ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. Prema Hameru. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad. a ponekad i cijele oblasti. u činu paše sa dva tuga. kada je stvarni rat već bio završen.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Handžić. 9 10 Olesnicki Aleksije. Muhafiz.000 vojnika. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. .8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9.000 grla brava.o. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. treće izdanje. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. 2003. Rad JAZU. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku.. 168-169). kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. rebiu-l-evvela 1151. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. Banjalučki boj iz 1737.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu.).) godine. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice.. 269. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. tatarskoj vojsci12 osigura 1. str. 1973. a treći kadija Musa. Zagreb. 463. knj. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. dakle. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke.uzroci i posljedice. zapovjednik većeg utvrđenog grada. koji traži da se. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. Enes Pelidija. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. c. a ponekad i sa tri. 469. Abdulah Škaljić.000. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika.. 11 12 . str. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3. 1940. Sarajevo. Bosanski namjesnik. El-Kalem. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva.. jula 1738. Sarajevo. (16. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja.. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. str.. Jasenovac i Dubicu (v. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše.

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Godine 1108/1696. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). pekarima po 6... vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha. mubaširu Osman-begu.) godine.. Godine 1744. str. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v. 1954-1955. zatim. str. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . augusta 1738. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.14 U defteru se. 30 groša na ime tahsilije. posluzi 30 groša.16 I drugi defter17.5 groša. 43-102).18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. sačinio je spomenuti Mehmed. 2.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. zaduženom za osiguranje smještaja. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub... str. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. Ovdje je. 1952-1953. Vidi: Hamid Hadžibegić. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. naime. seoski knezovi i mahal-baše. ”Džizja i harač”. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın). Abdullah Škaljić.. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. 95-95. riječ o nabavci 300 grla goveda. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ . I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše. 589-590). navodi da su preko mubašira Ali-age. na časni sud pozvani vilajetski ajani. Ali-begu. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. 1973. str. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. III-IV. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Hamid Hadžibegić. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. Sarajevo. spahije. 55-135 i V. rebiu-l-ahira 1151. 25 groša. ”Džizja i harač”. treće zdanje... peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. 150 šinika13 ječma i smještaj. samo što su ovdje količine veće. a kod nas je obično vagala 80 oka (v.5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije.. (2. datiran 13. što ukupno iznosi 969. 1952-1953.. III-IV. 9 100 grla goveda.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. u raznim krajevima razne težine. A-101. Za razliku od prvog. muhafizu Banje Luke.

popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. A-4. srpnja 1740. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti.). ”Dženetići .) godine. 1954. 20 21 22 23 .. II/1954. godine i da bi mogao biti interesantan.. safera 1153. u ovome radu ćemo ga izostaviti..22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. Hamdija Kreševljaković.. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. godine navedeno.. ekonomskog.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu. Sarajevo. knj. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. br. od 4.. 110-163. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. Tako su. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. dakle. godine). i to: 10 groša za odraslo goveče. svibnja 1777. 1 groš za bravče od 3 godine.. U njemu se. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine. džumade-l-evvela 1153. U defteru se.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. političkog. 25.10 Haso Popara (humur). aprila 1739. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. I. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. zatim. do 1740. maja 1740. str. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine.ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora. marta 1740. nešto prije 28. godine). do 29.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. godine.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. naime.. (5. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. npr. hidžretsku godinu (od 10..

popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. II 1191. istočnog porijekla. po šerijatskim propisima. punoljetne kćeri: Aiša.. kći Murteze.. str. Napisano 8. 1961. Glođe. /29. VI-VII. Rašid Hajdarović. Kreševljaković i D. zatražili su da se. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. 11 čare tako i za etnografe. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.). Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih.. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. (‫ﻫﻮ. 193-224. godine.-146. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. Radi boljeg pregleda. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. str.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. Sarajevo. sa strane. ”Zaostavština iza Munib-ef. Travnik u prošlosti. u gradu Banjoj Luci. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. Hamdija Kreševljaković. kći Mustafe. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). sin Dur-Alije. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. Popis je podijeljen na dva dijela. (5. 361-368. Derviš Buturović. M. 1974. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. .. u Novoj tvrđavi. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. str.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . maja 1740. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. postojbini gazija i mudžahida. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu).24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. safera 1153. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali. str. Korkut. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). Izabrana djela I. V 1977. i Hatidža. dimenzija 54 cm x 79 cm.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. knj. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. 1956-1957. Travnik.. 193-258 i H. reb. 1464-1878.. sina Abdulmennanova. kod nas. Ummi Kulsum. tamnobijele boje. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. maloljetni sin Omer. II-III.) godine. 143.

......... 755.025...006..002......)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫.)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:...........093.......)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: .027 ....)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima..45 ......)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..000....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine.........050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫. 141.)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13....)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( ...005.....)62( ...... pomiješanim s akčama (‫.......005.....063.)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ .. (٢ ‫.....113 ......1 ................. 23.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ..3 .............41 ....31 .......)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .. kunovine i sl.............104 .. 2 kom. (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( ...../ (‫..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht.21 ..) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/...12 Haso Popara (A .......34 .............)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800..)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( .....)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: ..)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫..81 ..)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫....026 ...3 ...290.. ّ 2 kom.............288.84 .........Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( ...)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine.... (٢ ‫ )02( .086 .1 . komplet (‫)91( ....084 . madžarijama i findik alltuni dukatima....612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( . 2 topa (٢ ‫ )32( ......000....)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( ...007.....1 .)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫. (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( .)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( ..1 . 2 kom......106.....501.185 ...023..)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće.....)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( ..040...017....3 .....)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫.2 . (٢ ‫ )81( ..53 ..862 4 (22) Bijele zavjese.

....... mesinga/ (‫ )55( .....009 .....22 ..............114 . Ukupno 49-57:.....)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23.....)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( .2 ..)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( .662...........003.)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141.. (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫.)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: .518 .. 60.)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ..248 8...)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( . (51) Željezni okov za noge (‫ )25( ... 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ..177 ...161 . 7 (49) Crvena saja čoha... 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( .....)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫...489 20....)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( ......)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ....... 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ......021...........)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha.166 ..4 . 5 (30) Štapići uda od po 1 drame..201 ....0477 .... 6 1/2 (39) Bakra..238 23............ 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( ...4 ....001 ......)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( .......)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( .026......... (٦ ‫ )75( ....)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480.106............ (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..............509 ...201 ......08 ..... 6 kom.....)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( .105 24...1 ...)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ..)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( .. 810. 18 kom.....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke.......)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( .1 ..)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi....)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢).. 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ......)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( ..)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( ......... x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠).)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( .....)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫..080....504 ....000... (31) Sedžada s one strane /tj..547 .273 .........)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: ..)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: .403 ...626 ..1 .)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١).....010..... 1...021 ..15 ..3 ..)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫...)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ....18 .......061 ...055 ...... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( .)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( .....04 ......062......)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ....

35..........)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ...51 ......)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( ............ 315.4 ..633 ..131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( .....042 .035 ......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171....14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( .052 .8 ....033 ..)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( . 4 topa (٤ ‫.....)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: ....)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha.014..101..)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( .......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: .502 . 9 aršina (٩ ‫ )88( .240.....)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1.7 ....... višnjaste boje (‫ )17( .041 ....... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫......024 ..........)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: ..024.1 .012..)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( .)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ ...273 10 (75) Durbin (‫ )67( ......061 ...1 ..052 ..............005 ....)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( .904 .........)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫... (٣ ‫.....9 .....169..)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.043 ........)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( ....)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( ......04 ..004.....005 ....)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( .000...1 ..)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ....)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( .......)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)..)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫......571.01 .........)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( ..1 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( ......493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( .060.........)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫.. (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( .....002..)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa.4 ...)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ..... 12..21 .37 .........562 .08 ....000...)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”.......18 .)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( ...)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫......... 13........

....104 16........04 ..2 ......07 ..024 .)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫..051 .‫ ......456 ....)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( ...................722 31.........)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”.....)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ......)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( ..)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( .......002.....516.2 .....)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫....)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj......)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( ....)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( ..)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( ...01 .)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫.)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( .)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ...)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( .. Ukupno 114-124: .005 ....008....)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫......)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( .......)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( .)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ..... 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( .......)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270. (‫ )311( .1 ......2 ....263...... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .000...9 .014...3 .)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ..... bez grančica i šara/ (‫.002 ..1 ..012 ..)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( . 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ...006 .)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ........1 ..)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5......03 .12 ...006.732 14..)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: .8 ....... (101) Bijeli sanduk (‫ )201( ..)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ....004....002 .271 15..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( ........)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( ......122 ...33 .150... 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫.)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (..... 14......573 ............052.........061 ....001..7 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫...026......)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .........014 ...008......139 .........3 .024 .............

.800.. 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( ....724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ....063 ... 3.1 ...)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( . 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( ..246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( .....033 ........)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( ...)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( ...)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ....)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫.006 .)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7...502 ..001 ...)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( ...061 .)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ...522 .. (157) Čoha od skerleta zelene boje...522 .... 12...024...... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫...7 ... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( .024 ..002 .......768...3 ............656 18 (156) Crvena čoha.072 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫..)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: ..)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( ....)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( ...... 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( ...)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva......171 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( ..)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫.)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra....)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( ..2 .03 .21 ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( .)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: ..000....)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima.131 ..141 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( .. (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( ....)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: . (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫..16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( ..141 ..... 3. boje ...02 ..006.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( .)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( .006.031 ...131 .101 ...452 ....086 ......04 .240......)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( ...)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193...04 ....1 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( ......1 ....)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120.042.)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ ..004 ....)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( ....

.....41 ..003....002..000.........3 ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .... Ukupno 156-162: .845 .....)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫........021 ..)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve...102..5 ....)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ .. 740....)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .....)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( ......216 .. (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫. 4 kom.. (٤ ‫.03 ..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١)...)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra.....843 25. 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫.675.754 16........9 .. 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( ....)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340....2 ..051 .... 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom.... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫...15 .1 .........008.........31 ..)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ........7 ...)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže.1 . opšiven potrbušinom (‫)661( . (‫ )261( . 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( .)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .007 ..672 25...100..... Ukupno 172-181: ............)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40.)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje.003 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( .005..002.1 ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: ..)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( .2 ..... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( .)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe...........1 .2 ......103...015 ......1 ..)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( ..037 .)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( ..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( ........ 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫. 5 oka (٥ ‫ )671( ...)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra..)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( ....)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:.. pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( ... 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( ...003......031......)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( . 17 višnje (‫ )161( .007 .....008.)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa..)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321.....)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131.)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.591..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫...02 ..000......1 ...........090 17....181 . (192) Ponovo vezena haša (‫)391( .. 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( .000....)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( ..019 .4.

.........1 ... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫.)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe..)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( .....013 . (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫.120..)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .000....)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢)..418 16.....)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( .............507..)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ..1 ...)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ....... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( .1 ... mor boje (‫......... 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( .943.....)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .050. (٧ ‫....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫.. (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ .......684 ......020.........)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( .052 ........18 Haso Popara Al-čoha...)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( .)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( .........113 ..05 .)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2.........001.)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100.........067 .......003.)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana. 7 kom........6 .....006 ..066.)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( .2 .)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( ...554 8......)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ...271 5... (١ ‫ )602( ......)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( .....027.. 1 kom.. (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫... 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( ......)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez...)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( ......17 ...........)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom......001 .........)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( .091 .......03 ..000.27 .. 1....... 12..103 ....040.000... 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( ..)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫......... (219) Bakrenih zarfova...........102 .. svijetle boje (‫ )402( ...1 ..1 ........ (223) Ponovo novo....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: ...3 .145 .......)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121....)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice.....030..)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4......1 ...072 ....)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫........)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫. 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ...251 ......6 ...... (٢ ‫)022( .)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫...06 ..)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( .........4 ..... 2 kom.....

.......031.....5 .311 .9 .......897.........)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza.....)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( ..21 ...23 .)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫.000..5 .. (٢ ‫ )152( ...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..001...... a nije opravdao (‫.471 183..............008.)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: ...........7 .000..)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma.)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( .51 ..000 (١٠٠٠ ‫..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( ...052....070.)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija..005..)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( . 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( ...006...)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice...)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .... 5 tovara (٥ ‫ )842( ...51 .4 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( .)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( .640 ... 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( ... )052( ..200 (١٢٠٠ ‫ )542( .512 ...... 3 kom...080..1 .022.)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 .. 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠)...000.......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: ..584.. 8 tovara x 1.1 ..000.25 ... 1 tovar (‫ )442( .)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa.. 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( .005 . 36. 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/...126 ..)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca. 28 1/2 (242) Prosa...2 .275 196.......)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ ..431 113........15 .......8 .)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( ...7 ..028...........001. 32 tovara x 1...31 ...... 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( ..021 .)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( .....)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta...105 ... (241) Dug raje u maslu (‫..1 ..)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/... 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ...)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( .081 ...4 ......)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20..42 .. (٣ ‫ )252( ..)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.. 2 kom..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫......)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa...007.001...000.181 ..029......81 ..

..........)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( .034.81 .000.... 30 (258) Volova......705 ....2 ..)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ..)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫..... ždrijebac (‫ )262( ....000.044...)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36.4 ..)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( ..102 ..)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642...)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir..81 ..... 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( .)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .095.. (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( ... 4..2 .. 1....)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko)..... (283) Tarhana (‫ )482( .220..)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( ...500...)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: .....331 .)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)....067..082 . 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( .)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240.....004. ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( ..645 55....007 .........001 ...)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( ...063 .. (288) Soli.066 . (٣ ‫ )182( ..........1 ........9 ....1 .)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( ...1 ...)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ..)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫......102 .003 .400 (٢٤٠٠ ‫)952( .3 ..)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( .)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( .)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/.000.. )982( ..006..181 .992 ... 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( . 2...)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫.....)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: .....)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom.002.960 29..)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( ..027.003 .)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: ..21 .....)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ..2 .)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( .002 .)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara.051..)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .20 Haso Popara ‫ )652( .).4 ..004...)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( .......000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).....1 .48 .....353 ...... 120 oka (١٢٠ ‫( .)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( ....7 . (٢ ‫ )782( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: ... 17 oka (١٧ ‫ )092( .. 5 grla x 2.....001..936 6.......001 ..........084 . 2 kom..6 .. (257) Dva grla krava (٢ ‫.064...006...

.18 . s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.. (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( ..1 ....)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( . kesa/ za novac (‫ )903( .........Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: ...)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( ..7 ....)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( ..028.. 37 (323) Konopac (‫ )423( ..)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( ..000.115 14..005 ...009...........85 ..)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ ..08 ..2 .08 .002.......2 .. 3 kom.)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫.2 . 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ....)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ...)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ ...)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫.)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( .42 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .002.......)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( .04 .005.21 ..1 .......)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫.... 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .051 .898 14..125 29.002.)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti.61 ..... (٣ ‫ )403( ...)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ..)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: .)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:..)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( .1 ..42 .2 .)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( ..087 .. 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( ....02 ..045 .)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( .....122 ...........027 .008.)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik. /nije pročitano/.12 .)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: . (‫ )513( ......512 ....044.004..1 ...004.)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29.)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( ..897 12... 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ...)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ .2 ...)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6....4 ... a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/.2 .)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( ...206 5...)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( ......044.1 ......080.041 .002.826..)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( ..21 .8 .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u....)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫..)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( .

................067.... sa temesuk obveznicom (‫)543( .....880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫..12 ..)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ............... 196....19 .......000...063 ......)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda..1 ..000.. Ukupno 323-331: ...)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( ...... age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( ....004..)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫..)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ..063..41 .4 .....)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( ..006...)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫....)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2..)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju..22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( .)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age.)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( .027 .......)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .000........)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( ..)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: ....)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age.88 ..044....... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( ..)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( ..008.......431 .42 ..............400..........)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( .... 80 grla stoke (‫ )143( ..)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju....42 .000. 276........)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ .15 ..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( ...........781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( ...42 ......51 ...31 .)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje...........21 ...... 41.000.320 39 (338) Dug kod Mehmeda.000........008 ......000.. sa temesuk obveznicom (‫.061..080....51 .....002........ sa temesuk obveznicom (‫.....21 .

..................6 .000. age martoloza..)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ ...160 131.....008...4 .2 ........)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra.440 .)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫...)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2.9 . ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age....002.. sina ّ Abdulbakija (‫ )853( .1 .)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( . odabaše (‫.2 ..06 ...)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: ..000.)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe... (362) Dug kod Dauda.....)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4.31 ......1 .6 ...... kapetana Gradiške....)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ... sa temesuk obveznicom (‫.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: .......)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina.....41 ...004.... starog dizdara (‫.01 .)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age..........)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina......)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha...‫ )753( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .088.)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( ...400.. 23 11.........)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima..008..)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3.1 . atik (‫در‬ ‫ )363( ...080.)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: .. age džemata martoloza (‫. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( . age martoloza 59. ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫..06 ...)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima....006.......2 .044......01 ...880...004....800......... age džemata đonlija i kapetana Banje Luke.. 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( ....090./nepročitano/..970 34.. (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .046. age prvog džemata farisa..004.840 37. sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( .002...042... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( ..000... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( .000.)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:.......6 ...5 ..000.. (‫در‬ .)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa.... ّ odabaše (‫ .

)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/..... (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ ............. vinogradima...........)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫.)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24. ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫.000.....114.)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan).. čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫..........651 3.... objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( .....81 . (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( ................520..)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫...214 .. Ukupno 366-371: ..088.2 .821 ..24 Haso Popara (‫ )963( ....9 .......)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫.000.004..)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24.....711 ............000... (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade...... 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar. trinaest hiljada...)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:....)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫....048..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515......000..81 .21 ..... 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( ....8 ..)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima... (9) Hudamija i džebelija (‫)01( ..81 ...000..)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20.... četiri stotine i sedamdeset šest akči . (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( ..133..025.01 .000.000...)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫...)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( .086. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ..046..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:.....)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ........8 .520 ........)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ..........476 182.......)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3.000.............67 .440 113..113..

.086.000... po zakletvi (‫)03( ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .487.4 .....)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu.......000.... 47.. /nepročitano/....828.068.....)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: ........ po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫..002..... (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje. koji je umro na putu na hadž..000........11 ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132.403.......7 .....1 ........ 225......... sinu Hasan-begovom za jetimski imetak... 25 nost sedžade (‫)61( ....... po zakletvi (‫)91( .81 ...... sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( .. (....... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ .)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži.. 127...368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ...000. kćeri hadži Omerovoj......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫..004... ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫. Ukupno 23-27:....000... po zakletvi (‫.. po zakletvi (‫...063 ....)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106....)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ .......‫)02( ............51 .2 ..)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: ...731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫.3 ............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( .464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli.)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu..... iz ostavine iza spomenutog umrlog... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( .065....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36.22 ...084 ..

.........026 . 16....... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( ..)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( .6 ... po zakletvi (‫ )24( ..042 ..043...........486 .)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ .....7 ... po priznanju nasljednika (‫.....4 . rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( . 12.....)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice..940.....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2.......000....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( . po zakletvi (‫.. po zakletvi (‫)13( .044.....469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte.069 ....8 . po zakletvi (‫.082...)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫..000..)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare.............344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere...124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ...064 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: . 128...........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7. po zakletvi (‫)04( .............)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću..000.200......61 .. Ukupno 28-32: .)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja).)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ......... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( . (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ...000......3 .1 ......26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska..4 ......962 ....000...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( ..........)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.066 ....)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( .

..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu.... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi..)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:.740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih..261 .... 203. Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( .600.... Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( ......940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli..004.......)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši.... dok je još bio živ...21 . godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠).)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu... Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫........ po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ ... 189.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ ...........084..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .... za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj.... za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj../nepročitano/.)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša. 190......... bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške.000.2 .. a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa.......... po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( ...003.)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: ..... prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica.... (50) Utvrđeni dug ................ a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta.. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ . Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše.... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151.7 .000..4 .51 ......044.

..387 ........064.122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ........... kadija u gradu Banjoj Luci.........)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli.......... morali unijeti u defter.011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ........................000.....765....54 ..... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa......006. 92..................765.011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( ...541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ...772..325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ....... četrdeset hiljada.387.122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( ......... bilo mu prosto.............340..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( .. 1..... augusta 1740.431.......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: ....... kao odbici... tri stotine i dvadeset pet akči ..51 ..122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫. kako sljedi...260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara...... (7. sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču .) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ ../minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara....)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( .........765.................344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( .......... Napisano 15.765.... (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se....9 .28 Haso Popara ّ ‫ )55( .. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.002.......567..122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221...7 ..)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫............... 1... džumade-l-ahira 1153..

... (10.000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima . utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( . aprila 1739. sin Abdulmennanov.. kome nema ravnog. marta 1740.. za vrijeme uprave Bosnom..... sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše..765.O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić). Iz ovakve formulacije pouzdano se može .628. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči .765. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I ..302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203. 29... utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću. 144. dok je bio mutesellim.. čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .567.704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203. 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( .765...567...302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( ..287.. naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96. Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali.. 1.541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( . njihovom analizom....287... godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48.000.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ... (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152.. njegove ekselencije...000.......302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči....431.

bila mu je druga. Meva-kadun. sinom Dur-Alije. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse.000 akči. Ummi Kulsum.000 akči. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva.mjestopisne i poviestne crtice. maloljetni sin Omer. bio među umrlima. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. 1890. A-4). možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. Merjem i Hatidža. 23 u 50. iste godine. Osim toga.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. br. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. pozicija br.. A-4. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. Bihać i Bihaćka krajina . red 54. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. bila prva žena. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. četiri punoljetne kćeri: Aiša. Zagreb. Vidi dokumenat br. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. kći Murteze. sin Dur-Alije.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. ona mu je. br. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. i Hatidža. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. treća žena. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). 47. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). redu. kći Mustafe. Matica hrvatska. 103. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima.000 akči. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). a Hatidža sa mehrom od 8. najvjerovatnije. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu. Iz pozicije pod br. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. str. te maloljetna kći Emina. godine bilo više. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. . Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. a svih pet kćeri žena Hatidža. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga.

Sarajevo.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ّ ّ ‫.787 akči. na osnovu ovih dokumenata. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici). (25. 72.000 akči. Kamengradu i Bihaću. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati.6. 31 čije se ime ne navodi. koliko je meni poznato. 2008. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ . knjiga XXVII-XXVIII. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. kćeri hadži Omera. Tešnju. februara . prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. Na osnovu navedenog. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića. 24 u istom redu.‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara. Banjoj Luci. To je sve što sam. zaračunato je 22. ”Tri banjalučka arzuhala .. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi.. njegovoj majci Hatidži. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića.. kćeri Mustafine. str. ..prilog historiji Banje Luke”.. Anali GH biblioteke.. zaračunato je 30. muž Meve-kadun..28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića. Prema poziciji br. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića.

351 ” Vidi poziciju br. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. Omer Fejzi-zade (Fejzić). atik. godine. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. 350 ” Vidi poziciju br. 28 ” . redu u odjeljku (B Pasiva). a ovaj uputiti preporuku valiji. kapetan Gradiške. 362 ” Vidi poziciju br. za aginsku službu.32 Haso Popara II.33 Mustafa. stari dizdar. onda bar neki. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. 49 u 55. aga martoloza. Ali-beg Grošić je.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. odabaša. sigurno bili sudionici spomenutog boja. odabaša. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule.39 Derviš-beg. 354 ” Vidi poziciju br. odabaša. ekonomskog i vjerskog života. koji je to sve proslijeđivao sultanu. 359 ” Vidi poziciju br. U popisu se. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga.31 Husejin. kao Ali-begovi dužnici. navode: Ibrahim-aga. 368 ” Vidi poziciju br. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. odnosno Porti. Pored ove dvije službe. aga prvog džemata farisa. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.30 Ibrahim. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. političkog.34 Murataga. aga džemata đonlija32.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin.35 Daud. Naime. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br.37 Abdullah. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. izgleda. 366 ” Vidi poziciju br. To se vidi iz pozicije br. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737.36 Šaškin Ibrahimbaša. administrativnog. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. 361 ” Vidi poziciju br. ako ne svi.

ekonomski bili veoma unosni. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1.4 odraslih grla goveda. 49 i 55 u (B-Pasiva). epidemijama kuge.43 Mustafa. a za 10 groša odraslo goveče.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje.541 akču. ćehaja. 57 ” Vidi poziciju br. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. 254. 238.628. i pet robinja i jednog roba. taksita i drugih daća.541 : 240 = 6. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. ratnim stradanjima. Od 5. U svome posjedu je imao. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. 237.783. Vidi pozicije br. jula 1737. 342 ” Vidi poziciju br. 262. subaša. čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. taj iznos se čini još većim.000 bosanskih spahija i 4. muhafiza. 336 ” Vidi poziciju br. Pored ratnih stradanja na svim stranama48. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo.784 trogodišnja brava ili 678. godine otišli na Perziju. 328 i 329 u (A-Aktiva).628. dizdara i vojnog zapovijednika (age).Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške. sušama i poplavama. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. 33 vjednik tobdžija. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska . 344 ” Vidi pozicije br. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. IV.965).Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . a možda i još neki. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.46 Isto tako. nakon odbijanja svih troškova i dugova.000 plaćenika koji su 1727. iznosio je 1. 14. u svome posjedu imao samo dvije knjige. 46. Deset godina kasnije. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.42 Mahmud. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif. godine.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer.. Prema popisu njegove ostavine. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova.. čak.

U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. o.. R-384.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. 128.49 U jednoj nedatiranoj bilješci. Vlada velika nestašica hrane. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno.. sve je srušila. godine (1736) na Lučindan. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Lašvanin. c.000 vojnika. Bosanski namjesnik. A kako smo bili u ratu sve do zime. o. Iste godine. Dućani su zatvoreni. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje. 49 50 51 52 . Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. U Saračima nema žive duše. pa je usjeve na Krajini posve uništio. pa je našom zemljom zavladala glad. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. pa je i ona još na zemlji propala. 49a. Usljed velikih padavina.. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama.50 po svoj prilici iz toga vremena. str. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici. 483. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. fol. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo.. dućana i hanova oko nje. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. oktobra 1149..” Stanje u Bosni tih godina. Vidi rukopis br. str. str. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice. Ne obazirući se na ono što su nam. c.000 vojnika sa strane i još za 30... o... zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme.”51 Salih Sidki. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća. Salih Sidki Hadžihuseinović. 146. sve su vode i rijeke nadošle.. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega..”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis.. Ljetopis. najbolje oslikava Muhlisija. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. Handžić. i to: za 10. c. za 10.34 Haso Popara bijede i nestašice.000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. Božijom odredbom. bosanska vojska se.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. Te godine napadao je veliki snijeg. Povijest Bosne 1. pa je neplodna.

tako da je za izradu ovog popisa. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja.. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. 309.134 203. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. na javnoj dražbi procijeni vrijednost. pokretnina i potraživanja od drugih lica.782 407. U prvom dijelu. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela.. 5.113. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3. koji sadrži ukupno 371 poziciju. 7. prvo je dat popis svih nekretnina. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica. 1. br. a vrijednost u pojedinačnim cijenama. odbici i dugovi prema drugim licima. za podjelu među nasljednicima ostalo 1. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom. npr.628. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama.567 203.567 203.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija. . pored poznavanja šerijatskog prava. tako da je.541 akču. 3. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi.628.782 101.567 203. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. dijeljenja i množenja. Iako sadrži preko 430 pozicija. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. 35 ljenje čitaoca.541 5 53 54 Vidi poziciju br. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. na kraju. i to kako slijedi: R. 4. 6.567 203. 8.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. kao što je.. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. sve sabere i izračuna.478 akči. 2.567 1. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu.

a ako budu imale dijete. po 1/16. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. a pošto su ih bile dvije. Hekim-oglu.ص . 12. dizdar. Abdulmennan. A njima . ako ne budete imali djeteta. pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. Ali-paša. an-Nisa’.ﺗﻮج‬tuč. bronza. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. an-Nisa’.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ .polovina onoga što ostave žene vaše.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . mjedovina. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. njima . ili podmiri dug. mutesellim. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740.četvrtina onoga što su ostavile.osmina onoga što ste ostavili. a kćerima po 2/16. prema citiranom kur’anskom tekstu. sinu 4/16.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . Kur’an. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. ostavina. Dur-Ali. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. pripala 1/8. . ili podmiri dug. 176. Musa. Banja Luka. a kćerima po 2/16.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. nasljednici. on je dosta neujednačen. who 55 56 57 Kur’an. popis. muhafiz.četvrtina onoga što vi ostavite. ako ne budu imale djeteta. aga. posebno u zamjeni grafema ‫ ك . ženama je. pripalo im je po 1/2 od 1/8. kadija.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16.س‬i ‫ .36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. defter. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . prijevod Besim Korkut. prijevod Besim Korkut. onda . from the family Đumišić from Banja Luka. there are three documents related to Ali-bey Grošić. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . tj. a ako budete imali dijete. To our scholarly population up to now. mesing) kao ‫ .

july 1737 by qadi of Banja Luka. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. Husein odobaša. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. The fact that names such as Misirli mula Omer. rebiu-levvel 1151 /16. aga the first unit of faris. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. Daud. talks about acquisition of 300 cattle. artilleryman. Ibrahimaga. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. artilleryman. aga martoloza. was mentioned. Omer Fejzi-zade (Fejzić). in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. janitor in a large establishment (odobaša). Derviš-bey. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. Mustafa. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. Husejin. From these three unpublished documents.. Ibrahim-aga and Osman-aga. which refers to his Christian origin. Mahmud. Mehmed. son of Abdulmenna.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. adult doughters: Aiša. Murat-aga. was also a military commander (dizdar and aga). odobaša. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. Mustafa. and whose complete translation are given in Bosnian language. capetein of Gradiška.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. the second Ibrahim. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. aga of unit đonlija. odobaša. Šašakin Ibrahim-basha. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. 37 was killed on duty in 1740. Umi Kulsum. show . on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. underage son Omer. superintendent (subaši). Abdullah.. daughter of Mustafa and Hatidža. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. is mentioned accomodation and 1.000 sheep. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. representative of vezir or high official (ćehaja). In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. daughter Murtezine. 2. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. In the first document (defter) which was written on 27. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. old dizdar. džumade-l-evvel 1153 / 28.

economical. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. A-101 and A-4. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. political.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. it could be interesting for historians as well as etnographs. Faksimil dokumenta br A-4 .

