā’ al-õusnā. Lib. Hourani. 79. G. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. pp. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. Montgomery Watt. 429/1037.. 1952. Journal of the American Oriental Society... London: George Allen and Unwin.. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. Tel Aviv. u 6. 714-717. 5.). 14.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike.. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. perzijskom i bosanskom jeziku. Svezak šesnaesti. i posljednji. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju.. TURSKIH. Haso Popara 2001.. „Predgovor“ direktora Biblioteke.. stilistike. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku.godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. Al-Furqan. među . U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. Zejnil Fajić 1999. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998. Zejnil Fajić 2003.. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. pod rednim brojevima 9009-9089. turskom. Osman Lavić 200?. Haso Popara 2008. a potom na turskom. 1429/2008. Mustafa Jahić 2000.. djela su razvrstana po jezicima. Po ustaljenoj dinamici . Osman Lavić. Osman Lavić 2005. pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga. 2002. od broja 8840 do broja 9381. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. Mustafa Jahić 2003. Bogatu.Zejnil Fajić 2000. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). London – Sarajevo. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom. Haso Popara . šesnaesti svezak. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. Obradio Haso Popara. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu).. Haso Popara 2004. unutar disciplina.. metrike. KATALOG ARAPSKIH.. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom... raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. Mustafa Jahić 1999..

godine. signaturni (str. arapsko-bosanski. odnosno u maju 1212. rik’a). 771-775). autora (str. perzijsko-bosanski. arapsko-perzijski. . prepisivača (str. kod navođnja likovnih ukrasa. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. Zahvaljujući tome. godine na arapskom jeziku. i 19.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. tursko-bosanski. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. Pri obradi rukopisa autor se služio. pojmova i institucija. njih je čak 38. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. pod rednim brojevima 9373-9381. ličnosti. napisan u Kairu 1346/1927. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. arapsko-tursko-bosanski. 777-780) i kataloški indeks (str. naslova u transkripciji (str. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. hidžretske. bivših vlasnika i vakifa (str. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. stoljeća. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. Indeksi: (originalnih) naslova (str. stoljeća. perzijsko-turski. 743-758). Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. 701-727).336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. 759-763). stručno i sa puno korisnih detalja. arapsko-perzijsko-turski. pod rednim brojevima 9090-9381. 729-742). te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. arapsko-turski. ta’liq. 765-769) i mjesta (str.

Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. kadija u Egiptu. Akbarabadi. tekije. Isbeije. perzijskih i bosanskih rukopisa. hadži Halil iz Bagdada). Zikrije). godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. Džafer iz Travnika. Sabita. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. Zbog svega navedenog. Safije. Abdulah-efendije Maglajlića. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . Mustafe Ševkije Užičanina. Kufi. imami. Šejh-Juje. Nesuha Duvnjaka. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. perzijskih i bosanskih rukopisa. Hasana Kafije. Ilhamije. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Davlatabadi. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. ljudima i institucijama. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. šejhovi. godine sačinjenog u Banjoj Luci. Aga-dedea. medrese. Ahmed iz Tripolisa. muftije. Andalusi. Muhamed Pruščak.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. Azhari. turskih. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. mula Mustafe Biogradlije. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. kapetani. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. Alija iz Varcara. Salih-efendije i dr. mula Numana Fočaka. hafizu Hasi Popari. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. Alidedea. Ishak. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. dizdari. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. po šesnaesti put. valije). zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Ibrahim. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Vrijedno je istaći. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). kadije. turskih. također. kadija u Visokom. muderisi.

pismenosti. turskom. Ismet Bušatlić . umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. na arapskom. književnosti. perzijskom i bosanskom jeziku.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. znanosti.

LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. Brill. Muhameda Čajničanina (um. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. isto vrijedi i za Brill. izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . 1615. Leiden and Boston. logike. gramatičkim. izd. (252 pages) 1. 2008. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju. u Pruscu). logičkim. 1707. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. 2. semantičkim disciplinama. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. 1792. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. poetike i sl. Profesor dr. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. u Carigradu). Akribičnost. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. 1636. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Mustafe Ejubovića (um. Muhameda Muse Allameka (um. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. u Mostaru). koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. semantike. sintaksičkim.

