ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

463. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. Jasenovac i Dubicu (v.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9.000 vojnika. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. tatarskoj vojsci12 osigura 1. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3.. zapovjednik većeg utvrđenog grada.. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. (16. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. kada je stvarni rat već bio završen. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27.. El-Kalem. treće izdanje. Muhafiz. Sarajevo.000 grla brava. Bosanski namjesnik. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. Prema Hameru. Handžić. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. knj.. rebiu-l-evvela 1151. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. 1973..). a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. str.o. str. 168-169). c.uzroci i posljedice. Abdulah Škaljić. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. 11 12 . 469. u činu paše sa dva tuga. 2003. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. Enes Pelidija.. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. a ponekad i sa tri. a ponekad i cijele oblasti. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke. jula 1738. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. dakle. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Banjalučki boj iz 1737. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja.) godine. 269. . Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. koji traži da se.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. 9 10 Olesnicki Aleksije. Rad JAZU.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu. 1940. str. a treći kadija Musa. Sarajevo. Zagreb.000. Sačinio ga je spomenuti Mehmed.

. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. str. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ . čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. mubaširu Osman-begu.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . treće zdanje. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. augusta 1738... A-101. posluzi 30 groša. 55-135 i V. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito.5 groša. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. zatim. Za razliku od prvog.. rebiu-l-ahira 1151. u raznim krajevima razne težine.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). 589-590). 9 100 grla goveda. III-IV. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub. III-IV. 30 groša na ime tahsilije. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju.. ”Džizja i harač”. str. Ali-begu. Sarajevo. ”Džizja i harač”. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. navodi da su preko mubašira Ali-age.. pekarima po 6. 1952-1953. na časni sud pozvani vilajetski ajani.5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. 1952-1953. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın). Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Abdullah Škaljić. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. muhafizu Banje Luke. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše. riječ o nabavci 300 grla goveda.) godine. što ukupno iznosi 969. seoski knezovi i mahal-baše. zaduženom za osiguranje smještaja. 95-95. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje.. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Hamid Hadžibegić. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . sačinio je spomenuti Mehmed.16 I drugi defter17.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. 1954-1955. (2. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Vidi: Hamid Hadžibegić. 1973.. str. Godine 1744. str.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara... spahije. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. datiran 13.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. 43-102). Godine 1108/1696. Ovdje je. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v. 2. samo što su ovdje količine veće.14 U defteru se. naime. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. 25 groša. 150 šinika13 ječma i smještaj.

110-163. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br... 25. godine navedeno.. Sarajevo. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. džumade-l-evvela 1153. 1954. ”Dženetići .) godine.. Tako su. zatim. (5. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. do 29. br.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. U defteru se. aprila 1739. safera 1153. ekonomskog. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. II/1954. srpnja 1740.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. godine). u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. maja 1740. Hamdija Kreševljaković. naime. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. godine i da bi mogao biti interesantan. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu. I. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. dakle.)... knj. od 4.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. marta 1740. nešto prije 28.. 20 21 22 23 . popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. 1 groš za bravče od 3 godine. svibnja 1777. npr.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫.ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora.10 Haso Popara (humur).. U njemu se. godine). kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića..”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. političkog. u ovome radu ćemo ga izostaviti. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine. godine.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. do 1740. A-4. hidžretsku godinu (od 10. i to: 10 groša za odraslo goveče. str.

. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. str. II 1191. II-III. istočnog porijekla. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. Glođe. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. (5. Radi boljeg pregleda. kći Mustafe. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. Izabrana djela I. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. 361-368. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. Sarajevo. 143. str. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”.. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. Korkut. 11 čare tako i za etnografe. maloljetni sin Omer. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih.). Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. Travnik. Kreševljaković i D.. (‫ﻫﻮ. str. 1961.) godine.. zatražili su da se. kod nas.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. V 1977. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). str.-146. Ummi Kulsum. Hamdija Kreševljaković.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. sin Dur-Alije... Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. VI-VII. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. i Hatidža. maja 1740. Travnik u prošlosti. reb. 1464-1878. knj. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali. kći Murteze. Napisano 8. tamnobijele boje. punoljetne kćeri: Aiša. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). sina Abdulmennanova.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . sa strane. /29. po šerijatskim propisima. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). u Novoj tvrđavi. 1956-1957. Rašid Hajdarović. dimenzija 54 cm x 79 cm. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. ”Zaostavština iza Munib-ef. . u gradu Banjoj Luci. postojbini gazija i mudžahida. safera 1153. M. Derviš Buturović. godine. Popis je podijeljen na dva dijela. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. 1974. 193-258 i H. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. 193-224.

...........106...)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( .. madžarijama i findik alltuni dukatima..)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫.)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( .)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( .005..)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:...3 .612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( .. komplet (‫)91( .....002...Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( ..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht..81 ....21 ......050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫.....006...084 ...005.............040.027 .......41 .1 .000......... 2 kom.......)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima..........2 ..)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫.......... 23..104 .290....1 .)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: ...1 ..31 .... (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( .026 . 2 topa (٢ ‫ )32( . 755.)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫.......)62( ...)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( ...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ..)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( ................023...)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće.......)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800... (٢ ‫.007.000.....)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: .... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ....45 .........53 ....... (٢ ‫ )02( .)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine...........1 .....84 .093.)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..........862 4 (22) Bijele zavjese.185 .086 ..... kunovine i sl......025....)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ... (٢ ‫ )81( ......)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13./ (‫......3 .... pomiješanim s akčama (‫...) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/.113 ...501. 141.017..12 Haso Popara (A ... 2 kom..........34 .. ّ 2 kom....063..)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine.)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫.......288...)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫..3 .............

...)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141.......166 .......001 ..504 .........177 .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( .....)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)............)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( ... 18 kom..238 23...........08 .....547 .)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫....)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480...509 ..026..248 8..............201 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha.518 ......161 ....1 ...662.489 20...021...)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( .)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫.......105 24..... 6 1/2 (39) Bakra... 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( ............)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( ........106.)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ..)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( ..)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)........ (31) Sedžada s one strane /tj....)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( .....1 ..... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( . 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ .. 7 (49) Crvena saja čoha.....4 .....)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ........ x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠). (٦ ‫ )75( ......055 ..4 .080...403 .009 .......0477 ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( ....22 ..)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( ......)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( ...2 .)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ..18 .061 ..)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ............)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: .. mesinga/ (‫ )55( ...3 .)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke. 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( .010...)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( .)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi.....000...04 .)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( ... 1.......201 . (46) Ružičasto šilte (‫ )74( . Ukupno 49-57:. 810. azijskog dijela Turske/ (‫ )23( .. 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ....062.)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: .273 .021 .....15 ........)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ....)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...... 6 kom..1 ...)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23.........)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( .)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫.... 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ....)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( .. 60.............626 .......... 5 (30) Štapići uda od po 1 drame......003..114 . (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫......

.. 35.033 ............ 12.8 .37 ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( ..)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( ....005 .....571............)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa...............7 .. (٣ ‫..)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: .............)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( ...)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١).....)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.....)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( .)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( ........ višnjaste boje (‫ )17( . (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( .....)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫......)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ .51 .004..)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫.041 ...014.....042 .)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha......035 .273 10 (75) Durbin (‫ )67( ...493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( ....005 ..........000.060..)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫........ 315...... 4 topa (٤ ‫.1 ....)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: .....9 ...)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( .............562 .... 13.)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ......)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: .......4 ..01 .....633 .....904 .502 ..024.240.21 ...4 ...18 ....)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( .)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫..052 .169...08 .101.... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫..131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( ..................... 9 aršina (٩ ‫ )88( ..043 .012...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1.14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( ..)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”............)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( .1 ..)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( ..)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ...002.....052 .061 ......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171.000.)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ...024 ....04 ...)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( ..1 ...1 ...

....002.12 .2 .33 ..... (‫ )311( ..)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( .1 ..........001...006...024 ..........005 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...002 .................)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5..)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (..008.....2 .004..)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫.....3 ......1 ..)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( .. 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( .....263......8 .139 ...)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫.....006 ........000..052.014 .)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( .008..)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ....)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( ........271 15. 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫........)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( .01 ...)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ...122 .....051 .)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( ....)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.........)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( .)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( .04 .)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( ........014..150.......... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( ...104 16..07 .722 31........ (101) Bijeli sanduk (‫ )201( .002 ......... Ukupno 114-124: ..1 .)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( .732 14........9 ...3 ......‫ .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫.)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ...)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( .03 .)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ...............)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( .....)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( ...)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”..........012 ..573 ... 14.......024 .)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( .....516..........7 ..........)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ..... 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ....)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj.)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( . bez grančica i šara/ (‫........)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫...061 ...)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270......2 ..456 ..026.

... 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫........024 ..522 .768.)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( ...522 ....2 ..101 ..024...724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ..)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( ..........)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7....)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( ..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: .072 ......061 .)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ ........)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( ..240....656 18 (156) Crvena čoha....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( ..000..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( ...04 .006..1 ...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( ...171 .. 3.)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193.. (157) Čoha od skerleta zelene boje.)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( ..502 .......141 ......141 ...452 ........)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: .16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( .131 .246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( .. 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( .21 .1 .. 12.)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( ........)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫.)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima.)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: ....04 .800...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( .03 .....)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava.)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( .)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( ...006...)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫....042.....)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.002 .. 3. (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( ..006 .033 ...131 .......001 ...)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( ....031 ..)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( .1 ...7 .)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫.....)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120....086 ... (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫.3 .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ..02 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫....... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( .)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ...004 ...)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra..... 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( ... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫.063 . boje .

.)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340..2 . pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( .....2 ..02 . 17 višnje (‫ )161( .03 ............845 ..000....672 25.....591.216 .)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.103....100.)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( .003.....)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( ..)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra.7 ....002... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( .)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( .......090 17....)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( ....31 .754 16. (٤ ‫. 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫.. (‫ )261( .003..)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321...........102.)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( .181 .....)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( .15 ......)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫...007 ......003 ....)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( .007 .. 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫.1 ........2 .. (192) Ponovo vezena haša (‫)391( .....000....... (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫..675.)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40.. 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( ..... Ukupno 156-162: ..... 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫......1 .......)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa.....9 .... Ukupno 172-181: ....037 ....)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( .)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( ............)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:..015 ....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože..008..051 ... 740.)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra....)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže.021 ..)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( . 4 kom.)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131.. 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( ...002..4...........843 25...008. opšiven potrbušinom (‫)661( .......031......)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe.)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.1 ....41 .........1 ...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( ...)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom..1 .3 ...1 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: ...5 ..)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje.)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ ..000...019 ....005.. 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( .. 5 oka (٥ ‫ )671( .. 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١).......

..... 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( .............000.......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: .......)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫. mor boje (‫........)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( ......)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫.............006 .013 ....... 1 kom....... 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( .....)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ....)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( .684 .....6 ...)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢)..050..)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( ...)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .....06 .....072 .4 .....)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( ....1 .....418 16...113 .1 ...)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice....052 ...)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( ....3 ........027...)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( .)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫........001..... (219) Bakrenih zarfova............... (٢ ‫)022( .........03 ....040.. 7 kom...000..)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: . 2 kom....)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( ......271 5.)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2..)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .......)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( ....943....... (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫...102 .120..........1 ......067 .. 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫..030...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫.1 .)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( .....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom...... (223) Ponovo novo...)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121.....554 8.091 .003.)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana....)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100...6 .)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4....)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( .103 . 49 aršina (٤٩ ‫ )202( .. 1..)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez.)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫..145 .05 ......18 Haso Popara Al-čoha... 12. (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ .....1 .................27 ...001 .....17 ......)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe....... (١ ‫ )602( ...1 .. (٧ ‫.....066.251 ... svijetle boje (‫ )402( .507.000.... 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ............ sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( .... (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫.2 ........)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ..020...

.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( . 8 tovara x 1... 1 tovar (‫ )442( ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 .21 .....584.007...181 .431 113..000.15 ....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( .001. (٢ ‫ )152( .... 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( .... (٣ ‫ )252( .1 .5 ....51 ....)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma..7 .....)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa..........23 .)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .............)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta......)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( . 2 kom..005 ..)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa..)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca.. 5 tovara (٥ ‫ )842( . a nije opravdao (‫.081 .001.........)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .....028... 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( .052...)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( .008....001..1 .. 28 1/2 (242) Prosa........080.006.000.1 .81 ..200 (١٢٠٠ ‫ )542( ....... 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/.. 3 kom....029..4 .. (241) Dug raje u maslu (‫.......2 .8 ....005..)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( .25 ..31 ......000........7 .........640 ..021 .)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: . )052( ...)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫..9 .............)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza..471 183..)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( .311 .)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( .)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( ....5 ..)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20....000..42 .... 36.031.)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/.)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija.022... 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( . 32 tovara x 1.)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( .897....512 ..275 196.105 ...)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: ........070. 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠).)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ . 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ...000 (١٠٠٠ ‫.51 ....000..4 .126 ........ 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫......)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice.

.........)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ............6 .003 .......)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫....)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( .....)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/...)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ . 30 (258) Volova....006.034...051... (٣ ‫ )182( .)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ ..)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36.102 .044..006.001 ...400 (٢٤٠٠ ‫)952( ....)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( .)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: ......)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642....)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara.. 2..7 ..........353 ...001 ..)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( ..064..)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫.............)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( .000.. 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( ..).... )982( .)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: ..20 Haso Popara ‫ )652( .4 ......2 ..004.3 ..81 ...)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: .4 .000..095.1 .... 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( .)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ..)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom. 4.....220.. 120 oka (١٢٠ ‫( .1 ........)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫.007 ..)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( .... 17 oka (١٧ ‫ )092( ...2 ........ ždrijebac (‫ )262( ..066 .1 ..........000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).. 1... 5 grla x 2...082 ..)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( .331 ...)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir...)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko).81 ....)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .......084 ......003 .102 . 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( ..21 .... ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( .936 6.)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( .. 2 kom. (283) Tarhana (‫ )482( ..9 .)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ....027..)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240..645 55..002.992 ...)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ .960 29..067.)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠).705 ....)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( ...)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( ...063 ..004.48 ... (257) Dva grla krava (٢ ‫.181 ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: .500.... (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( .1 .001.2 .000. (288) Soli.)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( .... (٢ ‫ )782( .002 ..

....002...........1 ...044..)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( ..)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( ...)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29.18 .)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ ..21 .2 .)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ . (٣ ‫ )403( .)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( ... /nije pročitano/.....)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti.)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( ...122 .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u... (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( ...002..)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( ....002.2 ..)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫....)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( .08 .005 .....02 . a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/..125 29...)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik..08 .04 ..898 14.)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .008..)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: ..)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: .826. 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ... 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .2 ..85 .)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6. 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( ...)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫.)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫...206 5.4 .1 ......)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( ...... 37 (323) Konopac (‫ )423( ......080.2 .005.004.)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ........ 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ..2 ...12 ...051 ..)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫.044..004....)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( .045 .8 ......)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( ..897 12.1 ..)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( .)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( .... kesa/ za novac (‫ )903( .041 ..)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:..087 ... 3 kom....028....42 .)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( .42 ......)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( .)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ ..)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ..21 .000..)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. (‫ )513( .......115 14...002.2 ......512 ..027 .1 ..7 .....61 .009.1 .. s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.....

.... 196..)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju......)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( .000.....000.)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫.080.......044... age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( ........)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ........431 ......22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( .. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( .41 .067.027 ..008....880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫.006..)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age..002..)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: .)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje. 41..........42 ..1 ...400..........)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫............063 .000......)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ...... sa temesuk obveznicom (‫)543( ........88 ..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( ........15 ..21 .004...)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( .063.... sa temesuk obveznicom (‫....... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( ....000.... 276..)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju........ sa temesuk obveznicom (‫..31 ..781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( ..)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫......)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda..)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .......000..42 . 80 grla stoke (‫ )143( .)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( ....4 .......)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2..000...............42 .......51 .........19 ............061.... Ukupno 323-331: ..320 39 (338) Dug kod Mehmeda..12 ....51 ......)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age...)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ....)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( ..)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ .008 .21 ......000.

.)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age. (362) Dug kod Dauda...../nepročitano/. starog dizdara (‫.)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age..6 . age džemata đonlija i kapetana Banje Luke.. age martoloza.006.....06 .. kapetana Gradiške.004. sina ّ Abdulbakija (‫ )853( ....)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima... 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( .31 ...088....)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ . age džemata martoloza (‫....044. sa temesuk obveznicom (‫.. (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .160 131.......)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa...008...)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha.... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( . 23 11..090.042. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ....000.. age martoloza 59......01 ...)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫..000...)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:...)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3.002....1 ...008....)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina...... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( ....6 .4 ...)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: .... ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫...800.880.....)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima..)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ...1 ..000...2 .. atik (‫در‬ ‫ )363( ..1 .000...6 .046.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: ...004..)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina.. (‫در‬ ....400.........)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: .)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe.....2 ..)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra....970 34..01 . (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .002......)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4... ّ odabaše (‫ ....... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( ..)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( ..... ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age.)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2.. odabaše (‫.080..2 . sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( ..840 37........41 .06 ..9 .. age prvog džemata farisa........004..........‫ )753( ..000.5 ......440 ....

. trinaest hiljada........ objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( .)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan).025..)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24.........)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫.67 ....114.8 ..)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/..821 ... Ukupno 366-371: .....088.... (9) Hudamija i džebelija (‫)01( ..81 ...... ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫....113..000...24 Haso Popara (‫ )963( ...81 ..........000..000...81 ...)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima.000..... čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫..440 113.004...2 .)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫....... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ...... (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade.....21 ...............711 ..)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20....086...000........ 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( .476 182...)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ..520 ..046.............)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ...)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ..9 .............. (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ .... četiri stotine i sedamdeset šest akči .000...)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫.)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:.000...048.. (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( .....)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫.000.214 .. 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar.)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3..8 ..)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫.01 .)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24..520... vinogradima...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:.................... (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515......651 3.133...

063 .....................)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132. /nepročitano/....828.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫..086.81 ......000...51 ......000..000....084 .002. 47.. kćeri hadži Omerovoj. po zakletvi (‫..22 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu..)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( .... po zakletvi (‫)03( ........... iz ostavine iza spomenutog umrlog.)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36...‫)02( ...............)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: .... po zakletvi (‫..000.464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli......)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ .......1 .2 .......... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre.... Ukupno 23-27:...7 ...11 .... po zakletvi (‫)91( .......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30..)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu..068. ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫. (...... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( . koji je umro na putu na hadž............ (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫..4 ....)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106. sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( .731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera........065...004. sinu Hasan-begovom za jetimski imetak..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .....)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu.... 25 nost sedžade (‫)61( ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije...487...3 ...403. 127...000. 225..

)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2....... po zakletvi (‫)04( .)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću... 128.3 .......042 ............7 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( ....486 ... po zakletvi (‫ )24( .......124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ..)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( ..066 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: ..)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja).)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.026 ..064 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.... po zakletvi (‫. 12.)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ ...)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫. po priznanju nasljednika (‫. 16.....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( .....000... rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice.26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska..344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere.....)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare....61 ....044.8 ........069 .... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( .043......... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( ..000.000..)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( ......................1 . (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ...962 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7.. po zakletvi (‫....000. po zakletvi (‫)13( .................6 .940..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ..........082.....469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte... Ukupno 28-32: ........200...4 .000..4 ........

084. Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše. (50) Utvrđeni dug ..)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu.)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:... 190...... za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj.. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ .. po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( ........2 ..261 ...044.../nepročitano/.003.........21 . za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj..)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši.940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli..... godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠)..004.7 .............Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( ..600.. a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta.........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu. 203....... dok je još bio živ......)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša.....740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih.... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi. /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151.)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: .... prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica................000.. Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫.. Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( . a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ ...... bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške....4 .000.... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ .... 189.51 ...

.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: ....)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli........ morali unijeti u defter......765.......... 1.....) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ .............. 92. tri stotine i dvadeset pet akči .122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221.431.002.122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫.765....... (7.....122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( ....772....54 ...011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .....387 ...387. Napisano 15...567..9 ........... (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se......000.765.... kako sljedi.765..... 1.....28 Haso Popara ّ ‫ )55( .260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara......064........011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( .........)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫..........325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ...006............................ džumade-l-ahira 1153.......... kao odbici......51 ./minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara.)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( ....541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ....................... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ......122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ..... bilo mu prosto..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ..344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( .... četrdeset hiljada.. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.....7 .... augusta 1740.. kadija u gradu Banjoj Luci...... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa..340...