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 39 ...

40 Haso Popara .

Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“..2 Njegova istraživanja.. 207-217. posebno u 16. 2 3 . historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda.. Tešanj. Navedeni radovi u: Adem Handžić. Adem Handžić.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. Almir Fatić.. Isti. Istanbul. Isti. Tešanj. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. kao fundamentalna. uprkos navedenim rezultatima. 2006. vrlo često ostajali su novčani vakufi.. 161-205. godine“. XV-XVI. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. Anali GHb. 1974.. 161-174. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. u drugim kontekstima. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao.. Neke vakufe. 2005. 1994.-1878. Sarajevo. Istanbul 1994. Studije o Bosni. stoljeću. IRCICA. Istanbul 1996. Mirza Hasan Ćeman. U drugom planu. 1990.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova. Sarajevo.. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. Urbana antropologija Tešnja 1461. ... u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. 3-18. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. . Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. IRCICA. IX-X. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. i 17. 1983. Anali GHb. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604.. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. II-III. . 38-41.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja. Sarajevo. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja.

čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. morala je biti drvena.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. godine) 16. te je 1543. Drugo. 1. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. godine. 343-378.5 Dakle./66. 1954. Brzo je dotrajala da se u njoj . VIII. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. ali i kasnijoj namjeni. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. stoljeća. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. godine. odnosno njihovo neometano funkcioniranje. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. 139. i to njenom središnjem dijelu. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. čija džamija je bila sagrađena od drveta. vrlo važno. stoljeća ne spominju. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. Prvo. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. Sarajevo... . 1953. II. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. STOLJEĆU 1. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. Kako je izvori.. ZADUŽBINE NASTALE U 16. Vakufski krediti u Sarajevu. 261-2..4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat.6 Kako u Tešnju.42 Aladin Husić registrirala. 1. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. Đoko Mazalić. nego često o adaptiranim objektima. NS. posebno u drugoj polovini 16. Sarajevo. ili 1520. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva.. No. tek prvih decenija (1512. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. 5 6 . I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. stimulirana je gradska privreda i drugo. 298-299. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. MD.

stoljeća. Bez obzira na povremene sumnje. nego iz državnih sredstava. u prvoj polovini 16. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje. barem u prvim godinama. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. npr. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. 211. iz Visokog. 15730. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. . dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume.7 U Tešnju se.. godine) u Tešnju se spominju dva imama. stoljeća.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. 15730. 7 8 9 MAD. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. pa i uže okolice. mesdžid. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. obavljanje pet dnevnih namaza. najviše do četrdeset posadnika. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. dakle. Izvori je izričito spominju kao .. Sredinom 16. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). barem za osnovne potrebe. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. MAD. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. Dio potječe i iz drugih mjesta. kao. I pored toga. nije bilo mnogo.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti.9 Tek početkom druge polovine 16. TD. do sredine 16. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. Dakle. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat.

do 1540. 8-10. M. stoljeća. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. VII. 1. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović. sina Iskender-subaše. Budući da su mnoge službe. Dakle. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči... . te poništeno. Čifluk. Sarajevo. 49-50.. posebno one vojnog karaktera.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. navedeni nije bio samo imam džamije. iako sultanska. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. sin Jusuf-efendije. tek 1604. H. Naime. 126-127. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. (1933. ali otvara i još neke druge mogućnosti. potvrđuje njen lokalitet. Alija Bejtić.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . čija oporeziva suma iznosi 350 akči. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. godine već je u posjedu Ferhad-bega. Izvori ga. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. i 1540. izvori iz 1540.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. (1943.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“.) br.. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. . Ćeman. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. bile nasljedne. godine. međutim. Novi Behar. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki.-1944. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini.-34. godine od strane Sufi Oruča. 1934. spominju veoma kasno. .Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. nego i muderris neke od medresa u Tešnju. Godine 1755. 2. . To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. El-Hidaje VII.. godine. budućeg tešanjskog vakifa. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18..).44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. god. 132.. Urbana antropologija Tešnja.

U svakom slučaju govori da je. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. Kalendar za 1942. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. 212. 126-127. Gojakovac i Prusika(?).. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. prevela: Amina Kupusović. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči. no nije poznato kojem. Obje ove službe. koji se kretao oko 10-11%.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. H.Tešanj prije tri stoljeća“. Ipak. 1941. Isti: .Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. M.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. stoljeća. Osim podatka.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. bez obzira na način tog povećanja. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. A. . Sokolović.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. i do 1640.. godine. prefiks . U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. godine. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. Narodna uzdanica. stoljeća. sin Nesuha.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. 49-50. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. sin Mustafin. O. 168. 362-363.. krajem 17. Urbana antropologija Tešnja.. Sivša. drugih pojedinosti nema. imamska i mujezinska. godine iznosila je 31000 akči. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. 540. godine. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao. Sarajevo. III.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. .. te je mogao podići spomenuti mesdžid.15 On se prvi put spominje 1604. TD. 13 14 15 16 17 MD. Ćeman. a mujezin Muhjidin. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16.. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. Godina X. 2000..17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. u ovom slučaju su izostali. . Sarajevo. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604..

stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. dva vrta.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. prepisivača vakufname . Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. NUBiH. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. Do 1540. bilo mu oprošteno.19 Dakle. 32 dućana. godine. 157.. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. 168. 87. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima. drugih potrebnih podataka nemamo. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. Džamija je. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama. han (kuća za putnike). međutim. RS..Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. 832. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. .. Bilo je poznato da je .. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. 1978.. 18 19 20 21 TD. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. Muhamed Ždralović. . 168. Od objekata uvakufio je: džamiju. a već 1530. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40). Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18.“ Nažalost.. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči. 3. 56.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif.bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. sa zeametom od 23199 akči. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina.46 Aladin Husić 1. Isto. Prepisao ga je siromah Abdulkerim. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. mlinove s dva žrvnja. V-VI. str. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: .Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. 201. . mekteb.

kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“.3.. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči.1. međutim. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.kuća za putnike. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče. i osim toga 30. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti.’’ 1604. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. TD. Ovih nekoliko stavki.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore. još rashoda.. godine ubilježeni su kao karavan-saraji. izdržavanje karavansaraja. Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920. Glavnica je 1640.. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči.. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja. već po samom osnivanju.. Glavnica vakufa značajno je umanjena. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode.24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod..obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj. zakup dućana 3800. Ždralović.... . vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. stoljeća iznosila je 56000 akči. Većina tih sredstava išla je na rashode.. .000 dirhema gotovine.. zakup zemljišta 1081. prostirke i osvjetljenja.. Dakle.Medžmua Abdulkerima... Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. između sela Ripna-Trepča-Kosovo). Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha).22 U kasnijim izvorima . a drugu pored hana na Usori.. stoljeća predstavljala je .23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos.. M. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). 177. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . Ostalo je. tešanjskog kadije“. 157.811 akči. uvećana je za više od dva puta.Tešanjski vakufi 47 .“ u samom Tešnju i . koji su tokom okupacije stradali.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. ali više nema ni prihoda od dućana. 1. godine dostigla iznos od 127. Glavnica vakufa početkom 17. zakupa dućana 3660. i zakup zemljišta 1081 akču. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići. Prva polovina 17.

Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. na službe u funkciji ibadeta i obreda. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. popravak harema 29. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. administriranje 460. NUBiH. popravak džamijskog krova 300. muallim. mujezin. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči). Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja.. hanski potok 10. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj.683 akče. 12821 akča.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. administriranje (mutevelija. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. pobirač vakufskih prihoda. Razloga za tako što je više. hatib. eksere 33. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. nadglednik. popravak mekteba 114. vakufski prihodi iznosili su 17. . mujezin 5. prostirku džamije 90. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. 87.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. Prema tome. Dakle. muarrif 3. mutevelija. Za vakufnamu se izričito kaže: . RS 832. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. kontrolor).. muallim 2 dnevno) 9360 akči. sallahan 2. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. kći Ibrahimova. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. trošeno je (imam 10. istina. Iz ostalih troškova koji. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. druge metalne proizvode 400). upad Eugena Savojskog. 224. svijeće (mukavve) 196. pobirač vakufskih prihoda) 2520. stoljeću značajno osiromašio. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. Prije svega.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. vakuf su stajale 13380 akči. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. TS. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči.okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . hatib 4. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP.

nadzornik. pobirača vakufskih prihoda. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. muallim. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. zatim nadzorniku. učač sura Tebareke i Amme. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. mujezina. Amme). muallima te administratora vakufa. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. muallim. sredinom 18. To su 1. što je razlog da se dalje ne spominju. 1. mujezinska. mujezin. nadglednika. spominju se sljedeće službe: imam. Dakle. tu su još muallimska. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. imama. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. početkom 17. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. mutevelija. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. ašereta poslije podne-namaza. sure Amme poslije ikindije. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. Pored imamske i hatibske. od zakupa dućana i zemljišta. 3.2.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. . mutevelije. Tebareke. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. 6. učač Jasina. hatib. Ustanovio je brojne službe. ukinuta je naknada djelitelju. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). Godine 1640. pobiraču vakufskih prihoda. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. imam i hatib. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. poslije sabah-namaza. Osim već ustaljenih. mutevelija i 7. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). mujezin. dakle obavljanja molitvi. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. 2. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. hatiba. 5. 4. Prvo. sure Mulk poslije jacijskog namaza. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih.3.

. 26 27 M. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. TD. godine Mustafa. stoljeću. Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. a hatib 4 (1800) akče. koje je evidentno u 17. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. Do 1640. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika..“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza. Tako je imam u 18.. dnevnih. Izvor s početka 17. Ta odredba glasi: . što je pomalo neočekivano. stoljeća je eksplicitan. . godine..imama i hatiba. .. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. 435.. tešanjskog kadije“.50 Aladin Husić 1. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600)... Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). sin Turhana. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. Međutim drugi izvori 16.. 178. Ždralović. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. te plaće neznatno smanjene. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba.3. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema.3. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. njegovoj djeci i djeci njegove djece. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). Dakle. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. dnevno 5“. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama. Ako se uporedi sa drugim službama.Medžmua Abdulkerima.. plaća . pa i početka 17.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji.

Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. katib bosanske defterhane. koje prije smrti nije uspio obnoviti. III. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. 352. stoljeća (1804. g.29 Na samom početku 19. Nije.3. i Ebu Bekir-čelebija. sinovima Ahmedovim. MD. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. . VI. MD. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. godine bio je Mula Hasan.4. Jusuf -hodža. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. 211. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija.) Osman. Jednu parcelu vakufa 1765.32 28 29 30 31 32 MD.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. Omer-efendija. 85. 89.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. neki Tahir. 12. Njihov otac uživao je dućane. Aliji i Mahmudu. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. VII. kada je u pitanju interes vakufa. 12. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. međutim.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. jedan od mutevelija 1786.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). Kasniji podaci su rijetki i tek 1775.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. sin Fejzullahov. 1. najodgovornijih službenika vakufa. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost.. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. 85. Džaferhodža. Atribut . III. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. 85. Omer-hodža. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi. III. 85. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. Sredinom 17. MD. 85. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. MD. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. Naime. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja.

. Ismet Kasumović. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. Ferhad-begovu. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. STOLJEĆU 2. 241. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. Ahmed-begov. A.52 Aladin Husić 2.. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata.Kreditne prilike u Tešnju“. kao i Ali-begov od 43000.efendije. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. sin Šabanov. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Omer-begovoj. stoljeću.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. stoljeću. Ali-begov. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. godine.1. 168. stoljeća.. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. . stoljeća U 17. . kadije Alaudin-efendije. Osmana Apansuza. O. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači.. Mostar. ali i drugi pojedinci. 126-127. 1999. što ne treba isključiti. u korist mekteba. Fatić. hadži Nesuhov. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. Ali-begovoj. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. Kadije Ali. Sokolović. Sokolović. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. za koju znamo da je postojala 1637.. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. kadije Ali-efendije. bio najveća uvakufljena 33 34 O. A. 52. Prva polovina 17. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. VAKUFI NASTALI U 17. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han.Tešanj prije tri stoljeća“.

prostirku. popravke. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. muslimanima i nemuslimanima. Međutim. Iz proračuna se. osvjetljenje. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. prostirku i svjetlo. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. po ekonomskoj snazi. 170068 akči ili 28%. Ovisno od interesovanja. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. vidi da je ponekad dostizala i 15%. također za obrazovanje. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. 2. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. Dakle. zanatlijama. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. Takvih vakufa bilo je deset.2. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. Osim toga. Tako je već prije polovine 17. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. Treba imati na umu da su i troškovi . poljoprivrednicima. nadzornike i sl. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. Ostatak vakufa su sitni vakufi. odnosno po namjeni. međutim. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. trgovcima. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. popravke i slično. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi.

127. stoljeća. Urbana antropologija Tešnja. 42. 75.. stoljeću da se održao. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan.H. A.37 Izvori je spominju već 1640.. 42. . Ćeman. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. Kako se ista ne spominje u 16. A Survey of Islamic Cultural Monuments. puteva. 2. A. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. Ćeman. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. Dakle.. niti prvih godina 17. koje su imale i po tri-četiri službe. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. 73-74. njen vakuf.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. stoljeća. 168. Fatić.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. M. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. a nekad se taj broj kretao i do 7. Sokolović. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. 40. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. kao i za održavanje i popravke. Premda je spominju vrlo rijetko. 24920 ili 4%. Naime. M. Iz visine vakufa. nastala je u prvoj polovini 17. Skoro simbolična suma. Isti. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. stoljeća. A. posebno ne na vrijeme nastanka. . koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. ali su i objekti biči lakši za održavanje. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. H. česmi. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. godine. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala.Kreditne prilike u Tešnju“. Fatić.4. Handžić uopće ne spominje. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava.Tešanj prije tri stoljeća“. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. doduše gotovinski. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. održavanje infrastrukture. . Zanimljivo je da je A. Handžić. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A. hana. godine. 2. džamije i rasvjete. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. Urbana antropologija Tešnja. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18.

18. E. Izvori iz 19. br. 67. službovao kao imam. Za istu je i drugi dobrotvor. Fatić. Sarajevo. II c. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. Vakuf džamije Ishak-bega. sin Šabanov. 1981.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. Porušio je Savojski. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. Ćeman. 2005. stoljeća. A. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. VUMA. Istanbul. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. . Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. Ali-efendija. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. 38 39 40 41 42 43 H. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. 40. 75. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. H. Urbana antropologija Tešnja. godine. 42.. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. 2425. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. A.. BOA. kitab. 41. II.6.41 2. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61.H. A. 3. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. M. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. Ayverdi. Yugoslavya. K K Tasnifi deft. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. stoljeća.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava.Tešanjski vakufi 55 njoj. br. uvakufljena od strane osnivača džamije. odnosno njenu obnovu. godine.5. godine. Handžić. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. Čar-Drnda. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. stoljeća. 433. Fatić. Kamil Kepeci Tasnifi deft. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 2425. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. Ekrem Hakki Ayverdi. u njoj je 1743. 432. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. 2. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. a kasnije je ipak obnovljena.39 2. BOA. 7.

Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. 1991. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. i još uvijek nedovoljno precizni. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. donjeg dijela grada.8. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. Mustafa. posebno imamsku ili hatibsku. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. bila je visoka. Dnevna plaća. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. stoljeću. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). Mazalić. 87. H. te mujezina. hatib 3. za službu dobijao po 1080 akči. Svaki od njih je. NUBiH. 300. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. godine. 2. dakle. Hamdija Kreševljaković.. Husein-beg i ostali. Izabrana djela. dakle godišnje 360 akči. 223. 26. Ne iznenađuje za imama i hatiba. u odnosu na druge službe. Naše starine 4. Sarajevo. . . Tešanj. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. mujezin 3. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. i iznosila je 10 akči. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. Đ. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. Za rukovođenje vakufom. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. Prema tome.. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. 502. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. a ne u 18. 44 45 AP. 832.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu. Iako veoma oskudni. RS. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. II.000 akči. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. (1957). Kreševljaković.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. stoljeće. podizanju tzv.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. što je ipak pomalo neobično. STK. o kojemu je brinuo mutevelija. sin Ibrahima Hodžića.

hadži Alije. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović.. Sidžil Tešanjskog kadiluka. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju. sina Hasan-efendije“ 17. TS.. 53. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije...46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. To je. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija.Hasan-efendija. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. tabak porijeklom iz Amasije. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Tada se izričito spominje kao džamija. 832. stoljeća i do 1741. Čar-Drnda. godine. H. imam koji se i 1741. Naime. dakle i mesdžid i džamija. Handžić.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini.Amasyalu hadži Alija“. 39-40. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci . inkasirao je 3600 akči godišnje. ali bez imena. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa . godine već je bio pretvoren u džamiju.Tešanjski vakufi 57 Dakle. .. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . NUBiH. Čar-Drnda. 130.ponos imama“. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. spomenut je samo . U prisustvu . Iz imo46 47 48 49 AP. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati.iz 18.1 Džamija hadži Alije. pretpostavljalo se .. jula 1753. STOLJEĆU 3.da je sagrađen i znatno ranije“. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. Na osnovu vakufske dokumentacije .. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. 224-225. 53. 3. taj mesdžid nastao je početkom 18.49 Dakle.uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. pisao ju je tešanjski kadija Husein. Sidžil Tešanjskog kadiluka. A. i to sa istim imenima osnivača. VAKUFI NASTALI U 18. U stvari. imam džamije Tabhana“. vjerovatno.47 Kako se iz navedenog. H.

832. popravke i uređenje džamije. RS. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. njegovog pomoćnika Ibrahima. Ostatak prihoda od 4320.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. Te su stavke. dakle zapovjednika tvrđave.džamija Mustafa-paše. NUBiH. 219-220. godine. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. TS. 86. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed.52 3. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). popravku i prostirku.TS. mujezinu 3 (godišnje 1080). Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. nastala prije 1640. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. Ostatak prihoda. mutevelija 3 (1080). i to Ahmed-age.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772.. godine“. prema volji vakifa. dakle. utrošen je za prostirku. osvjetljenje. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. AP. sina hadži Hasana. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). 85 VI. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18.53 Njen naziv . 23. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. NUBiH. osvjetljenje. RS 832. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. 39. 50-53. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa.5%. MD. stoljeću. I to dovoljno govori o njenom statusu. A. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe.2. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). mujezina 3 (1080). uz siguran zalog i čvrste jemce. 181. A Survey of Islamic Cultural Monuments. lica koje brine o prostirci 1 (360). Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. Ostalim službenicima. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba.. . Handžić. godine.

vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila .Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. posebno izostankom izvorne potvrde. Godišnji troškovi službi su. . NUBiH. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. kći Ahmedova“. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. kako je vakufnamom bilo definirano. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. U svakom slučaju. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . dok je ostatak od 360 akči. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed.Fatima. i to 1757.55 Osim toga. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. budući da je imala službu imama i hatiba. 86. Budući da je izvori iz 17. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. 832.. što znači da je novac davan uz prirast od 15%. Godina (1781). Sidžil Tešanjskog kadiluka. bivši kadija Tešnja. 23. dakle. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. trošen na osvjetljenje džamije. iznosili 3960 akči.. mujezina 2. 33. kći Ahmedova“. po izno54 55 H. posebno atribut .Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu.54 Premda može biti koincidencija. godine.5 (1260).Deftedarovu džamiju“. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. prema odredbi vakufname. AP. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). bosanskog valije (1780-1785). ime Abdullah-paša. u imenu oca.Fatima.. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. RS.. stoljeće. 20. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . godine.5 (900). u različitim varijantama. hatiba 3. TS. Čar-Drnda. Po pretpostavci. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji. 220. čiji dio je i spomenuti kadija. Iz tog prirasta.

koja se spominje samo 1773. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. RS. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.59 Imam te džamije bio je Hasan. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. iako 56 57 58 59 A. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. Umi Kulsum. . zapravo. A. kći Velije. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju. Habiba-hatun i Kademšah. imam. 45. 39-40. nije poznato ime džamije. džamijom šejha Hasan-efendije. mujezin i osvjetljenje džamije. 85/III.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. hatib.Aliju. Godišnji prirast bio je 750 akči. Jedini podatak. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. sin Hasanov.. godine. imama džemata Harman“. godine. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije.Hasan-hodža“. za mektebe. neophodno ih je posebno istaći. Među spomenutima.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. možda. Handžić. godine. NUBiH. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. kćeri Ahmedove. koji ju je obnovio 1863. godine. 370. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. dakle murabeha je iznosila 15%.57 U svakom slučaju. AP. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. 3. 43-44. Hasna-hatun. 20 MD. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. Emina.58 Nažalost. godine. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje.. spominje . TS. A Survey of Islamic Cultural Monuments. sina Jusufova. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. 4. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. prema tome ni njenog osnivača.3. Sejjida-Sulejmana. Fatić. stoljeća.

. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju. 221.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. RS. NUBiH. H. izgleda. stoljeća Fatima. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. 5. . 138.61 Brzo potom. Nema je ni u rashodima vakufa. 195). Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju.. 60 61 62 63 64 65 66 AP. i pridodati spomenutom vakufu. jer se 1775. 152.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. 1777.60 Kasnije je i u ovoj džamiji. TS. (85/III. 417). Ćeman.63 Sredinom 18. 1990. Otuda je u literaturi do sada 1537. imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. Islamska misao.imam i hatib džamije u selu Lepenica“... Urbana antropologija Tešnja.5%. MD 69 (85/III. 85. M. 45-46. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. 832.Musale u balkanskom gradu“. A.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . Tešanjska oaza islamske duhovnosti. .po najnižoj stopi od 11. MD. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš. barem privremeno reduciran broj službenika. 87. 370). 38. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. godine još nije imao napisanu vakufnamu. br. imama i hatiba. godine. MD 6 (85/III. sin Alije. XII. Salih spominje kao . Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. godine. Dušanka Bojanić. Fatić.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle.

. 67 M.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. Travniku i sl. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. Kako se Tešanj krajem 16. Kako je već 1559.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. stoljeća. do sredine 16. Naime. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje.. s obzirom na navedene okolnosti. vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. niti po njenom osnivanju niti kasnije. i to gotovine. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . ne spominje se u vakufnami 1559. 91. posebno užoj. sa 159 domaćinstava. čak i uže okolice. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. godine. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu. kao zasebni objekti. što bi moralo biti naglašeno. te još jednim mesdžidom. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. većinom muslimansko stanovništvo. sa 65 domaćinstava. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. Sakralni kapaciteti do 1565. mesdžid Sufi Oruča..kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“.. Zenici. Urbana antropologija Tešnja. stoljeća. Iz istog vakufa. treba doživjeti stanovitu korekciju. Posebno što je već i u okolici Tešnja. Naime. Zato bi. Ćeman. godine. 6. ali se spominje 1604.H. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. godine relativno mala kasaba. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. a nikako u sredinu. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije.musalle“. veličine većeg sela. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. kao i uz sve kasnije podignute džamije. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. Posebno što je Tešanj još 1565. čak i kraj.

Sokolović. dva dirhema. NUBiH. godine također spominje samo muallima. 87.. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. Abdulmumin. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. RS. i to mekteb. 832. 220.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. sina Ali-begova. novčani vakufi. Naime. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. Ali-efendija 12000. tešanjskog kadije“. Ždralović. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. Ahmet-hodža iz Kaloševića. dakle džamiju. Hasan 27000. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. 177. . Njih je spomenuto 6. STK. Tešanj. specifikacija rashoda 1604.Tešanj prije tri stoljeća“.dva dirhema za učitelja djece“. . sin Šabana 52000. RS 832. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. 86. barem u visini 4 dirhema. TS 223. među kojima i četiri žene. i drugi. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. prema tome i mekteb. NUBiH. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. O. Nije poznato kada je podignut. A. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. 168. ali se spominje 1756.Medžmua Abdulkerima. . čije ime osnivača znamo. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. sakralni objekti. hadži Mehmed 10000. Osim objekta. U ranije ustanovljene mektebe. Već smo za ovaj vakuf. h.. stoljeća. AP. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći.. 68 69 70 71 M.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . godine. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). Osman. Dalje. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. Šaban 12000. hadži Sulejman 10000. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. AP.71 Ključne riječi: vakufi. i to: Mustafa-hodža.

Special attention is given to the money. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. First of all is. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. its services. . cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. Muslims and non Muslims. regardless whether they were sacral. changes which appeared during their functioning. it was given under same conditions to men and women. it has preserved many feature of those times. educational or other objects or money-based waqf. Despite very turbulent period through which town has passed. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). their role in up keeping of functioning of some endowments.based waqf. Our intention was to pay attention to a new waqf as well.

koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S.2006. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. 2 .Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. osmanisti.godine. 3. Bibliografiju studija. .2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . vojnička i politička ličnost. Husnija Kamberović. godine. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. drugo prošireno izdanje. kao što su: samopouzdanje. malo se zna o njegovom duhovnom životu.godine.). 2002. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. književnici i umjetnici. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. 127-146. Gradačac. 150-167. 1994.. str. odlučnost. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. Gradačac. Vjerski odgoj. Aličić. dr. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla.. Mariborski tisak.2. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. njegova ljubav prema vjeri. stoljeću. do 1832 . rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. str. Sarajevo. biografija . 140-142. str. Na tim osnovama gradila se njegova moralna. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. kao što je slučaj u ovom radu. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . hrabrost i dobrota. BZK Preporod Gradačac. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. narodu i domovini.). Također. 2007. 1996. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19.godine. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. Maribor. Uvod Husein-kapetan Gradaščević. Zmaj od Bosne. BZK “Preporod“ Gradačac. Pokret za autonomiju Bosne od 1931.

U to vrijeme Abdurahman Sirija. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni..dj. pomagač sirotinje i raje. Husein. 382-391. 45-46. malih i velikih (bogatih i siromašnih).“ Drugi dokument je mahzar (molba. 17. 1986. nav. Sarajevo. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje. Također. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. Ahmed S. ko poznaje državne poslove. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Enes Pelidija. 2. kapetan Gradačca. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. nav. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom.. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. str. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan.dj. dobročinitelj vjere i države. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu... i 1832. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. hrabar i pobožan. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju.. poštovan od svih. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. porodična tradicija... bio je na strani Husein-kapetana. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. 5 . Prvak ovog ejaleta.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića.. Džemal Ćehajić. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. Aličić... Vijećanje bošnjačkih prvaka.neko iz ejaleta. Husein-beg.. pomagač sirotinje i raje. Husnija Kamberović. str.“5 3 4 Dr. kapetan Gradačca. 56. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca.. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu.. str. str. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta..

Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza. Zmaj od Bosne. oktobra 1831. U ulozi bosanskog vezira. jer se radi o kur’anskim ajetima. 6 7 Dr. a što nije tačno. drugo prošireno izdanje. Nema snage osim Boga Velikog. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . 552). Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. dž.Husnija Kamberović.dj.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. i 181. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. U knjizi Sadika Šehića. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. . rob mu Husein“. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena.“ (Besim Korkut.š. Mariborski tisak.72. koji je 1831.Uzdam se u velikog Stvoritelja. str. A divan je On zaštitnik i divan pomagač. U muslimanskoj tradiciji. nav. a na str. Husein-kapetan je 29. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. rob mu Husein . Prva rečenica . a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. Maribor. str. navedena je godina izrade pečata. a ispod ime Husein-kapetana..dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173. 17.). ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. str. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. ajeta sure El-Enfal.. a prije dove. Kur’an s prijevodom. da se grade gdje ih nije bilo. Bosanska riječ. 1994. na strani 99.

.. ajete. Bartol Kunibert. tražio je od dr.. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana.dj. Otkupljena je od Hairije (rođ. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. 1901. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. svezak 2. imena nekih ashaba Muhammeda. između ostalog. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo.„. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. zabranjenih zakonima islamizma. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. izreke. dok je još bio u Gradačcu. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. Po predanju u porodici Gradaščević. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. Gradaščević).s. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. 312. str.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. Husnija Kamberović. nav. godine itd. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. kur’anska sura Nasr. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. direktora brodskog kontumaca.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je.. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića.. Beograd. str. 1942. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. u narodu poznat kao ćursi-dova. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. a. ..“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci.. 56. 255. dove i brojne vefkove. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima.. koju je nosio kada bi išao u boj. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod). Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Vidi: Muhamed Garčević. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. da . Pleyela.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr.

Husein-kapetan i hadži Bećir-beg.bilo od muslimana. Husnija Kamberović. zgrade za prvu katoličku pučku školu. . godine. Modriči i Brčkom. Na toj osnovi.11 3. „na temelju dobra i čestitosti.. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. porodica Gradaščević je prva poznata. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci.. kada postaje graničnim gradom prema Austriji.dj. politički. do 1831. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. uređivao je svoje odnose sa drugima. tj. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. godine. 11 Dr. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. bez obzira na vjeru i naciju.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. nav. sinovi Osmankapetana. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. 39. godine“. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. str. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. npr. ma sa koje strane dolazili . u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. i prema kršćanima u Bosni. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. spiskovi i iskazi vakufa). Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. U razdoblju od 1820. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri.

04. Pored mutevelije. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. godine. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. a ako ga nije bilo. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. Vakufska direkcija je dopisom broj 20. dao sačiniti vakufnamu. vakuf je imao i džabiju. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. U kasnijim evidencijama vakufa. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana.1931. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. to je mogao biti i ženski član porodice.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića.11.1932. . Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. a što se vidi iz njihovih vakufnama. Tragom ove odluke. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. Murat i Husein-kapetanova vakufa. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. po uzoru na svog oca i braću. to ne znači da ona nije postojala.485/32 od 10. 12 Muhamed Bego Gradaščević. Murat-bega. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. Ipak. U austrougarskom razdoblju. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. Početkom 20.