9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). Bosniac Authors and Their Works (str. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. II. - . 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. III. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). Brill. islamskom istoku. muslimanima. a potom se daje Introduction (Uvod). Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu.340 Ocjene i prikazi Arabic. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). islamskim naukovnim područjima i disciplinama. ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. IV. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). V. Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak).

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

i povukao se sa prijestolja iste godine.T. Djelo sadrži 367 stranica. Yusuf Sarınay. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. koji sadrži 28 dokumenata.C. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. maj. treći dio. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .-1481. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. potom njegova transkripcija.1463. prepisivač je napisao samo 28.) kojom se 28.1478. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. vladao drugi put od 1451. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira.05. nacionalnim. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). godine. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. 2006.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. dr. odnosno društvom sa različitim vjerskim. koji sadrži 35 dokumenata. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883. sloboda ličnosti.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Djelo je izdato u Ankari 2006. Ankara. ali nije . mezhebskim i kulturnim identitetom.4. koji sadrži 10 dokumenata. (4. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.

april 1520.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale.-1861. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala.. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano.) jermenskoj patrijarhiji. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. te je i nazvan “Azilanti”.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. Düvel-i Ecnebiye Defteri. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. (maju 1560. septembar 1566.6. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. koji nije teško naći. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz.-1861. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. zatražio je osmansko državljanstvo. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu. . Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama. 14/2_1-. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu.-1839. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. kao i mjesečna plaća. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. 1 2 BOA. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839.

-6.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija. a pomoć je iznosila 300 lira. a koji su se nastanili u Edirnama.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. U pismu se navodi: “Mi.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. pripadnici Jermena. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. Unatoč riječima pojedinih buntovnika. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi. Ustvari. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama. april 1520.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. trgovine i mezheba.-1909.-1560. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci. izasla- . Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876.-1574. kao i prema drugim sultanovim podanicima. septembar 1566. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi.). ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. zarobljenika.

vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu. godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta.1736-4. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija.7. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira.3. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje.3.1737-22. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. trgovine i turizma. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala. preporučuje se svim istraživačima historije. novembra 1736. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj.1745 . Pored toga.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji.1739. pravednosti i humanosti osmanske vlasti.4. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške.

................................. ......................With special emphasize on money based waqf ......................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU .....65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević .............. ..................................... ...Prilog historiji Banje Luke 1738-1740.............64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA .................................................................................................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library ............90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ............................................ 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740............s posebnim osvrtom na novčane vakufe ..........................................................................................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI ....142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ...............41 Waqf of the town of Tešanj . ..159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ...........................................................................................185 .........................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar .............................................163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo ....................

....205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo .....................sarajevski kadija.........................................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ........................ vakif......................................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .a qadi of Sarajevo................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE ...................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ...................... calligrapher and bibliophile..............................................286 ........273 Metonymy in Arabic stylistics .....................239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. vakif................................................................................................................. Mulaibrahimović (Svirac) ........... kaligraf i bibliofil ........249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ......................... Mulaibrahimoviću (Svircu) ...........................................................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) .................)..................248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.................225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ................................236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef............................

..................... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) ..... Al-Furqan............ Leiden and Boston..belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). (Enes Karić) .. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. 2006....... 318........ str............... The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic................... Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini..299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā .... Obradio Haso Popara. 349 ...Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI .. 252 str.. (Aladin Husić) ........................ Brill.. izd............ PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti......... Orijentalni intitut u Sarajevu.. Ankara..... TURSKIH....287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library .................... Sarajevo................. London – Sarajevo................. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ..... 2008.C........296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ..................... KATALOG ARAPSKIH......................... 343 T.............. (Ismet Bušatlić) .....334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU..... 1429/2008...... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović............................................................... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.. 2008.................... Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı.......

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->