...765.567... Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči . naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96.431.. dok je bio mutesellim.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I ..567. Iz ovakve formulacije pouzdano se može .628.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( . (10.000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima .. čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse.....765...000. 144.. njegove ekselencije. 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je.. utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću.704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203... marta 1740.. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .. sin Abdulmennanov.... 29.. Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči. kome nema ravnog. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152.. aprila 1739..765.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( .287.... sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše....302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203.000.287.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( ... za vrijeme uprave Bosnom.O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić)... godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48. 1. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg.... njihovom analizom....

sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v.mjestopisne i poviestne crtice. treća žena. 23 u 50. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. Meva-kadun. . Bihać i Bihaćka krajina . bila prva žena. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. str.000 akči. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. a svih pet kćeri žena Hatidža. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. br. kći Mustafe. te maloljetna kći Emina. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. red 54. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. Ummi Kulsum. A-4). Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. Matica hrvatska. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. Zagreb. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse. maloljetni sin Omer. a Hatidža sa mehrom od 8. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. Osim toga. 1890. Merjem i Hatidža. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12.000 akči. Iz pozicije pod br. sinom Dur-Alije. najvjerovatnije. bila mu je druga. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. redu. ona mu je. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). br. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva.. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. A-4. četiri punoljetne kćeri: Aiša. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. kći Murteze. godine bilo više. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Vidi dokumenat br. pozicija br. i Hatidža.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. sin Dur-Alije. 47. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić.000 akči. bio među umrlima. iste godine. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. 103.

6. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ . prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ”Tri banjalučka arzuhala . (25. str. na osnovu ovih dokumenata. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. 24 u istom redu. To je sve što sam. 2008. zaračunato je 30. zaračunato je 22. Banjoj Luci. 31 čije se ime ne navodi.. njegovoj majci Hatidži. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156.prilog historiji Banje Luke”. Prema poziciji br. Na osnovu navedenog.. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. knjiga XXVII-XXVIII. februara . Sarajevo. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici). 72. ّ ّ ‫.. kćeri hadži Omera.000 akči.28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića. Tešnju... Anali GH biblioteke. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića. koliko je meni poznato. kćeri Mustafine.. Kamengradu i Bihaću.‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara.. .787 akči. muž Meve-kadun.

34 Murataga. 350 ” Vidi poziciju br. 361 ” Vidi poziciju br. a ovaj uputiti preporuku valiji. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. godine. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.37 Abdullah. 28 ” . kao Ali-begovi dužnici.36 Šaškin Ibrahimbaša. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. navode: Ibrahim-aga. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. ekonomskog i vjerskog života. 351 ” Vidi poziciju br. odnosno Porti. aga prvog džemata farisa. aga džemata đonlija32. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše.31 Husejin. izgleda. za aginsku službu.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. odabaša. redu u odjeljku (B Pasiva). Iz dokumenata koja smo gore predstavili. 366 ” Vidi poziciju br. odabaša. Pored ove dvije službe. sigurno bili sudionici spomenutog boja. onda bar neki. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. atik. aga martoloza.39 Derviš-beg.30 Ibrahim. 359 ” Vidi poziciju br. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. koji je to sve proslijeđivao sultanu. 362 ” Vidi poziciju br. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. Naime. Ali-beg Grošić je. stari dizdar.32 Haso Popara II. 368 ” Vidi poziciju br. političkog.35 Daud.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. To se vidi iz pozicije br. U popisu se. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. kapetan Gradiške. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. administrativnog. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. ako ne svi. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. Omer Fejzi-zade (Fejzić). 354 ” Vidi poziciju br. odabaša.33 Mustafa. 49 u 55.

a za 10 groša odraslo goveče. ćehaja. taj iznos se čini još većim. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif.43 Mustafa. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. muhafiza.628. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo. Pored ratnih stradanja na svim stranama48. dizdara i vojnog zapovijednika (age).783. IV. iznosio je 1. epidemijama kuge. U svome posjedu je imao. 342 ” Vidi poziciju br. 344 ” Vidi pozicije br. Od 5. godine otišli na Perziju.46 Isto tako. i pet robinja i jednog roba. čak. 49 i 55 u (B-Pasiva).541 : 240 = 6. subaša. 57 ” Vidi poziciju br. jula 1737.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. ekonomski bili veoma unosni.000 bosanskih spahija i 4. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. 14. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.000 plaćenika koji su 1727.784 trogodišnja brava ili 678.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . taksita i drugih daća. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. u svome posjedu imao samo dvije knjige.42 Mahmud.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške.541 akču. 238.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje. Deset godina kasnije. Prema popisu njegove ostavine.. Vidi pozicije br. 46. a možda i još neki.4 odraslih grla goveda. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. 254.965). sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. godine. 262. nakon odbijanja svih troškova i dugova. ratnim stradanjima. sušama i poplavama. 328 i 329 u (A-Aktiva). na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1. 33 vjednik tobdžija. 237. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska .628. 336 ” Vidi poziciju br..

. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. Ne obazirući se na ono što su nam. c.000 vojnika sa strane i još za 30. Vidi rukopis br. U Saračima nema žive duše. za 10. pa je našom zemljom zavladala glad.50 po svoj prilici iz toga vremena. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8.. Iste godine. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku.. Bosanski namjesnik. Usljed velikih padavina.. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. c. najbolje oslikava Muhlisija. o. 49a. pa je neplodna. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo.. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno. A kako smo bili u ratu sve do zime.. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti... u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. 146.. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici.. Ljetopis. Božijom odredbom. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. c. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. o. str. sve je srušila. str.34 Haso Popara bijede i nestašice. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. oktobra 1149. fol. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. pa je i ona još na zemlji propala. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. Vlada velika nestašica hrane. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice. bosanska vojska se. 483. 49 50 51 52 . Lašvanin. Te godine napadao je veliki snijeg..000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. Dućani su zatvoreni.49 U jednoj nedatiranoj bilješci. godine (1736) na Lučindan. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. Salih Sidki Hadžihuseinović. pa je usjeve na Krajini posve uništio.. Handžić. i to: za 10. sve su vode i rijeke nadošle. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. Povijest Bosne 1. str.” Stanje u Bosni tih godina. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća.000 vojnika. 128. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše. o.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. dućana i hanova oko nje. R-384.”51 Salih Sidki.

53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi. 35 ljenje čitaoca. na javnoj dražbi procijeni vrijednost.567 203. a vrijednost u pojedinačnim cijenama. 8.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .567 203. 1. br.628. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela.541 akču..782 407. odbici i dugovi prema drugim licima. na kraju. 7.567 203. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. Iako sadrži preko 430 pozicija. 5.628. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. prvo je dat popis svih nekretnina. kao što je. npr.541 5 53 54 Vidi poziciju br.113.567 1. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. 4. za podjelu među nasljednicima ostalo 1. 6. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja. U prvom dijelu..567 203. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu.782 101. pokretnina i potraživanja od drugih lica. stavio novi iznos sa podvučenom crtom.478 akči. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. 309. pored poznavanja šerijatskog prava. tako da je za izradu ovog popisa. 2. sve sabere i izračuna.134 203. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. i to kako slijedi: R. koji sadrži ukupno 371 poziciju. dijeljenja i množenja.. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3. . 3. tako da je.

po 1/16. from the family Đumišić from Banja Luka. there are three documents related to Ali-bey Grošić. posebno u zamjeni grafema ‫ ك . pripalo im je po 1/2 od 1/8.ﺗﻮج‬tuč. Dur-Ali.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ .ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ .ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ .57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić.osmina onoga što ste ostavili. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . ako ne budu imale djeteta. a kćerima po 2/16. bronza. mesing) kao ‫ . Ali-paša. A njima . defter. prijevod Besim Korkut. an-Nisa’.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. mjedovina.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. Hekim-oglu. To our scholarly population up to now. a ako budu imale dijete. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. Kur’an. a kćerima po 2/16.četvrtina onoga što vi ostavite. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. muhafiz. sinu 4/16. pripala 1/8. who 55 56 57 Kur’an. Abdulmennan. ili podmiri dug. onda . mutesellim.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. ako ne budete imali djeteta. aga. ženama je. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. kadija. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. popis. pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. nasljednici. tj.ص . Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. a pošto su ih bile dvije. on je dosta neujednačen. prijevod Besim Korkut. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16. ostavina. Banja Luka. ili podmiri dug. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. an-Nisa’. Musa. a ako budete imali dijete. 176. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. . opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre.س‬i ‫ . 12.polovina onoga što ostave žene vaše. prema citiranom kur’anskom tekstu. dizdar. njima .چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ .četvrtina onoga što su ostavile.

the second Ibrahim. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. Husein odobaša. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. Daud. odobaša. Ibrahimaga. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. Omer Fejzi-zade (Fejzić). daughter Murtezine. representative of vezir or high official (ćehaja). july 1737 by qadi of Banja Luka. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. is mentioned accomodation and 1. and whose complete translation are given in Bosnian language. janitor in a large establishment (odobaša). artilleryman. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. adult doughters: Aiša. underage son Omer. daughter of Mustafa and Hatidža. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. Derviš-bey. In the first document (defter) which was written on 27. Šašakin Ibrahim-basha. Mahmud. Husejin. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. capetein of Gradiška. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. aga the first unit of faris. odobaša. Mehmed. džumade-l-evvel 1153 / 28. From these three unpublished documents.. superintendent (subaši). Mustafa. was also a military commander (dizdar and aga). In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. rebiu-levvel 1151 /16. which refers to his Christian origin. aga martoloza. The fact that names such as Misirli mula Omer. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. 2. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. Murat-aga. Mustafa. show . in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. old dizdar. aga of unit đonlija. talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. son of Abdulmenna. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. was mentioned. 37 was killed on duty in 1740. artilleryman. Umi Kulsum.000 sheep.. Ibrahim-aga and Osman-aga. talks about acquisition of 300 cattle. Abdullah. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .

religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. economical. it could be interesting for historians as well as etnographs. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. A-101 and A-4. political. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. Faksimil dokumenta br A-4 .

39 ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..

40 Haso Popara .

.. 207-217. 1990. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. i 17. uprkos navedenim rezultatima. Urbana antropologija Tešnja 1461. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. 161-205. 3-18. Adem Handžić.. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. U drugom planu.. Isti. Tešanj..Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova. Sarajevo. Istanbul. Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. 2 3 ..1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. Mirza Hasan Ćeman. 38-41. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina. IRCICA.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. posebno u 16. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao. Almir Fatić. . . bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf. 1974. Istanbul 1996. . godine“. kao fundamentalna... 2005.. Anali GHb.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja. 1983. 1994.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. stoljeću. u drugim kontekstima. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. Anali GHb. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. Studije o Bosni.2 Njegova istraživanja. 2006. IRCICA. Sarajevo. Istanbul 1994. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Navedeni radovi u: Adem Handžić.Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi.. Isti. Tešanj. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. II-III. Sarajevo. XV-XVI. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. IX-X. vrlo često ostajali su novčani vakufi. Neke vakufe. 161-174. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste.. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić.-1878.

treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. nego često o adaptiranim objektima. Vakufski krediti u Sarajevu. Drugo. čija džamija je bila sagrađena od drveta. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. Brzo je dotrajala da se u njoj . I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. stimulirana je gradska privreda i drugo. 1. odnosno njihovo neometano funkcioniranje. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. ali i kasnijoj namjeni.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. VIII. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. vrlo važno. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. 1954. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. 298-299. i to njenom središnjem dijelu. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. .5 Dakle. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. II. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje.. 1. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi./66. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. 1953. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala.42 Aladin Husić registrirala. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. Prvo. MD. godine. godine. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala... NS. morala je biti drvena. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina.6 Kako u Tešnju. tek prvih decenija (1512. Kako je izvori. STOLJEĆU 1. 139. Đoko Mazalić. No.. ili 1520. posebno u drugoj polovini 16. Sarajevo. 5 6 .. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. ZADUŽBINE NASTALE U 16. Sarajevo. stoljeća ne spominju. te je 1543. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. 343-378. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. stoljeća. 261-2. godine) 16. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi.

pa i uže okolice. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. najviše do četrdeset posadnika. do sredine 16. Izvori je izričito spominju kao . dakle. TD. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. u prvoj polovini 16. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Dio potječe i iz drugih mjesta. 211.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. . stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. 15730. 7 8 9 MAD. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. 15730. godine) u Tešnju se spominju dva imama. mesdžid. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. I pored toga. Dakle. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. barem u prvim godinama. iz Visokog. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. stoljeća. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne.9 Tek početkom druge polovine 16. nego iz državnih sredstava. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. kao. barem za osnovne potrebe.7 U Tešnju se. MAD. stoljeća. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. npr. nije bilo mnogo. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. Sredinom 16. obavljanje pet dnevnih namaza. Bez obzira na povremene sumnje. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega.. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija..

Ćeman. 132. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. 1. Izvori ga. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. El-Hidaje VII. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. iako sultanska.. H. Budući da su mnoge službe. . stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. Alija Bejtić. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. 8-10..44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. Sarajevo. godine. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530. sin Jusuf-efendije. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. 2. Naime. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije.. Novi Behar. do 1540. spominju veoma kasno.. ali otvara i još neke druge mogućnosti. . godine od strane Sufi Oruča. bile nasljedne.-1944.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. godine. 126-127. godine već je u posjedu Ferhad-bega... navedeni nije bio samo imam džamije. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. (1943. god. 1934. te poništeno. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović. Čifluk. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. budućeg tešanjskog vakifa. . On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . (1933.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. M. međutim. 49-50.) br. posebno one vojnog karaktera.). Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. VII. Dakle. sina Iskender-subaše. stoljeća. potvrđuje njen lokalitet.. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. čija oporeziva suma iznosi 350 akči.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. Urbana antropologija Tešnja. izvori iz 1540. . tek 1604. i 1540.-34.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. Godine 1755. nego i muderris neke od medresa u Tešnju.

imamska i mujezinska. i do 1640. krajem 17... U svakom slučaju govori da je.. TD.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. sin Mustafin. . M. Gojakovac i Prusika(?). 212. stoljeća. . 362-363. prevela: Amina Kupusović. III.. Isti: . iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. Osim podatka. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. Ćeman. stoljeća. .15 On se prvi put spominje 1604. u ovom slučaju su izostali.. Sarajevo. godine. Urbana antropologija Tešnja.. godine.Tešanj prije tri stoljeća“. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. no nije poznato kojem. H. te je mogao podići spomenuti mesdžid. Sivša.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. 13 14 15 16 17 MD. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. bez obzira na način tog povećanja. O. a mujezin Muhjidin. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. Ipak. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio.. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. koji se kretao oko 10-11%. 2000. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. Sokolović. godine. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. 168.. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. sin Nesuha. Sarajevo. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. godine iznosila je 31000 akči. Narodna uzdanica. prefiks . 1941. 540. drugih pojedinosti nema.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. 126-127. Obje ove službe. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. A. Kalendar za 1942.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. Godina X. 49-50.

56. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio. međutim. V-VI. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40).18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. dva vrta. Bilo je poznato da je . Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. mlinove s dva žrvnja.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. 168. drugih potrebnih podataka nemamo. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije.. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. 32 dućana. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči.. han (kuća za putnike).bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. . Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. 168. 157.. 1978. Džamija je. NUBiH. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. godine.19 Dakle.46 Aladin Husić 1. Prepisao ga je siromah Abdulkerim. 201.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja. 3. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. Muhamed Ždralović. Isto. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. mekteb. str. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18.. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. . prepisivača vakufname . stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. Od objekata uvakufio je: džamiju... 87. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. 832. RS. a već 1530.“ Nažalost. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. sa zeametom od 23199 akči.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. . 18 19 20 21 TD. bilo mu oprošteno. Do 1540. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima.

međutim. još rashoda. Ostalo je. godine dostigla iznos od 127.. Dakle.. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja..’’ 1604...24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. 1. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči. godine ubilježeni su kao karavan-saraji.. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha). . tešanjskog kadije“. izdržavanje karavansaraja. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos. koji su tokom okupacije stradali.obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj. zakup zemljišta 1081... već po samom osnivanju.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. TD. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. zakupa dućana 3660. Ždralović. zakup dućana 3800. ali više nema ni prihoda od dućana. M. Ovih nekoliko stavki. uvećana je za više od dva puta. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore..kuća za putnike.“ u samom Tešnju i .. Većina tih sredstava išla je na rashode.. Glavnica vakufa značajno je umanjena.. stoljeća predstavljala je . vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. i osim toga 30.000 dirhema gotovine. 177.Medžmua Abdulkerima.Tešanjski vakufi 47 ..811 akči.kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.22 U kasnijim izvorima . prostirke i osvjetljenja. 157. Glavnica vakufa početkom 17. Prva polovina 17.1. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče.. između sela Ripna-Trepča-Kosovo).. Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920..3. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. a drugu pored hana na Usori. stoljeća iznosila je 56000 akči. Glavnica je 1640. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. . i zakup zemljišta 1081 akču. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči.

Iz ostalih troškova koji. Dakle. svijeće (mukavve) 196. kći Ibrahimova. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. Prije svega.. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. NUBiH. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. 224. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči).okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. sallahan 2.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. muarrif 3. upad Eugena Savojskog. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. druge metalne proizvode 400). Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. popravak džamijskog krova 300. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. vakuf su stajale 13380 akči. nadglednik. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . kontrolor). eksere 33. trošeno je (imam 10. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. Prema tome.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. popravak harema 29. stoljeću značajno osiromašio.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. mujezin 5. 87. hatib. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. RS 832. hatib 4. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja. muallim. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. Za vakufnamu se izričito kaže: . administriranje 460. Razloga za tako što je više. . TS. istina. vakufski prihodi iznosili su 17. na službe u funkciji ibadeta i obreda. mujezin.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. pobirač vakufskih prihoda.. hanski potok 10. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. popravak mekteba 114. 12821 akča. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. prostirku džamije 90. mutevelija. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore.683 akče. muallim 2 dnevno) 9360 akči. administriranje (mutevelija. pobirač vakufskih prihoda) 2520.

učač sura Tebareke i Amme. 5. Amme).3. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. 1. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). nadglednika. dakle obavljanja molitvi. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. Osim već ustaljenih. imam i hatib. poslije sabah-namaza. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. mujezin. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. muallima te administratora vakufa. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. 3. mutevelija i 7. . imama. To su 1. Godine 1640. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. što je razlog da se dalje ne spominju. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. mujezin. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. spominju se sljedeće službe: imam. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. hatib. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. 6. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. mujezinska. Dakle. tu su još muallimska. mutevelije. 2. pobiraču vakufskih prihoda. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. učač Jasina. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. mujezina. ukinuta je naknada djelitelju. sure Mulk poslije jacijskog namaza. Prvo. hatiba.2. od zakupa dućana i zemljišta. Ustanovio je brojne službe. sredinom 18. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). mutevelija. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. nadzornik. Tebareke. početkom 17.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. Pored imamske i hatibske. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. zatim nadzorniku. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. pobirača vakufskih prihoda. muallim. sure Amme poslije ikindije. muallim. 4. ašereta poslije podne-namaza. nije jasno zašto je došlo do reduciranja.

. Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). Tako je imam u 18. godine Mustafa. Ta odredba glasi: . godine. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. Ždralović. što je pomalo neočekivano. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. . Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju.3. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama).. stoljeća je eksplicitan. TD.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. Izvor s početka 17.3.. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji.. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. te plaće neznatno smanjene. Međutim drugi izvori 16.imama i hatiba. dnevnih. njegovoj djeci i djeci njegove djece. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. Dakle. koje je evidentno u 17. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. sin Turhana..Medžmua Abdulkerima. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika. 26 27 M.50 Aladin Husić 1. 435. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. pa i početka 17. 178. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa.. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600). stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno.. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. Do 1640. plaća . Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči)... dnevno 5“.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu.. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. stoljeću. tešanjskog kadije“.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. a hatib 4 (1800) akče. Ako se uporedi sa drugim službama. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema. .

Njihov otac uživao je dućane. stoljeća (1804. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. Jednu parcelu vakufa 1765. pokušaje uzurpacije vakufske imovine.) Osman. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. VII.4. MD. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559.. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. neki Tahir. koje prije smrti nije uspio obnoviti. 12. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. 85. međutim. 85. MD. 85. 211.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. Aliji i Mahmudu. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). g. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. Džaferhodža. MD. sinovima Ahmedovim. godine bio je Mula Hasan. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa.32 28 29 30 31 32 MD. Atribut . vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. 85. 12. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. 1. Naime. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. MD. najodgovornijih službenika vakufa. jedan od mutevelija 1786.29 Na samom početku 19.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. 352. katib bosanske defterhane. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. III. sin Fejzullahov. . Nije.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. VI. čini se da su ipak išli na štetu vakufa.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. III. Omer-hodža. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. Sredinom 17.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. Jusuf -hodža. i Ebu Bekir-čelebija.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. kada je u pitanju interes vakufa. 89. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. 85. Omer-efendija. III.3.