1.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara.. Murat i Husein-kapetanov. godine. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. jer je Nurija H. Ipak. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. tj. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. U tom periodu. Bećir-begov i Reuf-begov. . Također.1932. Osman. donošenjem Gruntovničkog zakona.. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. Hafizović u međuvremenu umro. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). godine. zatim naziva vakufa i sl. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. dok je u austrougarskom periodu. vakuf ženskog mekteba.1932. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. Naime. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića. objekata i vakufskih mukata (zakupnina).12.računovodstvenom pogledu. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. vakuf H. 3. godine.3. koji je i ranije bio mutevelija. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa.. u osmanskom razdoblju.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. Sendić.5499/32 od 24. a za muteveliju Ibrahim-ef. imajući u vidu historijske okolnosti. imam Husejnije. Fond Vakufi. počev od 1933.

godine. paušalu. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. godine. 302. Njegova veličina je oko 90x40 cm. 989. zemljarini i šumarini. zgrada i hajrata u krunama. 478. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. 490.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine.630 m2. 776. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. godine. 1219. . prometna vrijednost zemlje. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. ali. posjedovnice i teretovnice. Fond Vakufi. od čega je 162.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. koji je bio izdat pod godišnju mukatu. 412. u osmanskom razdobju iznosila je 188. Sastojao se od vlastovnice. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Na njemu nema godine nastanka. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. 988. površina vakufa. 990. 386. 992. paušal. šumarina i opaske.775 i 725). godine. 484. zemljarina. koji je nastao u periodu od 1884-1886. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu).

čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2. kućišta.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. Na k.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. magaze i druge objekte. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. koja su.č. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. a u vlasništvu Maše Antonić. 412.č. br. uz dozvolu vakufske uprave. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. dvorišta i bašče. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu).15 15 Nad nekretninom na k. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . dućane. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br.

a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. br. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godinu. a 2.br. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu..275 m2 iz 1887.275 m2).730 m2.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2. godine i Spisak vakufa za 1938. od čega je na mezarja otpadalo 20.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.č. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. marta 1931. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna.210 m2. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23.č. 775 i 776.1933. Također.09. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 990. Fond Vakufi. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. godine. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Na k. Vlasnik kuće na k. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. Na k. godine17. Na k.br. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. br. Spisak vakufa Sreza Gradačac. 490. 988. 14/1 i 14/2. Fond Vakufi. Na k.265 m2. 992 i 478. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). Ukupna površina ovog vakufa bila je 25.09. isti izvor. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. Ako se uračuna njegova površina od 23. br. 26/31 od 11. malodobni Ismet Sarajlić.č. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. 412. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.10/3 stajala je prizemna kuća br.1933.860.. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. 21. 1219. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. br.č. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. 16 17 . onda bi ukupna površina iznosila 26. Fond Vakufi.č. 989.č. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k.302. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484. a u Modriči 130 m2.

830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.k.000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1. kat.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.000 kovačnicom Opis nekretnine .000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5. Br.

a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. jer su. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2.980 m2. koji su brisani.481 125.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. 775 i 776.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9. Vakuf je.000 jugoslavenskih dinara.520 m2 u 1887. godine.5. dok se kat. po svoj prilici.481 m2. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. spisak iz 1933. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka. 990. promjenama nekih parcela i manjom površinom. Praćenjem historijata razmatranog vakufa.520 m2. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. Fond Vakufi.05. godine površinu od 19.1945. i 1938. godine. i 6/153 kao 6/163. Također. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. prešli u vlasništvo drugih lica. .godini. 487.000 15.000 30. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. prodao te mukate. godinu došlo je prodajom.br.1945. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela.000 Ukupno: 20.č. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat.481 m2. Na osnovu ovog spiska. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine. godine otkriva nam određene promjene. otkupom mukate. 412. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. kao što je bila 1933. godine. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. 1219. 484 (i to k. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887.000 5.. čestica 6/152 navodi kao 6/162. 988. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484.. 992 i 725. čija je vrijednost procijenjena na 125.

groblje muhamedansko. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. 725).10.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu..2000. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi).1938.1960.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina.. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. Te 1959. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88. U razdoblju SFR Jugoslavije. br. 4-59).). i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća.godine. 100 m2 (gr. danas. jer je gotovo potpuno bila opljačkana.god.5. do 1990.6. koja je bila veoma važna za njihov rad. gradilište pod dućanom.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. juče.list FNRJ. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27. što je ukupno iznosilo 27. 1590 m2 i 10/23. pored drugih vakufa.5 milona beglučke zemlje. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije.09. «. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl. ul. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. Na temelju Gruntovničkog zakona. upriličenom u Gradačcu 24.1954. godine. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine.. 122/59 od 29. 895/54 od 2. eksproprijacija i nacionalizacija. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada. Uslijedile su uzurpacija. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje. od 1945. .6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu. sutra. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica.).godine.

gradilište pod magazom. 14/44. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana.080 m2 (od toga 10.150 m2 iz gr . 1-120.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999.521 m2 od ukupne površine 2150 m2.883 m2 7. 17. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća. godine. 01/475-21/74 od 3. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. Fond Vakufi. godini. 725. 14. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. 10/88. čestice: 9/87. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14.12. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. ul. zatim 1. 05.608 m2 gr. 15/1. godine za restituciju 3. a isto stanje je i u 2009. 75 m2 (gr.9/244 i 10/29). gr . 15/93.godini..) Ukupna površina vakufa: 17. ul. 9/100. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja. str. kao i 2. 10/4. Gradačac. kat. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora.845 m2 Prijavljeno 2005.1974.ul.ul. kat.806 m2 od ukupne površine 15.377 m2 (5.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. Vakuf je postao društvena/državna svojina. br.12.845 m2 vakufa Husein-kapetana. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 484. 14/157. 15/113 i 18/142 .930 m2 iz gr. 14/64.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. 14/159. 992). Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. ul. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2.78 Nusret Kujraković kao i 14/77.377 m2 Oduzeto 1960-1974. 478). . 15/60. ul. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999.1974. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. godina VIII. 725. čestice: 9/86.

koji će biti predmet restitucije. po uputstvima spomenute Komisije. godine. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. bila bi naknadno popisana i prijavljena. do 2005. koja će biti predmet restitucije. Refik Šehić i Izet Mehmedović. Polovinom 2005. Shodno našem predmetu razmatranja. Ostala oduzeta vakufska imovima.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. arhiva za 2005. koja je. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. 725 br. godine.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br.08. st. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv. . (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali.1960.. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005. akt br. iznosila je 8. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević.5. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st. godine. od 10. 129/1/2005.1235 29. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac.122/59.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. Prema ovom pregledu.2005.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. ukupna površina svih oduzetih vakufa.503 m2. 725 n. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu. do 2005. 1960 n. magazom dućan gradilište. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. Medžlis je 2005. Katastar.

Dakle. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. uz dozvolu vakufa.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. a na tom zemljištu. tog zakona. Zemaljska štamparija. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. i II. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Modriči i Brčkom. To znači da je stekao i vlasnička prava. 1886. Sarajevo. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. U austrougarskom periodu. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. godine. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava. . odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. čiji je bio i vlasnik. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. godine. Na ovaj način otuđeno je 162. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Kada ti objekti prestanu postojati.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. koja ranije nije imao. dućan i druge objekte. 3. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta.2. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Prema članu 24.-1916. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije.

. opća akta. godine.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. g. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. i broj 4759 od 24.1933.1916. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali.1936.možda ne bi došlo do čl. akt broj1 ex 1916 od 01.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate. Vakufska zemljišta pod idžarei. Fond Vakufi.1903. godine.1916. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati. 24. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu.. Tokom navedenog razdoblja. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina.1916. U razdoblju od 1878. naročito poslije austrougarske okupacije. Za mnoge dugove nastupila je zastara. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.08.13926/34 od 27. opća akta. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika. g. g. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. do 1941. 1 ex 1916 od 01.01. . g. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. zastara dugova. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. Fond Vakufi. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju.01. godine. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. akt br. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. akt broj 1 ex 1916 od 01. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» . Vakufsko-mearifski saborski odbor.01. gruntovnog zakona.09.. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. godine.zeminom (kirijom. Vakufska direkcija u Sarajevu. Za razliku od mukata. Osim mukate. ako vakufu zatreba. 10.

Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu. Prilozi za orijentalnu filologiju. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. Husnija Kamberović. Maglaj i Brčko. a u spisku iz 1938. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. godine. 2003. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. u Modriči 43 mukate na površini od 58. Sarajevo. godne. dvorišta. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega.29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21. spiskovi mukata vakufa.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66..82 Nusret Kujraković godine27. o njegovm čiflucima. XIVXV/1964-1965.. i Ahmed Aličić.-1918. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. a drugi iz 1938. šljivike. Zagreb. U spisku iz 1917. 341-353. Vidi: dr. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. Jedan je iz 1917. postoje još dva spiska. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. godine. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. a vrlo rijetko poslovne prostore. oranice).. godine vidi: Husnija Kamberović.08. 72. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . kućišta. str. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917.Sarajevo. nav. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. Fond Vakufi.. Arhiva Medžlisa. Fond Vakufi.. godine. godne spomento je 60 istih dužnika. godine. str. 1969.09.1933. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. godine. vakufi Osman.1903. Radilo se. uglavnom. Arhiva Medžlisa. Naredbom iz 1832.560 m² zemljišta. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. bašče.dj. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. Osim u Gradačcu i Modriči. Popis ne sadrži godinu nastanka.600 m² zemljišta.

površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. koje su obuhvatale površinu od 32. 662. fond: Vakufi. . 778. spisak iz 1938. Saslušanje je obavljeno 04. Brčko od 04.1898.p.1899. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. sadrži samo imena dužnika. godine. i 1938. Modriči i Brčkom. Nije bilo imena dužnika. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama.06. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. 727. godine). a ostale Murat-kapetanovom vakufu.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. oznakama nekretnina.1904. godine. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. godine.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. 1163. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938.01. mutevelije dotičnog vakufa. broj gruntovnog uloška. 1899. 06. Zapisnik v. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate.451 m2 zemljišta. Imamoviću. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. 693 i 686. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac.12. Za razliku od prvog.

čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32.3. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. godine.1889. magaze. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66. kahvanu. koje je sagradio Husein-kapetan. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. berbernicu i pekaru. Murat i Huseinkapetana. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa.12. kuće i odaje. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. 1525 od 27.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. 6 magaza.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. Po zapisniku od 31. Prihod od tih vakufa do 1879. Te objekte sačinjavali su dućani. 3 odaje. a u Modriči 18 dućana. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. . nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. godine. stoljeća pa do 1945. Naime.3. 3. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. Iz tih izvještaja. Vakufski objekti. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. Ranije je već izgubio vlasnička prava. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega.1903. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14. za vazove.1909. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu.1904. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif. mujezina i muderrisa u Modriči.40 x 5. 4 magaze i 1 plac.60 7 x 5.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911.50 x 8 m 8x7m 12. za troškove popravki vakufskih zgrada. magaze. godinu. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu. imama Sviračke džamije te imama. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. mevludske programe i sl.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. 1 bašču i 3 mukate.45 x 5 m 9. za plaćanje poreza.. Muftića).20 x 5 m 9x1m 9. 1 magazu. Gradačac. bašče. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. god. za troškove rasvjete džamija.594. Godine 1913.449. Osman. veličini. a rashod 2.45 x 5 m 12.1.. g.. placevi. Fond Vakufi. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani.36 forinti. str.5. a zatim za troškove preddžumanske mukabele. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. Opis osiguranih zgrada od 13. mejhana i pekara.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. .70 m 13 x 19 m 22. 1 kuću. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda. kuće.56. mjestu.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. Mahmut Traljić.50 x 6. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije. prihod vakufa je iznosio 3. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. 1974.13.

A.5 m) i kovačnicu (8x5 m). nav. Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. ukupne vrijednosti od 81.680 dinara. Aličić.1927.10.580.254 dinara. aprila 1962. 404. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. Također. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. dućan (9x3 m) i magazu (12. Ona ne spominje postojanje džamije. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. Sagrađena je 1826. Ovo 34 . Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese.. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). godine. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“. Što se tiče stila njezine gradnje. dj. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. odaje i lokale (ukupno 36).5x8.000 dinara. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. dućan (22x4 m).. prihod vakufa je iznosio 42.2-02-255/04-5 od 2. godinu. S. Iako nije najstarija.000 dinara. ne navodeći izvor ovog podatka. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. do 1831.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. magazu (9x8. 02-881-3 od 18. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. godine.godine prilikom napuštanja Bosne. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. ne spomnje postojanje ove džamije. januara 1951. godine.34 33 Ahmed S. god. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944.5 m). Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini. godine. koji je iznosio 236. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina).5 m). Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. vakuf Osman. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. str. novembra 2004. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. a rashod 42.

dj. Gradačac. str. Husein-kapetana. petkom poslije džumanskog sunneta. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana. 2006. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. koji bijaše prosvijetljeni. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog . nav. čisti i ugledni.dj. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. Murat-kapetana. str. nezif. ruhuna Osmankaputan. efendimiz hadretleri nur menevver.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. a prije ezana i hutbe. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. Dr. ‘alejhimus-salatu ves-selam. ruhuna Murat-kaputan. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. očišćeni. sin Osman-kapetanov. cijenjeni. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. 36 Osim džamije. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija.15-19.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . Lillahi-l-fatiha.. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. Kujraković. Osman-kapetana.. str. Huskića. nav. letif.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. šerif. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. godine. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). Naime.34-37. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović.. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24. milostivi.1810).godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). 35 36 . Osmana i Murata. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne.7-25. Husnija Kamberović. ‘aziz. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan.iman ve ehli islam – er(va)huna. oktobra 1962. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. Povodom obilježavanja 180. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. mutahher.. Sahat-kula (1824).

nav. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). godine. Dr.. januara 1951.38 4.88 Nusret Kujraković đave. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. str.. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. počev od 1820. objekat je stavljen pod zaštitu države. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. godine kupljen u Beču. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca.dj. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. Sat je nakon 1878. . godine.dj. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. kao i stotine učenika u medresama. naročito poslije 1945. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. Također. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa.godine. kulturnog.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. političkog. postupno je slabio. (1824)“. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. novembra 2004. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. godine.37-39. nav. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. str. godine. godine. Novi sat je postavljen 1923. Husnija Kamberović. Godina 1240. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. pa do današnjih dana. a poslije 1878. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. ne samo u Gradačcu nego i šire.15-16.

. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. Prijevod Kur’ana. kulture i sporta/športa. 2002. Ćehajić Džemal. Nusret. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. 1901. svezak 2. Kula Husein-kapetana Gradaščevića. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. 2006. bez godine izdanja.-1916. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. . Sarajevo. i II. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. 1886. Svjetlost Sarajevo. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. 2003. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Husnija. 1986. Sarajevo.-1918. Kamberović Husnija.godišnjice izgradnje(1826-2006). Gradačac. XIV-XV/1964-1965. Gradačac. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. nauke. Kunibert Bartol. Zagreb. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Sarajevo. Prilozi za orijenalnu filologiju. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Federalno ministarstvo obazovanja. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. 1996. 1942.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Kreševljaković Hamdija. 1960. Nacrt za monografiju. Garčević Muhamed. 2. Povodom obilježavanja 180. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. BZK Preporod Gradačac. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Gradačac i okolina. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. 1999. Gradačac. Kujraković ef. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Korkut Besim. Sarajevo. do 1832. Kamberović dr. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. 1980. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.. Sarajevo. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Sarajevo.drugo izdanje. Beograd. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. 1969 Aličić Ahmed. Zemaljska štamparija.godine.

Gradačac. founded by himself. . and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs.2. Traljić Mahmut. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. 2007. and yearly rental fee (mukate). Preporod Gradačac. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. drugo prošireno izdanje. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831.godine. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. This waqf possessed land property.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. Sahat-kula. Gradačac. Through the history the number of waqf property varied. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. vakuf. originated from the period between 1820-1831. by family inherited tradition. 1974. Zmaj od Bosne. Odbor Islamske zajednice Gradačac. buildings. Maribor.). Gradačac. At the beginning. 1994. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824).90 Nusret Kujraković Šehić Sadik.2006. džamija Husejnija. and the only small part of that waqf remains today. 3. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Muftića). the administer (muteveli) of these waqfs. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. Mariborski tisak. vjerski objekti. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla.

k.480 1.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr. ul. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.100 2.180 330 1.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast. 1263 Broj kat. općina Brčko Broj z.800 1.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.

703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.

700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr.701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 .1159 Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr.

686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.

Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G. 670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr.

728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.845 3.96 Gradačac Godina 1999 17.210 20.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.772 7.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.451 .914 32.365 25.377 129.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. godine. Evidentno je. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. knjiga XXV-XXVI. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. 1 2 Vidi. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. uglavnom. Sarajevo. i 1936.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. 2007. na period između 1762. Muõammad b. Pír b. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). Što se tiče vakufname. . 45-85. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. 981/1573). str. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. međutim. uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. ‘Alí al-Birgiwí (um. .

Nisu ubilježeni svjedoci. Fatime.8 3 Velikog je formata. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. rebiu-l-evvela 1197.5 A-959/TO Testament. datirana 05. imam Careve džamije. šabana 1246. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. Odnosi se samo na troškove ukopa. kćeri Mehmeda. Ali-efendizade Mulla Mustafa. datirana 07. 6 Svjedok je Muhammed. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. a žene Derviš-bega Sokolovića.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. rođenog 1173. Salih-age Kaukčije. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. kćeri hadži Mustafe. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. iz Sarajeva. a nazir je njena kći Ismihana. Požegi-zade Mulla Muhammed. Mulla Ibrahima. 7 Navedena je samo godina. 8 Oporučeno je 3500 groša. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. safera 1230. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. Arife. sin Mulla Jusufa. datirana 1297/1879. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. kći hadži Mehmed-age. datirana 18. hafiz Mulla Salih. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. 4 Oporučeno je 209520 groša. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. iskati salata i kefareta. datiran 21. godine7. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. . Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. godine3. godine. hafiz Mulla Ibrahim. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. svakom ponaosob. godine. džmade-l-ahira 1270. Mehmed-baša Jamak. Husejin-baša Džino. nastanjene u mahali Miskin džamije. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. godine. Umihane. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega.

Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. redžepa 1268. Havadže Derviš Ahmed. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. rođenog 1159. godine10. timurdžija Mulla Husejin.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. rođenog 1213. Nakkaš Mulla Salih i drugi. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. datirana 1197/1782. Džennetizade Fejzullah-beg. Dženneti-zade Ali-beg.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. Hafiz Mulla Sulejman. Mustajbega. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. sandžaktar. Srednjeg je formata. Šahić Mulla Ibrahim. Abadžić Abdi-aga. godine. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. godine.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Dženneti-zade Mustafa-beg. Efendi-zade Mulla Ismail.efendija. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. Soko hadži Mustafa. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. a nazir njegov sin Sulejman. godine. a što je ubilježeno i u defteru troškova. serdengečtije Ibrahim-age. Džino-zade hadži Abdullah. Višegradli Ali-efendija. sina Fejzullah-bega (Džennetića). godine. Bukara Salih. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. Šišo-zade Mulla Ibrahim. Ćurči-baši Sulejman-aga. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. Moro-zade Ali-beg. Salih Efendizade Mulla Sulejman. datirana 23. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. rođenog 1177. godine12. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. . trgovac Kujumdžić Abdullah. Derviša Mustafa-bega. Navedena je samo godina. Oporučeno je 450 groša. Iskender-oglu Ali-baša. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin.

17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. Hašeme.s. Umi Kulsume Kumašin. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. džumade-l-ahira 1305. datirana 1265. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. datirana 1267. drugi amidža hadži Mehmed-aga. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. godine. godine. Fejzullah-age Klempe. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. . iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. sina Ibrahima.. A-1870/TO Oporuka. godine. rebiu-l-ahira 1299. upućena muslimanima. godine. godine. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. njen sin Nazif. rođene 1287/1870. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. Božijeg poslanika Muhammeda. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. godine. a.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). datirana 10. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. Atife. a nazir je amidžić Abdi-aga.15 A-2204/TO Oporuka. a supruge Ćurčić hadži Lutfage. godine. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. koja je umrla 26. redžepa 1310. ukopa. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. kćeri Halilbašić Mehmed-bega.14 A-1612/TO Oporuka. datirana 12. kefareta i bedeli-hadža. kćeri Mujage Mašića.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 09. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja.

sina hadži Mujage. datirana 25. Oporučeno je 500 groša. godine. ševvala 1215. datirana 27. Oporučeno je 9000 groša. 20 21 22 23 . Oporučeno je 1500 groša. džumade-l-ahira 1265. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. Ahmed-age Mašića. sina Mahmuda. datirana 1225. majke hadži Mujage Tuzlića. Mašić Ibrahim-aga i drugi.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. safera 1293. Mašić Mustafa-age. kćeri Ibrahima. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom. sina Salih-age. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. Subašić Salih-aga. rođenog 1227. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19.22 A-2209/TO Oporuka. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. Nije naveden mjesec. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. godine20. hadži Mustafa-age. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. godine. Merjeme. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. Abdi-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. redžepa 1283 godine18.19 A-2207/TO Oporuka. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Dalagi Hasan-aga. Potogi Ahmed-aga. Oporučeno je 4016 groša. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. sina Ahmed-age. Svjedoci su: Šahi-zade Junus.23 A-2285/TO Oporuka. datirana 24. godine. sina Sulejmana. od toga 6000 za bedeli-hadž. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. a nazir Maši-zade Mustafa-aga.

27 A-2660/TO Oporuka. Oporučeno je 2000 groša. datirana 11. godine. datirana 15.25 A-2637/TO Vasijjetnama. datirana početkom muharrema 1250. kćeri Mulla Muharrema. datirana 03.30 A-2662/TO Oporuka. datirana 09. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. godine. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. Navedena je samo godina. redžepa 1245.26 A-2659/TO Oporuka. Navedeni je oporučio 842 groša. Umihane. godine28. kćeri Ebu Bekira. 25 26 27 28 29 30 31 . Navedena je oporučila 300 groša. Murathana-hatun. Fatime. Nesima Nikšića. datirana 1263. muharrema 1247.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. sina hadži Hasana. džumade-l-evvela 1246. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). godine. A-2464/TO Oporuka. muharrema 1293. godine. godine24.29 A-2661/TO Oporuka. sina Ibrahima. Navedeni je oporučio 100 groša. hadži Saliha. kćeri Mustafe Hadžiabdića. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine. Trećina iznosi 806 groša i 20 para.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. 259). godine. Nefise. Spomenuta je oporučila 500 groša.

iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu. šerijatski vježbenik. datirana 25. Navedeni je oporučio 600 groša. datirana 01. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije. godine.. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. . sina Abdullahalemdara. iz Monjara. datirana 03. Visoko. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. Zlatke kćeri Derviša Šoše. koji je rođen 1220. godine. bez datuma Mulla Ibrahima. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). godine. mjeseca zu-l-kadea 1315.35 A-2667/TO Oporuka. XII 1912. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. godine. sina Muharrema Mušanbegovića. sina Smajilova. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. bez datuma. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. redžepa 1250. koji je rođen 1207. godine Safije. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić.34 A-2666/TO Oporuka. Navedeni je oporučio 501 groš. Husejina. Navedeni je oporučio je 410 groša.33 A-2665/TO Oporuka. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. hadži Mustafe Telalagića. Navedeni je oporučio 3300 kruna. šabana 1261.36 A-2668/TO Oporuka. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu. datirana 01. Mulla Ahmeda. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio.32 A-2664/TO Oporuka. a koji je oporučio 300 groša. šerijatski vježbenik.

kćeri Salih-age Bekirovića.41 A-2985/TO Oporuka. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. koja je rođena 1224. bez datuma Safije Hankije. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. datirana 1229. sina hadži Hasana Tarakčića. kćeri Mulla Muharrema. godine. Mulla Hasana. Travnik. godine. kćeri Sulejmanbega. Mulla Ahmeda. godine. kćeri hadži Ibrahima. Oporučeno je 6000 groša. godine.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. Haše. Oporučeno je 1500 kruna. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. Dokument je oštećen.42 A-3085/TO Oporuka. godine.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. godine40. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. . koji je rođen 1227. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. godine i Derviša Abdullaha. rođene 1208.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. Navedena je samo godina. iz Malina. koji je rođen 1200. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). Navedena je oporučila 842 groša. iz Sagrdžija u Sarajevu. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša.39 A-2814/TO Oporuka.

Jusuf. muftije u Prači.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. godine. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. Kapuzović Mehmed-aga. sina Mehmed-age Čajničanina. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. rođenog 1234/1819. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. godine. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. Hasanbajraktarević Hasan-aga. sina Mustafe Čajničanina. rođene 1264/1847. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Mulla Memiša Mehmedage. Zlatke. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. datirana 04. zu-l-kade 1282/1865. godine. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Hasan-age. datirana 13. sin Bege Husejin-ćehaje. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. datirana 15. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. Hadžirustemagić Ahmed-aga. Ispod dispozicije i datacije. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. a nazir je Munla-agan. sina Hasana.44 A-3172/TO Oporuka. Ismail. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. Vatrenjak Ibrahim-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. 45 46 47 48 49 .45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. safera 1342 godine. godine. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. godine. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. sin Husejina. safera 1287. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. Malić Ibrahim-aga. Oporučeno je 11731 groš.

Jabučar Ibrahim. datirana 08.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . godine. Čajničanina Osman-age. džumade-l-ahira 1307. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. Mustafe Mujage. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Hadžihusejnović Husejin-efendija. Novopazarlija Hafiz-efendija. sina Mehmed-agina.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. datirana 05. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga.efendija. Svjedoci su: Muidović Mehmed. Uzuni-zade Reuf-efendija. Oporučeno je 32. godine. terzija Abd-aga. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Muidović Seid-aga. berber Sakić Mehmedaga i drugi. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. redžepa 1304. Hadži Šišević hadži Hasan. trgovca. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Nuhić Mustafa-aga. sina Mehmed-agina. Halvadžić hadži Mustafaaga. a nazir je Sulejman-efendija. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Oporučeno je 6751 groš. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. Hadžismailović Ibrahim-aga. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. sina Mehmed-agina. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Ispod dispozicije i datacije. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Ispod dispozicije i datacije. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. godine. berber Jusić Abd-aga. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Čajničanina Hasan-age.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54.

sin hadži Ibrahima. Gulsume. godine. Mašić Mehmed-aga. asupruge Hamza-age Arnauta. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. Šerife. Oporučeno je 1564 groša.56 A-3270/TO Oporuka. Nalić Ahmed-aga. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. safera 1323. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. datirana 18. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu. kćeri Isamuddina i Fatime. godine. datirana mjeseca muharrema 1253. Mulla Sadika Serdarevića. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž.58 A-3363/TO Oporuka. datirana 03. Čomara Mustafa-aga. mjeseca zu-l-hidždže 1298. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. godine. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. Hafife Bibić. sina Emina. Izmirlić Nezir-aga. Paralić Munla Hasan-aga. iz Žagrića u Sarajevu. A-3255/TO Oporuka. godine. džumade-l-ahira 1313. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. Oporučeno je 2000 groša. kćeri Osman. . kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. Oporučeno je 3000 groša.57 A-3271/TO Oporuka. Vasfije. godine. Oporučeno je 2010 groša. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. iz Zenice. kćeri Osman-age. oporučiteljev punac. Zubović Mehmed-efendija. datirana 18.

Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. Velikog je formata. datirana 16. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. redžepa 1335. godine. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. rebiu-l-evvela 1355. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. Nema ubilježenih svjedoka. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. datirana 18. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. rođene 1275. Puhalović Sejde. . godine. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. Oštećena. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. godine. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. bez datuma. rođenog 1234/1818. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. godine. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. sina Šaćira. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. godine.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. Šećerović Hasan-efendije. kćeri Abdi-age. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. imama iz Žagrića. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. sina Halil-age. Tuzla. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. ukop i kefarete. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. rođenog 1279. nedostaje drugi list.

rebiu-l-ahira 1359. Bakardžić Mehmeda. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. muharrema 1342. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. datirana 09. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. poklon Sejjida Strika. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. Srednjeg formata. sina Ahmeda Handžića. sina Jusufova. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. Alije Želje.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. iz mahale Komatin u Sarajevu. Mujage Aščerića.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. 11.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. Salih-aga Kazić. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. sina Mehmed-age. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. godine. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. 1932. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. . Sulejman-aga Fočak. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. datirana 01. 03. sina Muhammedovog. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. maja 1925. Srednjeg formata. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. marta 1939. datirana 28. Mustafa-aga Sofić. 08. godine. godine. berber. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. godine. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72.

Nije određen iznos za bedeli-hadž. datirana 1317/1899. Ćemerlića. Navedena je samo godina. Oporučeno je 3507 kruna. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. godine. Kalo hadži Saliha. godine. rođenog 1242.. sina Mustafe.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. iz sela Obre u visočkom kadiluku. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. rođenog 1271. zu-l-hidždžeta 1336. datirana 1306/1888.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. datirana 21. datirana 29. Ćemerlića. sina Husejin-efendije. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. Poklon M. sina Saliha.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. iz Žepča. godine74. i ova oporuka. Testament ima ovjeru 24. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. godine. Safije-hatun Sarajke. godine. jula 1919. godine76. Poklon M. Samo je navedena godina. redžepa 1316. godine. Šehagić Muhammeda. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. rođenog 1256.

83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. posjednika iz Mostara. posjednika iz Mostara.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. datirana 28. Muslimbegović hadži Saliha. datirana 1330/1911. . Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. datirana 1270/1853. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. sin Ali-age. Nafije. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. godine. sina hadži Muhammeda. Čelebić hadži Muharrem. posjednika iz Mostara. godine. džumade-l-evvela 1340. Vasi. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. kćeri Murat-bega Muslibegovića. Malog je formata. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Nije naveden datum. sina Muhammeda. Žuljević hadži Omer-efendija. Vasijjetnama je oštećena. posjednika iz Mostara. Oporučena je trećina imetka.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. napisana je na tankom papiru i oštećena je. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. datirana početkom ševvala 1330. posjednika iz Mostara. godine. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. Riđanović hadži Ahmed-efendija. a nazir je drugi sin Mehmed.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. Novo hadži Salih-aga.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.