126-127. Osmana Apansuza. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Fatić. kao i Ali-begov od 43000.1. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice.efendije. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. stoljeću. 1999. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. . Omer-begovoj.. 241. Ahmed-begov. Kadije Ali. Ismet Kasumović.Tešanj prije tri stoljeća“. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. godine. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. Prva polovina 17. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. stoljeća. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija.. Ferhad-begovu. Ali-begov. . O. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. hadži Nesuhov. VAKUFI NASTALI U 17. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. bio najveća uvakufljena 33 34 O. za koju znamo da je postojala 1637. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. Sokolović.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. u korist mekteba. A. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. A. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov.Kreditne prilike u Tešnju“. Ali-begovoj. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. kadije Ali-efendije. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba.. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. . što ne treba isključiti. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači.52 Aladin Husić 2. ali i drugi pojedinci. 52. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. kadije Alaudin-efendije. Mostar. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. stoljeću. stoljeća U 17. 168.. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. Sokolović. sin Šabanov. STOLJEĆU 2. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju.

dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. odnosno po namjeni. muslimanima i nemuslimanima. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. Tako je već prije polovine 17.2. po ekonomskoj snazi. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. Takvih vakufa bilo je deset. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. zanatlijama. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. također za obrazovanje. prostirku. Ovisno od interesovanja. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. 2. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. vidi da je ponekad dostizala i 15%. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. Ostatak vakufa su sitni vakufi. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. poljoprivrednicima. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. međutim. osvjetljenje.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. Treba imati na umu da su i troškovi . dobit se nije mogla kretati ispod 10%.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. Dakle. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. prostirku i svjetlo. popravke i slično. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. Osim toga. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. popravke. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. Iz proračuna se. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. 170068 akči ili 28%. nadzornike i sl. Međutim. trgovcima. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe.

česmi.Kreditne prilike u Tešnju“. 42. Skoro simbolična suma. stoljeća. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan. 2. Kako se ista ne spominje u 16. 42. 127. . A. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa.Tešanj prije tri stoljeća“.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. koje su imale i po tri-četiri službe. 75. Iz visine vakufa. A Survey of Islamic Cultural Monuments. nastala je u prvoj polovini 17. puteva. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. Dakle. njen vakuf. a nekad se taj broj kretao i do 7. niti prvih godina 17. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. A. 73-74. 2. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. stoljeća. posebno ne na vrijeme nastanka. Urbana antropologija Tešnja. Fatić. 40. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. ali su i objekti biči lakši za održavanje. godine.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje.. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. Ćeman.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti..54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. Premda je spominju vrlo rijetko. Handžić uopće ne spominje. stoljeću da se održao. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. Naime. Fatić.4. održavanje infrastrukture. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. H. Ćeman. hana. M. džamije i rasvjete. M. stoljeća. Isti. 24920 ili 4%. Sokolović. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava. A.H. . Tešanjska oaza islamske duhovnosti. . Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. Urbana antropologija Tešnja. doduše gotovinski. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. godine. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A.. 168.37 Izvori je spominju već 1640. Handžić. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog. Zanimljivo je da je A. kao i za održavanje i popravke.

BOA. K K Tasnifi deft. A. 2425. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. stoljeća. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752.Tešanjski vakufi 55 njoj. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. kitab. H. Ayverdi. 41. 433. 42. 18.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. godine. Fatić. Urbana antropologija Tešnja. 67. E. II. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. 40. 2. Za istu je i drugi dobrotvor. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. Čar-Drnda. godine. sin Šabanov. službovao kao imam. Yugoslavya. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. 75. BOA. M. 38 39 40 41 42 43 H. II c. Kamil Kepeci Tasnifi deft. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. A. Izvori iz 19. . Vakuf džamije Ishak-bega. Sarajevo.H. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. stoljeća. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. stoljeća. Ali-efendija.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. u njoj je 1743. br. uvakufljena od strane osnivača džamije. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. Istanbul.41 2. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.39 2. br.. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. 2425. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Ekrem Hakki Ayverdi.5.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18.. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. godine. odnosno njenu obnovu. a kasnije je ipak obnovljena. 7. VUMA. Fatić. Handžić. Porušio je Savojski. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. 2005. Ćeman.6. 3. A. 1981. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 432.

223. bila je visoka. stoljeće.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. dakle. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. Iako veoma oskudni. Mazalić. posebno imamsku ili hatibsku. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče..45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. RS. o kojemu je brinuo mutevelija. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. hatib 3. stoljeću. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24. 87. donjeg dijela grada. NUBiH. Za rukovođenje vakufom.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu. i još uvijek nedovoljno precizni.. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. Prema tome. te mujezina. sin Ibrahima Hodžića. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. 44 45 AP. za službu dobijao po 1080 akči. u odnosu na druge službe. II. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. Husein-beg i ostali. (1957). Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Svaki od njih je. i iznosila je 10 akči. Hamdija Kreševljaković. Izabrana djela. Naše starine 4. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. . godine. 2. 300. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. . odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). STK. a ne u 18.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. Tešanj. Đ. 26. 1991.000 akči. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. što je ipak pomalo neobično. Kreševljaković. Ne iznenađuje za imama i hatiba. 832.8. Dnevna plaća. podizanju tzv. Sarajevo. mujezin 3. dakle godišnje 360 akči. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. 502. Mustafa. H. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje.

U prisustvu . vjerovatno. 53. godine već je bio pretvoren u džamiju. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. tabak porijeklom iz Amasije.ponos imama“. U stvari. inkasirao je 3600 akči godišnje.. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju.47 Kako se iz navedenog. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. Na osnovu vakufske dokumentacije . STOLJEĆU 3. 39-40. 53. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. VAKUFI NASTALI U 18. i to sa istim imenima osnivača. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta.. Sidžil Tešanjskog kadiluka. To je. pretpostavljalo se .1 Džamija hadži Alije. dakle i mesdžid i džamija. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa ..49 Dakle. Naime. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. taj mesdžid nastao je početkom 18. NUBiH. 832. TS. Sidžil Tešanjskog kadiluka. pisao ju je tešanjski kadija Husein.iz 18. 130. 224-225..Hasan-efendija. godine. H. 3. imam koji se i 1741. jula 1753. stoljeća i do 1741. Čar-Drnda.Amasyalu hadži Alija“. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio .uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija.hadži Alije. Tada se izričito spominje kao džamija. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci .. H. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. sina Hasan-efendije“ 17. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka..46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. A. Čar-Drnda. ali bez imena.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije.. Iz imo46 47 48 49 AP. . spomenut je samo . Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. Handžić. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?).da je sagrađen i znatno ranije“. imam džamije Tabhana“. A Survey of Islamic Cultural Monuments.Tešanjski vakufi 57 Dakle.

Ostalim službenicima. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160).džamija Mustafa-paše. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. A. Ostatak prihoda. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. mujezina 3 (1080). dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). prema volji vakifa. dakle zapovjednika tvrđave. . godine.5%. stoljeću. NUBiH. godine“. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). utrošen je za prostirku. Handžić. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. Ostatak prihoda od 4320. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje.. RS.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. sina hadži Hasana. 219-220. 23. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. TS. A Survey of Islamic Cultural Monuments. osvjetljenje.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. 181. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). popravke i uređenje džamije. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. osvjetljenje. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . uz siguran zalog i čvrste jemce. mutevelija 3 (1080). godine. Te su stavke. popravku i prostirku. AP. 85 VI.. 50-53. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. i to Ahmed-age.TS.52 3. 832. mujezinu 3 (godišnje 1080).50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. nastala prije 1640. njegovog pomoćnika Ibrahima.53 Njen naziv . Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. NUBiH. 86. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. 39.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772. MD. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. lica koje brine o prostirci 1 (360). godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči.2. RS 832. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. dakle. I to dovoljno govori o njenom statusu.

RS. AP. Po pretpostavci. dakle. posebno atribut .Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. Čar-Drnda. mujezina 2. ime Abdullah-paša. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. bivši kadija Tešnja. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput.. 86. kći Ahmedova“.. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. godine. budući da je imala službu imama i hatiba. čiji dio je i spomenuti kadija. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža.5 (900). Iz tog prirasta.Deftedarovu džamiju“. bosanskog valije (1780-1785). po izno54 55 H. stoljeće. Budući da je izvori iz 17. Godišnji troškovi službi su. kako je vakufnamom bilo definirano. TS. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. kći Ahmedova“. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. što znači da je novac davan uz prirast od 15%.Fatima. u imenu oca. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. 20. dok je ostatak od 360 akči. U svakom slučaju. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. 23. Godina (1781). Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. hatiba 3. Sidžil Tešanjskog kadiluka. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči.55 Osim toga. vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . 220. NUBiH. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. i to 1757. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila .54 Premda može biti koincidencija.Fatima. iznosili 3960 akči. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. prema odredbi vakufname. 33. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za .. trošen na osvjetljenje džamije. 832. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. u različitim varijantama. posebno izostankom izvorne potvrde. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji.5 (1260).Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. godine. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca.. .

Emina. godine. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. dakle murabeha je iznosila 15%. sin Hasanov. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju. 370. Umi Kulsum.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Jedini podatak. koji ju je obnovio 1863. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. koja se spominje samo 1773. Habiba-hatun i Kademšah. možda. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. A Survey of Islamic Cultural Monuments.3. hatib. AP. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. ujedno i korisnik spomenutih sredstava.Hasan-hodža“. za mektebe. 4. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. Među spomenutima. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije..59 Imam te džamije bio je Hasan.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. godine. godine. kćeri Ahmedove. NUBiH. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. džamijom šejha Hasan-efendije.Aliju. sina Jusufova. spominje . 85/III. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. . 3. mujezin i osvjetljenje džamije. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. zapravo. Handžić. A. Godišnji prirast bio je 750 akči. nije poznato ime džamije. imam.58 Nažalost. iako 56 57 58 59 A. 43-44. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. TS. Sejjida-Sulejmana. 39-40. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. godine. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . godine. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. RS. Fatić. kći Velije. neophodno ih je posebno istaći. stoljeća.57 U svakom slučaju. 20 MD. Hasna-hatun.. prema tome ni njenog osnivača. 45. imama džemata Harman“. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah.

dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). NUBiH. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. Ćeman. 45-46. 60 61 62 63 64 65 66 AP. barem privremeno reduciran broj službenika. Nema je ni u rashodima vakufa. 417). Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš. godine još nije imao napisanu vakufnamu. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava ..61 Brzo potom. izgleda. 5. (85/III. XII. 85.5%. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta.. Fatić. godine. MD 6 (85/III.. Islamska misao. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. Otuda je u literaturi do sada 1537.63 Sredinom 18. MD. H. 138. jer se 1775. godine. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. M. 195). A. TS.Musale u balkanskom gradu“.po najnižoj stopi od 11. imama i hatiba.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. Dušanka Bojanić.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. Urbana antropologija Tešnja.60 Kasnije je i u ovoj džamiji. 221. stoljeća Fatima.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle. 87. 38. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. Salih spominje kao . MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. i pridodati spomenutom vakufu. . tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. br. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.. 152. 832. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. sin Alije.imam i hatib džamije u selu Lepenica“. 1777. RS. 1990. 370). . MD 69 (85/III.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf.

niti po njenom osnivanju niti kasnije. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. stoljeća. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. Zato bi.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. Posebno što je Tešanj još 1565. sa 159 domaćinstava. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu.. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. treba doživjeti stanovitu korekciju. veličine većeg sela. ali se spominje 1604. 91. godine. sa 65 domaćinstava. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. i to gotovine. ne spominje se u vakufnami 1559. Zenici. Posebno što je već i u okolici Tešnja. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. posebno užoj. te još jednim mesdžidom. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . kao zasebni objekti.kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. čak i uže okolice. do sredine 16.. stoljeća.H. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Urbana antropologija Tešnja. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. mesdžid Sufi Oruča. što bi moralo biti naglašeno. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . Travniku i sl. Kako se Tešanj krajem 16. Iz istog vakufa.. većinom muslimansko stanovništvo. Ćeman. godine relativno mala kasaba. s obzirom na navedene okolnosti.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . Naime. Sakralni kapaciteti do 1565. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. 6. stoljeća približio broju od 300 domaćinstava.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. . vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. 67 M. godine. Naime. Kako je već 1559.musalle“. a nikako u sredinu. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. čak i kraj. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. kao i uz sve kasnije podignute džamije.

Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. 68 69 70 71 M. novčani vakufi. . 177.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. tešanjskog kadije“. NUBiH. U ranije ustanovljene mektebe..Medžmua Abdulkerima. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. 86. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. Abdulmumin. sina Ali-begova. Ždralović. ali se spominje 1756. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. godine. TS 223.dva dirhema za učitelja djece“. Ali-efendija 12000. . Tešanj. sin Šabana 52000. Hasan 27000. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. godine također spominje samo muallima. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). 220. hadži Sulejman 10000. STK.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. prema tome i mekteb. RS 832.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. Naime.. . jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. sakralni objekti. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. O. i drugi. i to mekteb. među kojima i četiri žene. 87. AP. dakle džamiju. Nije poznato kada je podignut. Dalje. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. dva dirhema. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. Ahmet-hodža iz Kaloševića. RS. 832. specifikacija rashoda 1604. 168. hadži Mehmed 10000. Šaban 12000. NUBiH.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku .Tešanj prije tri stoljeća“. h. Već smo za ovaj vakuf. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). Osman.71 Ključne riječi: vakufi. stoljeća. A. čije ime osnivača znamo.. AP. Njih je spomenuto 6. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. Sokolović. barem u visini 4 dirhema. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. i to: Mustafa-hodža. Osim objekta. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni.

cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. Special attention is given to the money. it has preserved many feature of those times.based waqf. changes which appeared during their functioning. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. educational or other objects or money-based waqf. regardless whether they were sacral. Muslims and non Muslims. Despite very turbulent period through which town has passed.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). Our intention was to pay attention to a new waqf as well. . its services. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. their role in up keeping of functioning of some endowments. it was given under same conditions to men and women. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. First of all is. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town.

Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. do 1832 . hrabrost i dobrota. biografija . 3.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. Mariborski tisak. 1994. njegova ljubav prema vjeri. Uvod Husein-kapetan Gradaščević. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. Na tim osnovama gradila se njegova moralna. str.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. str. osmanisti. Vjerski odgoj. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . 1996. Gradačac. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. kao što su: samopouzdanje.2.godine. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. 2 . Pokret za autonomiju Bosne od 1931.Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. str. BZK “Preporod“ Gradačac. Također. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. Husnija Kamberović. vojnička i politička ličnost. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. 2007. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . Gradačac. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. Aličić. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice.). književnici i umjetnici. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834.2006.). dr.. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. Zmaj od Bosne. drugo prošireno izdanje. 2002. godine. Sarajevo. stoljeću. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne.godine.godine. kao što je slučaj u ovom radu. narodu i domovini.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. BZK Preporod Gradačac. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. .. Bibliografiju studija. 150-167. 140-142. malo se zna o njegovom duhovnom životu. 127-146. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. Maribor. odlučnost.

. Aličić. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu.. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. Također. Husein-beg. malih i velikih (bogatih i siromašnih). dobročinitelj vjere i države. pomagač sirotinje i raje. Prvak ovog ejaleta. 17.dj.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. nav.. str.. Husein. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. 56. porodična tradicija.. Vijećanje bošnjačkih prvaka. Ahmed S. str.. ko poznaje državne poslove.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri.. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. nav. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu.. Sarajevo. poštovan od svih. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta.“5 3 4 Dr... po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu.dj. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom. U to vrijeme Abdurahman Sirija. pomagač sirotinje i raje. Enes Pelidija. 45-46. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca. str. kapetan Gradačca. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. 2. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju.“ Drugi dokument je mahzar (molba. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. 382-391. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan.. Husnija Kamberović. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa.. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje. 1986. Džemal Ćehajić. bio je na strani Husein-kapetana.. 5 .. kapetan Gradačca. hrabar i pobožan.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. str.neko iz ejaleta. i 1832. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine.

na strani 99.Husnija Kamberović. str. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa. a što nije tačno.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. Nema snage osim Boga Velikog. ajeta sure El-Enfal.Uzdam se u velikog Stvoritelja. 6 7 Dr. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. 552). rob mu Husein“.. rob mu Husein . Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173.. a prije dove. i 181. Maribor. nav. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. Husein-kapetan je 29. Mariborski tisak. U muslimanskoj tradiciji. jer se radi o kur’anskim ajetima. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. str. dž.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. 17.dj. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. .“ (Besim Korkut. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. str. koji je 1831. da se grade gdje ih nije bilo. Prva rečenica . U ulozi bosanskog vezira. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. Bosanska riječ. A divan je On zaštitnik i divan pomagač. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. a na str.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha. drugo prošireno izdanje. navedena je godina izrade pečata. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. a ispod ime Husein-kapetana.š. Kur’an s prijevodom. U knjizi Sadika Šehića.). da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. oktobra 1831. 1994. Zmaj od Bosne. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju.72.

u veoma teškom i neizvjesnom stanju. ajete. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. godine itd.. 1901. nav. Pleyela. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. koju je nosio kada bi išao u boj. između ostalog. 312. da . 255. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110.. imena nekih ashaba Muhammeda. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana.. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo... Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. Vidi: Muhamed Garčević. u narodu poznat kao ćursi-dova. Po predanju u porodici Gradaščević.. Beograd. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog.dj. . str.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. kur’anska sura Nasr. direktora brodskog kontumaca. Otkupljena je od Hairije (rođ. a. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. izreke. 1942.“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje.. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima. dove i brojne vefkove. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. Bartol Kunibert.„.s. str.. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. tražio je od dr. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod). koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. svezak 2. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. dok je još bio u Gradačcu. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. zabranjenih zakonima islamizma. 56. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. Husnija Kamberović. Gradaščević). Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama.

koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja.. porodica Gradaščević je prva poznata. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. str. godine. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. Modriči i Brčkom. zgrade za prvu katoličku pučku školu. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. godine. Na toj osnovi. „na temelju dobra i čestitosti. 11 Dr. politički. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. godine“. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. uređivao je svoje odnose sa drugima. tj. U razdoblju od 1820. bez obzira na vjeru i naciju. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije.dj. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu.bilo od muslimana. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. do 1831. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. npr.. i prema kršćanima u Bosni. ma sa koje strane dolazili . godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. spiskovi i iskazi vakufa). Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. 39. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. Husnija Kamberović. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. sinovi Osmankapetana. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“.11 3. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. nav. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699.

to je mogao biti i ženski član porodice. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. po uzoru na svog oca i braću. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa.04. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan.485/32 od 10. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu.1931. Početkom 20. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami.11. a što se vidi iz njihovih vakufnama. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. vakuf je imao i džabiju. to ne znači da ona nije postojala. godine. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Murat-bega. Pored mutevelije.1932. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. U austrougarskom razdoblju. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ipak. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. Tragom ove odluke. U kasnijim evidencijama vakufa. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. dao sačiniti vakufnamu. a ako ga nije bilo. . Vakufska direkcija je dopisom broj 20. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. Murat i Husein-kapetanova vakufa. 12 Muhamed Bego Gradaščević. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile.

sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. a za muteveliju Ibrahim-ef. donošenjem Gruntovničkog zakona. Ipak. jer je Nurija H. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. Bećir-begov i Reuf-begov. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim.3. U tom periodu. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. koji je i ranije bio mutevelija.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. .12. godine. Fond Vakufi. tj.1. vakuf H. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. Murat i Husein-kapetanov.5499/32 od 24. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića. objekata i vakufskih mukata (zakupnina). vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. Hafizović u međuvremenu umro. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. godine. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. Također. zatim naziva vakufa i sl. imam Husejnije. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22.1932. Sendić. 3.. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana).računovodstvenom pogledu. dok je u austrougarskom periodu.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. počev od 1933. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. vakuf ženskog mekteba. Naime.. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Osman. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. u osmanskom razdoblju. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. imajući u vidu historijske okolnosti.1932. godine.

Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. 412. od čega je 162. površina vakufa. godine. 988.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. Fond Vakufi. ali. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14.630 m2. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. 992. zgrada i hajrata u krunama. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. posjedovnice i teretovnice. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. Njegova veličina je oko 90x40 cm. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. godine. 386. godine.775 i 725). budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. paušalu. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. 490. . zemljarina. zemljarini i šumarini. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine. 990. prometna vrijednost zemlje. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. 989. Sastojao se od vlastovnice. šumarina i opaske. 484. paušal. Na njemu nema godine nastanka. 478. 302. 776.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). u osmanskom razdobju iznosila je 188. 1219. koji je nastao u periodu od 1884-1886. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. koji je bio izdat pod godišnju mukatu.

magaze i druge objekte. a u vlasništvu Maše Antonić. Na k. dvorišta i bašče.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta. uz dozvolu vakufske uprave. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. 412. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat.15 15 Nad nekretninom na k. kućišta. dućane. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . br.č. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red.č. koja su. br. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2.

arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.č. 16 17 .16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.265 m2. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. isti izvor. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. a u Modriči 130 m2.09. a 2. marta 1931.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. 988. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune.br.1933. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog.210 m2.. Ako se uračuna njegova površina od 23. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana.860.730 m2. Spisak vakufa Sreza Gradačac. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. 26/31 od 11. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. onda bi ukupna površina iznosila 26. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu.č. br.10/3 stajala je prizemna kuća br. 490.. godine17. godine. 21. malodobni Ismet Sarajlić. Vlasnik kuće na k. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. godine i Spisak vakufa za 1938. br. 14/1 i 14/2. Na k.1933.275 m2). Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića.č. Također. od čega je na mezarja otpadalo 20. Na k.br. 775 i 776. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25. godinu. Fond Vakufi. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. 990. Fond Vakufi. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. 1219. Na k.302.09. 989.275 m2 iz 1887.č. 992 i 478. 412. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. br. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. br.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484.č. Fond Vakufi. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). Na k.č.