Derviš Muharrem Pašalić.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. Oporučeno je 600 groša. godine. Ispisana je na tankom papiru. Salih. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Muslibegović Ahmedbajraktara. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Jako oštećena. sina Murad-bega. Formata 16x24cm.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. sina Ahmeda. Odnosi se samo na opremanje. kćeri Ali Hušema. Umije. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. sina Muhammeda.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. datirana 25. datirana 1255/1839. godine. iz sela Kočevo (Kučevo).114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. Nefise. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. Jako je ošećena! . Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. kasaba Zenica. Salih. Oporučeno je 600 groša. sin Salihov. redžepa 1304. posjednika iz Mostara. godine.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. Derviš Muharrem Pašalić. kćerke Saliha Išerića. Oporučeno je 4000 groša. godine Nefise. bez datuma. posjednika iz Mostara. sin spahije Pašanića Omera. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. sin Pašanića Omeraa spahije. Vasi-muhtar je njen sin Salih. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. troškove ukopa i kefareta. bajraktara. sin Saliha iz Čaršijske mahale. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). Čelar-zade Mustafa-aga.

Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. Troškovi ukopa iznose 1000 para. iz mahale Sekban. sin Abdullaha. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . Kurdić Abdullah. Velikog je formata i lijepo je ispisana. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Mehmedu Aliji i Abdullahu. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. godine. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. datiran 1347/1928. godine. rebiu-l-evvela 1341. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. iz mahale Sarač Ali. Svjedoci su: Atif Omeragić.96 A-3745/TO Štampani obrazac. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. Oporučiteljev brat Salih. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. kupi dućan ili magaza.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. Mustafe hadži Mehmedova. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. rođene 1292. godine. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. godine. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. Munla Salih Tullam (ili Talam). godine. vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. rođenog 1256/1839. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. Zejnebe Mulla-hanume. Sabura Ibrahim-aga i drugi. Sarajevo. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. datirana 15. Munla Edhem Jaliimamzade. sina Abdullaha. datirana 24. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda.

Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. Šogolj-zade Mahmud-aga. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. Muhammeda Hamdi-efendije. kanuni-evvela 1922. datirana 01. kćeri Mustafa-age Muždedžije. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. Saatči-zade Hilmi-aga. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. datirana 05. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. . godine. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. godine. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. Registracija je datirana 24.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. sin Mustafa-age. Nezirhodžić Mehmed-aga. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. oktobra 1927. kćeri Mustaj-bega Turhanije. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije. rođenog 1300. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. rebiu-l-evvela 1326. sin Ali-age. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. Sudžuka Rasim-aga. redžepa 1326. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. sin Husejin-age. Henda-zade Asim-aga. Habibahanume. sin Mustafa-age. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. godine.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. Čučak hafiz Sulejman. a udovice Glođo. godine. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. godine. rođene 1306. Hrvata i Slovenaca. Ćesri-zade Ali-efendija. Henda-zade Asim-aga i drugi. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. iz mahale Abdul-halifa.

Taltović (Talatović) Hasan-aga. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. godine. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. ispisana na debelom papiru i oštećena je. ispisana na debelom papiru i oštećena je. a nazir muž Muhammed-aga. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. godine. kćeri hadži Husejina. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. godine. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. tufe(n)kči mujezin i drugi. sin hadži Mustafe. 109 Manjeg je formata. godine. Imamovića Saliha. godine. iz Ali-pašine mahale. rebiu-l-ahira 1265. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. . godine. Subašić Mehmed-aga. godine. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. Merjem-hatun. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. Prepolić Hašim-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. rođenog 1230. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. Mehmeda Glođe. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. Šećeragić Mustafa-beg. sina Muhammeda. rođenog 1258. iz mahale Sarač Ismaila. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. Nefise. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. Telebećir Ibrahim-aga. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah. ukop i kefaret. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. datirana 07. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. rođena 1201.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. Nisu ubilježeni svjedoci. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat.

116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. Oporučeno je 400 groša. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. godine. rebiu-l-ahira 1350. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Hasana. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. ukopa i bedeli hadža. sina Bajrama Gačanina. datirana 1176/1762. sina hadži Muhammed-zadea. sin Mehmed-age. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. redžepa 1313. godine. datirana 1250/1834. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. sina Mustafa-age. datirane 21. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. rođenog 1289/1873. sina Derviša. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov .117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. iz Sarajeva. godine. godine. rođen 1175/1761. Odnosi se na troškove opremanja. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. godine. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 .112 A-3831/TO Vasijjetnama. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. godine. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. sin Saliha. Ima samo uvodni dio. iz Konjica. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. godine. Užičanin hadži Jusuf-aga. rođenog 1267/1850. sina Sulejmanova. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Saraji Sabura Mustafe.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. datirana 21. Oporuka je navedena u tekstu naracije. Vejsil-age Porče. Oporučeno je 200 kruna za opremanje.119 111 Manjeg je formata.

Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Varešanović Mulla Salih. kefarete i bedeli-hadž. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. rođene 1285/1868. Osman Mulla Ahmed. sin Mulla Ebu Bekira. godine. iz Hadži Jahja-pašine mahale. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. Mehmed-age. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. Ćamile.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. Dogramadži Mulla Abdi. ukopa. sin Ali-efendije. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. Imamović Mehmed. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. godine. ukop i kefarete. godine. rođenog 1236/1820.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Vasi. datirana 04. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Karabdić Salih-efendija. Odnosi se na opremanje.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. godine. nedostaje dio dokumenta. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). Dokument je oštećen. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. Džafo Ahmed-aga. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. Svjedoci nisu registrirani. Hakirzade Ibrahim-aga. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. sina Mustafa-age. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. sadaku fukari. Srednjeg je formata.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. Mašo-zade Mujaga. džumade-l-evvela 1308. godine Kreševljaka Mulla Saliha. iz mahale Halač Davuda. ukopa i kefarete. redžepa 1269. . Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. Oporučeno je 400 groša. sina hadži Ahmeta. Novljanin hadži Mehmed-efendija. datirana 12. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. rebiu-l-evvela 1306. sin hadži Sulejman-age. djelom je oštećena. Mulla Salih. rođenog 1253/1837. sin Ahmed-efendije. Oštećena.

sina Osmana. Kurdić Abdullah. Kara Abdi. 130 Velikog formata. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Muidović Sejjid-aga. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. kćeri Softić Salih-age. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. godine. datirana 10. životinja i ostalih Božijih robova. mjeseca zu-l-kadeta 1281. 127 Manjeg formata. Hatidže.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. rođene 1277/1860. datirana 15. a stavke su vrlo opširno navedene. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. . komšinice.131 125 Srednjeg formata. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. godine. tj. Softić Junus-aga. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. godine. datirana 08. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. redžepa 1234. ukop i kefarete. godine128. Oporučeno je 12000 groša. i njegov sin Muhammed. šabana 1314. hafiz Hasan. moj amidža Salih-alemdar. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. godine. 129 Oporučeno je 1000 groša. iz mahale Tuti-bula.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. Sabura Ibrahim-aga. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. Čaklica Mulla Began. sarač. datirana 29. Odnosi se na opremanje mejjita. Ismail-baša i Mustafa-baša. džumade-l-evvela 1241. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. rođene 1167/1753. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. godine Esma-hanume. 128 Oporučeno je 250 groša. kćeri Husejina. roditelja. hadži Fejzullah-aga. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. rođenog 1256/1840. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. papučar Ibrahim-aga. godine. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. napisana je na debelom papiru. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. Mustafe. Mustafe hadži Mehmedova. Muvekkit-zade Husejinefendija. nova vasijjetnama130. ukopa te iskati-salat i kefaret. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. sin Jahjaa. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar.

135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Madžarević Mehmed-aga. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. ukop. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. godine. rođene 1293/1876. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. koje je svojstveno samo vakufnamama.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. Oporučeno je 30000 kruna. sina Mustafe. iz mahale Ćose Sinan. džumade-l-evvela 1322. iz mahale Souk Bunar. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. godine. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. rođene 1270/1853. Esmahanume. bez datuma. safera 1341. . Hadžijamaković Mehmed-aga. rođenog 1267/1850. Neretljaković Sejfullah i drugi. napisana je na debelom papiru. datirana 12.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. a nazir je njegov sin Mustafa. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. godine. godine. Čizmić Mehmed-aga. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. Neretljaković Muhammeda. Velikog formata. a nazir njen brat Abdullah-efendija.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. Srednjeg formata. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Fatime Cico. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. datirana 09. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. godine. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša.

Šamo Salih. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. Kutudžu-zade Munla Muhammed. hadži Jusuf-aga Užičevi. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. datirana 15. safera 1261. Debbag-oglu Munla Salih. godine Mustafe alemdara. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . ukop i kefarete.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. Munla Sabir Hafiz-zade. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. kazzaz Mulla Mehmed.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. Abdialemdar Hakir-zade. 142 Oporučeno je 600 groša. datirana 1236/1820. sin hadži alemdara Duranovića. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Mulla Abdullah Ćato. godine140. godine. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. sin hadži Ibrahima. datirana 23. godine. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. 140 Ubilježena je samo godina. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. hadži Husejin. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. zu-l-kadeta 1244.. sin hadži Ibrahima. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. Fatime. Svjedoci su: hadži Derviš. kazaz. godine. Fišak-oglu kovač Abdi.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. Umihane. iz mahale Debbag Sulejman. hadži Muhammeda. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. oporučiteljicin brat Mulla Bajram.. rođenog 1195/1780. a nazir je Salih. Mulla Abdullah Ćato. kćeri Numana.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. kazaz jamak Osman. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. Svjedoci su: Mehmed-aga. kćeri Hasana.

144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. rebiu-l-evvela 1331. maslinaste i crvene ispise. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224.148 143 Ima narandžaste. Dokument je poklonio 2002. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. Meve-hatun. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. rođene 1260/1844. godine. a nazir Ramazan Midžić. iz sela Ferhatli. Pejgamberske vasijjetname na murad. godine. Mehmed-baša Numić. Iz zbirke Osmana Sokolovića. godine. sina Mustafe Kazića. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Abdullah Mehmedi. iz mahale Kulin Bali. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. Mehmeda. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. kćeri Muhammeda Hunića. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. Omer-beg Korić i drugi. Pazarić. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. Mustafa-baša Duranović. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. hadža i hakova.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. Usp. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. Subašić Mehmed-aga. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. posta. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. nahija Valjevo. bez rasipanja obave devr iskati-salata. Sinan-baša Duranović. kćeri Salih-baše. Paše. .Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. godine. godine Osman Kavazović. godine. Silistra hadži Mustafa-aga. datirane 20. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti.

Handžić Mehmed-aga. žene Rende Mulla Mustafe. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. Fatime kćeri Mustafe. sin Ahmeda. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. Šarenkapa Ahmed-aga. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. godine. Oporučeno je 600 groša. Šahić Mehmedaga. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. rođene 1284/1867. godine. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. Sokollu Ejjub-aga. Hasne. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. godine.. rođenog 1223/1808.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. godine. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. kefareta. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. . Seide. godine.150 A-4611/TO Vasijjetnama. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. džumade-l-evvela 1317. Zec Asim-aga. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Salih Alibegić. rođene 1265/1848. Šarenkapa Mehmed-aga. Odnosi se na opremanje mejjita. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. Šarenkapa Mujaga i drugi. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. datirana 04. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. iz mahale Než-zade u Sarajevu. iz Jeni mahale. Vasijjetnama je ovjerena 23. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. Sokollu Mehmed-aga. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. 151 Velikog formata. godine. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. ukopa. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Oporučeno je 3000 groša. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. kćeri Abdi-age Brkanića. datirana mjeseca redžepa 1326. Krmarić) Nuri. Zadnji dio dokumenta nedostaje. Oštećena je. kćeri Mustafe.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Saka (Sakić) Abdullaha. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). ukop i kefarete. sina Adema. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu.

iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. Zendžil hadži Ahmed-aga. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. godine.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. kefareta i hadža. Hadžihalilović Mustafa i drugi. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. iz mahale Gazgani u Sarajevu. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. rođenog 1261/1845. Odnosi se na troškove opremanja. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. Nakkaš-zade Salih-aga. datirana 24. Damadžić Mehmed-aga i drugi.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. Oporučena je trećina imetka. godine. 159 Velikog formata. ševvala 1340. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. Odnosi se samo na troškove opremanja. datirana 14. Baba hadži Mehmed-aga. godine. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. rođenog 1271/1854. rođenog 1252/1836. Muhammeda. hadži kasapa Sulejmana. Kundura Omer-age. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. Telalagić-zade Mehmed-aga. Toska Neziraga. džumade-l-ahira 1283. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. godine. sina hadži Saliha. Hadžić Muharrem-efendija. ukopa i bedeli-hadž. Kutijar-zade Osman-aga. ima ukrasne crvene ispise. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. sina Mehmed-age. sina hadži Ahmeda.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. godine. 156 Oporučeno je 10000 groša. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. Brkanić Ibrahim-aga. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. Toko-zade Edhem-aga. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. . a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. godine. džumade-l-evvela 1327. datirana 07.

godine. Handžić Mehmed-aga. ševvala 1325. datirana 24. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. godine Ajkune. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. Svjedoci su: Bibić Ahmed. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. rođene 1236/1820.166 A-4821/TO Vasijjetnama. Sadžak Salih-aga. redžepa 1296. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. iz mahale Hadži Idriz-efendije. Napisana je na običnom papiru. godine. kćeri Mehmeda Šačića. godine Vasvijje. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. 167 Uvasijetila je 1800 kruna.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. džumade-l-ahira 1336. sina Mehmeda-age Kundure. sin Saliha. datirana 18. ukopa i kefareta. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. Ašidehatun. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. kćeri Ibrahima Kišlaka. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. kćeri Ibrahima. datirana 29.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. njegova braća Salih i Ibrahim. sin Ibrahima. rođene 1235/1819.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. a nazir je njen stariji sin Abdullah. datirana 05. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. godine. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. Havve.165 A-4820/TO Vasijjetnama. sin hadži Ahmeda.godine. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. 161 162 163 164 . rebiu-l-ahira 1315.

Ovjera je datirana 16. Svjedoci su: Munla Ahmed. godine. godine. rebiu-l-evvela 1337. rođ. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. datirana 1263/1846. 172 Nedostaju dva lista. datirana 16. derviš Ahmed. godine. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. rođene 1864. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. godine. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. sin Mustafe i drugi. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. godine. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. rebiu-l-evvela 1312. godine. poznatog kao Sarač-zade.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. .169 V. sin hadži Ibrahim-age.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. sin Asima Abdullahefendije.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu.168 A-4853/TO Vasijjetnama. napisana je na običnom papiru malog formata.177 Vasijjetnama170. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sin Hasan-hodže. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. 170 Kratka vasijjetnama. a nazir je Turković Muhammed-aga. a žene Aguši hadži Muhammed-age. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. rođenog 1245. godine. Slinić. sin hadži Salih-age. sina Osmanova. Atijje. džumade-l-ahira 1336. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog. sin Husejina Bajrića. rođene 1291. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. godine. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. Munla Mustafa. iskati salat te kefaret posta i jemina. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima.

str. godine.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. godine. I 1935. iz Foče. . REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I. decembra 1934. datirana 23. SV I.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. 1978. II. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. godine. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. godine. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sina Hamida i Murade. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića.. godine. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. str. Vasi. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. bez datuma. redni broj 340 Vasijjetnama. očitovanje. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. 245-302.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. a nazir Uzeir Hanjalić. Sarajevo. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. Anali GHB. knjiga V-VI. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. rođenog 1878. III176 SV I redni broj 133. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. godine u Novom Pazaru.muhtar je Asim Sirćo. datirana 1305/1888. hadži Mehmeda Hanjalića. Talirević Mulije-Aiše. datirana 1944.

182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. rođenog 1252. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. str. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. Rasim Rezzaković. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. Bjelobrk hadži Salih. sina Mustafa-bega Biščevića. Saračević Munla Husejin.181 SV I redni broj 272. datirana početka šabana godine 1311. 179 Oporučeno je 2800. redni broj 310. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. Turko Abdija. datirana 1307/1890. Rezzaković Mustafe. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. Vasijjetnama178. godine. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. sina Abdullaha.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . mukavvi za džamiju. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. za mukavve svijeće. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. godine. sina hadži Ibrahimova. Hamdi Juzbašić. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. 181 Oporučeno je 1500 groša. . sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. datirana 1287/1870. Papučar Ahmed-aga. Hadžimustafić Husejin i drugi.. redni broj 309. 38-39. godine. str.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. rođenog 1208. str. iz Krupe. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. godine. Vasijjetnama180. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. Svjedoci su: Hajrullah Emin. 37. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. iz Čaršijske mahale u Fojnici. za imama i one koji uče Kur’an. 70 Kratka oporuka/vasijjet182.179 SV I. Čaršijskoj. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. Kzović (Krzović) hadži Saliha. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda.

Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg.189 SV I redni broj 247.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 1307/1890. 30 forinti za iskati-savm. 5 forinti za nišane. godine. godine. februara 1290. godine. Filipović Dautbega. 189 U prisustvu Mehmed-bega. salat i kefaret. Ibrahim. terzija Osman Ćehajić. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. iz Krupe. . a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. 28. str. a nazir je imam. sina Paše. Salka. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. datirana 1301/1883. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz Pazardžik mahale. naib Zvornika. Arnautović Husejina. sina Mehmeda Šabo. str. sina Hasan.187 SV I redni broj 271. sin hadži Ahmed Proho. Mustafa. 71 Kratka vasijjetnama188. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović.185 SV I redni broj 270. Ahmeda Rešida. iz kasabe Krupa. 71 Kratka registracija vasijjetname186. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. muhtar Mehmed Ramaš. iz Ključa. datirana 1306/1889. Muharrem Šarić i drugi. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. godine. sina Abdije Jugića. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. iz Krupe.bega. godine. 97 Kratka vasijjetnama190. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. str.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. sin Ahmed-bega Beširevića. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. muhtar Ibrahim Spahić. Ali-hodža Čaušević. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. datirana 1305/1887. sin Ibrahima Ćehajića. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale.

stanovnice Kala mahale. godine. Mehmed-alemdar Šehić. Svjedoci su: Mulla Abdi. rebiu-l-evvela 1303. 105 Vasijjetnama192. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Vasijjetnama195. sin Derviš Hodžića.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. Arnaut Ibrahima. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. datirana 1303/1885. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. Ćosić hadži Mustafa. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. str. Tahiraga Žujo. Mustafa. sina Abdul-Fettahova. Hatidža-hanume. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. Šehjar Mahmudćehaja. godine. ostali dio za iskati-salat i savm. datirana 25. oporučitelja i vakifa Ahmeda. Nema ubilježenih svjedoka.196 SV I redni broj 237. iz Dervente. str.194 SV I. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. godine. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sin Aga-bega. muhtar Tvrđavske mahale. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. str. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. sina Reuf-bega.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. sina Ibrahima Tuce. SV I . 194 Oporučeno je 8120 groša. Mulla Salih Šarić (Šarač). sin Zulfikar Palića. datirana 13. Hasan-alemdar. sin Mehmed Reuf-bega. Vasi-muhtar je Ahmed. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). Gandžić hadži Huseijin. datirana 07. Mulla Husejin Piri. Hatidžahanume. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. kćeri Mehmed-bega. Ibrahim Palić. iz Gradačca. iz kasabe Kala/ Gradačac. . Berbić Salih i drugi. Hodžić Salih-aga. redni broj 243. Halil. 196 Oporučeno je 2000. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. Vasijjetnama sadrži. godine. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. kćeri Mehmed-bega. Sulejman-aga Mahmudćehaja. rabiu-l-evvela 1265. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. 101. a nazir Hafiz-beg. str. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. redni broj 230. 105 Vasijjetnama197. Skraćena.

Slinić/Slino-zade hadži Salih. sina Ahmeda Baščauša. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. 284 Opširna vasijjetnama200. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. datirana 1266/1849. Kaukčija hafiz Salih-efendija.201 SV I redni broj 52. također. timurdžija hadži Ismail. Šamić Muhammed-aga. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. rođenog 1236. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. sin Muhammed-bega. str. hadži Abdulaha. te drugi brat Husejin-aga. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. 156 Vasijjetnama. . rođenog 1208. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. ramazana 1300. godine. Ibrahim-beg Džino. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. 203 Oporučeno je 15000 groša. i drugi brat Mehmed-aga. Husejn Ismailefendić. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. sin hadži Osmana. sin Salih-age. godine. Tulić Mustafa-age. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. 200 Nije evidentirana kod Fajića. Sočo Numan-aga. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba.199 SV I redni broj 91. sin Ibrahim zaimbega. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Tulić Ali. nazir je njegov brat Salih-aga. datirana 13. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. sin Salihage. Turhanija Ahmed-beg. godine. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. i njegov brat Muhammed-aga. sin Salih-age. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. Mulla Abdi Hodžić i drugi. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. 201 Oporučeno je 17000 groša. godine. godine. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). str. derviš Ali Hulusiefendija. Abdi Obradić. Mulla Salih Bićo. datirana 1271/1854. sina Mehmed-age.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. 328 Vasijjetnama202.i. str.

Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. Traljić Ali-aga. Odredio je tevlijet sebi. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. Čoban Abdulah-age. godine. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. Sahani (Sahanija) Ali-aga. sina Saliha.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. za popravku česme u navedenoj mahali. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji.205 SV I redni broj 107. datirana 1300/1882. 263 Vasijjetnama206. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. godine. 340 Vasijjetnama204. a kad umre svom muškom evladu. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. godine.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. str. Bakir i Mulla Husejin. rođenog 1246. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. Nukić Salih-aga. datirana 1299/1881. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. 205 Oporučeno je 29526 groša. . Mandže hadži Mustafe. U vasijjetnamu je unešena vakfija. Vasi. Hadžihalilović Mustafa-efendija. Džuvić Abdulatif-aga. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. Hadžihalilović Salih-aga. str. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. Telalagić Mustafa-aga. sina Ibrahim-age. uči mevlud svake godine.

Abdi Dubravić. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. str. Ova vasijjetnama. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. str. sina hadži Abdi-age. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. godine. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Abdi Dubravić. datirana 1300/1883. Hadžiefendića Hašim-age. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. rođenog 1260. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Kratka. Hadžiefendića Hašim-agea. datirana 1300/1883. šabanu i ramazanu prouči hatma. Trebinjac/Trebinli Mustafa. Brkić Salihaga. Ibrahim-beg Džundija. Ibrahim-beg Džundija. 156 Ovjerena vasijjetnama210. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. 156. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. 212 Prepis je sravnjen s originalom. 201 Vasijjetnama208. str. str. Vehid Ismailefendić.213 godine. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. datirana 1292/1875. Vehid Ismailefendić.211 SV-I redni broj 195. za kurban i paljenje svijeće. Brkić Muhammed-age. . Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. napisana na običnom papiru malog formata.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. godišnje mevlud. godine. sin Ibrahim-age. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. redni broj 195. godine. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate.209 SV I redni broj 195. Mustafa Azapagić.

109 Vasijjetnama. rođenog 1252. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . godine. Mustafe. Abid Salihagić. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. Sadik i Sejdo.215 SV II.217 SV II redni broj 428. iz Novog Šehera iz 1904.216 SV II. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. str. iz 1209. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. 203. poslugu). godine.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. sina Saliha. str. mujezina i popravke džamije. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. 513. šubata 1905. Hamurović Zehre. datrana 1324/1906. kćeri Latifa a supruge Ismaila. redni broj 458. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. str. SV II. mekteb. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. Vasijjetnama214. učenje hatmi. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. iz mahale Buzadži hadži Hasana. datirana 1325/1907. datirana 15. Vasijjetnama. sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. godine. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. godine. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. 2oo kruna za imama. iz Sarajeva. klanje kurbana svake godine. 211. 140 Spisak troškova. str. iz Jajca/ Gol Hisar. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. godine. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. sastavljen na osnovu vasijjetname. str. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. redni broj 455. a nazir Tufendžić Munla-aga. učenje mevluda. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije).

sin Hasana Havadže.219 SV II redni broj 415. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. str. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. Svjedoci su: Mulla Ahmed. sina Osmana. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. Svjedoci su: Munla Ahmed. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. 250 groša za imama Svirac džamije. sin Hasan-bega Filipovića. sina Osmanova. 95.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. sin Hasana Havadže/hodže. Svjedoci su: Mulla Ahmed. godine. Za opremanje je odredila 80 forinti. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. a kćerke Zlatar Ferid-age. godine. napisana na običnom papiru malog formata. str. sin Mustafe i drugi. Derviš Ahmed. Vasijjetnama222. . Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. sin Husejina Bajrića. datirana 1263/1846. Svjedoci su: Džafer. Kratka. Derviš Ahmed. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. iz 1263/1846. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. Mulla Mustafa. dio kćerci. Mulla Mustafa. sin Husejina. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. godine. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. Mustafa-beg Filipović. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . Munla Mustafa. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. sin Hasana hodže. str. Original je pod brojem 113-415.221 SV II redni broj 415. Fize. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. Ahmed-beg Filipović. sin Kerim-bega. 108 Kratka vasijjetnama. dio sinu. sin Mustafe i drugi. datirana 1907. sin Mustafe i drugi. Ukupno je oporučila 500 forinti.

225 SV II redni broj 400.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. Agić Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. str. Potogi Ahmed-aga. datirana 11. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. sin Ibrahim-bega. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. Potogi Vejsil-aga. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. Mehuljić Murat-efendija i drugi. godine. godine/11. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. a nazir je Srmić Salih-efendija. sina Saliha. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž. sin Mustafa-bega. kanuni sani 1905.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. Šahić Muhammed. Svjedoci su Kečo Abdi. str. str. 227 Registrirana je 25. Potogi Fejzulah-aga i drugi. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. rođenog 1268. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga. Haše. godine Oporučeno je 1200 groša. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. str. ševval 1323. Šišić Mulla Salih. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. godine. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. kanuni-evvela 1905. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. sina hadži Abdi-age. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. nazir i drugi svjedoci.bega Kolunovića. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. . Jasika Ahmed-beg. za vasi-muhtara i nazira. 77 Vasijjetnama.226 SV II.224 (SV II str. kćeri hadži Omer. Palavra Mehmed-aga. redžepa 1321.. za klanje kurbana.

oporučiteljev brat Ibrahim-aga. hadži Ibrahima. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. godine. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). Osman-beg. 230 Oporučeno je 13500 groša. šadrvan. datirana 20. Guremović hadži Ali. sina hadži Mehmeda Mehanovića. godine. Osman-aga Sirćo. za sadaku sirotinji. 58-59 Vasijjetnama.229 SV II redni broj 357. rođenog 1246. Čajničali Mulla Memiš i drugi. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. strana 63-64 Vasijjetnama. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. za kurban svake godine. Bolu Mustafa-age. temmuza 1905. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. sin hadži Omera Hadžiomerovića. godine. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. Filipović Jusuf-beg. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. Oporučeno je 2000 groša. Mulla Ahmeda. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. godine. zatim za ulje za džamijske kandilje. godine. Kaukčija Abdullah-aga. rođenog 1252. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. a po jedan dio ženskim potomcima. 28-29 Vasijjetnama.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. da se prouči mevlud. rođenog 1242. godine. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. Svjedoci su: hadži Pašo. Svjedoci su: Pandžo Ali. Henda hadži Mustafa. . mekteba kao što je mukavva.228 SV II redni broj 390 str. iz mahale Jakub paše. datirana mjeseca ramazana 1312. sina hadži Mehmed-age Tiro. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Muhammed-aga Kaukčija. Kumašin Ahmed-aga. Registrirano 3. str. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. sina Mehmeda Jamaka. iz mahale Kasab-zade. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. sin Omer-bega Moštro. godine. redžepa 1308. a nazir njegov brat Ali-aga. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. za džamiju Rosulje. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu.

str.. sin Ali-efendije. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. 16-17 Vasijjetnama. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. i Begu.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. iz Maglaja. iz Stoca. iz mahale Hadži Isa. str. sin Mehmed-efendije. a nazir je berber Salih-aga. sin Ibrahim-bega. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. imam iz Mehmedbegove mahale. i njegov brat hadži Muharem. rođene 1225. godine. datirana 27.233 231 Oporučeno je 22000 groša. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. godine. sin Mustafe. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije.231 SV II redni broj 604. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. sin Ali-efendije. sina Mustafe. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. Mullalić hadži Hanife. Delalić Mehmed-aga. kćeri Ibrahim-age Agića. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. sina Osmana Muradbašića. sin Mehmed-age.232 SV II redni broj 595. . a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. Bakalović hadži Mehmed. ramazana 1330. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. Fatime. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. sina Mujo-age Muratovića. Hodžić/Havadžezade Mehmed. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. 284 Vasijjetnama. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. te drugi brat Abdi-aga. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama.

Ahmedagića hadži Šerifovog. iz Srebrenice. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. mjeseca zu-l-kade 1319. Svjedoci su: Handžić Mustafa. Redni broj 552. 237 Vasijjetnama. sin hadži Ibrahim-age.235 SV II. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. safera 1300. za imama i mujezina. sirotinju muslimansku. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. godine. iz Žepča. Kjašif-efendija Muftić. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. Širbegović Mehmed-beg. Mulla Bego Ajanović i drugi.234 SV II redni broj 558. Mullalića Rustem-age. sina. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. opremanje mejjita.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. Turalić Hasan-aga. Hasan Tuzlić. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. iz Tešnja. sina hadži šejh Osman-age. datirana 05.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. Osmanefendića Fehim-efendije. 246 Kratka vasijjetnama. bedeli-hadž. str. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). str. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. str. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti.236 SV II redni broj 550. Nema posebno izdvojenih stavki. rebiu-l-evvela 1291. godine. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. . Ibrahim Ismailbegović. kefaret. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. Širbegović Muhammed-aga. godine. A 8000 groša za bedelihadž. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. str. a nazir je imam Ali-begove džamije. datirana 19. datirana 25. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. sin Mulla Mehmeda Mullalića. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija.

redžepa 1337. 240 Oporučeno je 1375 kruna. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. . str. iz Donje mahale u Derventi. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. iskatisalat. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. godine. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. godine. rebiu-l-ahira 1333. sina Mustafe. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. 238 Kratka. udate Eminagić. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. informacije o oporuci. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. godine. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17.240 SV II redni broj 704. iskati. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). bedeli-hadž. 29 Vasijjetnama. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. sidžili. datirana 16. Kazića hadži Salih-age.239 SV III redni broj 634. osmanske vasijjetname. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. vasijjetnama. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.241 Ključne riječi: regeste.salat i ostale dužnosti.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. datirana 28. str. sin Alije Šerbića. iz Visokog. str. rebiu-l-ahira 1323. Nema datuma. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. 1600 kruna za hadž. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. rođene Ibrahimbegović. rođenog 1260. Nema svjedoka ni drugih podataka. sin Hasan-age.

usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. As far as vakufnama is concerned. In this work. which deal with still unrealized conditions of testator. . Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. as appendices to it. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. in part of our oriental literature. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. However. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. Because of that.

Osnovao ju je 977/1570. . Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. svakako. Mostar. Islamski kulturni centar. te br. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. Bratislavi. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. 107. str. pretežno iz islamistike. poznat po imenu Karađoz-beg. za vrijeme turske vladavine. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. 178 i 179). drugo dopunjeno izdanje. upropašten ili raznesen po svijetu. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. 226. Počitelja. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. shodno njegovom položaju i značaju. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. možemo zaključiti da je u Mostaru. Među tim ustanovama biblioteke su. inače. Sarajeva. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. Nerijetko.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I. sin Ebu Seadetov. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. 2005. str. zauzimale vrlo važno mjesto.. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. 141. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. Istanbulu.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. bio administrativni. br. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. Mostar je.2 1 2 Hifzija Hasandedić. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. godine hadži Muhamed-beg.

6 3 Osim Karađoz-begove. uvakufio i sedam naslova rukopisa. u kožnom povezu. Tako je Mehmed Ćišić. op. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. str. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. Mushafi su uvezani po džuzevima. str.. Prestala je sa radom 1934. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. Sarajevo. Vakufnama Mehmeda Ćišića. str. 159-168. Ćejvan-ćehajina. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). knj. uz neznatne stilske korekcije.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. za vrijeme turske vladavine. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. 49. 1985.. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. Spahić. Nakon osnivanja medrese.. godine. str. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. kada je knjižni fond narastao. Sarajevo. str. sin Ismail-agin. broj. Spomenici kulture. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća.. koji su napisani prema pravilima tedžvida. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. da bi kasnije.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. Sidžil vakufnama GH biblioteke. kaligrafski dotjeranih mushafa. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji. Orijentalni institut u Sarajevu. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu.000 dirhema za finansiranje medrese. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. 56. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: .. Hifzija Hasandedić. I. njihovom inventarisanju itd. 1988. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. I. 298. 100. vakufnamom iz 1848. u Mostaru su. cit. 100-102. Prijevod vakufname.“sedam kompletnih. Inače.) Muhamed Ždralović. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. Iste godine.

Muõammad b. az-Zamaõšarī. 20-21. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. Glasnik VIS-a. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl. odnosno za autorova života. Vidi više: Kasim Dobrača. 5. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. 502-504. safera 661/23. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. decembra 1262. Osman Lavić. godine.7 . 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke.. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. godine. april 1144.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju..9 . Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. Foča". Sarajevo. 2006. turskih. koji je napisao Ya‘qúb b. odnosno biblioteku.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . ‘Umar b. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. godine. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l. Sarajevo. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. br. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. komentar djelu Šir‘a al-islām. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. str.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. str. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. Napisao Mu¥ãafā b. godine. Katalog arapskih. . govori u prilog ovoj pretpostavci. umro 931/1524. godine (R-10139). uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. Najstariji među njima je prepisan 10.. godine. a umro 9. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. godine. Arapsko-turski rječnik. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. Na l. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. neka im svima Allah podari svoju milost. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. perzijskih i bosanskih rukopisa.drugo savršeno djelo u jednom svesku. sv. umro u Tibrizu 685/1286. XV. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. XLI. umro 968/1560. (1978).

NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju .Biblioteka šejha Juje. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ . Mostara. daru-s-seadeta. . Na kraju.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom.Biblioteka Ahmed-age. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. školskih i drugih biblioteka Počitelja. pa je njen fond. da ne bi propao. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge. Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . zbog nedostatka sredstava. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Tako je. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. .Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . Stoca i drugih mjesta u Hercegovini.

prodavati. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . u posjed uzimati. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل.. str. 100-101.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. R-3769. str. R-559). 187-192. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. 41-52. Narodna uzdanica.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. Sarajevo. str. prije 1890. neka mu Gospodar grijehe oprosti. marta 1602. Spomenici kulture. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. al-Mostarija. Hifzija Hasandedić.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. 147. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. 2008. Sarajevo. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي.. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. iz bojazni od oštećenja. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. godine. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. pjesnik.. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. Sidžil vakufnama I. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. ramazana 1010/8. اﻟﺮﺷﺤﺎت. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. 216 ) prepis br. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). 1973. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. اﳌﻄﻮل. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. niti igdje iz Mostara iznositi”. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. ﴍح اﳌﺸﺎرق.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. uglavnom akaidskih. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. Hasan Nametak. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. da se iz njega ne prepisuje. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. državnik i dobrotvor12. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. fol. str.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović.. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. br. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. 1a. godinu. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. kalendar za 1940. Na rukopisu br. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. ﴍح‬ ّ ّ . str. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. drugom vakufnamom iz 1602. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. te da je ovaj peti svezak autograf: . ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. Adnan Kadrić. 116-129. br.

za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. te godine je.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE.. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. 1063/1652. Spomenici kulture. zatim kapu-aga i napokon. Naime. Zatvorena je.. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. 1308-16/1890-98. odveden je u Istanbul.. na Uskudaru je. sin Alijin.. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ . u Izabrana djela. str. dār as-sa‘āda. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. III. Sicilli Osmani. nije dugo radila. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. Safvet-beg Bašagić. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. I. str. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. daru-s-seade. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. Tako je već 1061/1650. Hifzija Hasandedić. godine. najvjerovatnije. 1986. Sarajevo. Bošnjak. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. . prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. 193-194. 331332. 217. Ahmed-aga. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). Ahmed-agina medresa u Mostaru. 1999. godine.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. „Znameniti Hrvati. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. knj. str. Mostar. sagradio džamiju. godine. Osim medresu u Mostaru. 93 i 101-102.. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. kao vakuf majke Kerime. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Istanbul. još dok je bio dječak.

a Allah. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. ali bez jasne potvrde za to. uvakufljujem (ovu knjigu).19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. Prema ovim bilješkama. pozlaćenim tekstom. nakon prestanka rada medrese. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni. sve čuje i zna (bilješka na R-3749.a Allah. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. . nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. kapu-agasi.18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. fol. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. vjerovatno pisana prije ostalih. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. (fol. godine (R-3584. Onaj ko to izmijeni. sa unvanima. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. Onaj ko to izmijeni.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. 1a). Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. fol. 1a. lijepo i stručno uvezani. Ahmed ibn ‘Ali/. pod uvjetom da se ne može prodati. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. sve čuje i zna. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. . pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. zaista. zaista.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. 1a). R-2559. bilješka je na turskom jeziku. Naime.. . uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā.

9473‬ ‫7.9473‬ ‫8. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫01.9473‬ ‫5.9473‬ ‫3.9473‬ ‫21.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫6.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫4.9473‬ ‫11.9473‬ ‫9.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.2663‬ ‫2.2663‬ ‫4.2663‬ ‫3.9473‬ ‫2.

O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. Yusuf al-Mostari. POF. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. leksikografije i propovjedništva. XI-XII..23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". Muhamed A. str.. Mujić. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. disputacije. logike. VIII-IX. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. Sarajevo. Zora. fikha.. stilistike.. akaida.. Mostar 1968/69. 1985. str. str. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci".Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ . 23 . 39-54. str. 219-300. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. "Mustafa b.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. 390-400.22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. od toga 15 autografa a ostala je. zajedno sa ostalim djelima autora. Anali GHB. 29-35. počasni broj.. Sarajevo. sintakse arapskog jezika. nasljednog prava. 1958-9. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme.

1 3974. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. l.1 3957 3974.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer. pravo šer.2 3987 4027 3860.1 3860. nas. a u kome se može prepisati . nas. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675.24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe. nas.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer. pravo usuli-fikh stilistika god. nas.2 3871 3883 3915.1 3855 3858 3860. pravo šer. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860. 2b) .2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار .4 3870 3915.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati.3 3860. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.

nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673.4 4105.7 4105. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. Ismet Kasumović. 1979. preveo. Sarajevo. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. 10. knj.5 4105.4 4071.. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661). a kasnije beglerbeg Halepa (1668). njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. 408. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). str. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović.. str. Sarajevo.. Ibrahim-paša Počiteljac. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915.8 4594 3638 3755 3847 4071.6 4105. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25. str. Mehmed Mujezinović.. XXXV/1972.. . koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke. Evlija Čelebi...3 3915. 1933. str. Egipta (1669). Više o Ibrahim-paši. Sarajevo. III. 229. fol. Hifzija Hasandedić.2 4105. godine. Počitelj na Neretvi. br. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . 461. 16 str. Glasnik VIS-a. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. bilješka 15.. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine".1 4097 4105. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića.3 4104.1 4105. 420.2 .

Islamska epigrafika.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. porijeklom su iz Egipta. Katalog arapskih. u rukopisu). maja 1992.30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. III. str. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27. turskih i perzijskih rukopisa. str.٨ . ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. iste provenijencije. a jedan krasan prepis Kur'ana.١٤ . prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17." Mujezinović. Mostar. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru. Hasandedić. Neki od njih. knj. 408. 1977. Djelo je prepisao Õasan b. maja 1530. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. 209). 33. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija.. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. 541. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. ramazana 936/4.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas.. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Katalog arapskih. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. turskih i perzijskih rukopisa. br. ... godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. godine (Rs 532).

godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. knj. godine.. br. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. 2. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. hercegovački vezir".Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Beograd. 4-6. 201-296. preko Karađoz-begove biblioteke. Sarajevo. i 1842. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. Isti. 2001. Sarajevo 2004. u: Izabrana djela. Ćurić Hajrudin. Sarajevo.. Sarajevo. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. str. XLVI. 88-92. . 47-53. 18-23. rođen je oko 1783. Sarajevo. br. Hifzija Hasandedić. Gajret. Sarajevo. Izet Rizvanbegović. XVIII (1937). Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. Ćurić Hajrudin. 102. III (1952). "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". Od 1813. 343. Hamdija Kapidžić. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". str. 1. Između ostalog. Glasnik VIS-a. str. str. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. sin Zulfikar-kapetana. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. Glasnik VIS-a. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. str. godine gdje je i ukopan. XXXIX(1976). V(1954). br. Znameniti Hrvati. Blagaja. carskim fermanom od 14. str. godine. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. Foče i drugih hercegovačkih gradova. isti. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. Spomenici kulture. 1986. januara 1833.. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. 1937. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". čime je Hercegovinu dobio na upravu. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. str. 295-328. Kasim Gujić. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. Godišnjica Nikole Ćupića. III. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. Sarajevo. 20-21. str. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". godine. godine više primjeraka rukopisa koji su. POF 52-53/2002-03.

Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”.Njegov rob.ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل . nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru.‪Pečat je iz 1248/1833. fol. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫.‪ . 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ . ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ . Ÿālib.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god. prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053.‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .

godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. turskom i perzijskom jeziku. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom.). nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. iz 1950. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. rukopis ili štampa i primjedba.2 4092. godine.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. V-VI (1978. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. godine.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. Popisani su prvo rukopisi. godine.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. sadržaj. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke".1 3962. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku. a zatim štampane knjige. Anali GHB. str. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se. 62. izvršen je popis njenog knjižnog fonda. najvjerovatnije. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. koji.1 4092. Hafiz Mahmud Traljić je. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo. V/1-3). ime pisca. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci. naziv djela.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. 1977.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949.

R-3949. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. slijede: fikh (142). Dio rukopisa je. Sarajeva42 i drugih gradova. X/19336-37. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. 3987. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. 3855. R-3816. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br.. matematike i drugih naučnih disciplina. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef.3 Mustafa Hadžimulić. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. tesavvuf (20) itd. 274. R-3855. 3957. zbornika dova. Spahić43. R-4006. 3883. R-3999. R-3982. Smještena u neuvjetnim prostorijama. R-3956. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. a biblioteka je zatvorena. 3940. R-3836. 3072. U Karađoz-begovoj biblioteci je. Ova se biblioteka vodi odvojeno". Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). Nakon prestanka sa radom. R-3941. V-8-2. fetve (32). R-3785. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. u odnosu na temu. a da bi se sačuvao preostali fond. R-563. u djela. Kako smo naprijed spomenuli. kur’anskih i hadiskih disciplina. 3858. akaid (42). etika (64). hadis (40). 3858. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. tefsir i njiževnost (po 47). ali i medicine. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. dogmatike. bez naročitog nadzora. R-3838. R-3819. disputacija (35). 20-22. R-3873. Počitelja41. br. R-478. logika (41). rječnik (24). usuli-fikh (29). osnova šerijatskog prava. R-3854. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. Novi Behar. Biblioteka je početkom 1950. str. godine. najviše djela iz jezika (199). R-3638.158 Osman Lavić biblioteke. 3915. Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. Tako.

Mostar. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Turkish and Persian languages) 44 45 R. br.. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali.318. by their collection and number. str. Počitelj. br. turskih. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. Ibrahim-paša Počiteljac. 82 Mehmed. Derviš-paša Bajezidagić.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. 2. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. br. Šejh Jujo’s. 2003. 173 i R-369. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. 635-636. Zurich . R-319. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. known as Karadjoz-bey. svezak II. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. br. Many other public and private libraries were added to this Library. inv. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. 46 . br. inv. Admed-aga daru-s-eade. str. 164. then darus-seadet.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. Salih Trako. Fehim Nametak. The functioning of this library ended in the year 1934. rukopisi. inv. Šejh Jujo.. Handžić. 734. Bošnjački institut. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. son of Ebu Sead.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. kat. 259. II/1934.Sarajevo. Katalog arapskih. The most important of these libraries.

fol. 1b. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. works on Qur’an and Hadith. medicine. R-3770. collection of dua. 1a. R-3777. principles of Shari‘a law. fol. dogmatic. . R-3581.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. mathematics and scientific discipline. 1a. fol.

. 1b-2a. fol.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813.

162 Osman Lavić R-3871. R-3799. 1a. 1a. fol. . fol.

sarač po zanimanju. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. U džamiji dođe do prepirke. usta ima a jezika nema. Na kraju. kako ih pisac još naziva. a bio je jako star. elhamdulillah. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. (Ed. Brill. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. miran i tih. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. pobijede derviši. a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. Kad je preuzeo naimenovanje. inače. kadizadelije. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. uzneseni). derviši kažu „hoćete“. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. imam bio brat najvećega muteassiba. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. 317-345. kako se kaže. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. možda je imao više od stotinu deset godina. fanatici ili. . koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. jaramazi.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. Vera Constantini and Markus Koller). Nakon toga onaj imam bude smijenjen.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. Leiden-Boston. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru.

godina po Hidžri. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. I sagrađena je medresa Inadija. Godine 1780. Tako je. Mula Mustafa Bašeskija. to je 1180. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). godine (1184. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. 1968. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. Novotarijama su. godine. ili 1767. 4 . Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. Veselin Masleša. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. Jednu su činili derviši ili sufije. tj. vaiza iz Amasije. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. vaiz iz Amasije. Ljetopis (Preveo s turskog. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında).4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. List 9a1-2.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. Preciznije. Sarajevo. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu.3 Prema zapisivačevim riječima. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. između ostalog. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at).

5 kadije. str. 97. tekije. Govorio je na turskom jeziku.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. . Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. i u tome je bio vrlo vješt. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. derviške redove. februar 1767. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. Ferman je datiran. usto praćeno „vikom i galamom“. Ljetopis. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. 1573. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. vičući i galameći. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. 1635.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. glasno. kako navodi Mujezinović. u 2. ćulahe. derviše. derviše. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. napomena 3. List 36a8-10. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. derviške redove“.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija. tekije. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno. Isto.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. obično bijela. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši.

„The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. Madeline C. 260. str. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama.: Hasan Celal Güzel. 9/71.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva.. Yeni Türkiye Yayınları. Isto. Zilfi.. Salim Koca). Türkler (Ured. 4. bez sumnje.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. 147. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. bio je taj što je Kadizade početkom 17.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. str. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. 1350. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. tom 11. kao i nekih drugih islamskih učenjaka.] traže da se čine dobra djela.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji.. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje. 45. Madeline C. Kemal Çiçek. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. . str. Isto. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. sljedbeniku Birgivijeva učenja. str. „The Kadizadelis. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. Birgivi je u tim. Zilfi.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. 146. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. 253. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“.. The Journal of Near Eastern Studies. Mehmet Karagöz.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike. a od nevaljalih odvraćaju. 11/116.). Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. 9/112..

str..17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. „The Kadizadelis. Također i: M. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga.. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. Vjerovatno je. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. kako primjećuje M. 256. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika..) i Sivasija (1639. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. M. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. „The Kadizadelis. od državnika do običnih građana. oko 1660. 146.“. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija. 19 . rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. i to u svim društvenim slojevima. Karagöz.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva.“. Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge... Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika. str. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. 149. 257-258. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“. str. Karagöz. Zilfi. Zilfi. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler. str.). Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). Ustuvanija Mehmeda (u. Madeline C. S druge strane.. Zilfi..Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. Naime. Nakon smrti Kadizadea (1635. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se.

Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. koji ga je. http://kurannesli. Isto. 258.. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. 1661. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. august-septembar 2009. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). 20 21 22 23 24 Madeline C. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. Isto. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. str.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama.). str. Isto. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). Zilfi. Po treći put su snažno obilježili vjerski.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. Vlast je to pokazala na vrijeme. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. Mustafa Aşkar. „The Kadizadelis. 258-259. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. str.“. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište. Ipak. asp?id=390. kad je postao veliki vezir (1661). “Tarikat-Devlet İlişkisi. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. 263.24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. ..info/bilgibankasi/yazi. socijalni i kulturni život u Istanbulu.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). uz još veći utjecaj na dvor.

Zilfi. 265. M. XXIV. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. str. str. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika.26 Ma šta da je bio povod sukoba. koji se zbio u 27. str. godine u Ulu džamiji u Bursi. str. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. naprimjer u medresama i tekijama.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku.“. Madeline C. 28 29 . 102.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. „Kadızâdeliler“. S. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi.. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. kako smo naprijed već spomenuli. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656.. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. „The Kadizadelis. godine. 2002/I..Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. 107. „The Kadizadelis. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. str. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja.. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama. Çavuşoğlu. Zilfi. noći mjeseca ramazana 1692.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. 267.27 Upravo je taj događaj. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. 101.“. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. Ferhat Koca.

proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. a mevlevijski šejh poput mušice. str. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. „Sivas’tan İstanbul’a. „The Kadizadelis. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa.30 Taj komentar nastavlja R. . Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. kao i značajnu publiku“. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. 268. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. 268. Zilfi.. str. O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe.“.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice..32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. ali jeste oko džamijskog prostora.. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“.. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. nakon što je postao mevlevijski šejh. Da li je mujezin te iste džamije. ohol. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Madeline C.“. 123. Rüya Kılıç. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. Prema toj priči. str. str. 117-143. kao što je i prljalo džamiju“.

Zilfi. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. nastavili djelovati u vjerskom životu grada.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. šejhovima. . prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije.. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. Možda je i on. august. str. kad je. o šejhu-l-islamu. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. osim dobrovoljnog rada kao muderis.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. godine. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. o derviškim redovima. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. pašama. Zato ga je snašla ta nesreća. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. List 24b15-20.“. SLUČAJ VAIZA. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. „The Kadizadelis. kazaskeru. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. 256. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). U svakom slučaju. Bit će da je do te godine. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. 34 35 36 Madeline C. ulemi. kako smo naprijed vidjeli. oholim i grubim. od kako je došao. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. sudeći po Mula Mustafinim zapisima.. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. zanesenjaci su.

također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. doista postao muftija. Na to su kadizadelije. posve se izgubi u muftijskom poslu. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. List 25b18. List 26a15-26b3. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. Konačno se vrati vjeri. To je za njega obavio mulin čohadâr. a osim toga je veoma slabo pisao. muteassib i munkir. . godini 10. Mula stavi pečat na njegov mahzar. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). dosta! Sram te bilo od svijeta. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. prema Mula Mustafinim bilješkama. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. i to mu imenovanje dođe na noge. Skupilo mu se puno upita. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. Kad je primio mahzar. ali se vratio za samo dva mjeseca. sigurno. on dobije traženi položaj. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat.38 Pisac. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. U istoj 1775. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. no on nijedan nije znao riješiti.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. inače ljudi neznalica. A to je bila očita neistina. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6.

Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. džahila. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj.. spletkario i grdio. List 97b13-18. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem.40 U zapisu o vaizovoj smrti. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja. derviša. običan svijet. sve što je novo slatko je.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova. ali je vremenom. koji je sačino 1786-1787.. Derviše nije volio. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. ali se on vratio. kako kažu. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. tekija. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. neznalica. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. Napravili su od njega pravoga Karuna. prestao da ga uvažava. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. 42 . 40 41 List 36a11-14. Potom su ga proglasili muftijom. i takav je stekao ugled. kako je postajao bogatiji. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Tako je narod. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro.“. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul.. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. Najzad su ga jednom protjerali. Godine 1780.

te da ga je „nakon smrti 1234. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše./1818. i ustanovljena njegovim zalaganjem.. Koca. str. Zilfi. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. Cevdet Tasnifi. 44 45 46 . pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke. 1999. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života. do 1774/1775. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku. 99. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. iako je bio muteassib i munkir. Amasijali.“. Madeline C. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz.). Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. 268. str.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti.. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. „The Kadizadelis. Amasijali“. Mula Mustafa to više ne spominje. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi.. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija.“. F. napomena 81. Ipak. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. očito znao da se približi svijetu. Tih desetak godina. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. str.. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja.

No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. sudeći barem po sačuvanim primjercima. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. str. Ždralović. 49 50 51 . Târîkat-i Muhammedijje. Sarajevo 1983. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. str. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. 221. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja. Faroqhi kako su “neki učenjaci. 47 48 Prema M. str. objavljenim posljednjih godina. 220: Hajrudin Ćurić. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. Istanbul 2005. 207-229. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. M. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. str. 74. Zagreb 2000. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. 219. str. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. do sredine 19. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. 50-51. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. turskih. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. Isto.. Ove podatke vidjeti u M. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. Muhamed Ždralović. Ždralović. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. (Prev na turski: Elif Kılıç). a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. str. Suraiya Faroqhi. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. stoljeća. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17.

59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. Bogat čovjek. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. Volio je kadizadelije.53 Mustafa Gušo tabutčija.176 Kerima Filan U svakom slučaju. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. ali ga život ne poštedi. inače trgovac koji je puno putovao. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. Bio je pronicljiv. sin hadži Mustafin. koji je bio imam u džamiji na Ploči. Uvijek je nosio ćulah i hrku.54 Kadija Osman-efendija. sina aščije Alija. pristupio redu kadizadelija. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. Bio je moj dobar prijatelj.55 Derviš Ahmed. Božija milost neka je na njega. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo.52 Kabadaja od 90 godina. kao u slučaju nekog abadžije. Imao je puno dućana u Sarajevu. starac. starac. List 135a16. Volio je derviše. List 98a12. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. Poginuo je na Bukureštu. Ali ne zna se. Volio je derviše. List 72b1. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“. List 127b23. aščija u imaretskoj kuhinji. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. List 73b25. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. možda je živ u zarobljeništvu.56 Mula Hasan abadžija. vitkoga stasa. bogat. više od 40. List 79b5. .57 Za mula Saliha Sakarata. Ponašao se kao kadizadelija.58 Ponegdje se nailazi. mada veoma rijetko. List 71a9.

Srećom. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. List 41b25-42a4. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. vječito mrka lica i nesređene brade. Ali je znao kroz kakvu priču. Poznata je i kao Mišćina mahala. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice. . godine. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs.. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. poput gore spomenutog abadžije. Kad se razbolio. Napad na dženazi. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. nego bi samo govorio . Kad je povorka stigla u Sarače.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. sudeći po tome što je lahko zaustavljen.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. Šejh Mehmed. izložen verbalnim napadima kadizadelija.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. možda. ali on to nije primao srcu. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. pristalica i. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”.strasti su zavodljive’’. začula se galama na čelu povorke. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. List 81a4. sin šejha Hadži Sinanove tekije. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. Dok smo ga nosili pred džamiju. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. pokajao se. nije im uzvraćao grdnjom.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). promicatelja purističkog tumačenja vjere. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. izgleda često. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. taj put sukob nije prerastao u opću tuču.

Madeline C. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. Libris. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu.. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. Salih Čolaković). ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda.68 64 65 Imam el-Gazali.. zabranjivali su kafu. (prev.. 188. 2004. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili.“. Pehlivani odu u Visoko.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. i uostalom svi građani. Ali neki kadizadelije iz našega grada. cijepanjem odjeće. Knjiga o znanju. potezanjem za bradu. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. 257. grdnjom. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. vino. potvorom. duhan. u ljeto 1798. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. List 154a18-20. List 35a6-9. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu.67 Devetnaest godina kasnije. 66 67 68 . Zilfi. str. „The Kadizadelis. 35a12-13. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. što se pokazuju kao pobožnjaci. str. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. List 35a9. Sarajevo. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. godine „deset dana po Aliđunu“.

stoljeća. ali i u kasnijim godinama. Isto. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. str. zabava na ljuljačkama. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. i 1656. 102. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. . Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. u Istanbulu.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. S. XXIV. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. kako navodi S. naprimjer. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. D A. str. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. Međutim.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. 199. Faroqhi. Ipak. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. godine. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. „Kadızâdeliler“. stoljeća. Početkom 17.

pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. npr: William C. Munkiri na to da puknu od muke. Sarajevo. uznesenima koji poriču istinu). Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija.. 2005. Dao Bog da napadnu psi na svinje. [1774.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). Chittick.. Vidjeti.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. . (prevod: Rešid Hafizović). List 18b6. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. 72 73 74 List 23a5-7. U rebîu-l-evvelu 1188. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. svinjom. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. kravom. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. psom.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. 111. Mula Mustafa je munkirom. str. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije.

Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. nego ih spominje kao članove zajednice. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. Kad ih kritizira. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. Mula Mustafa. pa i do fanatizma. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. zato što je vjernik. Jer treba imati u vidu . Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. on ih ne imenuje. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu.

Sarajevo 2007. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. fol. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18. Birgivija i Kadizadea. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Da ga sluša obrazovan čovjek. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. R-2516. Vidjeti rukopis br. bio je muderis u Đumišića medresi. ništa o tome nije znao. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 76 77 . na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku.77 Ipak. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. Kako narod nema razbora. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. I u drugim naukama nije bio neznalica. 13b-16b. koji je u toku izrade. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. XXV-XXVI. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija.) List 36a15-20. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. Istina. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. Vidjeti na str. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Ipak. nije imao građansko držanje. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca.

. 253. “bili u paklenim dubinama neznanja”. 149.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje. Prema: Madeline C. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su.. zabavljene najvišim slojevima društva. str. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. „The Kadizadelis. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. 261. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama. M. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. Zilfi. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. „The Kadizadelis. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. stoljeću. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. nisu uspijevale odgovoriti. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet.. uz određenu podršku. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. postati muftija (onu müfti etdürdiler). učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. kao što je rat u Crnoj Gori 1768.“. kako kaže Katib Čelebi.. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. Zilfi. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. str. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. Naime. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. kao i neke druge u njegovoj medžmui. str.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice. Karagöz.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju.“.“ na koju medrese. 80 .

vikao je jedan promuklo i grubo. 18-20. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. Benim Adım Kırmızı. str. stoljeća. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. nek grade kuće. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. str. kao što su skupoća. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. racionalno i doslovno.. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. Istanbul. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. 1998. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta.184 Kerima Filan u medžmui. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. kosati i bradati. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. 266. epidemije kuge. . naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. Tugra. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. drska i prijeteća. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. Vaiza iz Amasije. koristan. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. povode za drugim knjigama i izvorima. Drugo izdanje. u ime islama. On u svojim vazovima napada tekije. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. Sarajevo. derviške redove.. stoljeću. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. vojni porazi.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. 2009. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića.

Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri. asp?id=390. Ključne riječi: Sarajevo. važne i za druge oblasti nauke. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. Istodobno su. kadizadelije.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese.. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. sve zapaža i o svemu promišlja. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju.) nastupilo je doba primirja između nas i njih. Hiljadu osamdeset pete (1674. http://kurannesli. Najzad. “Tarikat-Devlet İlişkisi. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .info/bilgibankasi/yazi. stoljeća Nijazî-i Misrî. august-septembar 2009. kao kulturno pamćenje. stoljeće. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek.. čuveni sufija iz 17.. štujući sebe i svoju zajednicu. kako navodi Mustafa Aškar. 18. . sufije. Ipak.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.

And in fact. . Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. citizen of Sarajevo. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. the author of this work has tried to show that. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. Because of that fact.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century.

Ahmed Hercegović je 1478. po svoj prilici. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. Svjestan svog plemićkog porijekla. Hercegović . rođen je 1456.1 Prema nekima autorima. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve.. a po drugima 1459. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. šta će tada biti!? 1. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. . kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. godine. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. sin Hercega Stjepana Kosače. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. što je.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. godine već bio miralem. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. Ahmed-paša. Godine 1463. šalje ga na Dvor. na Dvoru ubrzo uči turski. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. a njegov otac. 1466. stoljeću.

odlučuje se za napad većih razmjera. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. Adani i Varsagu. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. kćerkom sultana Bajazida II. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299.-1523. 1481. pobjegoše na top. godine mladom princezom Hundi hatunom. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. dok je još bio na toj funkciji. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. umjesto fitilja. . potom.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. İstanbul. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. nakon smrti Fatiha. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. ženi se 1484. poklopac staviše Onog trena kad dođe. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. i. sina Hercegova (Hersek-zade). Hazırlayan: Necdet Öztürk. 1991. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. da bježe. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu.

te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. 4660-4674).. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao. naprijed se usamljen pojavi . a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. (Hadidi. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima.. . kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske... Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. (Hadidi. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. Opis izgleda pomalo nestvaran.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom.. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.. i to u teškoj situaciji. Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe.

Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. Ahmed Hercegović. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta. od roba do vezira. pade k zemlji Odmah naredi. časti i poštenja. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. pašine. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. sina Hercegova. on sam. i da je. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. potom. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. pravde. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. a sama njegova sudbina.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom.

a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi. taj kraj napusti” A on upita – “Pa. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. on je musliman. (Hadidi. uze nas i ode. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . 191 A on poštovanje pokaza.. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba. ata i kaftane Za put oni darivaše. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. Herceg . kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza..

(Hadidi. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora. 4675-4699) . od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. Također se. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. 5059-5090) a u formi hronike. na pomalo čudan način.

193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. Esad Ef. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . iz Hadidijeve Hronike (Sül. neprestano jure i dolaze. Ktp. 311-312) Prođe zima.. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše. str. 2081.. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske.

g. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. .). Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. Poluotok na jugu Grčke. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. sjeverno od Moreje. sina Hercegova. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. (1499.. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. / 1500.194 Adnan Kadrić on sam sa kopna.. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. (Hadidi. h. do More stiže lađe jedra podigoše. (Hadidi.

Ktp. Sina Hercegova. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. tako. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. str. 2081.. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. eto.. Esad Ef. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. svijet treba da vidi što posrijedi je: .

To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti. (Hadidi. hipotipoze opisa psiholoških stanja. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. Što se.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi.. tiče patopeje. Katkad se sretne pokoja etopeja. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana.. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. 5175-5183) . Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji .hipotipozi opisa radnje ili događaja. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. Opisi atmosfere. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. pak. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. (Hadidi.

kako je kraljev sin konopom sišao vani. Kod Hadidija. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. kako dalje navodi. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. s jedne strane. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu.. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. sultana Bajazida II i sultana Selima. 197 No. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. . Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana».Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. došao ispred Fatiha i primio islam. Ahmed-beg je.. s jedne strane. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. Naime. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje.

a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom. godine. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. fermanom iz 958. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. 11 . a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. i Sulejmana Veličanstvenog. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju./1551. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne./jula 1517. mlađeg brata Ali-bega. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. Mustafa-bega. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. Huma. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. uz koju se nalazi turbe. 2. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega.

u čast tebi. I. podizanje bajraka je Tvoji podanici.) od 15 slogova.* .* . Kurnaz. 102. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. No. ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. say. 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade). sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. Ankara 2001.. upućene sultanu Selimu I. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine. say. C. stoljeća. Cilt. 1. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. C. . Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. i početkom 16. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. stoljeća.. 110.* . Tuhfe-i Nāilī.. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. Cemal – Tatcı.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Mustafa). stoljeća. 12 Usp. dok život ovaj napuštaju. i početkom 16.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. tvoja želja za čistotom.. ‘Atā Tārīhi... i početka 16.. Kāmūsu’l-‘A‘lām.* . nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. 1. Bizim Büro Yayınları. Jezik mu nije težak. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (.. Hercegović .

sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. tri velika kubeta na stupovima. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. krajem 15.25x16. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. mihrabom i minberom u starom stilu. četiri kružna kubeta. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. i početkom 16. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto. prostranom avlijom. Kasaba je. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. 14 . dakle. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž.200 Adnan Kadrić 3.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. u blizini Carigrada. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. stoljeća.

201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. godine. Prednji dio.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. prije stila Mimara Sinana. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. a već 1511. nose četiri velika stupa. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā.. maja 1766. Hercegović. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. Godina 1187. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. doživljavala je dosta popravki. / 1742.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. godine. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. česme i hamama. zu-l-hidžeta 1187. Prema nekim izvorima. Sene 1187.. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». Već 1509. Lica ljudi su bila žuta. prije samog ulaza. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. / 25. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. hana. godina) .

Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Prema obrađenoj vakufnami. čirak i ulje za kandilo. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. Hindi-hatun. . po 2 akče dnevno za hasuru. Balilu i druga sela. Džamija je također bila sa kubetima. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. koje pripada Kešanu. Kirimlu. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. graditelja džamije. Japldak. Sekillu. Sgrlar. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. sina Ali-bega. Kajadžik. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode.

Okka. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče.. po 2 akče dnevno za slani grah. po 7.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. . svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. svakog dana se peče hljeb od 1. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1. Šef kuhinje i magacina za hranu. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. Džabija. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. za putnike po 1 vakijja19 meda. po 6 akči dnevno za ogrjev. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. Ima munaru sa jednim šerefetom. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. a u avliji se nalazi šadrvan. oko 400 drama. za pisara (nije precizirano). 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku). posebno plaćanje za one koji peku ovce. kako slijedi: za šejha 4 akče. za kilerdara17 (nije precizirano).207 grama. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. za nadglednika (nazira) 10 akči. stoljeća. 3.5 akča. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. Njegov rad koriste razni autori poslije njega.5 kilograma pšenice. za nakiba16 dnevno 3 akče.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne..5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima. luk i so. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18. u oblasti Kešan.

Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. son of Herceg Stjepan Kosača. was a poet. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. danas nema ostataka od takvih građevina. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. unfortunately still in ruins. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. poetske hronike. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). Apart being an army commander and high government official. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. stoljeće. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. . his captivity and his liberation. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. Nažalost. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. Herceg Stjepan Kosača. možda. 15. pjesnik. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. Chronicler Hadid. te građevine postojale. and then his successful career. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. veliki vezir. Turbe je još uvijek razrušeno. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio.

Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom.213. s hrbatom na kraćoj strani. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. 147 . Sarajevo. 39/1989. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. Sarajevo. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). br. Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama.. "Donjovakufska medžmua". "Donjovakufska medžmua". 1976. Sarajevo. br.. Sarajevo. br. "Medžmua pjesnika Šakira". 147. te je ovom prilikom želimo predstaviti. kao i fenomenu medžmue. Sarajevo. "Dvije mostarske medžmue". 1970-71. Muhamed Ždralović. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 2006. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Knjiga II . Vidi: "Rukopisne medžmue". uglavnom. str.III. Knjiga X-XI. str. 187. "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". 1990. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca".2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva.123. 1974. br. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. 28-29/1978-9. 183-198. XXVI/1976. u formalnom pogledu.. Godina X-XI. "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća".. 1980. br. 38/1988. Vidi: Muhamed Ždralović. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 97 . XXII-XXIII/1972-73..124. 55/2005. br. između ostalog. Sarajevo. Sarajevo. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Salih Trako i Lejla Gazić. str.. Sarajevo. 183 . uopće. tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. medžmue sefine (džonke).1 O medžmuama općenito. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. pojedinačnih stihova.. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). str. 311 . 2 . iz astrologije na turskom jeziku. str. Hamdi Hasan. uopće. 1989.191. str. str. str. 109 . odnosno rukopise u obliku notesa. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. str. 1978. nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. spada u tzv. ili ništa ne znamo. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće". Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Sarajevo.320. br. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. 2006. pisali su: Salih Trako. formalnim osobinama. 301 314.176 i dr.. u našoj literaturi pisano je dosta. 55/2005.

br. Posebna izdanja XX. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. str. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. septembra 1863. Murād ‘Ālamdār b. koji se. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. ramañāna 1274/20. Sarajevo. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. na fol. U drugome rukopisu. srednje debljine i glat. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. aprila 1858. 4 . Salih Trako i Lejla Gazić. 1997.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. godine. godine. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). Sarajevo. R 298. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. Papir je tamnobijel.. godine.. 143 .148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". nalazio u Orijentalnom institutu. godine ili 1276/1859. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. godine. Godina II.juni 1890. Bayrām Ôāliõ b. Meõmed Õusām b. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). ima dimenzije 220 x 110 mm. godine. godine. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. godine. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. broji 101 list. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. koji je rođen 15. koja je umrla 1286/1869. godine a umro 1332/4. rabī‘ al-āêira 1280/28. u svojoj 58. aprila 1914. godini. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. također. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. koji je rođen 7. str.206 Mustafa Jahić 301. Meõmed Nūrī b. Murād ‘Ālamdār b. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. 249. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. 492. õāfië Meõmed Õusām b. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. april . sinu Bajrama Saliha Kalabe.

vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”. R 2763.. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. između ostalog. 2392. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. Potomstvo Muhammeda. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. moglo bi se pretpostaviti da je. 69b . kao što ćemo vidjeti. Na fol. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. njegovu kćerku Fatimu. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. a. nije bio posebno pismen.. na fol. 329.s.... pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke.73a. Drugi sin Bajrama Saliha.s. bio pristalica ovoga učenja. osim dvije.s. odnosno Sa‘īd. ‫ . vjerovatno ni naročito obrazovan.. i njegova dva unuka Hasana i Husejna.7 Sadržaj medžmue Na fol. odnosno neke vrste šiijskog učenja. (ar.al-bayta. r. 7 . U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu.. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. prema šiijskom učenju. str. bez naslova.s. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. a. Mustafa Hilmi. njegovog amidžića i zeta Aliju.a.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet". 1b . Katalog rukopisa.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. a. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. 545. 28a. možda. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić. koja. a. U svim pjesmama. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. Termin āl-i ‘abā. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da.

104a. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . Vidi: M.. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). na kraju. M. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. 20-21. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. Sarajevo. februara 1811. Islamska epigrafika. Tako se na fol. godine. umjesto 1226. 110. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. 1334. godine.1916.. “Stari Alifakovac”.1242/1826. na fol. hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. godina. radi o sasvim drugoj osobi. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. Mehmedu Seidu 1235/1819. Fatime Kanite (Fāãima Qānita)..1916. muõarrama 1226/11. str. 1519. ili da je greška u ovome datumu (npr. dok je. godine rođen sin. str.. 9 10 . zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. godine. fol. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. Naše starine. decembra 1831. Mujezinović. god. Sarajevske muftije od 926.2a. Sarajevo.10 Međutim. VIII. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI. do 1334. odnosno poslije 1226/1811. Knjiga I. T 2552. Mehmed Mujezinović. . 1974. da je 1236. Hatidža-hanume koja je umrla 16. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde). um.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije. 109-110. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. Mujezinović. str. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. . 132. redžeba 1247/20.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. str. prema hronogramu u ovoj medžmui. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.

)6281/2421 .‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova.‪Na fol. 4a .3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol. muftiji‬‬ ‫. također. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi. 3b nalazi se pjesma.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ . a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‪Na fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫.

napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha.)6281/2421 . 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. 5a . 6b nalazi se pjesma. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol. kraće dove (molitve‬‬ ‫. prema posljednjem stihu. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu.)‪Na fol.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku. među njima i prvi stih.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 7b .)4961/5011 -‬ .‪Na fol. koju je.‪Na fol. također. Pjesma je.‪Na fol.

upućena stanovnicima Istanbula. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. prema prijepisu pjesme na fol. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. istom rukom prepisana. 94b. Svezak IV. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . . 11b . Na fol.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880. 1998. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku.. Katalog arapskih. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. 3049 i 3050.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. perzijskih i bosanskih rukopisa. ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. godine. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. godinu. 17b . 1963. Bilješku je. tj. sastavio pjesnik Rušdī. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10. turskih. prema posljednjem stihu.. turskih i perzijskih rukopisa. London-Sarajevo. koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. godine. Bilješka o rođenju sina Mustafe. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. Na fol. Fehim Nametak. Svezak I. Sarajevo. 18a.. 11 Kasim Dobrača. septembra 1863. godine. 12a . Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. rabī‘ al-āêira 1280/28..‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. 147/6. među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. 10b .11 Na fol. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). Na fol. Katalog arapskih. Početak (fol. nalazi se i na fol. 15b .12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je.1037/1627). uglavnom o liječenju nekih bolesti.

‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . april 1914. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869. godina. u 58.. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ. godine. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914.‪grafitnom olovkom 4. godini života‬‬ ‫‪Na fol.. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫. aprila 1858. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. godine.

također na turskom jeziku.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol. prema bilješci na kraju‬‬ ‫. 21b‬‬ ‫‪.)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati.‪stihu (Munāğāt).22a. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol. koju je. 20b . 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol. Isto je i na fol.‪liječenje nekih bolesti‬‬ .‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.

1103/1691-92. prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. koju je. 24b .26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. godine. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). . 36b.199). Murād Abū Qalāba. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. Bayrām b.‫..214 Mustafa Jahić Na fol. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave.. Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. 25b . 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. 198 . 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. Meõmed b. um. na turskom jeziku.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. Početak (fol. Početak (fol.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku.. od nama nepoznatog autora. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. sa uputstvom na turskom jeziku.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol. Na fol. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. prepisana grafitnom olovkom. 27a): . Na fol. bez naslova. str. 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ ..

II. Meõmed b. godine.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. III. godine podignuta je i tekija. sandžak Ôārūêān (Turska). 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . 919/1513. turskih. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti. Sadettin Nüzhet. umro je 977/1569-70. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Na fol. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. 1865-67. 14 15 . Meõmed b. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún..1362/1943. 1360/1941 . ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri. Istanbul. Mustafa Jahić. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. Na fol. godine a prema drugim izvorima. 36b . Wien. I-III. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. Die Arabischen. London 1888.)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. godine. 1930.13 Prepisao Meõmed b. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. fol. Svezak XII. 240.14 U blizini turbeta 1538.Sarajevo 1423/2003. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. str.. Istanbul. XII. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. al-Muğallad I-II. 7433/3.. Charles Rieu.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. London .. 1253. godine napisao Šayê Mağduddīn b. Na fol. Bd.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. Bektašī şairleri. 29a): . Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave.. 1750.15 13 Muôãafā b. Bayrām b. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum.37a nalazi se nekoliko wafqova. Devlet matbaası. str. Katalog arapskih. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. Bursalī Meõmed Ãāhir. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. 18. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Istanbul 1333-1342/1914-1923. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Gustav Flügel. perzijskih i bosanskih rukopisa. Murād Abū Qalāba. 337-38. I-III. I. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra. 36b. 1253) 953/1546. 36b. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). Djelo je.3 ‫. Bayrām b.

koju je također napisao pjesnik Dertlī. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. Cahit Öztelli. Šayê Õaydar b. koju je napisao pjesnik Dertlī. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. str. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). inače. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). str. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Özgür Yayinlari. bez naslova. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). 16 17 18 19 Isto. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme. Šāh İsmā‘īl je. Bektašī şairleri. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. str.216 Mustafa Jahić Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Bektašī şairleri.1524). 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku.104-106. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.18 Na fol. osnivač safavidske države u Iranu. 191-92. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. .1524). str.19 Na fol. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. Sadettin Nüzhet. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. 347-48. Onuncu Basim. prožeta misticizmom. Agustos 2004. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. koju je napisao pjesnik Šāhī.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). 134-35 i 163-64. osnivača bektašijskog reda. str. Na fol. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. 158-59. Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. Na fol. Pjesmu je. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 38b .17 Na fol. prema posljednjem stihu.16 Na fol. Sadettin Nüzhet. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Isto.

Na fol. Na fol. 53a . 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. 45b . Na fol.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku.s. Isto. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Na fol. godine). a. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī).46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. Na fol. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol. 41. Na fol.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. str. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. Na fol. Na fol. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme.21 20 21 Isto. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī.20 Na fol. iz Meke u Medinu. 49a . Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. . str.s.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama. 42a . koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. 11-13. Fol. Na fol. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. od poslanika Adema. do seobe poslanika Muhammeda.. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću).). Na fol. a.. 48a je neispisana.s. 51b . 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom).

53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. Êālida-efendīje.218 Mustafa Jahić Početak (fol. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom)..?). . 59a je bez teksta.54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ .60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. Fol.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. 54a . Rāhīja. Na fol. Turābīja i Šawqīja. 59b . živio 1821-1889). Riñā’īja. 56b. Na fol. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. godine. Na fol. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. 58b nalazi se prigodna dova.1105/1694). bende-i āli ‘abā. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī). Wīrānīja. Na fol. Rif ‘ata. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b. među poezijom navedenih pjesnika. Na fol. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. Na fol. Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. Būsnawīja.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. 54b . Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 .58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. 53b . Ğawābīja. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba.

61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). godine. Na fol. 1295/1878). U pjesmi se. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. Na fol.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. Na fol. 1295/1878) 1859. . Na fol. 73a . 69b .73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). govori o borbama bosanske i austrijske vojske. prema tekstu prije početka. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 62a . od nama nepoznatog autora. Pjesmu je. Početak (fol. napisao Aġağalı Muftī-zāde.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol.74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika.69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). 48b. 63b . Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . između ostalog. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. godine od strane turske vojske. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. 74a .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol.

80b . 1398/1978. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). Na fol. uleme. 593 i 769-72. godine. Pjesmu je. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . turskih.Sarajevo. Svezak XIII. 85a . Na fol. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). Stranice 87b i 88a su bez teksta. Haso Popara.84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). I-III.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede. 88b .89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. perzijskih i bosanskih rukopisa. Katalog arapskih. šejh halvetijskog reda. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. Na fol. ‘Alī b. London . šehida. 83a . Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. 86b . ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya.22 Na fol. prema uvodnom tekstu. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). Na fol. Na fol.1748. 7686/7. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.220 Mustafa Jahić Na fol.82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. 1425/2004. I. učenih ljudi. 77a . Dimašq. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. godine). pisaca i šehida. um. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. a. evlija.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. Na fol. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. Početak (fol. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ . . 1868.s. gazija. at-Taôawwuf.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. Na fol.638/1240). autora i dobrotvora. 23 .

94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. donosi Mehmed Handžić. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. 273 . Sarajevo.60a. koja se nalazi u ovoj medžmui. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. 59b . Rođen je u Sarajevu 1238/1823. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. 24 H. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. godine.. . Bayrām. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol.. Mehmed Handžić. 302 . Glasnik Islamske vjerske zajednice. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. Mujezinović.304. septembra 1853. str. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. zajedno sa ovom pjesmom. str.276.24 Početak (fol. studeni . Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. 93b . 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol.prosinac 1943. neki u nešto izmijenjenom obliku. ista kao i na fol. godine a umro 1269/20. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. M.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. God.. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. 90a . 92a . XI. Broj 11 i 12. Islamska epigrafika. Na fol. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje.

Na kraju. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. Na fol. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. notes and some short treatises mainly from astrol- . 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Listovi 95 . treba reći da je ova medžmua. vlasnika ove medžmue. Mehmed Kalaba. prožetih misticizmom. medžmua.99 su bez teksta. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili.222 Mustafa Jahić Na fol. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). kulturna baština. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. Bosna. single verses. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. Ključne riječi: Bajram Kalaba. Na fol. Sarajevo.

Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. presents one of the crucial documents of Bosnian . Because of that. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. as well as note in which some well known personalities are mentioned. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. of it content. this majmua as a source for future research. or nothing. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. . which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’.Herzegovinian cultural heritage. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. the followers of alevi-bektaši teachings. written in Turkish language.

.

Bašeskija bilježi da je 1779. književnici. Šabanovića. po njima. str. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. prema porodičnoj tradiciji. Kreševljakovića. Vajzovići. Zahvaljujući radovima Bašagića. muftije. sudskom strukom. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. vakif.. Hasandedića. godine u Sarajevu umro neki Džino.sarajevski kadija. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. . aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. muderrisi.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. Spahe. umjetnici. ali su izostale njihove potpunije biografije. Husedžinovići i druge. ali su se bavili i trgovinom. Takav je slučaj i sa kadijom. Handžića. alimi. Sarajevo. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. Džine su uglavnom bili posjednici.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. 180. Ljetopis (Prevod s turskog. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. doselili iz Banje Luke. zanatstvom. o kojem ovdje govorimo. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. čiji su preci. 1987. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. vakifi. a jedna ulica pri dnu te mahale.

od 1785. 331. rukopis. godine.. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. Ćurčića vakuf.. prilog historiji grada Sarajeva. hasećija.. 1977. novembra 1736. godine. Mostar. str. 7-9.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Sarajevo. pa je 1817. Katalog arapskih. Sarajevo. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Vladislav Skarić.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. str. 1805. rukopis. Ummi Guslum je umrla 1878.3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. 1957.). godine. str. 150. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. 186.. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. popularan čovjek.. Tabi-Safom. Mehmed Mujezinović. . 1800. Umro je kao putnik u Beogradu’’. br. a treba Muhammed Baki-efendija). Izabrana djela I. vjerovatno amidža hafiza Bakija.). str. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. sin Abdullahov. Džine se presabraše. Sarajevo. hadži Muhammed-aga Džino. 1961. Bijaše pametan.600 groša. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Abdullah Škaljić. 334. 65. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. turskih. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. 1985. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. a ukopana je u mezarju na Kovačima. koji je skupa s bratom Huseinagom. čime je stekao pravo na titulu age. godine pa nadalje. Bio je darežljiv. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. a kasnije sultana Selima. Glasnik VIS-a. pa joj poslaše 1. Hivzija Hasandedić. XXVII/1964. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u. Njegov sin ga imenuje hasećijom. 31. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. Družio se s vezirima. Turski je lijepo govorio. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. str. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano. Prijepis je iz 1757. Mehmed Mujezinović.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. str. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29. Sarajevo 2000. . Na hadždž je putovao 1783. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. Turcizmi.

Osnovao je dva mekteba. muški mekteb. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). 16. trgovcem.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija. sv. sv. Muslimansko školstvo. stoljeća. poznat kao Mehmed-pašin hamam. str. London-Sarajevo. Sarajevo. Vidi L. a Džino ga je otkupio prije 1771. 56. i hadži-Mustafom Misirlijom. . 2008.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. Prvi. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. pa je. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. godine. safera 1185.. 261. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. str. 1991. 2003. Hamdija Kreševljaković. Hamdija Kreševljaković. umro iza 1783.. 1991. 311. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. Sarajevo. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. str.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. prema tome.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. lipnja 1771. str. Izabrana djela IV. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. Iza 1848. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. Original Džinine vakufname od 27. Iz Džininog je vakufa 1782. Bono Benić. str. str. hadži-Jahja Alijom Jabučarom. 1. godine. Isto. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. Sarajevo. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. Ljetopis sutješkog samostana. Kasim Dobrača. godine porušen je. (11... Izabrana djela III. ali o njemu nemamo podataka.11 Ovaj jednostruki.. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. a zatim ga uvakufio. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. godine. Katalog GHB. str.. 291. Sarajevo-Zagreb.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. 137.9 Džinin han je bio na Kovačima.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali. 210. 59.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. str. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. Haso Popara. 526-527. 1963. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna.

godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. a krivnja nije dokazana. XVI/1944. drugi isticahu njegove loše strane.. Arhiv GHB.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. A-1127/TO.21 Beratom od 15. Arhiv GHB. tako često osporavane. Dobrača. rukopisa R-700 GHB. sa berivom od 499 akči. Bašeskija ga već 1780.. a jedni se samo svađahu i prepirahu. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Bašeskija. Vidi bilješku na L. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. Dobrača.20 Bosanskoj Dubici.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. sv. a onda studirao u Istanbulu. 141. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. Njegov sin Abdulbaki. kojeg je optužio hafiz Džino. Katalog GHB. str. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. Katalog GHB. str. 2. Novi Behar. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. prenio je 1867. 203. br. Sarajevo.) godine. str. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. 1979. Hašim Šerić. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. 2. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. Ljetopis.19 Novom Pazaru. str. 20 21 22 . 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. R-484. 41. Mehmed Mujezinović.. pa još kadija. (24.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. vjerovatno najstariji. 3. 770. “Iz prošlosti Dubice”. ali se to podrazumijeva. 810-811. A-748/TO. 1977. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. Jedan ugledan sarajevski hafiz. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. šabana 1227. str. doduše. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. augusta 1812.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu. U bilješci. ondašnjeg sudstva. Sarajevo. sv.

stoljeću.. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka. 1972. i 554. str. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. u 16.. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. vjerovatno. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava.. 75-89.”. Samo u katalogu br. februara 2006. 43. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. Više je puta predočen našoj javnosti. sa oko 130 djela. na turskom jeziku. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. na perzijskom jeziku. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. Haso Popara. str. “Iluminirani rukopisi. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. Preporod br. starih i neponovljivih rukopisa. Dobrača: Katalog GHB. 1. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. rađene nasêí pismom. 1389. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. Sarajevo. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. 3/821. Ovaj zbornik. rađenog u zlatu i bojama. Njihova zbirka. sv. R-412.. Osim prekrasne kaligrafije. Izdvojićemo samo dva rukopisa. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. 24 25 . posebno zbornici fetvi. 1. 1. R-1366. str. 2 obrađen je 41 kodeks.) prepisan. 11. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. međutim. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. Tu je bilo iznimno vrijednih. Tako je 1792. tabelama. ali je više njih i sam prepisao. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. knj. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija.

54. 1974. Hamdija Kreševljaković. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. Arhiv GHB. medicine. .. 139. str. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. A-1099/TO. Avdo Sućeska. mlađeg Muvekkitovog brata. Mehmed Mujezinović. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Izabrana djela III. 274. te iz lijepih književnosti. Primjerice.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. 101. str.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB. Sarajevo. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka.. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. Hajudin Ćurić.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. A-1336/TO. on je 1813. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. str. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. godine. filozofije. 1983. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. 192-193. 1991. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. 56. jedino je preostala česma u Nahorevu. logike.28 Ove česme su porušene. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816.230 Ahmed Mehmedović govoriti. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. koja je pisana oko 1878.. Sarajevo. 1969. jezikoslovlja.. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. str. Sarajevo. Sarajevo. str. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. kćerka hadži Ahmed-age Džine. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. godine.. XIV-XV/1964-65. astronomije. Sidžil sarajevskog kadije br. POF. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića.. 179. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. str.

Džinić spada u ešraf časnih kadija. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. djelo sarajevskih klesara.34 32 33 34 Arhiv GHB.. klesani nišani od bijelog krečnjaka. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Nad njegovim mezarom. koja je umrla bez djece. Sarajevo. Godina 1243. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. kćerke Husejnove. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. Mehmed Mujezinović. na turskom jeziku. (1828). Mehmed Mujezinović. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. Tu je i umro 1822. Za njegovu dušu. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek.. Merhum. . nemajući prava nasljedstva. godine. Fatiha.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. u skladu sa tada važećim zakonom. A-1129/TO. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. gdje je često odlazio i odmarao se.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. str. (1822. 145. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. Nišani su bili visoki oko jedan metar. sin hadži-hafiza Baki-efendije. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. ograđenim santračem. Sarajevo. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. 1977. Abdu-l-Bakija. 141. 1974. Godina 1238.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. str. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi.

ramazana. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. odužiti za uloženi trud. a na ostalim stranicama crvenim linijama. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. godine i također ukopana na Kovačima. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. 152. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Papir je bijel. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. dakle. na turskom jeziku. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. lijepim. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. koliko-toliko.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. na arapskom i na turskom jeziku. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. godine. 19. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. umrla je 1841. osim dva.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. str. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. pripadao ulemi. urađeni ta’lik pismom. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. Tekst je pisan crnom. Islamska epigrafika I. Kćerka Muhammed-pašaefendije. Mujezinović. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. čvrst. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. vjerovatno u poznim godinama. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. Afifa-hanuma. a dovršio u Sarajevu. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. a povez polukožni. . Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. str. 147. Es‘ad-efendija Uzunić. koja je umrla 1844. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. i kupovao je. svi iz Sarajeva. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. 37 . što Mujezinoviću nije bilo poznato. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. Svi su njegovi rukopisi.

1726.). na turskom jeziku. str. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. sadržaj pisan u poljima oblika baklave.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke.). R-328. 809-810. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom.. ispisan lijepim nasêí pismom. str. 2. a drugi nasêí pismom. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. Papir je žućkast.530. Katalog GHB. na arapskom jeziku. Muhamed Ždralović. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí. Tekst je pisan crnom. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu.. London-Sarajevo. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. Šamsuddín (u. R-484. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata. Tekst je uokviren crvenim linijama. 225. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. 1988. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. Šamsuddín (u.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799.38 . 1780. Katalog GHB.).Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj. 384-386. . autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja.39 . str. sv. crnom i 38 39 Dobrača. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. Haso Popara. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. crnom tintom. 2008. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. osim prve dvije stranice prvog djela. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. godine. 1515. sv. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. 16. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. na arapskom jeziku. Tekst je uokviren crvenom linijom. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). R. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. Sarajevo. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. godine. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom.

41 . složenim. 1338. Ždralović. 1284. (1868. 2000. Katalog GHB. R-217. 98-99. autora Aõmada al-Albuståníja (u. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. maja 1802. crvenom tintom. Haso Popara-Zejnil Fajić. godine. 1813. Rukopis se vodi pod brojem R-323. iz autografa.. sv. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke.). poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. Tekst je pisan crnom. Džino je. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. 7. glat. bilješ40 41 42 43 Dobrača. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. glat. vlasniku i vakifu. Katalog GHB.Godine 1810. sv. 1389.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom.. 811. str. hrapav. Haso Popara-Zejnil Fajić. 225. str. na arapskom jeziku. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. Na početku su stihovi. a rađen je lijepim. Tekst je pisan crnom.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. u Sarajevu. 2. Tekst je pisan crnom.). originalan. str. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. 50. na arapskom jeziku. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. Katalog GHB. London-Sarajevo. i otisak njegovog pečata iz 1811. Papir bijel i žućkast. str. na arapskom jeziku. bilješke o prepisivaču. R-1561. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. naprimjer: R-1774.40 .) godine. London-Sarajevo. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. 2000. Prepisivači II. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. a povez s klapnom kožni. . R-3176.-14. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. sa utisnutim ornamentima. Papir je žućkast. a uvez polukožni s klapnom. sv. dobro očuvan. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. 7.). a komentirani dio crvenom tintom. na 120 stranica srednje veličine. ta‘líq pismom. Papir je bijel. (4. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. pisanim tupim perom. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja.) godine.43 .42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). R-269.

Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. (Zbirka sudskih formulara). pisan rukom prepisivača. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. 969. Prepisivač se nije potpisao. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. tanji. Tekst je pisan crnom. a ostale crvenim linijama. Nije navedena godina prijepisa. R-615. 280. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. 2. Katalog GHB. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. London-Sarajevo.45 . 14. oštećen. ali je to bilo svakako oko 1791. str.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: .Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. str. a povez polukožni sa prijeklopom.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. originalan. mjestimice bijel. Osman Lavić. sv. 56. a istaknute riječe označene crvenom linijom. na turskom jeziku. sv.. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. sa krasnim. str. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. 2005. pisanim tupim perom. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. poznavajući njegov rukopis. Na marginama ponegdje ima komentara. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. na 206 stranica srednje veličine. Na početku je sadržaj. Papir je žućkast. 788. Dobrača.). I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. str.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata).46 . pripisuje Džini. 1999. Papir bijel i žućkast. Katalog GHB. na turskom jeziku. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. Osnovni tekst pisan je crnom tintom. složenim. Rukopis je urađen lijepim. Isto. . a povez kožni. Katalog GHB. koje je sakupio Muhammed Sadiq. a Dobrača ga. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom..Bañåi‘ a¥-¥ukúk. 1688. R-265. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. Tekst je pisan crnom tintom. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. 5. glat.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. Papir bijel. London-Sarajevo. sv. pisanim širokim perom i vještom rukom. na turskom jeziku. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. a povez polukožni. R-534. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom.

calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. mekteb. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. Nova Kasaba. utemeljitelj mekteba. Rogatica. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. Sarajevo. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. Gazi Husrev-begova biblioteka. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. kaligraf. Džino made evladijet vakuf out of his collection. whose family member was involved in farm estate. čifluk. vakif. Bosanska Dubica. wakif. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. Divan Hafiza Širazija. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. artisanship and judicial profession. also well decorated manuscript. He copied nine valuable manuscripts in period . kadija. prepisivač rukopisa. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. trade. Tesalija. Novi Pazar. OsmanŠehdijina biblioteka. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. He had a valuable collection of oriental manuscripts. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo.

Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23. and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library. out of which three were collection of fetwa.

(1792. . Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.238 Ahmed Mehmedović R. Muhammed Baqi iz godine 1207.). Muhammed Baqi – Njegov rob.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu.

str. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. Gradačac od 1941. mostarskog i travničkog muftije. 2 3 . naučnik. 2003. 2008. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. Esad Sarajlić. Esad Tihić. 2002.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. Gradačac. 1973. str. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž.. Nacrt za monografiju. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. Mahmut Traljić. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. 289. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba.. Isticao se naročito u vjerskim znanostima. Mahmut Traljić. 1960. nav. Novi Behar.3 Osim toga. 589... Husnija Kamberović. stoljeća sve do svoje smrti 1883. 15. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). hatib i imam. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Sarajevo. Gradačac. Hazim Šabanović.1974. Hamdija Kreševljaković. 51-52. Veoma obrazovan.. Gradačac i okolina. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. str. god.. komentator Kur’ana. Gradačac. godine. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. br.. biografija. Gradačac. 21 i 22. Po ugledu i znanju.14-15. Dr.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef.dj. i Gradačac od 1945. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. osmanskoturskog i perzijskog jezika.. muderris.. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić...š. godine. Vidi: Mehmed Handžić. među .. dž. Veliki entuzijasta. Gradačac. Sarajevo.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. pregalac. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. 2008.do 1945. do 1991. maj 1932. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. Gradačac. Gradačac sa okolinom u prošlosti. gradačački muftija. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. i dr. pored sarajevskog. 1933..str. prosvjetitelj i reformator. te je stekao zavidno bogatstvo.

br. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. pouzdane informacije o statusu i položajima. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. str. 31. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. teologa. historičara. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. 17-18. izunname. 88-93. Sarajevo. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14.. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika.4 Naprijed rečeno je nužno. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. 29. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena.VIII. Novi Muallim. Uz prisustvo Sadika Šehića. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. izjave). i 15. 169-175. godine Mehmed Mujezinović. str. 1999. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj..000 dinara. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. akademskoj zajednici i široj javnosti. septembar 2007. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. vakufname. knj. gdje bi se mogli nalaziti. Sarajevo. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. već ilustracija. časopis za odgoj i obrazovanje. jer pružaju relevantne. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. godini. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. historiografa. biografa. obrazovanju. godine 6. Mulaibrahimovića (Svirca). Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. 5 6 . Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. novembra 1974. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. i tako stekao časnu titulu vakifa. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. Novčana vrijednost knjiga je 5. god. i Mahmut Traljić. do kraja Drugog svjetskog rata). ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. septembra 1974.

Tuzla. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. analitički inventar. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. Izunnama Muhammeda Saduddina. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. 1990.Rukopisi stari 214 godina. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije.1974. eventualno..11.8 2. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. 291. novembar 1974. 1. Na ovaj način. Ovu čast. kao i jedne muftijine idžazetname. str. Svi ovi dokumenti. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. muderris i muftija Ahmed-ef. muderris u Gradačcu. godine u članku S. Ostaje obaveza da se istraži da li se. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. rebiu-levvela 1275/1858. zagubljeni su. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. šejhu-l-islama. 15. Mulaibrahimovića (Svirca). Gradačac. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. hfz. Ahmed-ef. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. preciznije od 1858. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. Muhammed Saduddin. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. godine. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. 2005. 7 8 9 . Imamovića . Izet Šabotić. vidi: Nermana Hodžić. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. a ustupio ju je Sadik Šehić. Tuzla. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. Mulaibrahimović. Također. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. urednik mr. do smrti 1883. muderris h. od 05. Više o samom Arhivu.

Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. Izjava regulira porodične odnose. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. vodio brigu o široj zajednici muslimana. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca.10 4.. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. odobrio je vjenčanje Hatidže. Muftića. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. ramazana. njezinom obrazovanju i napretku.14 Također. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. od od 07. Mulaibrahimović (Muftić. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu.242 Nusret Kujraković 3. Ova vakufnama. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. safera 1286/1869. godine Sve svoje knjige h. muftija i muderris. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Berat od 14. Kao vakif. godine Jednom potpisanom izjavom h. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. od 15. hfz. godine Hadži hafiz Ahmed-ef.12 6.13 7. hfz. od 15. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. zu-l-hidždžea 1283/1867. kao i naprijed navedena. redžeba 1270/1854. zu-l-hidždžea 1296/1879. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. za skrbnika malodobnoj braći.11 5. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene.

15 9. hfz. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. Muftić. Popis ostavštine Muftića od 1883. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. Ahmed-ef. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. koja se može samo pret- 15 16 . godine po Hidžri. Zapravo. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Berat iz 1229/1814. Muftića. odnosno 1814. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. 1. godine. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. što im daje posebnu vrijednost. Najstariji berat datira iz 1229. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. Time bi godina njegovog rođenja. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. godine Nakon što je muftija h. od 1296/1879. godine. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. Muslimovićem. njihova djela su bile njihove riječi. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. predavao je u Svirac medresi..16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. Upornost. umro 1883. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. hfz. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. Dokument iz 1276/1859-60. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. 10. Ahmed-ef. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef.

Bog mu znanje povećao.244 Nusret Kujraković 2. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. Preveo ga je Šaban Hodžić i. od njega oduzmu i predaju drugom. godine. 17 18 19 postaviti. 6. to bio ograničio samo na hitabet. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat.07. Tuzla.18 godine i naređujem da. 16. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. Musa Safvet.. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. . 1837. Berat iz 1253/1837. str. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. u gračačničkom kadiluku. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. rebiu-l-ahira 1253. Bog mu stepen povećao. 1990. sin hadži Osmanov. raniji ministar vakufa. navedenog imameta i hitabeta. koja se nalazi u mahali Svirac. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. godine. sina Omerova. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. godine. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. analitički inventar. rebiu-l-ahir 1253. godine Nermana Hodžić. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno.1837. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. nakon što je to u svojim knjigama proveo. 16. i iste bude kako reba obavljao. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. niti oduzimati mu te dužnosti. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. . 1809-1839). odnosno 21. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. iako je moj visoki službenik. morala biti prije 1800. ponos velikana i plemenitih. u ime Boga. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. 07.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. iza navedenog merhuma. Kancelarija vakufskih džiheta. upražnjenih dviju dužnosti. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi.

te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. najvjerovatnije. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. Berat iz 1264/1848. koji je sretno došao na osmanski prijesto. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. 6.. nav.1848. između ostalog. 02. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. 7. nav... a gračaničkom kadiluku. Kancelarija vakufskih džiheta. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. godine. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste. str. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. 4. str. sina hadži Osmanova. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. Razlog ostavke je. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. sin hadži Osmanov. u ime Boga. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. godine Po uobičajenoj praksi. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. u gračaničkom kadiluku. kako stoji u beratu.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. Nadalje. Berat iz 1290/1873. Nermana Hodžić. odnosno 01. pristao je da vrši imamsku dužnost. godine.1839. 19.. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju.dj. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861). vršena je obnova svih starih berata.. rebiu-l-ahira 1255.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi.10. Muftić. ..dj. zu-l-hidždže 1264/29. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. u mahali Svirac. u gradačačkoj tvrđavi. godine po Hidžri.07. Hafiz Hilmi-ef.

Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. redžeba 1290/ 06. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti.08. ukoričenih u tvrde korice. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. s obzirom na stečeno znanje. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. hfz. 1873.Kasumović. krupniji. Po tadašnjem običaju. mogu samostalno podučavati ljude islamu. godine. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. 14. odnosno 30. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. iza svake rečenice crvena tačka. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. papir žućkast. Napisan je u Carigradu. redžeba 1290. deblji. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. obrubljen crvenim mastilom.09. Kancelarija vakufskih džiheta. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. Prevela Azra Gadžo. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama.22 Sastoji se od šest stranica. podučio je i osposobio veliki broj imama. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. dajući mu dozvolu da može druge podučavati. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. Ahmed-ef. Idžazetnama A-4520/ TO. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname.1873. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi.. . iz 1299/1881.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. godine. rukopis čitak. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke.

pobožnog. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. godine 1299. fikhu i usuli-fikhu. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. Allah ga učinio savršenim alimom. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. Pa sam ga opunomoćio (tj. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. – 21.23 po Hidžri. Mulaibrahimović (Svirac). obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. i omogućio mu sve želje. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. prijevod sa arapskog na bosanski. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. sin hadži Osmana. 1881. “ 24 Ključne riječi: h. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. Idžazetnama A-4520/TO. knjige 23 24 23. 1882. Gradačac. godine. Ahmed ef. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. Hvala Alahu u potpunosti. retorici. logici. kao što je mene opunomoćio. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. 1-2. str. muftija u Gradačcu. Potpisao je idžazet mjeseca safera. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. Uzvišeni. dokumenti. hfz. dao mu idžazet) da podučava. 01. . prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. Azra Gadžo-Kasumović. 12.

statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. a significant number of presented documents. Unfortunately. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. idjazetnama. have not been preserved. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. iznama. Mulaibrahimović (Svirac). vakufnama. . which were recorded in literature. education. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. because they give relevant and reliable information about status and position.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. especially Gradačac’s history. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died.

613). koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. Kraelitz je. već je najstariji dotada poznati autor. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. književnohistorijsko. Die . S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. njemačkom jeziku. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka.. godine. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. lingvističko i filološko istraživanje. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. lokalizaciju. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. godine. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. und XIX. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. XVIII.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. / 1589. Flügel. k. Hofbibliothek in Wien (G. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. naučna slavistička javnost još 1911. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. iz 1588. osim transliteracije pjesme.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.

Chr. k. Sprache. Bd. godina po H. n. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. 1865-1867. može se zaključiti da ovaj pisac. br. 68). 70 r. fol. 11. Schrift zu schließen. 2 . datum: 24. fol. U tekstu rukopisa (fol. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. datum: 24. Hofbibliothek in Wien. Wien 1865–67. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. und türk. 2006. pored gore navedene hrvatske pjesme. kategorija: Stilistika. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G.250 Alen Kalajdžija arab.). auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder.na njemackom jeziku. 1574–1595) verfaßt. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. III. Vrlo vjerovatno. 69 v.org . 2008. k.wikipedia. 78 v. 2008. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. 68). on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. Chr. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane.na njemackom jeziku. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. 78) nalazi se 997. Ona sadrži. 1636). Der Schreiber bezw. Hofbibliothek. Flügel: Arapski. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. Verfasser war.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. (reg. u. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574.) verzeihnet ist. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. befindet. 2006. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol.wikipedia. die sich in der Handschrift auf fol. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574)... Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. Nr. njemačke i mađarske pjesme). III.org . nur biz Sultan Murad III. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. 11. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. reicht. gewiß kein Türke. Bd. isto tako. pers. Handschriften der k.

neslaven zabilježio. 613). bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma. (1997). što znači narodna. dat prema početnim stihovima pjesme.). nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. ali sa oblikom turčija. u nauci se. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. načelnika. Da bi to uistinu moglo biti istinito. prema uzoru na turski jezik. 2005). naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. međutim.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. 57) ili Hirvati türkisi. 251 no bio je prevodilac turskog jezika. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. Ako je to tačno u ovome slučaju. šefa. što znači narodni. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. Naime. međutim. usmena pjesma. Tuna. 1981. Đinđić i dr. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. ili pjevanja «solo». folklorni (up. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. Jahrhunderts. voditelja. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. duša moja (Huković. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up.. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. premda ju je Kraelitz (1911. onda. pojavio i naslov Ah nevista. slušajući je u izvedbi pjevača. Prema tome. U novije vrijeme. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. odnosno Hrvatska turćija. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. 1997. kao što navodi i Đinđić i dr. . Postoji. 1997). 30).. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata.

npr. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. onda se pjesma. . ali sa trima tačkama ispod. tako da. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. bilježi se grafemom ha. girlim. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. može čitati sa ć. npr. koji se piše dvojako. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku.. dakle. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. ako se drži kriterija izvornosti jezika. c isto kao grafem č. č. prepisivač razlikuje afrikate. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. c. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično.. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. za što. tzv. za ž. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. čita se Hirvat türćisi. međutim. kao ir. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. sirdit.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. treba čitati kao Hirvat türkisi. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. Prema tome. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. e je pisano sa he. p.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat.. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. Također. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. odnosno leksema sirce. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. a i grafemom ja. bez sumnje. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. a kaf glasa k. Pored toga.. o i u pisani su vavom. Pored toga. posebno onome starijem.

253 obdan. pored obilježavanja vokala a fethom. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. Pored toga. Rukopis pjesme dobro je čitljiv.. Također. Također. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. pošto u drugim primjerima. a ne vokala a. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. a ne grafija na kojoj je zabilježena. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. Ipak. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d.. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. ali i bosanske ćirilice – bosančice. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije.

u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza.. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. l. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. a druga progresivnija i dinamičnija. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. uza spomenuti arebički grafijski sistem. miješanje jata. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. Kao specifične ekstralingvističke osobine. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. kakvo je. oblik glagola moći za. koji se može pratiti od kraja XVI st. morfološkoj. Drugim riječima kazano. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. npr. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. jd. 3. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine. koja je primarno predstandardnog tipa. npr. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. a preko vremenske vertikale. = može/more i sl. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. Na taj način. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata. do početka XX st. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. .. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. U okviru prostornoga kontinuiteta.5 Također. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima.

Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. zapisivača. npr. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. 1972). boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu.. ali ne i standardan jezički kontekst.. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. 1971. najčešće u razgovornom diskursu. učenjem i prevođenjem i sl. a u Hrvatskoj. 7 . a recenzija produkt svjesnog. 2008). Kuna. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. npr.. što predstavlja «normalan». novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up.. Kuna. što je bila tipična osobina naše starije književnosti. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. kafa i kahva i sl.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. prepisivača. Kuna. Moguš. npr. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine. kakva je. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. 1993). u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.

3.. Pored toga. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. . Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. On.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. kakva je i najstarija Hirvat türkisi. naime. osobine bliske kajkavštini“. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim.ali i glagolski oblik izgubil sam te. Dalje. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi.. 2. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. 30). hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu.. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. prosim tebe. U prvom redu to su: 1.

No. . koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. Inače. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč.. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. Ovako. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. Isto tako. U protivnom.9 Na osnovu datih zapažanja.. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. da je u pitanju kajkavska osobina. izgubil. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. uza sve spomenute probleme.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. godine. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. obden. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. prosim tebe. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. evidencija kajkavskih osobina. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. pesma. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. obnoć molim tebe. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. Osim toga. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja.

a koji bi mogao upućivati na „dammu“. generalno. morfonologiji. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. Ako se odluči za drugačije čitanje. cvit i živit. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. enklitika glagola jesam: sam. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. One kao takve nisu problematične. tj. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. npr. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. onda je svagda. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. 11 . značenje i upotreba gramatičkih nastavaka). osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. obnoć. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su.258 Alen Kalajdžija Dakle. međutim. Pjesma. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. oblik imperativa: daj. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. koji ne mora biti tipično kajkavski. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. svit. zapadnog i istočnog tipa. koja dolazi uz prilog dokle–. prozodiji (raspodjela klitika).10 U pjesmi se. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. flektivnoj morfologiji (tvorba.: oči. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. sintaksi (istina. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“.. ako je obdan. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. što se može kazati i za oblike). Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. Dakle. oblici glagola htjeti. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska.

pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. Prvo je značenje najšire. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). Međutim ovaj glagol. pa čak i po narječjima.. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. izgleda.. 2004. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. Također. momka. Prema tome. značenjem predlaganja braka – zaprositi. milostinje i sl. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. 367. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. značenjem traženja milosti. 2 značenjem glagola moliti i 3. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. koje znači neživo i općeupitno.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.. 4). ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. pak. HER. ima i značenje predlaganja braka. Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. knj. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. . i to. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. Tako. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». Posrijedi bi. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). koji su u pjesmi jasno razgraničeni. kako je uobičajeno. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. tumačiti i kao čakavski relikt. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12.

Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». nakićena (za svadbu). 130. 130). 2004. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. naizgled nedorečena. Prema tome. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. Nametak. analizirajući . Među njima je i Smail Balić (1973. budem veseo. da postanem. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. / zdrav mi budi» . Huković. na osnovu čijega su podatka saglasni. koji. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . koji je./1589. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. godine. sredi. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. 8.u značenju lijepo si sređena.260 Alen Kalajdžija dati se). odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. Prema tome. dotjerana. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. ukrašena. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. međutim. 1981. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom.šta sada mogu. 1973. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. HER. 20). u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. 1997. uljepšana.on veli . Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. između ostalog. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. Posljednja strofa u pjesmi. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. knjiga 7. 59. Hronologija.

od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj. Osim toga. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. a posebno onaj krajem XVI st. nikada nije bila dio Osmanskog carstva. odnosno Sedmograđa.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. 261 ovaj problem i. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. . Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. Mađarske i Rumunije. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. 446). 1981. Pogleda li se sa određene vremenske distance. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke.. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju. Albanije. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. Uvidom u historijske karte (npr. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. s druge strane. dok je drugi. kako se on naziva na njemačkom jeziku. ova oblast. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. Poljske.. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. 1959.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. Nametak. Ihsanoğlu. Bjelorusije (up. 8). kako pokazuju podaci. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem.

neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. povijesna Hrvatska. dok s druge strane. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. i druga. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. zabilježenog u zbirci. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. tj. Autorstvo pjesme. predstavljala uži geografski. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. dajući taj zaključak na osnovu diktusa. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. već postojeće pjesme u medžmui. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. S druge strane. Također. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. 43-44). Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. . koji ju zapisuje. Pored toga. pripisano je nekome Mehmedu. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. tj. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. 2004. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj.

te. Erdeljac. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. kako je to uradio Smail Balić (1973. Sućeska.. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa.. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. inače.. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca.. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. Like. odnosno zapisivača. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. koji na šire područje današnje Mađarske.. npr. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. pa tako i u proučavanju ove pjesme). sa budimsko-kanjiškom oblašću. 1996 i dr. 1998. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. npr. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. 1998. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. Osim toga. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). Sedmograđanin. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. Dalmacije dolaze nakon 1580. Sućeska. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. kako je kod nas u literaturi navedeno. 130). Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. Prema tome. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). odnosno Vlah.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu. nakon što Bosna. Imamović. Slavonije. godine (up. 130-131). – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up... Vlaške. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . npr. 263 pristupom. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. Oni su..

To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui. . 1997). činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. lice množine: [nićemo]. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. Muhamed Huković (1997. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka.neki Mađar njemačkog porijekla. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. tj. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike.. dok je Balić (1973. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka.. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. 130) ustanovio da je pisac „. koji je bio prešao na islam“. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi.

. 2. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. u Erdelj. što odgovara 1588. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan. ali mu je poznato ime – Mehmed. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. 4. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. 5. 265 1. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. autor je pjesme nepoznat. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke./1589. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. Jednostavno kazano. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. Pored toga.. godini. . godinu po Hidžri. pa i same pjesme. 3.. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici.

jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. 1911. 613–614) . prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza. gizdav budi.

oči moje.. Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A.) .. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. K.

zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A. gizdav budi Što ću istom. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. oči moje.) . Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. K.

Mirjana. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Teodosijević. Preporod. und XIX. Imamović. knj. Smail (1973). Bošnjačka književnost u 100 knjiga. str. Sarajevo 5. Jahrhundert. Slavoljub. knj. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Huković. Đinđić. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Sarajevo 8. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti.) Kraelitz. Kraelitz.. Archiv für slavische Philologie. Sejfudin – Ćorović. XVIII. Sarajevo 9. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. Svjetlost. Türk Dil Kürümü. Novi liber.Muslimanska komponeneta. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Ankara 3. Kultura Bošnjaka . Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. II. Huković.. XIV/1. Berlin 10. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Zagreb 4. band XXXII. Balić. band XXXII. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Ihsanoğlu. Preporod. Berlin Literatura: 1. Archiv für slavische Philologie. Tanasković. Novi Sad . 11. Kuna. Kemura. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Ataturk kültür. Sarajevo 6.. Svjetlost. Zbornik za filologiju. Wien 2.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije. Quellen und Forschungen. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira».

priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. Visoki saudijski komitet. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. Zagreb Život. Podgorica. Mostar www. Zagreb Nametak. Kuna. 21. Književni jezik 1-2. Opšta enciklopedija (1959). Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Ključne riječi: alhamijado pjesma. Forum Bosna. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. 2008. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. Hrestomatija alhamijado književnost. koine. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. 12.wikipedia. 20. 19. i 11. 45/08.270 Alen Kalajdžija 11. Novi liber. Sarajevo Tuna. Almanah. 15. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. Mala enciklopedija Prosveta. Sarajevo. urednici: Josip Raos. Jasen Vrančić. 17. Reprint izdanje: (1992). Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». Beograd Međedović. Erdelj. imenovanje. Svjetlost. Sarajevo Sućeska. 13. 11. Sarajevo.org . Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. datacija i lokalizacija pjesme . 16. Globus.24. diktus. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. 18. oktobra 2003. predstandardni idiom. 1972. Bošnjaci i islam. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Izdavačko preduzeće Prosveta. Abdurahman (1981). 14.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. time and origination of the name of poem and to that paleographic.. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. . 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms. in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. Apart from that.. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

.

metonimija je bila uočena. ili: Još uvijek gazamo po nebu..a. Maktaba al-Hanğī. str. 2 . Da ne bude zabune. 1966. 195-215.. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. No. pogledamo li u povijest metonimije. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. 1986. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. primjerice. 211-235. Prosveta. str. Metafora figure i značenja. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. Leon Kojen. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. al-Qāhira. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. Mağāz al-Qur’an.. 824. str. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. Beograd.. 186. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. Lingvistika i poetika. već na tumačenje riječi (al-tafsīr).. Na kraju.) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. i: Roman Jakobson.. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. No. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. odnosno trop. Nolit. u značenju: Još uvijek pada kiša. u: ur. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. s.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. Tako.2 1 Vidi: Roman Jakobson. Beograd. tom 1. koji se ne može zaobići. konstitutivnim elementom jezika. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. Abū ‘Ubayda.

El. kao i metafore. jer ono pomoću vlage raste. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. Ta‘wīl muškil al-Qur’an.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici.Kalem. . Sarajevo. 1973. Klasična arapska stilistika. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. str. jer kiša pada sa neba. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. misleći pritom kazati: On nema snage. 1995. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. 96.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne.. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. str. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. al-Qāhira. a za bilje kažu vlaga. po: Teufik Muftić. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. Al-Mutanabbī. Ibn Qutayba (u. Tropološki karakter metonimije. ili za nekoga kažu: On nema sala. Dār al-Turāt. 2. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. Ubrajam se u jednu od njih.. uvjet je da se ne radi o sličnosti. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. Tako za kišu kažu nebo. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1. 302. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. cit. a druga posljedicu. a ja ih izbrojati ne mogu.

str. a znači godina. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: . 5. 229. London. Bayrūt.7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. Pio sam vode iz Tigrisa]. 4..Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: . op. cit.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein. 2006. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya. str.. ‫ . Isto. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. 1989.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj. 227. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. str. 3. 226. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. godina]. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. ‘Ilm al-bayān. . Abdul-Raof. . 60.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. str.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. Routledge. špijuna]..‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: .5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. oslobađanje roba]6.

‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. op. Muftić. str.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. 209. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Bejrut. Bayrūt. Kur’an: 26: 84.9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. cit. . َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. 97.10 8. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. Al-Qazwīnī. 2000. odriješeni trop. str. ne cijedi. .. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . Dār al-Fikr al-‘Arabī.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. 7. poznato je. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja. Vino se. 6.

odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. te je rečeno: cijedim vino. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. ona zaprečava put doslovnom značenju. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . str.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. U metafori je to. al-Hağīb al-Qazwīnī. Tako Ciceron za metonimiju. za koju upotrebljava termin denominatio. 209. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. 256-257. kakva vlada u metafori. Leiden. str. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. i to u partikularnom smislu. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. Dār al-Fikr al-‘Arabī.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a).. a ne na sličnosti. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. .‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. kontigvitet). klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). Noviji arapski autori. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja. 2000. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. 1998. Bayrūt. umjesto cijedim grožđe. To je generalna karakteristika tropa. već kao semantičko prerušavanje . kako smo već kazali. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. Uglavnom je riječ o bliskom. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Brill. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije..

Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. Zagreb. 1995. ( Josip Užarević. al-’Īñāõ.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. 209.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16.اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . Metaphoric.‫ .. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. . ur. str. budući da počiva na stvarnom odnosu.de/07/warren. str. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija.‫ ..pdf . 108. www.. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. Odnos nadređeni pojam .اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. nije temeljni trop metafora. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Tropi i figure. kazano terminima savremene jezičke znanosti. Zavod za znanost o književnosti. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. “Tropi i jezik. nego metonimija. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al.) al-Qazwīnī. u:. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju.

jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. 222.Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. Dār al-‘Aôāla. odnose cjelina . Bayrūt. cit. Naime. Vidi: Ġāzī Yamūt. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. Grupa iz Liježa.cjelina. 330. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. cit. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 96. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. 19 20 21 ..18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. str. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline.) Heinrich Lausberg.cjelina i cjelina . ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. op. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. kada se tiču metonimije. odnosno sinegdohe. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. što je vrlo dobro odabran termin. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl.. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. 2003. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. i 97. str. Bayrūt. str. str. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio .dio i dio . 1983. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči. a kamoli figurativno. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti. (Vidi: Muftić. op. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. al-Maktaba al-‘a¥riyya. 260.. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”.

a aktualiziranje esencijalnog sema bez. jer su rijetki autori koji se njime bave. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. str. The Johns Hopkins University Press. 29. Kur’an. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. to od nas zahti22 23 24 J. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. General Rhetoric. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. 40:13. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. moraju biti održivi esencijalni semovi”. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. Cambridge. odnosno pitanju. Da bi razumljivost poruke bila održiva. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. dok obrnut slučaj ne vrijedi. 104. 1981. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. kojega značenje ne bi bilo održivo.. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. Elisabeth Closs Traugott. Konačno. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . Dasher.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša.-103. 2002. odvija se posredstvom konteksta..”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. . Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya).22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. str. Baltimore. po definiciji. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. Regularity in semantic Change. A Dubois. Cambridge University press. Richard B. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu.

jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. već na drugo preneseno značenje. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja. Vidi: Angus Fletcher. odnosno metonimija metonimije. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. Ãanãā.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. 85-87. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše.opskrba). odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. str. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju.usjevi . Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . otežano je zbog činjenice što je. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. 1994. . Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija.. Cornell University Press. str. Nadalje.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. Ithaca and London. metonimijske relacije nisu statične. pa. 1970. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. u pravom smislu riječi. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija).. tj. Prije svega. ma koje vrste da je. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. Metafora vs. Pristanemo li bezuvjetno na to. al-Turkī. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. 135-139. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. možda.

kognitivni.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. psihološki. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa.irãibāã). Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje.. na kraju ipak svedivi na određeni broj. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. može se doći do veoma interesantnih zaključaka.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. odnosno razumijevanja. Naravno. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. Pažljivijim čitanjem. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. a neki su svrstani u figure. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. s druge strane. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. metafora im je zadala prilične glavobolje. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. pak. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima.. dok su. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. uglavnom. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. .

Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. 226. str. i kazati. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). između ostaloga. cit.. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. 152. str. Grafički zavod Hrvatske. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr. 1981. primjerice. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. Metafora se. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni. (op.. Ali to bi bi bilo suvišno. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. a zatim malo – pomalo popušta. op. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”.). u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. ustvari. 78.) 29 . Takav postupak nije posebno obrazložen.. Živa metafora. kao mehanizme kojima su. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi..28 Odgovor je potvrdan. niti aserciju (al-iddiā ). kao Pikaso za Pikasova djela. Nelson Goodman je. kako navodi Ricoeur. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. cit. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. Zagreb.. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije. (Vidi: Regularity in Semantic Change. kazao da je metafora “neobično pridavanje. str.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti.

“direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. . str. Oxford. Pustejiovsky and B. 131. Clarendon Press. govoreći da je. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije.284 Munir Mujić značenje. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. 2002. to su tzv. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. uključuje “aktualnu modifikaciju”. ali posve generalan.. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. London. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. Ustvari. Kao generalan. (Vidi: Nunberg. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. cit. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. str. onakvog kako ga definira semiotika.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. dok metonimija objašnjava stvari. 131. principijelno posmatrano. 41-43. str.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. Routledge. odnosno uređuje “stare stvari”. ad hoc metonimije. Semiotics: The Basics. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. Naime. metafora uvodi nove stvari. tako da je uloga metafore signifikacijska. (Vidi: Daniel Chandler. Dasher.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. Boguraev. u: ur. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance.) Vidi: Traugott. J.. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska.31 Naposljetku.. 1996. “Transfer of Meaning”. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. op. upotreba riječi oko u značenju špijun.