830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.k.000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1. Br. kat.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.000 kovačnicom Opis nekretnine .

promjenama nekih parcela i manjom površinom. Također. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. jer su. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9.1945.481 125. i 1938. dok se kat. Na osnovu ovog spiska. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. 988. 487. 775 i 776.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887.000 jugoslavenskih dinara. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. kao što je bila 1933.481 m2.1945. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu.000 5. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. čija je vrijednost procijenjena na 125.godini.. 484 (i to k.05. i 6/153 kao 6/163. godine. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. koji su brisani. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. godine. prešli u vlasništvo drugih lica. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. po svoj prilici. 990. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. čestica 6/152 navodi kao 6/162.000 30. godine.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. spisak iz 1933. godine površinu od 19. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. 992 i 725. Vakuf je.č. Praćenjem historijata razmatranog vakufa. godinu došlo je prodajom. . 412.000 15. godine otkriva nam određene promjene.5. Fond Vakufi. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5.980 m2. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine.481 m2. prodao te mukate. 1219.000 Ukupno: 20. otkupom mukate. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela.520 m2 u 1887.br..520 m2.

«.). gradilište pod dućanom. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. što je ukupno iznosilo 27..1960. danas. 4-59). 895/54 od 2. 100 m2 (gr. gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi).5..6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu.1954. 725).Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr.2000. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br.10. godine.godine. 1590 m2 i 10/23. eksproprijacija i nacionalizacija.godine.1938. do 1990.god. Na temelju Gruntovničkog zakona. Te 1959.list FNRJ. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12.. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. sutra.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. 122/59 od 29. upriličenom u Gradačcu 24. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada. . a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.09. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata. Uslijedile su uzurpacija. pored drugih vakufa.6. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88. groblje muhamedansko. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje. koja je bila veoma važna za njihov rad. U razdoblju SFR Jugoslavije. ul.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. od 1945. juče. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije. br.5 milona beglučke zemlje.). jer je gotovo potpuno bila opljačkana.

725. čestice: 9/87.930 m2 iz gr. 01/475-21/74 od 3. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14. Gradačac. Fond Vakufi. godini.9/244 i 10/29). 15/1.377 m2 Oduzeto 1960-1974.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2.12.845 m2 Prijavljeno 2005.080 m2 (od toga 10. zatim 1. a isto stanje je i u 2009. 484.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja.ul. godine za restituciju 3.150 m2 iz gr . gr . 10/88. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1. 14/157. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7.806 m2 od ukupne površine 15. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. godine. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana. 15/113 i 18/142 . 15/60. godina VIII. 75 m2 (gr.12. kao i 2.845 m2 vakufa Husein-kapetana.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac.) Ukupna površina vakufa: 17. kat.883 m2 7. 14/159. kat. br. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 992). 15/93.1974. . 484 i 50 m2 ukupne površine gr. ul.1974.godini. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. 14/44. Vakuf je postao društvena/državna svojina. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. ul.608 m2 gr.521 m2 od ukupne površine 2150 m2.78 Nusret Kujraković kao i 14/77. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. čestice: 9/86. 10/4. 478). 17. 1-120. 14. ul. gradilište pod magazom. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. 725. str. 14/64. 9/100..ul. 05. ul.377 m2 (5. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća.

Ostala oduzeta vakufska imovima. godine. godine. do 2005.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. 129/1/2005.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. ukupna površina svih oduzetih vakufa. magazom dućan gradilište. Shodno našem predmetu razmatranja.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br. do 2005. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu. Polovinom 2005. akt br.5.1235 29.503 m2. bila bi naknadno popisana i prijavljena.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. 725 n. koji će biti predmet restitucije. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005. godine. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. st. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore.08.122/59. iznosila je 8. .1960. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. Medžlis je 2005. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. od 10. koja će biti predmet restitucije. 725 br. koja je. Katastar. 1960 n.. po uputstvima spomenute Komisije. arhiva za 2005. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st.2005. Prema ovom pregledu. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. Refik Šehić i Izet Mehmedović.

Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. . Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Sarajevo. Modriči i Brčkom.2. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. 3. godine.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. koja ranije nije imao. Na ovaj način otuđeno je 162. Prema članu 24. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). godine. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa. 1886. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). čiji je bio i vlasnik. tog zakona. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. U austrougarskom periodu. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. uz dozvolu vakufa. dućan i druge objekte.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. Dakle.-1916.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. Zemaljska štamparija. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. To znači da je stekao i vlasnička prava. a na tom zemljištu. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. Kada ti objekti prestanu postojati. i II. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I.

Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. g. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. akt br. akt broj1 ex 1916 od 01.09. 10. i broj 4759 od 24. godine. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. g. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. Fond Vakufi.1916. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate.. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. ako vakufu zatreba. godine. opća akta. zastara dugova. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona.1903. opća akta.možda ne bi došlo do čl.. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. Za razliku od mukata. do 1941.1916. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. godine. godine. Tokom navedenog razdoblja. akt broj 1 ex 1916 od 01. Vakufsko-mearifski saborski odbor.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. g.01. Fond Vakufi.. . Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju. naročito poslije austrougarske okupacije.1916.08. Vakufska direkcija u Sarajevu. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. gruntovnog zakona.1936. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor. Vakufska zemljišta pod idžarei. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. Osim mukate. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.13926/34 od 27.01.zeminom (kirijom. U razdoblju od 1878. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika.01. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. 24. g. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Za mnoge dugove nastupila je zastara. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» .1933. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. 1 ex 1916 od 01.

754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4.29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21. Sarajevo. godine. Jedan je iz 1917. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. uglavnom. Radilo se. 1969. godne spomento je 60 istih dužnika. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. a u spisku iz 1938. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. Arhiva Medžlisa. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23. 2003. Maglaj i Brčko. Fond Vakufi.82 Nusret Kujraković godine27. 341-353. kućišta. godine. Zagreb. XIVXV/1964-1965. a drugi iz 1938. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . godne. str. Prilozi za orijentalnu filologiju.. dvorišta. godine.1903. str. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. U spisku iz 1917.08. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama.560 m² zemljišta. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933.09. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66. Osim u Gradačcu i Modriči. bašče. vakufi Osman.-1918.600 m² zemljišta.Sarajevo. Husnija Kamberović. nav. Arhiva Medžlisa. o njegovm čiflucima. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno.dj. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. Vidi: dr.. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom.. Naredbom iz 1832. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. u Modriči 43 mukate na površini od 58. godine vidi: Husnija Kamberović. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega.1933. Popis ne sadrži godinu nastanka.. postoje još dva spiska..28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. Fond Vakufi. spiskovi mukata vakufa. oranice). a vrlo rijetko poslovne prostore. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. i Ahmed Aličić. šljivike. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. 72. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. godine. godine.

površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. 1163. . gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. godine. fond: Vakufi. mutevelije dotičnog vakufa. a ostale Murat-kapetanovom vakufu. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. 693 i 686. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. 06. Zapisnik v. 1899. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. Brčko od 04.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana.1898.1904. spisak iz 1938. broj gruntovnog uloška. Za razliku od prvog. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. 662. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). godine. godine).01.p. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. Saslušanje je obavljeno 04. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14.451 m2 zemljišta. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. Nije bilo imena dužnika. koje su obuhvatale površinu od 32. 778. Modriči i Brčkom. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. godine.1899. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom.06. Imamoviću. i 1938. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. 727.12. oznakama nekretnina. sadrži samo imena dužnika.

3 odaje. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči.3. kuće i odaje. a u Modriči 18 dućana. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66.1889. stoljeća pa do 1945.12. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega. 3. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. 1525 od 27. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. Te objekte sačinjavali su dućani. magaze. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. Prihod od tih vakufa do 1879. Po zapisniku od 31. Murat i Huseinkapetana. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. Iz tih izvještaja.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. berbernicu i pekaru. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. Vakufski objekti.3. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32.1903.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. kahvanu. 6 magaza. . godine. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. Naime. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. koje je sagradio Husein-kapetan. godine. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. Ranije je već izgubio vlasnička prava.

60 7 x 5.. 4 magaze i 1 plac.70 m 13 x 19 m 22. Mahmut Traljić. godinu.1909. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije. za troškove popravki vakufskih zgrada. veličini.36 forinti. za troškove rasvjete džamija.594. .50 x 6. prihod vakufa je iznosio 3. 1 bašču i 3 mukate. 1 magazu. imama Sviračke džamije te imama.1904. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. str.1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14.20 x 5 m 9x1m 9.449. mujezina i muderrisa u Modriči. magaze. Opis osiguranih zgrada od 13. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu. 1974. Gradačac. Osman. placevi.40 x 5. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman. g.5. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. 1 kuću. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif.45 x 5 m 9. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. za vazove.50 x 8 m 8x7m 12. bašče. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. kuće. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. Muftića). Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. a zatim za troškove preddžumanske mukabele. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909.. Fond Vakufi.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. mevludske programe i sl. mejhana i pekara. za plaćanje poreza.13. a rashod 2.. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda.45 x 5 m 12.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. Godine 1913.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911. god. mjestu.56.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči.

januara 1951.10.254 dinara. Aličić. godine. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini.5 m) i kovačnicu (8x5 m). Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. 02-881-3 od 18.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese. godine. Također. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. dućan (9x3 m) i magazu (12. ne spomnje postojanje ove džamije.5 m). koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. prihod vakufa je iznosio 42. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. a rashod 42. ne navodeći izvor ovog podatka. A. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. str. godine. ukupne vrijednosti od 81. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. Što se tiče stila njezine gradnje. koji je iznosio 236. godinu. magazu (9x8. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. vakuf Osman. odaje i lokale (ukupno 36).godine prilikom napuštanja Bosne. godine. Ovo 34 . nav.000 dinara. dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić.580. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku. 404. Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji.34 33 Ahmed S. god. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. Sagrađena je 1826. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. S. do 1831. dućan (22x4 m).1927. dj. Iako nije najstarija. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). aprila 1962. Ona ne spominje postojanje džamije.5 m). novembra 2004.. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13.000 dinara.5x8.680 dinara. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina). u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004.2-02-255/04-5 od 2. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu..

. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. milostivi.1810). koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. 35 36 . šerif. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. Osman-kapetana. 36 Osim džamije. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). efendimiz hadretleri nur menevver.dj. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24.34-37. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana. nav. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. nav.7-25. ‘aziz. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. ruhuna Murat-kaputan. godine. oktobra 1962. cijenjeni. petkom poslije džumanskog sunneta. str. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. str. Lillahi-l-fatiha. Gradačac. Murat-kapetana. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog .. Husnija Kamberović. nezif. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. koji bijaše prosvijetljeni.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. očišćeni. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. Dr.dj. Naime. 2006. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. Sahat-kula (1824). čisti i ugledni. a prije ezana i hutbe. Husein-kapetana.. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Povodom obilježavanja 180. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980..iman ve ehli islam – er(va)huna.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan. Kujraković. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. Huskića. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. ‘alejhimus-salatu ves-selam. str. ruhuna Osmankaputan. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved .15-19. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). letif. mutahher.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . sin Osman-kapetanov. Osmana i Murata.

naročito poslije 1945. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. kulturnog. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. januara 1951. kao i stotine učenika u medresama. nav. pa do današnjih dana. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. Dr. godine. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2.. Također. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. godine. . počev od 1820.38 4. ne samo u Gradačcu nego i šire.godine.15-16. godine. (1824)“. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. godine.dj. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). nav. političkog.88 Nusret Kujraković đave.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. novembra 2004. postupno je slabio. Sat je nakon 1878. Novi sat je postavljen 1923.dj.37-39. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. str. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog. str. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. a poslije 1878. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića.. objekat je stavljen pod zaštitu države. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. Godina 1240. Husnija Kamberović. godine kupljen u Beču. godine. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa.

drugo izdanje. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Sarajevo.godine. Garčević Muhamed. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci.godišnjice izgradnje(1826-2006). Sarajevo. Gradačac. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Beograd. Federalno ministarstvo obazovanja. Svjetlost Sarajevo. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama.-1916. 1999. Gradačac i okolina. 1996. Prijevod Kur’ana. i II. XIV-XV/1964-1965. 2002. Husnija. BZK Preporod Gradačac. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. bez godine izdanja. Gradačac. Sarajevo. Prilozi za orijenalnu filologiju. 1980. 2006. Sarajevo. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija.. 1986. Kamberović Husnija. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Nusret. svezak 2. Sarajevo. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Kujraković ef. Kreševljaković Hamdija. . i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Nacrt za monografiju. Gradačac. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Kula Husein-kapetana Gradaščevića. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.-1918. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). 1969 Aličić Ahmed. 1960. 2003. Kamberović dr. 2. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. nauke. Zemaljska štamparija. 1886. Povodom obilježavanja 180. Zagreb. 1942. Sarajevo. 1901. Korkut Besim. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. do 1832. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. kulture i sporta/športa. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Kunibert Bartol. Ćehajić Džemal. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.

Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831.2006. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Odbor Islamske zajednice Gradačac. At the beginning. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. Through the history the number of waqf property varied. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. originated from the period between 1820-1831. and yearly rental fee (mukate). which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. the administer (muteveli) of these waqfs. 2007. Muftića). 1994. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Preporod Gradačac. Gradačac. Mariborski tisak. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. by family inherited tradition. founded by himself. Sahat-kula. and the only small part of that waqf remains today. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. džamija Husejnija. . Gradačac. vakuf. 1974. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well.).vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). Traljić Mahmut. Gradačac. This waqf possessed land property. Zmaj od Bosne. 3.2. vjerski objekti. Maribor. drugo prošireno izdanje. buildings.godine.

1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr.800 1.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 . općina Brčko Broj z.k. ul.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.480 1.180 330 1.100 2.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1. 1263 Broj kat. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.

703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.

701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 . 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr.700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.

674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 .

1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 . 670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr.

728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.451 .godine (površine u kvadratnim metrima) 188.914 32.96 Gradačac Godina 1999 17.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.365 25.772 7.377 129.210 20.845 3.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

međutim. na period između 1762.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. Muõammad b. Pír b. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. 45-85. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. 1 2 Vidi. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat).2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. 2007. 981/1573). uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. Sarajevo. . Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. str. i 1936. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. . knjiga XXV-XXVI. godine. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. ‘Alí al-Birgiwí (um. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. uglavnom. Evidentno je.. Što se tiče vakufname.

Salih-age Kaukčije. Umihane. iskati salata i kefareta. safera 1230. nastanjene u mahali Miskin džamije.8 3 Velikog je formata. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. kćeri Mehmeda. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. sin Mulla Jusufa. rebiu-l-evvela 1197.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. Mulla Ibrahima. Husejin-baša Džino. šabana 1246. Odnosi se samo na troškove ukopa. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. rođenog 1173. godine7. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. imam Careve džamije. 7 Navedena je samo godina. datirana 05. datirana 07. 4 Oporučeno je 209520 groša. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. godine.5 A-959/TO Testament. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. godine. hafiz Mulla Salih. kći hadži Mehmed-age. hafiz Mulla Ibrahim. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. godine. a žene Derviš-bega Sokolovića. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. a nazir je njena kći Ismihana. Arife. Požegi-zade Mulla Muhammed. datiran 21.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. Fatime. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. 8 Oporučeno je 3500 groša. datirana 1297/1879. iz Sarajeva. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. datirana 18. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. godine3. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. Svjedoci su: Timuri hadži Ali.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. džmade-l-ahira 1270. Mehmed-baša Jamak. Nisu ubilježeni svjedoci. godine. svakom ponaosob. . Ali-efendizade Mulla Mustafa. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. 6 Svjedok je Muhammed. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. kćeri hadži Mustafe.

sina Fejzullah-bega (Džennetića). rođenog 1159. a nazir njegov sin Sulejman. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. Srednjeg je formata.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. trgovac Kujumdžić Abdullah. redžepa 1268. godine. Navedena je samo godina. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. Iskender-oglu Ali-baša. Bukara Salih. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. Šišo-zade Mulla Ibrahim. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Efendi-zade Mulla Ismail. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. godine10. Mustajbega. Hafiz Mulla Sulejman. Džennetizade Fejzullah-beg. Abadžić Abdi-aga. Šahić Mulla Ibrahim. Derviša Mustafa-bega. Nakkaš Mulla Salih i drugi. godine12. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. serdengečtije Ibrahim-age. Dženneti-zade Ali-beg. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. Salih Efendizade Mulla Sulejman. godine. Ćurči-baši Sulejman-aga.efendija. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. Havadže Derviš Ahmed. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. Oporučeno je 450 groša. Moro-zade Ali-beg. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. Dženneti-zade Mustafa-beg. . napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. datirana 23. godine. sandžaktar. rođenog 1177. timurdžija Mulla Husejin. Višegradli Ali-efendija.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. a što je ubilježeno i u defteru troškova. datirana 1197/1782. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. rođenog 1213. Džino-zade hadži Abdullah.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. godine. Soko hadži Mustafa.

datirana 1267.14 A-1612/TO Oporuka. njen sin Nazif. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. a nazir je amidžić Abdi-aga. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. godine. kćeri Mujage Mašića. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. datirana 12. rebiu-l-ahira 1299.. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. rođene 1287/1870. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. datirana 1265. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. kćeri Halilbašić Mehmed-bega. a. datirana 09. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. Umi Kulsume Kumašin. drugi amidža hadži Mehmed-aga. godine. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. godine. redžepa 1310.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). a supruge Ćurčić hadži Lutfage. Atife. džumade-l-ahira 1305. Fejzullah-age Klempe. koja je umrla 26. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. . godine. kefareta i bedeli-hadža.s. Hašeme. Božijeg poslanika Muhammeda. A-1870/TO Oporuka. godine. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja. sina Ibrahima. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. upućena muslimanima.15 A-2204/TO Oporuka. godine. datirana 10. godine. ukopa.

sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Oporučeno je 500 groša. ševvala 1215. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. godine. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. godine. Abdi-aga. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. Nije naveden mjesec. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. Dalagi Hasan-aga. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. hadži Mustafa-age.19 A-2207/TO Oporuka. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. Oporučeno je 9000 groša. Merjeme. godine. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. godine20. datirana 24. Potogi Ahmed-aga. od toga 6000 za bedeli-hadž.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. Subašić Salih-aga. Svjedoci su: Šahi-zade Junus.23 A-2285/TO Oporuka. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. Mašić Ibrahim-aga i drugi. sina Ahmed-age. datirana 1225. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. sina Mahmuda. Oporučeno je 1500 groša. Oporučeno je 4016 groša. redžepa 1283 godine18. Mašić Mustafa-age. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. sina hadži Mujage.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 27. datirana 25.22 A-2209/TO Oporuka. safera 1293. džumade-l-ahira 1265. rođenog 1227. majke hadži Mujage Tuzlića. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. Ahmed-age Mašića. sina Sulejmana. sina Salih-age. 20 21 22 23 . kćeri Ibrahima.

muharrema 1293. datirana 15. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. datirana 09. godine. hadži Saliha. datirana početkom muharrema 1250. datirana 11.29 A-2661/TO Oporuka. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. godine. datirana 1263. godine24. kćeri Mulla Muharrema. Navedena je oporučila 300 groša. Murathana-hatun. Nefise.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. muharrema 1247. Umihane. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine. Navedeni je oporučio 100 groša. A-2464/TO Oporuka. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?).26 A-2659/TO Oporuka. Spomenuta je oporučila 500 groša. Oporučeno je 2000 groša. Nesima Nikšića. Navedena je samo godina.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. 25 26 27 28 29 30 31 . Fatime. datirana 03. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. redžepa 1245. godine28.30 A-2662/TO Oporuka. džumade-l-evvela 1246. 259). godine. kćeri Mustafe Hadžiabdića. kćeri Ebu Bekira. godine. Navedeni je oporučio 842 groša. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. godine. sina hadži Hasana.27 A-2660/TO Oporuka. sina Ibrahima.25 A-2637/TO Vasijjetnama.

datirana 25. Husejina.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. Navedeni je oporučio 3300 kruna. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu. godine.33 A-2665/TO Oporuka.. šerijatski vježbenik. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu. sina Abdullahalemdara. godine. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha. koji je rođen 1207. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. godine. godine Safije. XII 1912. Navedeni je oporučio 600 groša.35 A-2667/TO Oporuka. Navedeni je oporučio je 410 groša.32 A-2664/TO Oporuka. Zlatke kćeri Derviša Šoše. Visoko. datirana 03.36 A-2668/TO Oporuka. šabana 1261. Navedeni je oporučio 501 groš.34 A-2666/TO Oporuka. hadži Mustafe Telalagića. datirana 01. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. godine. mjeseca zu-l-kadea 1315. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. koji je rođen 1220. a koji je oporučio 300 groša.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. sina Muharrema Mušanbegovića. bez datuma. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. redžepa 1250. Mulla Ahmeda. bez datuma Mulla Ibrahima. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. iz Monjara. sina Smajilova. datirana 01. šerijatski vježbenik. . godine. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna).

Navedena je oporučila 842 groša. .39 A-2814/TO Oporuka. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. Mulla Hasana.41 A-2985/TO Oporuka. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun. godine. datirana 1229.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. rođene 1208. iz Sagrdžija u Sarajevu. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići).42 A-3085/TO Oporuka. godine. Navedena je samo godina. kćeri hadži Ibrahima. Travnik. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. Dokument je oštećen. kćeri Salih-age Bekirovića. godine40. godine. sina hadži Hasana Tarakčića. koja je rođena 1224. Oporučeno je 1500 kruna. kćeri Mulla Muharrema. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. Haše. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. godine. Mulla Ahmeda. bez datuma Safije Hankije. koji je rođen 1227. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. koji je rođen 1200. godine i Derviša Abdullaha. godine. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. Oporučeno je 6000 groša. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. iz Malina. kćeri Sulejmanbega.

iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. sina Mustafe Čajničanina. Kapuzović Mehmed-aga. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. muftije u Prači. datirana 04. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. godine. sin Husejina. a nazir je Munla-agan. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. safera 1287. datirana 15. godine. zu-l-kade 1282/1865. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Malić Ibrahim-aga. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. godine.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. Oporučeno je 11731 groš. datirana 13. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. Hasan-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. Ispod dispozicije i datacije. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. sin Bege Husejin-ćehaje. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Vatrenjak Ibrahim-aga. Mulla Memiša Mehmedage. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. sina Mehmed-age Čajničanina. Hasanbajraktarević Hasan-aga. Zlatke. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. godine. Hadžirustemagić Ahmed-aga. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. 45 46 47 48 49 . Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. godine. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. sina Hasana. Ismail. Jusuf. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. rođenog 1234/1819. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. rođene 1264/1847.44 A-3172/TO Oporuka. safera 1342 godine.

Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. a nazir je Sulejman-efendija. Hadžismailović Ibrahim-aga. Oporučeno je 6751 groš. trgovca. godine. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Uzuni-zade Reuf-efendija. terzija Abd-aga. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. berber Sakić Mehmedaga i drugi. Hadži Šišević hadži Hasan. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. Čajničanina Osman-age. Jabučar Ibrahim. sina Mehmed-agina. Čajničanina Hasan-age. džumade-l-ahira 1307. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. redžepa 1304. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana 08. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. Oporučeno je 32.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. godine. Ispod dispozicije i datacije. berber Jusić Abd-aga. sina Mehmed-agina. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Halvadžić hadži Mustafaaga. Mustafe Mujage. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. Muidović Seid-aga.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. Ispod dispozicije i datacije. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Svjedoci su: Muidović Mehmed. Hadžihusejnović Husejin-efendija. datirana 05. godine. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Nuhić Mustafa-aga.efendija. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. sina Mehmed-agina. Novopazarlija Hafiz-efendija. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287.

godine. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Zubović Mehmed-efendija. . Paralić Munla Hasan-aga. Oporučeno je 1564 groša. datirana 18. godine. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. iz Žagrića u Sarajevu. A-3255/TO Oporuka. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. Nalić Ahmed-aga. sin hadži Ibrahima. datirana mjeseca muharrema 1253. iz Zenice. mjeseca zu-l-hidždže 1298. godine. datirana 03. Čomara Mustafa-aga. Izmirlić Nezir-aga. Hafife Bibić. sina Emina. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. kćeri Osman-age. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. godine. datirana 18. Šerife. Mašić Mehmed-aga. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu.56 A-3270/TO Oporuka. Oporučeno je 3000 groša. safera 1323. asupruge Hamza-age Arnauta. kćeri Osman. oporučiteljev punac. džumade-l-ahira 1313.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke.57 A-3271/TO Oporuka. Vasfije. godine. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž.58 A-3363/TO Oporuka. Mulla Sadika Serdarevića. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. Oporučeno je 2000 groša. Oporučeno je 2010 groša. kćeri Isamuddina i Fatime. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. Gulsume.

rođenog 1234/1818. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. bez datuma. Nema ubilježenih svjedoka. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. godine.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. kćeri Abdi-age. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. nedostaje drugi list. Velikog je formata. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. imama iz Žagrića. ukop i kefarete. rođenog 1279. Puhalović Sejde. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. godine. godine. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. rebiu-l-evvela 1355. rođene 1275. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. godine.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. datirana 16. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. datirana 18. Oštećena. . Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. sina Halil-age. Tuzla. godine. sina Šaćira. redžepa 1335.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. Šećerović Hasan-efendije. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana.

muharrema 1342. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. maja 1925. sina Mehmed-age. poklon Sejjida Strika. datirana 01. Alije Želje. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. Srednjeg formata. datirana 09. godine. Mustafa-aga Sofić. 11. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. Bakardžić Mehmeda. 08. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. godine. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. Srednjeg formata. iz mahale Komatin u Sarajevu. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. sina Muhammedovog. berber. godine. 1932. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. rebiu-l-ahira 1359. sina Ahmeda Handžića. marta 1939. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. sina Jusufova. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Sulejman-aga Fočak. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. godine. datirana 28. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. . Mujage Aščerića. 03. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. Salih-aga Kazić.

godine. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . jula 1919. rođenog 1271. Safije-hatun Sarajke. godine76. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. sina Saliha.. Navedena je samo godina. datirana 21. Nije određen iznos za bedeli-hadž. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. datirana 29. Testament ima ovjeru 24. rođenog 1256. sina Husejin-efendije. iz sela Obre u visočkom kadiluku. i ova oporuka. iz Žepča. Ćemerlića. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. rođenog 1242. Ćemerlića. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. godine74. redžepa 1316. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. Šehagić Muhammeda. sina Mustafe. godine. Oporučeno je 3507 kruna. Samo je navedena godina. datirana 1306/1888. Kalo hadži Saliha. godine. godine. Poklon M. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. datirana 1317/1899.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. zu-l-hidždžeta 1336.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. godine. Poklon M.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. Malog je formata. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Muslimbegović hadži Saliha. posjednika iz Mostara. posjednika iz Mostara. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. sina Muhammeda. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. sina hadži Muhammeda. datirana 1330/1911. Žuljević hadži Omer-efendija. Nafije. posjednika iz Mostara. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. datirana 1270/1853. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Novo hadži Salih-aga. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Nije naveden datum. džumade-l-evvela 1340. datirana 28. Vasijjetnama je oštećena. Vasi. godine. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. Riđanović hadži Ahmed-efendija. napisana je na tankom papiru i oštećena je. kćeri Murat-bega Muslibegovića. Oporučena je trećina imetka.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. godine. sin Ali-age. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. datirana početkom ševvala 1330. Čelebić hadži Muharrem. a nazir je drugi sin Mehmed. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. . Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. posjednika iz Mostara. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Svjedoci su: Dizdar Abdullah. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. iz mahale Hadži Veli u Mostaru.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. godine. posjednika iz Mostara.

Derviš Muharrem Pašalić. Jako je ošećena! . Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. kćeri Ali Hušema. iz sela Kočevo (Kučevo). sina Ahmeda. Salih. godine Nefise. Odnosi se samo na opremanje.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. sin Pašanića Omeraa spahije.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. posjednika iz Mostara. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. redžepa 1304. sin Saliha iz Čaršijske mahale. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. kasaba Zenica. Oporučeno je 4000 groša. posjednika iz Mostara. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Čelar-zade Mustafa-aga. sin spahije Pašanića Omera. bajraktara. bez datuma. godine. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. Derviš Muharrem Pašalić. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. Jako oštećena. sina Muhammeda.114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. datirana 1255/1839. Umije. Oporučeno je 600 groša. godine. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Muslibegović Ahmedbajraktara. Nefise. Vasi-muhtar je njen sin Salih. Oporučeno je 600 groša. Salih. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. godine. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. kćerke Saliha Išerića. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. sin Salihov. Ispisana je na tankom papiru. Formata 16x24cm. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). datirana 25. sina Murad-bega. troškove ukopa i kefareta.

Kurdić Abdullah. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. Mustafe hadži Mehmedova. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. iz mahale Sarač Ali. Munla Salih Tullam (ili Talam). iz mahale Sekban. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Troškovi ukopa iznose 1000 para. rođenog 1256/1839. godine. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. Munla Edhem Jaliimamzade. Svjedoci su: Atif Omeragić. Velikog je formata i lijepo je ispisana. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. datirana 15. Zejnebe Mulla-hanume. Sarajevo.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. sin Abdullaha.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. datirana 24. godine. Mehmedu Aliji i Abdullahu. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. kupi dućan ili magaza. rođene 1292. godine. vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Oporučiteljev brat Salih. rebiu-l-evvela 1341. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Sabura Ibrahim-aga i drugi. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih.96 A-3745/TO Štampani obrazac. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. godine. datiran 1347/1928.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . sina Abdullaha. godine.

100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. Muhammeda Hamdi-efendije. Registracija je datirana 24. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. Šogolj-zade Mahmud-aga. godine. oktobra 1927. sin Ali-age. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. Sudžuka Rasim-aga. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. Saatči-zade Hilmi-aga. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. godine. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. iz mahale Abdul-halifa. sin Mustafa-age. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. Čučak hafiz Sulejman. Hrvata i Slovenaca. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. redžepa 1326. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. a udovice Glođo. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. kćeri Mustafa-age Muždedžije. kanuni-evvela 1922. sin Husejin-age. Ćesri-zade Ali-efendija. rebiu-l-evvela 1326. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. godine. datirana 05. . a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. sin Mustafa-age. Henda-zade Asim-aga. Nezirhodžić Mehmed-aga. kćeri Mustaj-bega Turhanije. rođenog 1300. rođene 1306. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. datirana 01. Habibahanume. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. Henda-zade Asim-aga i drugi. godine. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. godine. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja.

106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. iz mahale Sarač Ismaila. Telebećir Ibrahim-aga. . a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. Merjem-hatun. Taltović (Talatović) Hasan-aga. godine. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. 109 Manjeg je formata. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. sina Muhammeda. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. godine. godine. Prepolić Hašim-aga. rebiu-l-ahira 1265. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. rođenog 1230. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103. Nisu ubilježeni svjedoci. Šećeragić Mustafa-beg.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. Subašić Mehmed-aga. Mehmeda Glođe. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. ispisana na debelom papiru i oštećena je. godine. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. sin hadži Mustafe.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. Imamovića Saliha. datirana 07. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. rođenog 1258. godine. godine. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. kćeri hadži Husejina. Nefise. ispisana na debelom papiru i oštećena je. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. ukop i kefaret. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. tufe(n)kči mujezin i drugi. rođena 1201. a nazir muž Muhammed-aga. iz Ali-pašine mahale. godine.

Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. Hasana. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. Oporuka je navedena u tekstu naracije.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. sina Bajrama Gačanina. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. iz Konjica. rođenog 1289/1873. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. datirana 21. ukopa i bedeli hadža. godine. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. godine.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. godine. godine. Oporučeno je 400 groša. Saraji Sabura Mustafe. Užičanin hadži Jusuf-aga. sin Mehmed-age. datirane 21.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. sina Mustafa-age. iz Sarajeva. Vejsil-age Porče. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Ima samo uvodni dio. godine. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. sina hadži Muhammed-zadea. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. Nema posebno navedenog mufredat-deftera.112 A-3831/TO Vasijjetnama. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. sina Sulejmanova. godine. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. godine. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. rođen 1175/1761. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. redžepa 1313. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. sin Saliha. Odnosi se na troškove opremanja. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . datirana 1250/1834. sina Derviša. datirana 1176/1762. rebiu-l-ahira 1350. Oporučeno je 200 kruna za opremanje.119 111 Manjeg je formata. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. rođenog 1267/1850.

Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. datirana 04. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. Dokument je oštećen. sin hadži Sulejman-age. godine. redžepa 1269. Oštećena. sina Mustafa-age. džumade-l-evvela 1308. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. iz mahale Halač Davuda. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. sin Ali-efendije. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. ukop i kefarete. Ćamile. djelom je oštećena. Osman Mulla Ahmed. godine. Džafo Ahmed-aga.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. Svjedoci nisu registrirani. rođenog 1253/1837. Mašo-zade Mujaga. godine. Imamović Mehmed. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. kefarete i bedeli-hadž. godine Kreševljaka Mulla Saliha. Varešanović Mulla Salih. rođenog 1236/1820. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. Novljanin hadži Mehmed-efendija. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. rebiu-l-evvela 1306. ukopa. sin Ahmed-efendije. Mehmed-age. Vasi. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Hakirzade Ibrahim-aga. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. nedostaje dio dokumenta. rođene 1285/1868. iz Hadži Jahja-pašine mahale. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. Dogramadži Mulla Abdi. Odnosi se na opremanje. .Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. ukopa i kefarete. Srednjeg je formata. Oporučeno je 400 groša. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. Mulla Salih. Karabdić Salih-efendija. sin Mulla Ebu Bekira. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). godine. datirana 12. sina hadži Ahmeta. sadaku fukari.

napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. godine Esma-hanume. sarač. Hatidže. hafiz Hasan. ukopa te iskati-salat i kefaret. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. Sabura Ibrahim-aga. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. datirana 29. 130 Velikog formata. godine. rođenog 1256/1840. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. roditelja. ukop i kefarete. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. hadži Fejzullah-aga. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. Oporučeno je 12000 groša. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. sina Osmana. godine128. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Mustafe hadži Mehmedova. kćeri Husejina. iz mahale Tuti-bula. redžepa 1234. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. godine. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. Ismail-baša i Mustafa-baša. godine. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. napisana je na debelom papiru. godine. komšinice. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. 129 Oporučeno je 1000 groša. tj. papučar Ibrahim-aga.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. datirana 15. sin Jahjaa. Muidović Sejjid-aga. Kurdić Abdullah. Muvekkit-zade Husejinefendija. Čaklica Mulla Began. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. i njegov sin Muhammed. datirana 10. rođene 1277/1860. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Odnosi se na opremanje mejjita. Softić Junus-aga. kćeri Softić Salih-age. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. nova vasijjetnama130. šabana 1314.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. džumade-l-evvela 1241. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja.131 125 Srednjeg formata. životinja i ostalih Božijih robova. datirana 08. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. moj amidža Salih-alemdar. 128 Oporučeno je 250 groša. Mustafe. a stavke su vrlo opširno navedene. rođene 1167/1753. 127 Manjeg formata. . Kara Abdi. godine. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih.

godine. a nazir njen brat Abdullah-efendija. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Velikog formata. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. Čizmić Mehmed-aga. iz mahale Souk Bunar. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. iz mahale Ćose Sinan. sina Mustafe.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . safera 1341. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. džumade-l-evvela 1322. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. Madžarević Mehmed-aga. rođenog 1267/1850. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. bez datuma. Fatime Cico. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. rođene 1270/1853. Hadžijamaković Mehmed-aga.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. ukop.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. godine. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. Srednjeg formata. godine. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. Oporučeno je 30000 kruna. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. koje je svojstveno samo vakufnamama. rođene 1293/1876. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. Esmahanume. . a nazir je njegov sin Mustafa. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. napisana je na debelom papiru. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. godine. datirana 09. datirana 12. Neretljaković Muhammeda. Neretljaković Sejfullah i drugi.

kazzaz Mulla Mehmed. sin hadži alemdara Duranovića. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. rođenog 1195/1780. Svjedoci su: hadži Derviš. Umihane. sin hadži Ibrahima. Abdialemdar Hakir-zade. datirana 23. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. hadži Jusuf-aga Užičevi. kćeri Hasana. 140 Ubilježena je samo godina. Mulla Abdullah Ćato.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. zu-l-kadeta 1244. godine140.. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. iz mahale Debbag Sulejman. kćeri Numana. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen.. hadži Muhammeda. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. sin hadži Ibrahima. Šamo Salih. 142 Oporučeno je 600 groša. hadži Husejin. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. Debbag-oglu Munla Salih. a nazir je Salih. godine.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. Svjedoci su: Mehmed-aga. ukop i kefarete. Fatime. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. godine. Kutudžu-zade Munla Muhammed. godine Mustafe alemdara. safera 1261. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. Mulla Abdullah Ćato. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. kazaz. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. Sirgi kazaz Mustafa i drugi .142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. datirana 1236/1820. godine.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. godine. datirana 15.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Fišak-oglu kovač Abdi. Munla Sabir Hafiz-zade. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. kazaz jamak Osman.

148 143 Ima narandžaste. . datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. a nazir Ramazan Midžić. Oporučeno je 118 groša za opremanje. godine. Sinan-baša Duranović. posta. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. iz sela Ferhatli. rebiu-l-evvela 1331. datirane 20. Paše. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. Omer-beg Korić i drugi. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. godine. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. a nazir njen muž Salih-aga Imamović.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. rođene 1260/1844. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. bez rasipanja obave devr iskati-salata. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. maslinaste i crvene ispise. Mehmed-baša Numić. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. Silistra hadži Mustafa-aga. godine. Pazarić. godine. Mehmeda. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. iz mahale Kulin Bali.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. Iz zbirke Osmana Sokolovića. Subašić Mehmed-aga. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. Meve-hatun. kćeri Muhammeda Hunića. Mustafa-baša Duranović. Pejgamberske vasijjetname na murad. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. kćeri Salih-baše. hadža i hakova. godine Osman Kavazović. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. Usp. nahija Valjevo. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. Dokument je poklonio 2002. sina Mustafe Kazića. Abdullah Mehmedi. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr.

kćeri Abdi-age Brkanića. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. Handžić Mehmed-aga.. Seide. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. godine. Oštećena je.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. iz Jeni mahale. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. rođenog 1223/1808. Šahić Mehmedaga.150 A-4611/TO Vasijjetnama. rođene 1284/1867. godine. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. sin Ahmeda. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. iz mahale Než-zade u Sarajevu. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. Fatime kćeri Mustafe. Zadnji dio dokumenta nedostaje. ukopa. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. Saka (Sakić) Abdullaha. datirana mjeseca redžepa 1326. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. Oporučeno je 3000 groša. Odnosi se na opremanje mejjita. džumade-l-evvela 1317. godine. sina Adema. kefareta. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. Sokollu Mehmed-aga. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). Šarenkapa Mujaga i drugi. ukop i kefarete. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. Šarenkapa Mehmed-aga. Šarenkapa Ahmed-aga. Oporučeno je 600 groša. godine. Zec Asim-aga. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. Krmarić) Nuri. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Sokollu Ejjub-aga. Hasne. Salih Alibegić. datirana 04.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. žene Rende Mulla Mustafe. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. godine. 151 Velikog formata. rođene 1265/1848. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. . godine. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. Vasijjetnama je ovjerena 23. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. kćeri Mustafe.

Odnosi se na troškove opremanja. Toska Neziraga. rođenog 1252/1836. godine. Hadžić Muharrem-efendija. ima ukrasne crvene ispise. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. godine. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. datirana 07. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. 159 Velikog formata. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Hadžihalilović Mustafa i drugi. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. datirana 14. sina hadži Ahmeda.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. Toko-zade Edhem-aga. Brkanić Ibrahim-aga. džumade-l-ahira 1283. 156 Oporučeno je 10000 groša. Odnosi se samo na troškove opremanja. iz mahale Gazgani u Sarajevu. rođenog 1261/1845. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. sina hadži Saliha. godine.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. godine. godine. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. Muhammeda. hadži kasapa Sulejmana. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. ukopa i bedeli-hadž. kefareta i hadža. džumade-l-evvela 1327. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. datirana 24. Oporučena je trećina imetka. Baba hadži Mehmed-aga. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. sina Mehmed-age. ševvala 1340. Kundura Omer-age. godine. Damadžić Mehmed-aga i drugi. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. Zendžil hadži Ahmed-aga. . Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. Nakkaš-zade Salih-aga. rođenog 1271/1854. Kutijar-zade Osman-aga. Telalagić-zade Mehmed-aga. Karač Mulla Abdu-l-Hamid.

165 A-4820/TO Vasijjetnama. a nazir je njen stariji sin Abdullah. iz mahale Hadži Idriz-efendije. datirana 29. godine Ajkune. godine. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. godine Vasvijje. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. kćeri Mehmeda Šačića. rođene 1235/1819. kćeri Ibrahima. datirana 18. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. ševvala 1325.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija.166 A-4821/TO Vasijjetnama. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša.godine. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. njegova braća Salih i Ibrahim. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. Svjedoci su: Bibić Ahmed. džumade-l-ahira 1336. sin Saliha. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. Ašidehatun. godine. Handžić Mehmed-aga. sin Ibrahima. redžepa 1296. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. sina Mehmeda-age Kundure. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. kćeri Ibrahima Kišlaka. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. datirana 05. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. 161 162 163 164 . rođene 1236/1820. Havve. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. sin hadži Ahmeda. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. rebiu-l-ahira 1315. Sadžak Salih-aga. ukopa i kefareta. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. datirana 24. Napisana je na običnom papiru.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija.

Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. sin Hasan-hodže. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. džumade-l-ahira 1336. sin Husejina Bajrića. godine. poznatog kao Sarač-zade. rebiu-l-evvela 1312. sin Asima Abdullahefendije. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. Ovjera je datirana 16. sin hadži Salih-age.177 Vasijjetnama170. godine. derviš Ahmed. godine. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. a nazir je Turković Muhammed-aga. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. datirana 16. rođ. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. Atijje. godine. a žene Aguši hadži Muhammed-age. Svjedoci su: Munla Ahmed. sina Osmanova. godine. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima. sin Mustafe i drugi. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. datirana 1263/1846. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog.168 A-4853/TO Vasijjetnama. Munla Mustafa. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. sin hadži Ibrahim-age. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. 170 Kratka vasijjetnama. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. rođene 1864.169 V. 172 Nedostaju dva lista. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. godine. iskati salat te kefaret posta i jemina. rođene 1291. napisana je na običnom papiru malog formata. rebiu-l-evvela 1337. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. . Slinić.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. rođenog 1245. godine. godine.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni.

decembra 1934. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. II. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. godine. str. bez datuma. iz Foče. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića..muhtar je Asim Sirćo. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. . godine. godine. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I. I 1935. redni broj 340 Vasijjetnama.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. datirana 23. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. hadži Mehmeda Hanjalića. Talirević Mulije-Aiše. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. datirana 1305/1888. Sarajevo.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. očitovanje. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. rođenog 1878. Vasi. 1978. godine. datirana 1944. Anali GHB. godine. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. a nazir Uzeir Hanjalić. str. knjiga V-VI. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. III176 SV I redni broj 133. godine u Novom Pazaru. SV I. 245-302. sina Hamida i Murade.

181 Oporučeno je 1500 groša. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. godine. str. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. Hamdi Juzbašić. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. Kzović (Krzović) hadži Saliha. rođenog 1208. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. za imama i one koji uče Kur’an. Vasijjetnama180. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. 38-39. Svjedoci su: Hajrullah Emin. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. Vasijjetnama178. str. datirana 1287/1870. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. rođenog 1252.181 SV I redni broj 272. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. Bjelobrk hadži Salih. 179 Oporučeno je 2800. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. 37. Saračević Munla Husejin. Čaršijskoj. sina hadži Ibrahimova. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid.. mukavvi za džamiju. redni broj 309. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. str. 70 Kratka oporuka/vasijjet182.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . Hadžimustafić Husejin i drugi.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama.179 SV I. iz Čaršijske mahale u Fojnici. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. datirana 1307/1890. sina Abdullaha. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. datirana početka šabana godine 1311. Papučar Ahmed-aga. . Rasim Rezzaković. sina Mustafa-bega Biščevića. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. godine. iz Krupe. Turko Abdija. redni broj 310. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. Rezzaković Mustafe. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. za mukavve svijeće. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. godine.

188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sina Mehmeda Šabo. godine. Salka. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. sina Abdije Jugića. muhtar Mehmed Ramaš.bega. godine. sin Ibrahima Ćehajića. 71 Kratka vasijjetnama188. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. terzija Osman Ćehajić. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. . datirana 1306/1889. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. Ali-hodža Čaušević. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. godine. godine. Ibrahim. Ahmeda Rešida. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović.189 SV I redni broj 247. datirana 1305/1887. sin hadži Ahmed Proho.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. februara 1290. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. datirana 1307/1890. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. Arnautović Husejina. Muharrem Šarić i drugi. 71 Kratka registracija vasijjetname186. 30 forinti za iskati-savm. str.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. sina Hasan. a nazir je imam. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo.185 SV I redni broj 270. godine. Mustafa. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. Filipović Dautbega. str. salat i kefaret. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. 189 U prisustvu Mehmed-bega. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. iz Pazardžik mahale. naib Zvornika. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. sina Paše. 28. 97 Kratka vasijjetnama190. datirana 1301/1883.187 SV I redni broj 271. sin Ahmed-bega Beširevića. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. iz kasabe Krupa. 5 forinti za nišane. str. iz Krupe. iz Krupe. iz Ključa. muhtar Ibrahim Spahić. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu.

196 SV I redni broj 237. Tahiraga Žujo. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće.194 SV I. kćeri Mehmed-bega. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. str. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. sina Reuf-bega. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. datirana 13. Svjedoci su: Mulla Abdi. datirana 07. Mulla Husejin Piri. 196 Oporučeno je 2000. godine. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. sina Ibrahima Tuce. sina Abdul-Fettahova. Nema ubilježenih svjedoka. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. Šehjar Mahmudćehaja. Ibrahim Palić. Berbić Salih i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. Vasijjetnama195. stanovnice Kala mahale.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. Mulla Salih Šarić (Šarač). Skraćena. oporučitelja i vakifa Ahmeda. godine. datirana 1303/1885. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. Sulejman-aga Mahmudćehaja. sin Zulfikar Palića. iz Gradačca. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. SV I . kćeri Mehmed-bega. Ćosić hadži Mustafa. rebiu-l-evvela 1303. 194 Oporučeno je 8120 groša. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. Halil. ostali dio za iskati-salat i savm. datirana 25. Hatidža-hanume. sin Derviš Hodžića. rabiu-l-evvela 1265. 105 Vasijjetnama192. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. redni broj 230. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. . Vasijjetnama sadrži. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. Mehmed-alemdar Šehić. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. redni broj 243. iz Dervente. 105 Vasijjetnama197. Mustafa. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. str. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Hasan-alemdar. muhtar Tvrđavske mahale. Vasi-muhtar je Ahmed. sin Mehmed Reuf-bega. 101. sin Aga-bega. godine. str. Hatidžahanume. Arnaut Ibrahima. Hodžić Salih-aga. godine. Gandžić hadži Huseijin. a nazir Hafiz-beg. iz kasabe Kala/ Gradačac. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. str.

Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. Sočo Numan-aga. 156 Vasijjetnama. Šamić Muhammed-aga. Tulić Mustafa-age. Kaukčija hafiz Salih-efendija. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. godine. Abdi Obradić. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). str. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. str. nazir je njegov brat Salih-aga. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. Turhanija Ahmed-beg.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. godine. sin Ibrahim zaimbega. datirana 1271/1854. hadži Abdulaha. 328 Vasijjetnama202. godine. Slinić/Slino-zade hadži Salih. sin Salih-age. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. također. i drugi brat Mehmed-aga.201 SV I redni broj 52. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. derviš Ali Hulusiefendija. te drugi brat Husejin-aga. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. 201 Oporučeno je 17000 groša. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. sin hadži Osmana.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. godine. rođenog 1236. ramazana 1300. godine. sina Mehmed-age. Mulla Salih Bićo. rođenog 1208. sin Salihage. str. 284 Opširna vasijjetnama200. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. Mulla Abdi Hodžić i drugi. 200 Nije evidentirana kod Fajića.i. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. datirana 13. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. sin Muhammed-bega.199 SV I redni broj 91. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. Ibrahim-beg Džino. 203 Oporučeno je 15000 groša. timurdžija hadži Ismail. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. sin Salih-age. . Tulić Ali. i njegov brat Muhammed-aga. sina Ahmeda Baščauša. Husejn Ismailefendić. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. datirana 1266/1849.

klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. datirana 1299/1881. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. godine. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. str. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. datirana 1300/1882. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. rođenog 1246. U vasijjetnamu je unešena vakfija. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. Vasi. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. godine.205 SV I redni broj 107. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. Hadžihalilović Salih-aga. a kad umre svom muškom evladu. Bakir i Mulla Husejin. Mandže hadži Mustafe. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. godine. za popravku česme u navedenoj mahali. 263 Vasijjetnama206. Sahani (Sahanija) Ali-aga.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. sina Ibrahim-age. Džuvić Abdulatif-aga. Čoban Abdulah-age. str. Hadžihalilović Mustafa-efendija. uči mevlud svake godine. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. Traljić Ali-aga. Odredio je tevlijet sebi. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. 205 Oporučeno je 29526 groša.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. . 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. Nukić Salih-aga. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. sina Saliha. Telalagić Mustafa-aga. 340 Vasijjetnama204.

210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Kratka. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. 212 Prepis je sravnjen s originalom. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. datirana 1300/1883. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. 156 Ovjerena vasijjetnama210. Brkić Salihaga.211 SV-I redni broj 195. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. Ova vasijjetnama. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. Mustafa Azapagić. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Abdi Dubravić. godine. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. str. 201 Vasijjetnama208. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama.209 SV I redni broj 195. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. rođenog 1260. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. sin Ibrahim-age. sina hadži Abdi-age. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. str. datirana 1300/1883. datirana 1292/1875. redni broj 195. str. napisana na običnom papiru malog formata. godine. Trebinjac/Trebinli Mustafa. Abdi Dubravić. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. 156. Vehid Ismailefendić. Vehid Ismailefendić. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. Hadžiefendića Hašim-age. Brkić Muhammed-age. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. Ibrahim-beg Džundija. godišnje mevlud. šabanu i ramazanu prouči hatma.213 godine. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. za kurban i paljenje svijeće. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. godine. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. str. . Ibrahim-beg Džundija. Hadžiefendića Hašim-agea.

sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). redni broj 455. iz mahale Buzadži hadži Hasana. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . Vasijjetnama. šubata 1905. poslugu). klanje kurbana svake godine.216 SV II. Vasijjetnama214. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna.217 SV II redni broj 428. godine. a nazir Tufendžić Munla-aga. 513.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. iz 1209. učenje mevluda. godine. 109 Vasijjetnama. redni broj 458. godine. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. mujezina i popravke džamije. SV II. sina Saliha. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. datrana 1324/1906. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. 2oo kruna za imama. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. kćeri Latifa a supruge Ismaila. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. Abid Salihagić. str. rođenog 1252. Sadik i Sejdo. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. mekteb. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. godine. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. 140 Spisak troškova. Hamurović Zehre. str. str.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. Mustafe. godine. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. 203. 211. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. str. učenje hatmi.215 SV II. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. str. iz Novog Šehera iz 1904. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. iz Sarajeva. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. datirana 15. iz Jajca/ Gol Hisar. godine. sastavljen na osnovu vasijjetname. datirana 1325/1907.

dio sinu. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. 250 groša za imama Svirac džamije. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. godine. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. 95. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. Derviš Ahmed. Kratka. a kćerke Zlatar Ferid-age. sin Mustafe i drugi. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Mustafa-beg Filipović. napisana na običnom papiru malog formata. datirana 1263/1846. Svjedoci su: Mulla Ahmed. Vasijjetnama222.219 SV II redni broj 415. sin Husejina Bajrića. . dio kćerci. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. str. sina Osmanova. Svjedoci su: Džafer. Original je pod brojem 113-415. 108 Kratka vasijjetnama. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. sin Hasana hodže. Ukupno je oporučila 500 forinti. Munla Mustafa. godine. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. Ahmed-beg Filipović. iz 1263/1846. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. str. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. sin Husejina. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. Fize. sin Kerim-bega. Mulla Mustafa. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. Svjedoci su: Mulla Ahmed. Derviš Ahmed. sina Osmana. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. sin Hasana Havadže/hodže. Mulla Mustafa.221 SV II redni broj 415. sin Hasan-bega Filipovića. sin Mustafe i drugi. sin Mustafe i drugi. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. godine. datirana 1907. Svjedoci su: Munla Ahmed. Za opremanje je odredila 80 forinti. sin Hasana Havadže. str.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II .

učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. godine/11. Jasika Ahmed-beg. Šišić Mulla Salih. datirana 11. str. Mehuljić Murat-efendija i drugi.225 SV II redni broj 400.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405.224 (SV II str. 77 Vasijjetnama. Potogi Fejzulah-aga i drugi. str. sina hadži Abdi-age. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. Svjedoci su Kečo Abdi. a nazir je Srmić Salih-efendija. str. godine. sin Mustafa-bega.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. godine Oporučeno je 1200 groša. . Potogi Vejsil-aga. godine. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. nazir i drugi svjedoci.. Potogi Ahmed-aga. kćeri hadži Omer. kanuni sani 1905. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. Haše.bega Kolunovića. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga. za vasi-muhtara i nazira. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. 227 Registrirana je 25. Palavra Mehmed-aga. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. sina Saliha. sin Ibrahim-bega. kanuni-evvela 1905. Šahić Muhammed. Agić Ibrahim-aga. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. str. za klanje kurbana. ševval 1323. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića.226 SV II. redžepa 1321. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. rođenog 1268.

a nazir njegov brat Ali-aga. šadrvan. za kurban svake godine. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. godine. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Kaukčija Abdullah-aga. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. sina Mehmeda Jamaka. sin Omer-bega Moštro. datirana 20. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. .230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). Henda hadži Mustafa. Filipović Jusuf-beg. Svjedoci su: hadži Pašo. mekteba kao što je mukavva. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. godine. godine. datirana mjeseca ramazana 1312. godine. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. Muhammed-aga Kaukčija. rođenog 1252. iz mahale Kasab-zade. strana 63-64 Vasijjetnama. za džamiju Rosulje. hadži Ibrahima. 230 Oporučeno je 13500 groša. Guremović hadži Ali. godine. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. Kumašin Ahmed-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. iz mahale Jakub paše. Osman-beg. godine. Oporučeno je 2000 groša.229 SV II redni broj 357. a po jedan dio ženskim potomcima. 28-29 Vasijjetnama.228 SV II redni broj 390 str. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. godine. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. redžepa 1308.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. sin hadži Omera Hadžiomerovića. Mulla Ahmeda. 58-59 Vasijjetnama. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. sina hadži Mehmeda Mehanovića. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. Registrirano 3. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. zatim za ulje za džamijske kandilje. Osman-aga Sirćo. rođenog 1246. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. rođenog 1242. temmuza 1905. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. da se prouči mevlud. sina hadži Mehmed-age Tiro. za sadaku sirotinji. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. Čajničali Mulla Memiš i drugi. Svjedoci su: Pandžo Ali. Bolu Mustafa-age. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. str.

godine. sina Mustafe.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. datirana 27. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg.. Mullalić hadži Hanife. sin Ali-efendije. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. 284 Vasijjetnama. i Begu.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. sin Mehmed-efendije. iz Stoca. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac.233 231 Oporučeno je 22000 groša. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. Fatime. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. sin Ibrahim-bega. Delalić Mehmed-aga. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. . rođene 1225. i njegov brat hadži Muharem. Hodžić/Havadžezade Mehmed. te drugi brat Abdi-aga. str. sin Mehmed-age. godine. iz Maglaja. a nazir je berber Salih-aga. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. sin Ali-efendije. ramazana 1330. sin Mustafe. sina Mujo-age Muratovića. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom.231 SV II redni broj 604. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. Bakalović hadži Mehmed. iz mahale Hadži Isa. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. kćeri Ibrahim-age Agića. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912.232 SV II redni broj 595. imam iz Mehmedbegove mahale. godine. sina Osmana Muradbašića. str. 16-17 Vasijjetnama.

za imama i mujezina. . str. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. Širbegović Mehmed-beg. godine. Nema posebno izdvojenih stavki. Turalić Hasan-aga. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. sirotinju muslimansku.236 SV II redni broj 550. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. Ahmedagića hadži Šerifovog.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. bedeli-hadž. iz Srebrenice. Ibrahim Ismailbegović. kefaret. str. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. sina. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. godine. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. mjeseca zu-l-kade 1319.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. 246 Kratka vasijjetnama. str. A 8000 groša za bedelihadž. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. a nazir je imam Ali-begove džamije. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. Osmanefendića Fehim-efendije. iz Tešnja. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. Redni broj 552. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. opremanje mejjita. Mullalića Rustem-age. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. sin Mulla Mehmeda Mullalića.234 SV II redni broj 558. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. iz Žepča. rebiu-l-evvela 1291. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. Mulla Bego Ajanović i drugi. Kjašif-efendija Muftić. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. sina hadži šejh Osman-age. Svjedoci su: Handžić Mustafa. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). str. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. Širbegović Muhammed-aga.235 SV II. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. datirana 25. 237 Vasijjetnama. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. datirana 19. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. safera 1300. godine. datirana 05. sin hadži Ibrahim-age. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. Hasan Tuzlić.

godine. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. sina Mustafe. datirana 16. rođene Ibrahimbegović. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. sidžili. rebiu-l-ahira 1323. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). godine. sin Hasan-age.salat i ostale dužnosti. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. Kazića hadži Salih-age. str. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. godine. str. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. iskatisalat. iskati. 29 Vasijjetnama. iz Visokog. informacije o oporuci. rođenog 1260. iz Donje mahale u Derventi. osmanske vasijjetname. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. rebiu-l-ahira 1333.240 SV II redni broj 704. udate Eminagić. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. 240 Oporučeno je 1375 kruna. Nema svjedoka ni drugih podataka. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. str. Kotarski šerijatski sud Banja Luka.241 Ključne riječi: regeste. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. bedeli-hadž.239 SV III redni broj 634. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. datirana 28. . Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. Nema datuma. 1600 kruna za hadž. vasijjetnama. sin Alije Šerbića. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. redžepa 1337. 238 Kratka.

in part of our oriental literature. . usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. which deal with still unrealized conditions of testator. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. In this work. However. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. Because of that. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. As far as vakufnama is concerned. as appendices to it.

U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. Počitelja. poznat po imenu Karađoz-beg. inače. Bratislavi. svakako. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. Osnovao ju je 977/1570. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. za vrijeme turske vladavine. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. br. drugo dopunjeno izdanje. 2005. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. . 107. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru.2 1 2 Hifzija Hasandedić. Sarajeva.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. shodno njegovom položaju i značaju. str. Mostar. sin Ebu Seadetov. 226. možemo zaključiti da je u Mostaru. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. zauzimale vrlo važno mjesto. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. Među tim ustanovama biblioteke su. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Islamski kulturni centar. 178 i 179).“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. upropašten ili raznesen po svijetu. str. pretežno iz islamistike. Istanbulu. Nerijetko. bio administrativni. Mostar je. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. te br. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. godine hadži Muhamed-beg. 141..

298. Tako je Mehmed Ćišić.. 100-102. 1985. str. Prestala je sa radom 1934. cit. Iste godine. I.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu.000 dirhema za finansiranje medrese. 100. vakufnamom iz 1848. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. str. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu. Spahić. op. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru.. I.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. uz neznatne stilske korekcije. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. sin Ismail-agin. Hifzija Hasandedić. str. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. uvakufio i sedam naslova rukopisa. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan..4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. Spomenici kulture. Vakufnama Mehmeda Ćišića. za vrijeme turske vladavine. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: .6 3 Osim Karađoz-begove. knj. u kožnom povezu. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. str. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . broj. u Mostaru su. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. Nakon osnivanja medrese. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. kaligrafski dotjeranih mushafa.. njihovom inventarisanju itd. 159-168. 1988. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. Sidžil vakufnama GH biblioteke. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. 56. Mushafi su uvezani po džuzevima. Prijevod vakufname.) Muhamed Ždralović. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. str. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji. Ćejvan-ćehajina. Sarajevo. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje. da bi kasnije. Sarajevo. Orijentalni institut u Sarajevu.“sedam kompletnih. kada je knjižni fond narastao. godine.. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. 49. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. koji su napisani prema pravilima tedžvida. Inače.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci.

br. Napisao Mu¥ãafā b. godine. Vidi više: Kasim Dobrača. neka im svima Allah podari svoju milost.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. godine. Osman Lavić. Najstariji među njima je prepisan 10. godine. Glasnik VIS-a. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima.. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. 5.. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. Muõammad b. ‘Umar b.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. decembra 1262. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. XLI.. odnosno biblioteku. 2006. godine. az-Zamaõšarī. godine (R-10139). Sarajevo.drugo savršeno djelo u jednom svesku. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. Arapsko-turski rječnik. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. odnosno za autorova života. XV. umro 968/1560. str. godine. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. godine. safera 661/23. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. Katalog arapskih. str.7 . U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. perzijskih i bosanskih rukopisa. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. turskih. sv.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. 20-21. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru.9 . umro u Tibrizu 685/1286. . april 1144. komentar djelu Šir‘a al-islām. (1978). Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. govori u prilog ovoj pretpostavci. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. koji je napisao Ya‘qúb b. Sarajevo. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. Na l. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. Foča". poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. umro 931/1524. 502-504. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . a umro 9. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji.

daru-s-seadeta. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. . 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . Na kraju. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Tako je.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju .وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ . U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. zbog nedostatka sredstava. . školskih i drugih biblioteka Počitelja. pa je njen fond. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka.Biblioteka šejha Juje.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. da ne bi propao. zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Mostara. Stoca i drugih mjesta u Hercegovini.Biblioteka Ahmed-age.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane.

41-52. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. uglavnom akaidskih. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. državnik i dobrotvor12. da se iz njega ne prepisuje. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. marta 1602.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. prodavati. R-3769. 187-192. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka.. 2008. str. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija..Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. 116-129. te da je ovaj peti svezak autograf: . R-559). ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. fol.. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. Sidžil vakufnama I. pjesnik. godine. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. اﳌﻄﻮل. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. niti igdje iz Mostara iznositi”. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . 1973. اﻟﺮﺷﺤﺎت. prije 1890. str. Sarajevo.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. u posjed uzimati. ﴍح‬ ّ ّ . Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. godinu. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. kalendar za 1940. Adnan Kadrić. str. iz bojazni od oštećenja. 216 ) prepis br. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. drugom vakufnamom iz 1602. 1a. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي.. al-Mostarija. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. br. ramazana 1010/8. Na rukopisu br. Hifzija Hasandedić. br. 147.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. ﴍح اﳌﺸﺎرق. 100-101. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. Narodna uzdanica. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. Spomenici kulture. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. Hasan Nametak. ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". str. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. Sarajevo. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. str.