Metafora figure i značenja. Josip. Semiotics: The Basics. Ġāzī. ur. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. Bayrūt. Tropi i figure.. 2006. Leiden. Užarević. The Johns Hopkins University Press. Oxford. Baltimore. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Ricouer. Sarajevo.metaphoric. 1989. Closs Richard B. 2000. Warren. Traugott. Beograd. J. Ãanãā. al-Maktaba al-‘a¥riyya. “Tropi i jezik. al-Turkī. 2002. 2002. Teufik Muftić. Lingvistika i poetika. Clarendon Press. tom 1. 1970. al-Qazwīnī.pdf Yamūt. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Mağāz al-Qur’an. Cornell University Press. al-Taftāzānī.a. 1986. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Angus. Leon Kojen. 1994. London. 1973. Chandler. Živa metafora. Lausberg. and Boguraev. ‘Ilm al-bayān. Routledge. Paul. 1983. u: ur. B. Bayrūt. Jakobson. El Kalem. al-Qāhira. Cambridge University press. General Rhetoric. Elisabeth and Dasher. www. J. Daniel. A. 1995. Ibn Qutayba. Haddāra. Geoffrey. Zavod za znanost o književnosti. Muõammad Mu¥ãafā. Nunberg. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Beograd. Brill. Nolit. 1981. Zagreb. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Dār al-Turāt.de/07/warren. . Zagreb. Fletcher. Handāwī. Ithaca and London. 1995. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Prosveta.. al-Qāhira. London. Sa‘ad al-Dīn. s. Bayrūt. Heinrich.. Dār al-Sa‘āla. 1981. Bayrūt. u:. Regularity in semantic Change. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. al-Haûīb. Aõmad. Jakobson. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Dār al-Fikr al‘Arabī.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. Hussein. Routledge. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Ta’wīl muškil al-Qur’an. Dubois. “Transfer of Meaning”. Pustejovsky. Maktaba al-Hanğī. 2003. 1996. Grafički zavod Hrvatske. 1998. Klasična arapska stilistika. u: ur. Cambridge. Muhta¥ar al-Sa‘ad. Abdul-Raof . Roman. 1966.

Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. .286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. asocijativnost. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. sinegdoha. which is based on associations. while synecdoche itself does not separate as trop. kontigvitet. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

Jahrhundert. godine. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. propisi. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. To je veoma bogata zbirka koja je. A. u Sarajevu pod nasl. Anali GHB. Gradačcu. uglavnom. Mahmud Traljić. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. gdje je i doktorirao. pravila. rasprava i studija. Levy. do 1945. Tu su i vrijedna. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. Umro je u Sarajevu 1986. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. (Neobjavljen tekst) 23 24 . 1936. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Sarajevo. Wien.000 knjiga. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. 1957. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. godine. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. Zagrebu. 202 str. godine. XIII-XIV. Mostaru. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. godine23. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. O. Das Deutschtum Bosniens in 19. zatim naučnih i prevodilačkih radova. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. pravilnici. 6. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. Drugi dio otkupljene građe (1973. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Radio je u Sarajevu. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda.294 Azra Kantardžić teke.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. koji je izlazio od 1927. str. 1996. završenih ili nezavršenih. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. 251-256. Sokolović.

Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. 9104. br.. koju je završio 1936. 1910. godine. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. 2002. Popara.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće.. godine. XXXVI. 9313. jedna Salnama iz 1284. Kreševljakovića. godine u Priboju na Limu. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. Godine 1960. Katalog.. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. različite enciklopedije. novine i kalendare. Sokolović rođen je 1911.. Prema spomenutom spisku. . 9377. te kalendari Narodna uzdanica. 1885. god.).. 11-12. br. Vege i drugih. Skarića. Wissenschaftliche Mitteilungen. Umro je u Sarajevu 1973. 9037. leksikone itd. Godišnjak istorijskog društva BiH. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. V. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. Gajret. Truhelke. Jugoslovenski istorijski časopis. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. Naša domovina. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. XVI. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. komplet lista Pravda (1935-1941).Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. str. po Hidžri. Ćorovića. god. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku.. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr. periodične publikacije i četiri rukopisa. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. 568-572.

biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. Poseban dio uključuje periodiku. npr. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537.: prijevod Kur’ana iz 1895. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. islam. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. Muhamed. prve štampane knjige u BiH itd. kultura BiH i slično. knjižni fondovi. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao.s. 1303. rječnici itd. works on Bosnia and Herzegovina and its population. privatne biblioteke.. . It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. stara izdanja narodnih pjesama. i sl. te beletristika. godine... koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. šerijatski akti i knjige. leksikoni. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. biblioteka Muhameda Hadžijahića.296 Azra Kantardžić Kur’an. evropski knjižni fond. biblioteka Sinanudina Sokolovića. narodne pjesme muslimana. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. historija. a. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906.

Sinanudin Sokolović and others. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. . Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. Muhamed Hadžijahić.

298 Azra Kantardžić .

Ġazālījev Maq¥ad. na narav mističnog cilja. vjekovima nakon njegove smrti. 1 2 Kur’an. Onaj Koji je bez nedostatka. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. Gordi. Tvorac. Oblikovatelj svega. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). koje je izvor svih ostalih Božijih imena. Presveti. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. Sazdavatelj iz ničega. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. Uzvišeni. Darovatelj sigurnosti. On je Silni i Mudri. LIX:23-24. Vladar. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. Onaj Koji nad svačim bdije. II:31 . Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Općenito. Univerzum i čovjeka. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Silni. Ibid. On ima najljepša imena.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah.

4 3 Vidjeti Hourani G. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. str.M. 1952. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života./1905. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. 4 .300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. 1959. Prvo izdanje. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. Journal of the Royal Asiatic Society. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. Zapravo. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā..3 Djelo spada među ona kasna. Osim tog. Također vidjeti W. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. (1904. godine. veoma su gazalijevski.). str. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. h. Nadalje. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. naveden je datum četvrtak. 225-233. 79.. The chronology of Ghazali’s Writings. Watt. h./1906. /1906. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi.. g. 15. Pojedine doktrine. 1323. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. h. godine. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. kao i sam stil. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. Egipat. po svemu sudeći. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah.. 44. ša’bān 872. /1467. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. i 1324. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. 1324. Journal of the American Oriental Society. čije publiciranje nije datirano. Naprotiv. Na kraju ovog teksta. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti.

1891. No. Fadlou A. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. 247. cit. No. h. tj. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. h. Depot der cherm. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. Edited with Introduction by Fadlou A. No. vjerovatno oko 700 h. 16. Na kraju rukopisa ‘T’. Or. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. 8. Dar el-Machreq. Staatsbibliothek. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. vol. loc. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. /1174. Universitätsbibliothek Thübingen./1156.10 (G) iz Princetona. 5470. Beyrouth. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. i mikrofilm iz Michigena11 (M).. 1982. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. redžepa 570. Preuss. 6 7 8 9 10 11 . 501 Ellis and Edwards. Worrell. No. 22208 (T) Yahuda. 30939 (P1) Yahuda./1300. 9 Ahlwardt. as yet unpublished The Garrett Collection.. 562 A. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. ‘B’ je završen u četvrtak. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. Dr. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. 22196 (B) 7 British Museum. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak.. str. h. No. 7357 (L) Ahlwardt. navedeno kod Ahlwardta. No. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. H. 2907 (P2) Yahuda. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela.. Arabic Text. No. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. str. Shehadi. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. No. U svakom slučaju. str. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Mach Rudolph./ 1111.

56). Iako je taj rukopis najnečitljiviji. čak relativno ozbiljnijih.). u trećoj alineji uvodne stranice. njegov . Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. (16. 107. H. međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. u kojima se spominje Maq¥ad. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. i 12. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim.. . Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je. ili 17.12 I u samom tekstu rečenog djela. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. (15. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. također. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. st. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. st. st. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. st. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. (16.. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. unatoč tome.).). ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. H. upotrebljavaju riječ al-asnā. čitljivi rukopisi. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11. H.).. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela. st. vjerovatno oko 11. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. ipak.

koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. smještenom između Istahra i Jezda. Vidi: N. 2002. Biographical encyclopaedia of Sufis. Sarup. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. Naime. Svakako. str. Spominje se da je živio u Buhari.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. jer je najeksplicitnija. Hanif. Central Asia And Middle East. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. 14 . ... apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. i 1300. koje citira Charles Rieu. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. 303 upotrebu termina al-asnā. godine.2002. New Delhi.naputak’’ (hidaya). Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela... da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. Umro je u Abarkuhu. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī.. 507 .14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. str. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. dok je u nekim čestica izostavljena. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. ISBN 81-7625-266-2. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima.. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). 294-332. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih).. a preuzimali ih neki kasniji pisci. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. sinonimi po vrsti i značenju..

imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. h. str. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. zapravo. godine. 546-7. Druga cjelina.). Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. . Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004.udio čovjeka’’ u svakom imenu. ili funūn. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). astronom i geograf. Edward Henry Palmer. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. godine. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. zapravo. što je. Striktno je analitički koncipirana. perzijski matematičar. Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. Ġazālī nudi . Ta cjelina.16 On je 1867. koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. 845/1441.. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. 1867. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. Oriental Mysticism.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . Katalog rukopisa. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. Cambridge. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism.). ili Al-Ğabr. iz čega je derivirana riječ algebra. što je tema treće cjeline. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se.. koja je i najobimnija. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije.

Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat). a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. 305 Na samom početku Maq¥ada. sam. što u prijevodu znači jedini. neparan. sukladno hadisima. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. zaista je On jedan i voli nepar. Međutim.Allāhov poslanik. kazao je: . čiji je broj. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. a koji glasi: .Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. . ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski.. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. Allāh ga blagoslovio i spasio. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. jedan.. neka je Allāh zadovoljan njim. zaokružen na devedeset devet. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja.. stotinu manje jedno.

Bliski (al-Qarīb). 19 20 . 6. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). koji glasi: “Štaviše. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Oprostitelj grijeha. Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. Osim toga. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. godine. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). Pobjednik (al-Ġālib). izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Zaštitnik (al-Na¥īr). Êorāsān. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). popisati. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. Kairo. moći. (994.”19 Međutim mnogi islamski znalci. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. Također postoje i složenice imena. Èikr.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). znati. među ostalima. Primatelj pokajanja. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti.18 ući će u Džennet’. zapamtiti. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. Al-Bayhaqī je umro 1066. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. H. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. rođen je 384. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. Preobrazitelj noći u dan. shvatiti. Muslim.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. godina. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. 1939. prebrojati.

Krajnja čežnja u sufizmu je qurb .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. To predstavlja tumačenje (šarõ).naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja.. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup.napomeni’’. U samom Maq¥adu. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u . Ni u . Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. i . kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline.. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). On osnažuje istinu (XXXIV:48). a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. Štaviše. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva.” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Odlikovatelj i Određivatelj.blizina Svevišnjemu. Nakon šarõa svakog Imena. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62).. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. u principu ašarijsku. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. Osnažitelj istine. imenima i atributima. kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva.. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže.” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu.

za razliku od Allarda. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Fadlou A. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. naravno. Shedadi. tih devedeset devet puteva. Kairo. Naime. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. drugima i svom okruženju. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. 1074. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova . Le problem des attributs divins. ona je ista opća i osnovna teologija. kako da se brine o svojim bližnjima. U svakom slučaju. Bejrut. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. 359). za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem.. o sebi. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. . str. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan..) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. 1968.21 Ta činjenica.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. 1965. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. Tako taj mnogoliki okvir pravaca. Michel.). Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. al-Ġazālījevog učitelja. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli.

smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. unutar njih. 225-236.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. u zavisnosti od konteksta. većina skupina se udaljila od istine. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna. kakvu je primijenio Ġazālī. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013. . ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: . 1209.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. Također nije neuobičajeno. 1914. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. prije tumačenja samih Imena. što nalazimo i u njegovim djelima. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja.šta je ime?. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u.imenovanog (al-musammā) . imenovanog i imenovanja.24 22 Bilo je uobičajeno. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. Arapska riječ ism. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno.) Kitāb al-tamhīd..koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja.imenovanja (al-tasmiya). McCarrthy. uredio R. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) . dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i.23 .). i prije i nakon Ġazālīja. imenovanog i imenovanja.).. str. Narav sistematičnog karaktera rasprave. 23 24 . poput latinske nomen.

Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. pokretač i pokrenuto’. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja. imenovanog i imenovanja. imenovanog i imenovanja.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. ali ne u svim slučajevima. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). doista. Prema Ġazālīju. ukazuje na vršioca kretnje. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. pak. . ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). a ne i na vršioca radnje. posebice odnosa imena i imenovanog. barem djelomično. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. pokretanje. za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. kao sporednim aspektom. dok odnos sa ime-novanjem. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. ‘pokretač’. kao i Kur’ān. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. samo povremeno uvodi u raspravu. stvorena a ne vječna. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. sadrži suštinske razlike. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). ali iskazuje značenje imenovanja. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu.

Ġazālī kaže: “.. Kao takvo ono postoji u jeziku. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. pridjev. naposljetku. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između. i nebo kao pojamnina. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. riječ je smještena na treći nivo. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. . onda se ne može reći da označenom ime pripada. jer nakon takvog pozicioniranja. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. na neodređena ili određena. glagol. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom.. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo. koje natkriljuje. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. imenica se može odnositi na nebo. npr. tako da se imena dijele na vrste. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje.cilj svega toga je shvatiti da se ime. Dakle. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. također. nakon čega su imenice. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta.. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. Sa tog gledišta.. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet.” U odnosu na ontološku klasifikaciju. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu.” U toj hijerarhiji..

pak. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena.predikat. i tsl. čovjeka. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva. živ . pridjevci: imenica. njihovu relaciju koja nije refleksivna.sjedi. univerzalan . primjerice.. pak.. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28.mrtav. koja označava zbiljske. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. propozicija <sastavni element suda> itd. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. pridjevi). koja ima isto značenje kao i riječ . kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ .individualan. tj.već što samo po sebi posjeduje značenje’’. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. Perzijanac.odnosno’’.” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja.. s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. I. .slovo’’. glagol ili čestica i sl.. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap.. Što se. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan. Turčin. nelingvističke realitete. Dalje. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. i bitka u imaginativnim kategorijama uma. Unutar lingvističke hijerarhije imenica.konkretan.. stoji – kreće se . .označava vrijeme trajanja tog značenja’’. pak.čestica’’ (õarf). Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. napokon. koje označavaju relacije koje. glagoli.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo. nadimak. opći . što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija.. Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što . dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat .same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. kako kaže Ġazālī .

.... potom. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ). 313 Ġazālī. u drugosti .. prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi. muhannad). U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula . Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. tj. ipak. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu. pak. ali ne i obrnuto..bijel’ razli- . budući da značenje jednog izraza . Značenje riječi <pridjeva> . U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. Takve riječi su nazvane ...snijeg je bijel hladan’’..ulazi’’ u smisao drugog – tj.snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan.lav (layï) jeste lav (asad)’’... ili . Treći modus...istost/jestost’’ i ..X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu).. a kako je to Indija.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . Naš iskaz: .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim.drugost’’.. ili . Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji. gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji.vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’.lav (layï) jeste lav (asad)’’. onda je nazvana sablja muhannad..on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa. Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem . tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje.snijeg je bijel i hladan’’. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači .sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’. bijelo je istostoznačno hladnom”. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika.. Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: .tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje.je’’ iskazuje istovjetnost identiteta... U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje . tj. ispoljen je tvrdnjom izricatelja: .britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti.britka sablja’’. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. tj. Drugi modus izražen je propozicijom: . Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). U primjeru je naziv . Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . bijelo je isto što i hladno.

Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. da li su Božija imena identična s Njim ili ne.lava’’. Dakle. tj. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa. opisan kao bijel i kao hladan. a ne o identitetu podmeta. kakav je slučaj u drugom primjeru .314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva . To što povezuje . npr.. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. . različita su jedna od drugih.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta. da je podmetni realitet. u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. Stoga se može kazati . a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta.bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. o odnosu među samim svojstvima. priroci . tj... Značenja koja .imenovanje’’ i .sablje’’..je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. Pojam... kao. npr. Premda su sva tri .... Ostala pitanja poput: izvođenje. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa.. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega.bijelo je hladno’’..bijelo’’ i .hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija .imenovano’’ posjeduju. jedinstvo biti bitka.lav (layï) jeste lav (asad)’’. nije istovjetan nebu.ime’’.. primjera . sinonimnosti. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena.. Tvrdnji da se iskazom . Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a.snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. Priročna kopula . Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa.nebo’’.snijeg je bijel’’ i . b. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije . imenovanja i imenovanog.huwa huwa’’. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima. Za razliku od prvog slučaja... ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta. imenovanja i imenovanog. .. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. tj.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

naprotiv. str. 57-59. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve. Sukladno tome je Ğunayd.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ .37 Allāh mu se smilovao.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. Anawati. bilo u ovom ili onom svijetu”.’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu. tako mi Allāha. vidi. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . A. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu. ali. transvijest je ta kojom se potvrđuje . imao pravo kada je kazao: . 910). kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje. Uzvišenom i Svetom. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom.C. Gardet. te u tom smislu. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. Međutim kada je pristup govoru različit. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih.bilo bi ispravno. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto. zacijelo. djeluje.Allāha poznaje samo Allāh. G. među kojima je bio i Õallāğ. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. 34-35..38 Zato. Mystique Musulmane (Paris: Vrin. Kur’ān. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. zna.M. Ipak. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. LXXXVII:1 38 .” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu.s. istina je pojmljiva s obje strane. (u. jer se istina u biti razlikuje od neistine. može.” 37 Ğunayd. Iako je priznavao da odgovarajuće . živi. svako ime je u funkciji slavljenja Njega.. o Kojoj znanje posjeduje samo On. tj. tako se ponašaju i oblici: čuje.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. Schimmel. Tu se. također . na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja.bio bi u pravu. kako će reći Ġazālī. 1986).iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. Louis.I. ako je istina negacija. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. str. a..

Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima.. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. moj perčin kose je u Tvojim rukama. Arba’īnu i Miškātu. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. qurb je konačna težnja. al-Raõmān. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. I tako imena. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. Svakako. učini Kur’ān obnovom srca mog. I tako. kakva su al-Õaqq. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. Zapravo. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. a Tvoj sud o meni je konačan. Veliki i Slavljeni.. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). neka kaže: “Allāhu moj. ako su imena atributivna. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. poglavito. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. hodeći . vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh.sličnosti s Bogom’’. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. Allāh mu se smilovao i spasio ga. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o .. A u slučaju Imena.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. alQuddūs. ja sam Tvoj rob. da ni qurb niti fanā’. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. na devedeset devet načina. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. svjetlom mojih najskrivenijih misli.” Riječi ..koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja.

kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati. njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. .

IV toma. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. 1993.. 5. Dar el-Machreq. Burrell and Nazih Daher. edited with introduction by Fadlou A. 4. 1. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā.. 1982. Kairo: Taqaddum Press. 2. prijevod David Burrell and Nazih Daher. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God.. 1.).. (vol. 6. 1928. 1937. 3. ISBN 0946621314. 2. (1906. March 1993. Arabic Text. Leiden. 1. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. Brockelmann. The Islamic Texts Society 1995.. 8). prijevod David B. prijevod. Islamic Text Society. Al-Maq¥ad al-asnā. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. õyā’ ‘ulūm al-dīn. Egipat. al-Maq¥ad al-asnā. 7.).. (Supplementband I). Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. 1312/1894. C. 1899. Islamic Text Society.. Beyrouth. Al-Ghazali. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. Prvo izdanje. 1324. Iõyā’ ulūm al-dīn . Ahlwardt. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. Geschichte der Arabischen Litteratur. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 39 . fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. H. uredio Badruddīn alÕalabī. 1322/ 1904. Berlin. preveo I priredio: Nakamura Hardcover.. ISBN 0946621314. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin.. Cairo.. Kairo. Al-Maq¥ad al-asnā. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. Shehadi.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.

Beyrouth. Princeton University Press. 7. Studia Islamica. Cambridge: Cambridge University Press.. 1925.). 5.. 80. (Typescript). as yet unpublished. in S. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. O.. Leiden: Brill. Al-Ghazzali. Ellis and Edwards. Derenbourg.. Studies in al-Ghazali.. 8. ‘Abdullāh. . Le problem des attributs divins. 4. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. M. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton.. 258-74. 4. Ghazali and the Ash’arites. 10. 1975. B. 29-46. 2. London.. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. Campanini. H. A. 8. Tauris. Sekundarna referentna literatura Allard Michel... An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī.): 17-27.. Kojiro Nakamura. 1993/1994. 7. D.. 71-132. 1994. Journal of the American Oriental Society 20. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. Thesis (M. No.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. 6 (1) (1996.A. 1985.. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. 1899. Paris.. LazarusYafeh H. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. 11. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. B.. 1. 1417/1997.6. 2002. 1912. 19. Asian Philosophy. 1884.. Farouk Mitha. 9. 1965. Fadlou Shehadi. University of Melbou-rne. Worrell. 1964. The Garrett Collection. Mach Rudolph. 1996. ch. 5. 3. I. Al-Ghazali and the Ismailis.. Nasr and O.H. 160 str. Leaman. London: Routledge. Ann Arbor. I). Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. The Life of al-Ghazzali. (vol. Nu’man. Macdonald. 6. Jerusalem: The Magnes Press. 160 str. p. 1938.H.

1959.. Melkie Selma. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. Al-asmā’ al-õusnā.)... uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. 14. 3. 5. Beyrouth.. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. NY: State University of New York Press. Edinburgh: Edinburgh University Press. 30 tom.. 1960. W. . 2. II . uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. M. u 6. Vol. 7547.. 4. 6... Journal of the Royal Asiatic Society. G... The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. London: George Allen and Unwin. 327 12. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). 17. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). 30 tom. XVIII. Tel Aviv. Halkin. pp. Encyclopedia of Islam. F. M.. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. ca. Hourani. 13. Hartford Seminary Foundation.. 1403/1982. 1975.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. The Chronology of Ghazali’s Writings. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u.A. Montgomery Watt. Or. M.. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah.. 1959. Bouyges. 225-33. L. Lib. 1943.. 714-717. Journal of the American Oriental Society. Albany. 1953.. 19. 24-25. May. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān.Ed. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. 7. pp. 5 tom. Gardet. 1935. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S.. 18. pp. ISBN: 1333-56/1914-37.). London: Brit. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. 15. Brill-Luzac. 16. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. 259 str. Montgomery Watt. 79.. New edition. Sherif. 1. 1952. Al-Farq bayn al-firāq.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. Beirut: 1415/1995. u 6. 1963. Ghazali’s Theory of Virtue. 429/1037. W.. Maãba’at Saydā’ (Sidon. 6 tom. Modern cloth. Beirut: 1380/1961.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

Zejnil Fajić 2003. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. Obradio Haso Popara. metrike. Osman Lavić 200?. Haso Popara . od broja 8840 do broja 9381. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. i posljednji. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska.. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga. Zejnil Fajić 1999. Haso Popara 2004. Po ustaljenoj dinamici . pod rednim brojevima 9009-9089. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom.. KATALOG ARAPSKIH.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.. Mustafa Jahić 2003. Bogatu. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998. Osman Lavić 2005. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. 2002. djela su razvrstana po jezicima..Zejnil Fajić 2000. „Predgovor“ direktora Biblioteke. Haso Popara 2008.. Haso Popara 2001. 1429/2008. turskom. Al-Furqan. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. Osman Lavić.. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. London – Sarajevo. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). stilistike. TURSKIH.. među . Mustafa Jahić 1999... perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju.godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom. a potom na turskom. šesnaesti svezak.. Mustafa Jahić 2000. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski).. Svezak šesnaesti. unutar disciplina. perzijskom i bosanskom jeziku. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979.. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike.

arapsko-perzijsko-turski. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. Indeksi: (originalnih) naslova (str. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. arapsko-perzijski. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. 701-727). pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. hidžretske. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. 729-742). pod rednim brojevima 9373-9381. godine na arapskom jeziku. tursko-bosanski. njih je čak 38. Zahvaljujući tome. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. godine. signaturni (str. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. naslova u transkripciji (str. rik’a). 743-758). arapsko-tursko-bosanski. .781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. napisan u Kairu 1346/1927. stoljeća. 765-769) i mjesta (str. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. bivših vlasnika i vakifa (str. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. ličnosti. odnosno u maju 1212. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. Pri obradi rukopisa autor se služio. i 19. pojmova i institucija. autora (str. perzijsko-turski. prepisivača (str. perzijsko-bosanski. arapsko-turski. ta’liq. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. 759-763). kod navođnja likovnih ukrasa. stoljeća. stručno i sa puno korisnih detalja. pod rednim brojevima 9090-9381. arapsko-bosanski. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. 771-775). 777-780) i kataloški indeks (str.

Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. Ahmed iz Tripolisa. Kufi. muftije. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. valije). Šejh-Juje. mula Numana Fočaka. Nesuha Duvnjaka. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. kadija u Visokom. perzijskih i bosanskih rukopisa. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. Muhamed Pruščak. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Alidedea. Hasana Kafije. Džafer iz Travnika. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Zikrije). hadži Halil iz Bagdada). također. tekije. Salih-efendije i dr. Ilhamije. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. mula Mustafe Biogradlije. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. kadija u Egiptu. Azhari. Vrijedno je istaći. perzijskih i bosanskih rukopisa. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. Alija iz Varcara. imami. Davlatabadi. po šesnaesti put. godine sačinjenog u Banjoj Luci. dizdari. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. Zbog svega navedenog. Isbeije. Abdulah-efendije Maglajlića. Mustafe Ševkije Užičanina. hafizu Hasi Popari. ljudima i institucijama. medrese. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Akbarabadi. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. muderisi. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. turskih. Ibrahim. šejhovi. kapetani. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). Andalusi. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. Sabita. turskih. Aga-dedea. Ishak. Safije. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. kadije.

književnosti.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. pismenosti. turskom. perzijskom i bosanskom jeziku. znanosti. Ismet Bušatlić . umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. na arapskom.

gramatičkim. 2. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Brill. Profesor dr. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. (252 pages) 1. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. Leiden and Boston. 1707. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. Mustafe Ejubovića (um. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. izd. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. isto vrijedi i za Brill. sintaksičkim. 1792.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. poetike i sl. Muhameda Muse Allameka (um. 2008. 1615. u Carigradu). logičkim. Akribičnost. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. u Pruscu). Muhameda Čajničanina (um. izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . logike. semantičkim disciplinama. semantike. u Mostaru). dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 1636.

57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). Bosniac Authors and Their Works (str. IV. islamskom istoku. II. Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). Development of Arabic Logic by the 16th Century (str.340 Ocjene i prikazi Arabic. Brill. muslimanima. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. III. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). - . Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. a potom se daje Introduction (Uvod). I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. islamskim naukovnim područjima i disciplinama. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. V. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str.

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku. dr.-1481.T. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. Yusuf Sarınay. godine. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . nacionalnim.) kojom se 28. Djelo je izdato u Ankari 2006. koji sadrži 35 dokumenata. vladao drugi put od 1451. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta. Djelo sadrži 367 stranica. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje.1478. Ankara.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. mezhebskim i kulturnim identitetom. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. koji sadrži 28 dokumenata. i povukao se sa prijestolja iste godine. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. potom njegova transkripcija. odnosno društvom sa različitim vjerskim. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. 2006.1463. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . koji sadrži 10 dokumenata.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). prepisivač je napisao samo 28. treći dio. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. sloboda ličnosti. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname.4.C.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”.05. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. maj. ali nije . koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. (4.

6.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. te je i nazvan “Azilanti”. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano.-1839. . Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu.. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu. 14/2_1-.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore. april 1520. koji nije teško naći. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale.-1861. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909. Düvel-i Ecnebiye Defteri.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. kao i mjesečna plaća. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27.-1861. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala.) jermenskoj patrijarhiji. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. septembar 1566. 1 2 BOA. zatražio je osmansko državljanstvo. (maju 1560. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije.

a ovu vijest su prenijele sve američke novine. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. trgovine i mezheba. U pismu se navodi: “Mi.-1909.). a pomoć je iznosila 300 lira. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. septembar 1566.-1560. Unatoč riječima pojedinih buntovnika. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. Ustvari. april 1520. a koji su se nastanili u Edirnama. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija.-6. pripadnici Jermena.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. kao i prema drugim sultanovim podanicima. zarobljenika. izasla- . mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama.-1574. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana.

godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta. Pored toga. novembra 1736. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu.3.7. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4.1739. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente. trgovine i turizma.1745 .1737-22. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik.3. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. preporučuje se svim istraživačima historije. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19.1736-4. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. pravednosti i humanosti osmanske vlasti.4. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13.

..................................................... ...........................................................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI .............41 Waqf of the town of Tešanj ................................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar ...............185 ............65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević .........99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library ...............................................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ......................... .................. ................................................................................................................With special emphasize on money based waqf ........159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU .................................... .......142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU .........163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo .................................................................................s posebnim osvrtom na novčane vakufe .........................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740...90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ... 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740....64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA ....................................

..................................................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ..225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ...........................249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ......................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) .........a qadi of Sarajevo..................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .........286 . kaligraf i bibliofil ............................... vakif. Mulaibrahimoviću (Svircu) ...................)...............187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ......................248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.............. vakif......................................................................................................273 Metonymy in Arabic stylistics ...........222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE ....................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA .236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef...sarajevski kadija.................................................................................................................... Mulaibrahimović (Svirac) ...........................................................................239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef................ calligrapher and bibliophile......

......... (Enes Karić) ............... Orijentalni intitut u Sarajevu... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović...........C........... Sarajevo.. Ankara............................. 252 str.......296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ...334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.... London – Sarajevo............................................299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā ........................... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) .. Al-Furqan.......... The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic..... Obradio Haso Popara............ PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti........ Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı... 343 T..... izd...... (Aladin Husić) . 318............. 349 ...... Leiden and Boston.......Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ........ 2006........ 2008....... TURSKIH...... Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .............287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library .. KATALOG ARAPSKIH............... 1429/2008.. Brill................. (Ismet Bušatlić) ..................... str..belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)................... XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda............. 2008........... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007....... Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.......