Naime. najvjerovatnije. Zatvorena je. sin Alijin. str.. . godine. Bošnjak. dār as-sa‘āda. 1999. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. Hifzija Hasandedić. kao vakuf majke Kerime. Ahmed-aga. još dok je bio dječak.. te godine je. Sicilli Osmani. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. Istanbul.. sagradio džamiju. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. Sarajevo. 1063/1652. zatim kapu-aga i napokon. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. 1986. 217. str.. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. daru-s-seade. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. knj. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. odveden je u Istanbul. u Izabrana djela. 1308-16/1890-98.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. godine. III. Mostar.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. nije dugo radila. Ahmed-agina medresa u Mostaru. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. 331332. 193-194. Osim medresu u Mostaru. 93 i 101-102. Spomenici kulture. na Uskudaru je. godine.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. Safvet-beg Bašagić. str. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ . „Znameniti Hrvati. Tako je već 1061/1650.. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. I.

Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise.18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. ali bez jasne potvrde za to. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. zaista. Onaj ko to izmijeni. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. pozlaćenim tekstom. kapu-agasi. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. bilješka je na turskom jeziku. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. vjerovatno pisana prije ostalih. Naime. 1a. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. nakon prestanka rada medrese.a Allah. fol. fol. 1a). fol. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. Prema ovim bilješkama. . .وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. R-2559. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. uvakufljujem (ovu knjigu). lijepo i stručno uvezani. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br.a Allah. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. .. (fol. Onaj ko to izmijeni. Ahmed ibn ‘Ali/.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. godine (R-3584. sve čuje i zna (bilješka na R-3749. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. sa unvanima. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. sve čuje i zna.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. 1a). kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. pod uvjetom da se ne može prodati. zaista.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni.

2663‬ ‫3.9473‬ ‫8.9473‬ ‫2.2663‬ ‫4.9473‬ ‫4.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫6.9473‬ ‫21.2663‬ ‫2.9473‬ ‫3.9473‬ ‫01.9473‬ ‫9.9473‬ ‫7. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.9473‬ ‫5.9473‬ ‫11.

POF. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. Sarajevo. logike. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci". disputacije. 39-54. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. Mostar 1968/69. str. 390-400. nasljednog prava. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. 219-300. sintakse arapskog jezika. stilistike. Anali GHB.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ . pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. XI-XII. 23 . Yusuf al-Mostari. VIII-IX. str. "Mustafa b. str. Muhamed A. 1985. Zora.. 29-35.. akaida.. 1958-9.. leksikografije i propovjedništva.22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. od toga 15 autografa a ostala je. zajedno sa ostalim djelima autora. Mujić..23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. počasni broj. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. fikha.. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". Sarajevo. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. str.

nas. nas. a u kome se može prepisati . pravo usuli-fikh stilistika god. l. pravo šer.2 3987 4027 3860.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer.4 3870 3915.2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار . pravo šer. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe.3 3860. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer. nas. nas. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju.1 3855 3858 3860. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860.1 3957 3974. 2b) .1 3974. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.2 3871 3883 3915.1 3860.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.

.. 16 str. 229.2 . str.. Sarajevo. 420. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama.. Egipta (1669).6 4105. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine". čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. str. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661).. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. Ismet Kasumović. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. bilješka 15. br. Više o Ibrahim-paši. Evlija Čelebi. knj.3 3915. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. Sarajevo.. a kasnije beglerbeg Halepa (1668). preveo. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676).4 4105.8 4594 3638 3755 3847 4071.1 4097 4105. 10. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25.. 461. 408. str. fol. Hifzija Hasandedić.3 4104.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. 1979. str. III. Ibrahim-paša Počiteljac.1 4105. godine.7 4105. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. 1933.2 4105. Počitelj na Neretvi. Mehmed Mujezinović. Glasnik VIS-a. XXXV/1972.5 4105.4 4071. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. Sarajevo..

U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija.١٤ .. .154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas. iste provenijencije. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. str. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. ramazana 936/4. maja 1530. Katalog arapskih. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru.. Hasandedić. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27. 541. III. maja 1992. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. 408. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. Islamska epigrafika. u rukopisu).30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . Katalog arapskih.. godine (Rs 532). 33. 209). Djelo je prepisao Õasan b.٨ . porijeklom su iz Egipta. turskih i perzijskih rukopisa. 1977. knj. turskih i perzijskih rukopisa." Mujezinović. str. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. br. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír.. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru. Mostar. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. a jedan krasan prepis Kur'ana. Neki od njih. posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. V(1954). Sarajevo 2004. br. . str. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. XVIII (1937). Sarajevo. Sarajevo. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. čime je Hercegovinu dobio na upravu. isti. rođen je oko 1783. 1. Sarajevo. 88-92. str. 18-23. 2001. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". Blagaja. 343. XLVI. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. godine. br. 2. III (1952). Između ostalog. III.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. Znameniti Hrvati. Glasnik VIS-a. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Glasnik VIS-a. Hamdija Kapidžić. i 1842. godine gdje je i ukopan. hercegovački vezir". str. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini.. str. carskim fermanom od 14. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. januara 1833. POF 52-53/2002-03. Hifzija Hasandedić. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. str. 4-6. Sarajevo. godine. 295-328. knj. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. br. Od 1813. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". 102. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. sin Zulfikar-kapetana.. 20-21. 1986. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. Beograd.. u: Izabrana djela. Isti. Godišnjica Nikole Ćupića. str. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". Ćurić Hajrudin. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. 47-53. Kasim Gujić. Gajret. 201-296. 1937. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. godine. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". Izet Rizvanbegović. XXXIX(1976). str. Spomenici kulture. Sarajevo. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. godine više primjeraka rukopisa koji su. Ćurić Hajrudin. Foče i drugih hercegovačkih gradova. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. preko Karađoz-begove biblioteke. str. Sarajevo.

ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ . godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ . ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23.‪Pečat je iz 1248/1833.‪ .‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل .Njegov rob.‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa. Ÿālib.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل . tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫. Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”. prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053. fol. nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima.

U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se. Popisani su prvo rukopisi.2 4092. Hafiz Mahmud Traljić je. 1977. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. str.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. turskom i perzijskom jeziku. a zatim štampane knjige. godine. ime pisca. rukopis ili štampa i primjedba. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke".1 3962. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. 62. u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. Anali GHB. godine.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. najvjerovatnije.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci.1 4092. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. koji. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj.). godine. naziv djela. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949. V/1-3).Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku. sadržaj. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". iz 1950. V-VI (1978. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . izvršen je popis njenog knjižnog fonda.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo.

logika (41). etika (64). V-8-2. Tako. u djela. zbornika dova. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. R-3855. str. tefsir i njiževnost (po 47).. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. u odnosu na temu. Dio rukopisa je. Ova se biblioteka vodi odvojeno". R-478. R-3956. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. R-3941.3 Mustafa Hadžimulić. rječnik (24). 20-22. R-3949. R-3982. osnova šerijatskog prava. a biblioteka je zatvorena. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. R-3854. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. R-3999. slijede: fikh (142). R-3819. 3858. R-3638.158 Osman Lavić biblioteke. bez naročitog nadzora. da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. akaid (42). najviše djela iz jezika (199). Sarajeva42 i drugih gradova. disputacija (35). R-4006. br. 274. U Karađoz-begovoj biblioteci je. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. usuli-fikh (29). kur’anskih i hadiskih disciplina. Smještena u neuvjetnim prostorijama. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . X/19336-37. Nakon prestanka sa radom. ali i medicine. Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. 3957. matematike i drugih naučnih disciplina. 3940. dogmatike. 3883. 3915. R-3873. 3858. Novi Behar. Spahić43. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. R-3838. a da bi se sačuvao preostali fond. R-563. fetve (32). R-3836. 3072. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). R-3816. tesavvuf (20) itd. Kako smo naprijed spomenuli. 3855. 3987. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. hadis (40). Počitelja41. R-3785. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. Biblioteka je početkom 1950. godine.

Turkish and Persian languages) 44 45 R. str.. 2003. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Počitelj. str. 2. br. inv. then darus-seadet. by their collection and number. svezak II. 635-636. known as Karadjoz-bey. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. Many other public and private libraries were added to this Library.318. II/1934.Sarajevo. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. Mostar. Admed-aga daru-s-eade. 259. inv. Katalog arapskih. The functioning of this library ended in the year 1934. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. Salih Trako. R-319. 46 . 164. 82 Mehmed. br. Derviš-paša Bajezidagić. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. rukopisi. kat. Zurich . Bošnjački institut. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. Ibrahim-paša Počiteljac. inv. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. 173 i R-369. br. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. 734. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. Šejh Jujo’s. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. Fehim Nametak. The most important of these libraries. Handžić.. turskih.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. son of Ebu Sead. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. br.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. br. Šejh Jujo.

1a. dogmatic. R-3777. fol. 1a. R-3581. medicine. . 1b. principles of Shari‘a law. mathematics and scientific discipline.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. fol. fol. works on Qur’an and Hadith. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. R-3770. collection of dua.

1b-2a. .Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. fol.

. fol. 1a. fol. R-3799. 1a.162 Osman Lavić R-3871.

Na kraju. Kad je preuzeo naimenovanje. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. Leiden-Boston. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. a bio je jako star. možda je imao više od stotinu deset godina. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. imam bio brat najvećega muteassiba.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. kako ih pisac još naziva. (Ed. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. Brill. usta ima a jezika nema. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. kako se kaže. jaramazi. derviši kažu „hoćete“. U džamiji dođe do prepirke. koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. sarač po zanimanju. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. kadizadelije. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. Vera Constantini and Markus Koller). . a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. 317-345. uzneseni). inače. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. fanatici ili. elhamdulillah. Nakon toga onaj imam bude smijenjen. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. pobijede derviši. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. miran i tih. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli.

4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. 1968. vaiz iz Amasije. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici. Veselin Masleša. Novotarijama su. između ostalog. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima.3 Prema zapisivačevim riječima. 4 . I sagrađena je medresa Inadija. Mula Mustafa Bašeskija. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. godina po Hidžri. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. Preciznije. Godine 1780. ili 1767. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Jednu su činili derviši ili sufije. tj. Tako je. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. List 9a1-2. godine. vaiza iz Amasije.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. Ljetopis (Preveo s turskog. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). odredbom Uzvišenog Stvoritelja.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). godine (1184. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. to je 1180. Sarajevo. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766.

vičući i galameći. 1573. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. glasno. obično bijela. . on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. str. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. Govorio je na turskom jeziku. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. napomena 3. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. u 2. List 36a8-10.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. i u tome je bio vrlo vješt.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. Ferman je datiran. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. Ljetopis.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). tekije. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. usto praćeno „vikom i galamom“. derviše. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno. 97. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada.5 kadije. 1635. kako navodi Mujezinović. derviške redove. februar 1767. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija. derviške redove“.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17. tekije. derviše. ćulahe. Isto.

1350. str. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. str. Salim Koca).11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“.: Hasan Celal Güzel. 4. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. Yeni Türkiye Yayınları. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.. str. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje.] traže da se čine dobra djela. 260. „The Kadizadelis. 9/112. tom 11. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. The Journal of Near Eastern Studies. Mehmet Karagöz. 45.. bez sumnje. 147. Birgivi je u tim.. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. 253.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike. str. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. bio je taj što je Kadizade početkom 17. Isto. .13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. Madeline C..9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva. Isto. Kemal Çiçek.). a od nevaljalih odvraćaju. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. Zilfi.. 146. Türkler (Ured. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. Madeline C. sljedbeniku Birgivijeva učenja. Zilfi. 11/116. 9/71.

„Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler. Nakon smrti Kadizadea (1635.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika. str.). Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. str. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. oko 1660. Zilfi. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. M. 256. 19 . i to u svim društvenim slojevima..) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem.“. 146. Također i: M. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju.. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). Karagöz. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. 257-258.. od državnika do običnih građana. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. „The Kadizadelis. kako primjećuje M. Ustuvanija Mehmeda (u. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga... str. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. Vjerovatno je.) i Sivasija (1639.. 149.“. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. Zilfi. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. Naime.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. Karagöz.. Madeline C. str. S druge strane. „The Kadizadelis. Zilfi.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika.

. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. kad je postao veliki vezir (1661).24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. Isto. Zilfi. Mustafa Aşkar. str.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. uz još veći utjecaj na dvor. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. Ipak. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). “Tarikat-Devlet İlişkisi. str. 20 21 22 23 24 Madeline C. Isto. http://kurannesli. „The Kadizadelis.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. str..“. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). Vlast je to pokazala na vrijeme. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. 258. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. koji ga je.info/bilgibankasi/yazi. Isto. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu.). Po treći put su snažno obilježili vjerski. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. 258-259. 1661. august-septembar 2009. asp?id=390. socijalni i kulturni život u Istanbulu. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. 263. .22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu.

„The Kadizadelis.“. koji se zbio u 27. str. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. str. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C.. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. godine.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. Zilfi.. „Kadızâdeliler“. str.“. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. 265. Ferhat Koca.26 Ma šta da je bio povod sukoba. 28 29 . „The Kadizadelis.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. Çavuşoğlu. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. 101. godine u Ulu džamiji u Bursi. Madeline C. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. 2002/I.. naprimjer u medresama i tekijama. str. 102. S. 267. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. str.27 Upravo je taj događaj. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. kako smo naprijed već spomenuli.. 107. Zilfi. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. M. XXIV. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. noći mjeseca ramazana 1692.

32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji.“. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. Rüya Kılıç. „Sivas’tan İstanbul’a. kao i značajnu publiku“.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. 117-143. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. ohol. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. 268.30 Taj komentar nastavlja R. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. str. str. kao što je i prljalo džamiju“. Zilfi. a mevlevijski šejh poput mušice.. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. Prema toj priči. nakon što je postao mevlevijski šejh. O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. Da li je mujezin te iste džamije.“.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku.. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. 268. 123. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira.. . Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe. „The Kadizadelis.. ali jeste oko džamijskog prostora. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. Madeline C. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice. str. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. str.

od kako je došao. o derviškim redovima. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. Zilfi. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. str. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. SLUČAJ VAIZA.“. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. kad je. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. . nastavili djelovati u vjerskom životu grada. august. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. List 24b15-20. U svakom slučaju. zanesenjaci su. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67.. „The Kadizadelis. oholim i grubim. 34 35 36 Madeline C. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. osim dobrovoljnog rada kao muderis. 256. pašama.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. Možda je i on. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). šejhovima. ulemi. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira.. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. Bit će da je do te godine. kazaskeru. kako smo naprijed vidjeli. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. godine. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. Zato ga je snašla ta nesreća. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. o šejhu-l-islamu.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli.

Skupilo mu se puno upita. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. Kad je primio mahzar. on dobije traženi položaj. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. Konačno se vrati vjeri. godini 10. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. prema Mula Mustafinim bilješkama. no on nijedan nije znao riješiti. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. . Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. posve se izgubi u muftijskom poslu. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. doista postao muftija. dosta! Sram te bilo od svijeta.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. Na to su kadizadelije. List 25b18. To je za njega obavio mulin čohadâr. A to je bila očita neistina. ali se vratio za samo dva mjeseca.38 Pisac. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. Mula stavi pečat na njegov mahzar. muteassib i munkir. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. sigurno. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. inače ljudi neznalica. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. i to mu imenovanje dođe na noge. U istoj 1775.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. List 26a15-26b3. a osim toga je veoma slabo pisao.

Tako je narod. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. 40 41 List 36a11-14. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja. ali je vremenom. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom.“. sve što je novo slatko je. 42 . Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. i takav je stekao ugled. džahila. Godine 1780. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. Najzad su ga jednom protjerali. derviša. kako je postajao bogatiji. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. List 97b13-18. Potom su ga proglasili muftijom.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem..40 U zapisu o vaizovoj smrti.. Derviše nije volio.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. neznalica. običan svijet. koji je sačino 1786-1787. kako kažu. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. ali se on vratio. prestao da ga uvažava. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. spletkario i grdio. Napravili su od njega pravoga Karuna. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati.. tekija. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer.

od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je./1818. Amasijali“. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. Ipak. 99. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke.“. Amasijali. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760.. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. i ustanovljena njegovim zalaganjem. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. Cevdet Tasnifi. „The Kadizadelis. str. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. 268. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života. do 1774/1775. te da ga je „nakon smrti 1234.. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja. Tih desetak godina.. Zilfi. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. 44 45 46 . kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija. F. napomena 81. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. očito znao da se približi svijetu.“. 1999. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. str.). godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke. Koca.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. str. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku..“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. Madeline C.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. Mula Mustafa to više ne spominje. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. iako je bio muteassib i munkir.

djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. (Prev na turski: Elif Kılıç). 74. stoljeća. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 47 48 Prema M. turskih. 220: Hajrudin Ćurić. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 221. str. Ždralović..“ 47 Prema listi koju je sačinio M. str.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. objavljenim posljednjih godina. Ždralović. Suraiya Faroqhi. Muhamed Ždralović. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. do sredine 19. Sarajevo 1983. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Ove podatke vidjeti u M.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. sudeći barem po sačuvanim primjercima. Faroqhi kako su “neki učenjaci. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. Istanbul 2005. 219. str. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. str. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. str. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. M. Isto. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. 49 50 51 . Zagreb 2000. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. str. 207-229. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. Târîkat-i Muhammedijje. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. 50-51.

inače trgovac koji je puno putovao. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Ali ne zna se. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije.56 Mula Hasan abadžija.58 Ponegdje se nailazi.52 Kabadaja od 90 godina. starac. vitkoga stasa. Bogat čovjek. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. bogat. Tako je „hadži Mehmed Ćomara.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. Uvijek je nosio ćulah i hrku. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. Ponašao se kao kadizadelija. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“.54 Kadija Osman-efendija. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. kao u slučaju nekog abadžije. List 98a12. . List 135a16. pristupio redu kadizadelija. starac. aščija u imaretskoj kuhinji. koji je bio imam u džamiji na Ploči.53 Mustafa Gušo tabutčija.176 Kerima Filan U svakom slučaju. Volio je derviše. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. List 127b23. ali ga život ne poštedi. Bio je moj dobar prijatelj. Bio je pronicljiv. sina aščije Alija. Volio je derviše. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. Božija milost neka je na njega. sin hadži Mustafin. više od 40. Volio je kadizadelije. List 79b5. List 71a9. List 73b25. mada veoma rijetko. Poginuo je na Bukureštu.55 Derviš Ahmed. List 72b1. Imao je puno dućana u Sarajevu.57 Za mula Saliha Sakarata. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. možda je živ u zarobljeništvu.

strasti su zavodljive’’. možda. sin šejha Hadži Sinanove tekije. List 81a4. nego bi samo govorio . Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. vječito mrka lica i nesređene brade. Napad na dženazi. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. godine. promicatelja purističkog tumačenja vjere. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. Dok smo ga nosili pred džamiju. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. Kad se razbolio. . Kad je povorka stigla u Sarače. pristalica i. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako. Ali je znao kroz kakvu priču. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. sudeći po tome što je lahko zaustavljen.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. začula se galama na čelu povorke. izložen verbalnim napadima kadizadelija. pokajao se.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. List 41b25-42a4. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. poput gore spomenutog abadžije. Šejh Mehmed. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. Poznata je i kao Mišćina mahala. nije im uzvraćao grdnjom.. ali on to nije primao srcu. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. Srećom. izgleda često.

očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. i uostalom svi građani. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu.. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. zabranjivali su kafu. Sarajevo. Salih Čolaković). godine „deset dana po Aliđunu“. Knjiga o znanju. Libris. str. potezanjem za bradu.68 64 65 Imam el-Gazali. 66 67 68 .178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. „The Kadizadelis. cijepanjem odjeće. 35a12-13. 257. Ali neki kadizadelije iz našega grada. grdnjom.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. (prev. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup..67 Devetnaest godina kasnije.. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda.“. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju. 2004. duhan. u ljeto 1798. što se pokazuju kao pobožnjaci. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. str. Pehlivani odu u Visoko. Zilfi. List 154a18-20. List 35a6-9. 188. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. potvorom. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili. List 35a9. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. Madeline C. vino.

u Istanbulu. Međutim. 102. naprimjer. zabava na ljuljačkama. oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. Faroqhi. Ipak. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. stoljeća. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. ali i u kasnijim godinama.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. str. Početkom 17. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. XXIV. i 1656.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. 199.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. . Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. kako navodi S. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. godine.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. „Kadızâdeliler“. S. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. Isto. str. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. D A. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. stoljeća. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno.

74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. (prevod: Rešid Hafizović). U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. Vidjeti. psom. str. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). List 18b6. Sarajevo. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. Munkiri na to da puknu od muke. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. npr: William C. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. U rebîu-l-evvelu 1188.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. 111. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt.. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. svinjom. 2005. [1774. 72 73 74 List 23a5-7.. Dao Bog da napadnu psi na svinje. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. kravom. uznesenima koji poriču istinu). Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. . Chittick. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. Mula Mustafa je munkirom.

Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. zato što je vjernik. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Jer treba imati u vidu . nego ih spominje kao članove zajednice. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. Kad ih kritizira. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. pa i do fanatizma. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Mula Mustafa. on ih ne imenuje. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti.

R-2516. koji je u toku izrade. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. nije imao građansko držanje. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. ništa o tome nije znao. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi.) List 36a15-20.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Birgivija i Kadizadea. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. bio je muderis u Đumišića medresi. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef. I u drugim naukama nije bio neznalica. Kako narod nema razbora. Ipak. 13b-16b. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci.77 Ipak. Sarajevo 2007. 76 77 . Vidjeti na str.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. Vidjeti rukopis br. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. Istina. fol. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. XXV-XXVI. Da ga sluša obrazovan čovjek. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18.

. 80 . „The Kadizadelis. M. str. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. str. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. “bili u paklenim dubinama neznanja”. Prema: Madeline C. Zilfi. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C.. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. kako kaže Katib Čelebi. kao i neke druge u njegovoj medžmui.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice..“ na koju medrese. 253. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. postati muftija (onu müfti etdürdiler). 261. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. uz određenu podršku. Karagöz.“. 149. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. „The Kadizadelis. zabavljene najvišim slojevima društva. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. str. Naime. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. Zilfi.“.. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. nisu uspijevale odgovoriti. indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. stoljeću.

Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. racionalno i doslovno. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. stoljeću. nek grade kuće. kosati i bradati. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. 266. Benim Adım Kırmızı. 2009.184 Kerima Filan u medžmui. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. 18-20. . kao što su skupoća. povode za drugim knjigama i izvorima. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. On u svojim vazovima napada tekije. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. Vaiza iz Amasije. vojni porazi. koristan. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. Sarajevo. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. str. derviške redove. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića.. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. drska i prijeteća. stoljeća. vikao je jedan promuklo i grubo. epidemije kuge. Istanbul. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. Tugra.. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. 1998. u ime islama. str. Drugo izdanje. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija.

sufije. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa. http://kurannesli. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: . Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. asp?id=390. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century.info/bilgibankasi/yazi. kadizadelije. . koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. sve zapaža i o svemu promišlja. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. čuveni sufija iz 17. Najzad... 18.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. “Tarikat-Devlet İlişkisi. važne i za druge oblasti nauke. kako navodi Mustafa Aškar. Istodobno su. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. Hiljadu osamdeset pete (1674. Ipak.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. kao kulturno pamćenje. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. august-septembar 2009.) nastupilo je doba primirja između nas i njih.. stoljeće. stoljeća Nijazî-i Misrî. Ključne riječi: Sarajevo. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. štujući sebe i svoju zajednicu.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.

it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. And in fact. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. the author of this work has tried to show that. citizen of Sarajevo. . From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. Because of that fact.

koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. Ahmed-paša. po svoj prilici. .. što je. godine. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. a po drugima 1459. rođen je 1456. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. sin Hercega Stjepana Kosače. Svjestan svog plemićkog porijekla.1 Prema nekima autorima. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. godine već bio miralem. 1466. Godine 1463. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. na Dvoru ubrzo uči turski. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. a njegov otac. Ahmed Hercegović je 1478. šta će tada biti!? 1. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. Hercegović . stoljeću. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). šalje ga na Dvor. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike.

godine mladom princezom Hundi hatunom. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. Hazırlayan: Necdet Öztürk. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. umjesto fitilja. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. dok je još bio na toj funkciji. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. sina Hercegova (Hersek-zade). ženi se 1484.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). . odlučuje se za napad većih razmjera. nakon smrti Fatiha. da bježe. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. i. İstanbul.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. poklopac staviše Onog trena kad dođe. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. Adani i Varsagu. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II.-1523. 1481. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. pobjegoše na top. kćerkom sultana Bajazida II. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. 1991. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. potom.

Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. 4660-4674). . budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima.. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori. (Hadidi.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. (Hadidi. Opis izgleda pomalo nestvaran. i to u teškoj situaciji. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom... naprijed se usamljen pojavi . kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu... te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao.

od roba do vezira. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. pravde. pade k zemlji Odmah naredi. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. i da je. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. sina Hercegova. potom. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. pašine. on sam. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. Ahmed Hercegović. časti i poštenja. a sama njegova sudbina. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena.

Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire.. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. on je musliman. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. Herceg . taj kraj napusti” A on upita – “Pa. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza. ata i kaftane Za put oni darivaše. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. uze nas i ode. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi .. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. 191 A on poštovanje pokaza. (Hadidi. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi.

(Hadidi. Također se. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. 5059-5090) a u formi hronike. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. na pomalo čudan način. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. 4675-4699) .

str. Esad Ef. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. Ktp.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. iz Hadidijeve Hronike (Sül. 2081.. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati. neprestano jure i dolaze. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše.. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući. 311-312) Prođe zima.

uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide.. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı.). Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. h. (1499. / 1500. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke.194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . . (Hadidi. sjeverno od Moreje. (Hadidi. do More stiže lađe jedra podigoše. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše.. g. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar. Poluotok na jugu Grčke. sina Hercegova.

tako..Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Esad Ef. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj. 2081. str. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti.. eto. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. Ktp. Sina Hercegova. svijet treba da vidi što posrijedi je: .

(Hadidi. Opisi atmosfere. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. Što se. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji .. tiče patopeje. ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza. Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi.. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on. 5175-5183) . pak. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti. hipotipoze opisa psiholoških stanja.hipotipozi opisa radnje ili događaja. (Hadidi. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. Katkad se sretne pokoja etopeja.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici.

Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. 197 No. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. Naime. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. s jedne strane. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. došao ispred Fatiha i primio islam. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. Ahmed-beg je. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. sultana Bajazida II i sultana Selima. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. kako dalje navodi. s jedne strane. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića.. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. . kako je kraljev sin konopom sišao vani. Kod Hadidija. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana».

fermanom iz 958. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. uz koju se nalazi turbe. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. kćerka Ahmed-paše Hercegovića./jula 1517. Mustafa-bega. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. i Sulejmana Veličanstvenog. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. 2. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. godine.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. 11 ./1551. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. mlađeg brata Ali-bega. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. Huma.

1. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. tvoja želja za čistotom. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. Hercegović . C. Mustafa). sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. i početkom 16. upućene sultanu Selimu I... I. Cemal – Tatcı. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. C.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. i početka 16. dok život ovaj napuštaju. Cilt.. Kāmūsu’l-‘A‘lām. 1. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. u čast tebi. Ankara 2001. ‘Atā Tārīhi.* . stoljeća.* .* .) od 15 slogova. Jezik mu nije težak. stoljeća. ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Tuhfe-i Nāilī.* . stoljeća. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade).. i početkom 16. podizanje bajraka je Tvoji podanici. Bizim Büro Yayınları. 102.. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine.. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. say. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. Kurnaz. 110. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. . say... No. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. 12 Usp.

Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. 14 . četiri kružna kubeta. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. i početkom 16.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. mihrabom i minberom u starom stilu.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. u blizini Carigrada. Kasaba je. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. tri velika kubeta na stupovima. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14.200 Adnan Kadrić 3. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. krajem 15. dakle.25x16. prostranom avlijom. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. stoljeća.

maja 1766. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom.. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. Lica ljudi su bila žuta. Hercegović. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. godine.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. nose četiri velika stupa. Prednji dio. zu-l-hidžeta 1187. a već 1511. česme i hamama. / 25. Godina 1187. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508.. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. prije samog ulaza. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. doživljavala je dosta popravki. godina) . godine. Već 1509. hana. Sene 1187. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije».Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. prije stila Mimara Sinana. / 1742. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. Prema nekim izvorima. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā.

čirak i ulje za kandilo. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). graditelja džamije. po 2 akče dnevno za hasuru. sina Ali-bega. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. Kirimlu. Kajadžik. Prema obrađenoj vakufnami. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. Sgrlar. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. Balilu i druga sela. Hindi-hatun.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. Sekillu. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole. . mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. Džamija je također bila sa kubetima. koje pripada Kešanu. Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. Japldak. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju.

Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. Okka. . po 2 akče dnevno za slani grah.5 kilograma pšenice.. za putnike po 1 vakijja19 meda. po 6 akči dnevno za ogrjev. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. luk i so. 3. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. stoljeća. Šef kuhinje i magacina za hranu.. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. u oblasti Kešan. Njegov rad koriste razni autori poslije njega.207 grama. kako slijedi: za šejha 4 akče. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. a u avliji se nalazi šadrvan.5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. svakog dana se peče hljeb od 1. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. za pisara (nije precizirano). za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1. za kilerdara17 (nije precizirano). za nadglednika (nazira) 10 akči. za nakiba16 dnevno 3 akče. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. po 7. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku). Ima munaru sa jednim šerefetom. Džabija. oko 400 drama.5 akča. posebno plaćanje za one koji peku ovce.

Nažalost. was a poet. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. stoljeće. and then his successful career. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. 15. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. veliki vezir. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. te građevine postojale. his captivity and his liberation. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. danas nema ostataka od takvih građevina. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. Turbe je još uvijek razrušeno. pjesnik. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. poetske hronike. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. son of Herceg Stjepan Kosača. unfortunately still in ruins. Apart being an army commander and high government official.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. možda. Herceg Stjepan Kosača. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. . Chronicler Hadid. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century.

1976.. 147 . Sarajevo. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. Sarajevo. br. br. br. 1990. Sarajevo. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović.. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće". pisali su: Salih Trako. Sarajevo. XXVI/1976. 97 . 2 . spada u tzv. str. te je ovom prilikom želimo predstaviti. 2006.191. 39/1989. str.213. str.320. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).. s hrbatom na kraćoj strani.176 i dr.1 O medžmuama općenito.. Knjiga X-XI. ili ništa ne znamo. 147. Vidi: Muhamed Ždralović. "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća". Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 109 . 183-198. 1978. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). "Donjovakufska medžmua". "Donjovakufska medžmua". br. 1989. Vidi: "Rukopisne medžmue". "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". uglavnom. u našoj literaturi pisano je dosta.. odnosno rukopise u obliku notesa.2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. str. 311 . Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama.. formalnim osobinama. str. 183 . kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. str. 1974. nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. Sarajevo. kao i fenomenu medžmue. Sarajevo. uopće. "Dvije mostarske medžmue". str. medžmue sefine (džonke).. 28-29/1978-9. XXII-XXIII/1972-73. Sarajevo. pojedinačnih stihova. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. 187. str. br.III. br.124. Salih Trako i Lejla Gazić. Hamdi Hasan. Knjiga II . 1970-71. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. iz astrologije na turskom jeziku. između ostalog. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Sarajevo. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. 55/2005.. Muhamed Ždralović. br. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". 1980. uopće. tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. "Medžmua pjesnika Šakira". 2006. 38/1988.123.Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. Godina X-XI. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. 55/2005. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. str. u formalnom pogledu. 301 314.

godine. Meõmed Nūrī b. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. Papir je tamnobijel. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. aprila 1858. ramañāna 1274/20. godine ili 1276/1859. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. br. 4 . 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. godine. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. Posebna izdanja XX. Sarajevo.206 Mustafa Jahić 301. U drugome rukopisu. Godina II.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. Murād ‘Ālamdār b. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. ima dimenzije 220 x 110 mm. nalazio u Orijentalnom institutu. Murād ‘Ālamdār b. srednje debljine i glat. godine a umro 1332/4. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. 249. u svojoj 58. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. aprila 1914. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. str.. rabī‘ al-āêira 1280/28. R 298. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. str. Sarajevo. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui.juni 1890. godine. april . koja je umrla 1286/1869. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. godine. godine. broji 101 list. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. također. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. septembra 1863. 143 .. 1997. õāfië Meõmed Õusām b. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. godini. sinu Bajrama Saliha Kalabe.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Bayrām Ôāliõ b. godine. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. Meõmed Õusām b. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. 492. koji je rođen 7. koji je rođen 15. na fol. godine. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. Salih Trako i Lejla Gazić. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. koji se.

za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija. Termin āl-i ‘abā. prema šiijskom učenju. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu. odnosno Sa‘īd. 329.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. nije bio posebno pismen. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya).s. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da.. a. odnosno neke vrste šiijskog učenja.. Katalog rukopisa. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa.73a. U svim pjesmama. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić. 1b . kao što ćemo vidjeti. 545. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. a. osim dvije. između ostalog.. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. (ar. i njegova dva unuka Hasana i Husejna. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6.s.. Drugi sin Bajrama Saliha. Na fol. ‫ . a. možda.al-bayta. 28a. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla. 2392. moglo bi se pretpostaviti da je. 7 . R 2763. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda.a. a. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda.s. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. koja. njegovu kćerku Fatimu..7 Sadržaj medžmue Na fol. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. bio pristalica ovoga učenja.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet". str. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. r. Mustafa Hilmi. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). vjerovatno ni naročito obrazovan. 69b .s. na fol. njegovog amidžića i zeta Aliju. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. bez naslova.. Potomstvo Muhammeda.. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”.

na fol. godine. odnosno poslije 1226/1811. 104a. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. da je 1236. Naše starine. radi o sasvim drugoj osobi. Fatime Kanite (Fāãima Qānita). 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. Tako se na fol. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde).. str. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. . Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. ili da je greška u ovome datumu (npr. Vidi: M. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. 20-21. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. 1974. str. godine. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. redžeba 1247/20. 1334. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol.. . T 2552. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. prema hronogramu u ovoj medžmui.. godina. Sarajevo. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI. 110.10 Međutim. 9 10 . na kraju. Sarajevske muftije od 926. um. 109-110. 132. Mehmed Seid Hajrić umro je 17.1242/1826. Mehmed Mujezinović.2a. godine. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). godine rođen sin.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). Knjiga I. februara 1811. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. 1519. umjesto 1226. VIII. hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. dok je. god.. Mujezinović. Sarajevo. Mehmedu Seidu 1235/1819. muõarrama 1226/11. str. fol. “Stari Alifakovac”. Mujezinović. str. do 1334.1916.1916. Islamska epigrafika. Hatidža-hanume koja je umrla 16. decembra 1831. M. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji.

3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫. muftiji‬‬ ‫. a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫.)6281/2421 . također.‪Na fol. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol. 3b nalazi se pjesma.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol.‪Na fol.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. 4a . Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol.

Pjesma je. među njima i prvi stih. prema posljednjem stihu. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫.)6281/2421 .‪Na fol. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. koju je.)‪Na fol. 5a . bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha. 7b .‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 6b nalazi se pjesma.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫.‪Na fol. kraće dove (molitve‬‬ ‫.)4961/5011 -‬ . također. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.‪Na fol. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫.

rabī‘ al-āêira 1280/28. 1963. prema posljednjem stihu. septembra 1863.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880. 18a. Početak (fol.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku.‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. 12a . Bilješka o rođenju sina Mustafe. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. godine. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol.. turskih. Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. godinu.12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. Fehim Nametak. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. uglavnom o liječenju nekih bolesti. . perzijskih i bosanskih rukopisa. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . tj.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 .. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10. Na fol. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. 15b .1037/1627). London-Sarajevo.. Na fol. 11 Kasim Dobrača. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. turskih i perzijskih rukopisa. 1998. godine. Sarajevo. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. upućena stanovnicima Istanbula. 3049 i 3050.. istom rukom prepisana. nalazi se i na fol. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. 94b. Bilješku je.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. Katalog arapskih. sastavio pjesnik Rušdī. 10b . Svezak I. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). prema prijepisu pjesme na fol. Svezak IV. godine. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. 17b . 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15.11 Na fol. 147/6. među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. 11b . Katalog arapskih.

. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫.. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . godine. u 58. godina. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. aprila 1858.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ. april 1914. godini života‬‬ ‫‪Na fol.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20.‪grafitnom olovkom 4. godine.

‪liječenje nekih bolesti‬‬ . također na turskom jeziku.)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.‪stihu (Munāğāt). 20b . Isto je i na fol. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati. 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol.22a. koju je.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫. 21b‬‬ ‫‪. prema bilješci na kraju‬‬ ‫. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.

ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. 27a): . nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. godine. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave. 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. od nama nepoznatog autora.. 1103/1691-92. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol.214 Mustafa Jahić Na fol.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku. sa uputstvom na turskom jeziku. 24b . Početak (fol. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ .. Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. Meõmed b. prepisana grafitnom olovkom.. prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). 25b .. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Bayrām b. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. um. koju je.26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 36b. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. na turskom jeziku. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. . Početak (fol. Na fol. str.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. 198 . Murād Abū Qalāba. bez naslova.199).‫. Na fol.

1360/1941 .. 1253) 953/1546. 1930. Svezak XII. Bayrām b. 240. str. fol. Die Arabischen. Istanbul 1333-1342/1914-1923. al-Muğallad I-II. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. 36b.14 U blizini turbeta 1538. Murād Abū Qalāba... odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti.3 ‫. Gustav Flügel.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. str. ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. 1865-67. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri.Sarajevo 1423/2003. Bursalī Meõmed Ãāhir. I-III. 1750. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol.1362/1943. Istanbul. Bd. III. Sadettin Nüzhet. London 1888. Na fol. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. godine a prema drugim izvorima. 7433/3. II. Bayrām b. 36b.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol.)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. umro je 977/1569-70. 337-38.13 Prepisao Meõmed b. Meõmed b. 1253. Meõmed b. Devlet matbaası. sandžak Ôārūêān (Turska). I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . Djelo je. 29a): . Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Bektašī şairleri. 36b .. godine napisao Šayê Mağduddīn b. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). godine. Istanbul. XII.37a nalazi se nekoliko wafqova. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. I. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. perzijskih i bosanskih rukopisa.15 13 Muôãafā b. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. I-III. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. Na fol. Na fol. godine podignuta je i tekija. 919/1513. Charles Rieu. Katalog arapskih. Wien. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. London . Mustafa Jahić. 14 15 . godine.. 18. turskih. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa.

Onuncu Basim. 158-59. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. koju je napisao pjesnik Šāhī. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. Sadettin Nüzhet. Cahit Öztelli. Bektašī şairleri. Isto. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). koju je napisao pjesnik Dertlī. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.18 Na fol. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme. Özgür Yayinlari. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. str. Na fol. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Pjesmu je. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). str.1524). Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). osnivač safavidske države u Iranu.1524). str. Šayê Õaydar b. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. koju je također napisao pjesnik Dertlī. Agustos 2004. 134-35 i 163-64. prožeta misticizmom. . 191-92. 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. 38b . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). bez naslova.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.19 Na fol. osnivača bektašijskog reda.104-106. prema posljednjem stihu. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. 16 17 18 19 Isto. str. Bektašī şairleri. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.17 Na fol. Šāh İsmā‘īl je. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. Na fol. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 347-48. inače. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal.. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća.216 Mustafa Jahić Na fol.16 Na fol. Sadettin Nüzhet. str. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.

41. 49a . Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417.. godine).46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. .21 20 21 Isto.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću).s. Na fol. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī. iz Meke u Medinu.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. Na fol. Na fol. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. 48a je neispisana. a. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. Isto. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava.). 45b . 51b . Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). str. Na fol. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. Na fol. Na fol. Na fol.s. Na fol. str.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku. 42a . Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu.s. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). 53a .51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama. Fol. Na fol. Na fol. u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. 11-13. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. do seobe poslanika Muhammeda. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. od poslanika Adema. a..43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol.20 Na fol.

Na fol. 59b . 58b nalazi se prigodna dova. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. Na fol. Fol. . ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. među poezijom navedenih pjesnika.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku.60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. Riñā’īja. Būsnawīja.?). Êālida-efendīje. 54a . Na fol. godine. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . Turābīja i Šawqīja. Rif ‘ata. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba. 54b . koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. Wīrānīja.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. Na fol. bende-i āli ‘abā. 53b . Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī). Rāhīja. Na fol.1105/1694)..54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. Na fol. 59a je bez teksta. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. 56b. Ğawābīja. živio 1821-1889).218 Mustafa Jahić Početak (fol.

61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). godine.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol.69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend).74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). 48b. govori o borbama bosanske i austrijske vojske. prema tekstu prije početka. godine od strane turske vojske. Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. Na fol. 62a . Na fol.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. Na fol. . Na fol. 63b . između ostalog. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. 1295/1878). napisao Aġağalı Muftī-zāde. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. 1295/1878) 1859. Početak (fol. Pjesmu je. 74a . 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. U pjesmi se. 73a . 69b . 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . od nama nepoznatog autora.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi).

autora i dobrotvora. ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). šejh halvetijskog reda.84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve).82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda.638/1240).89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). Na fol.1748.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. uleme. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Katalog arapskih. Na fol. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. Svezak XIII. godine. . šehida. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Dimašq. Na fol.22 Na fol.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 .‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. evlija. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. at-Taôawwuf. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. prema uvodnom tekstu. ‘Alī b. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ .Sarajevo. I-III.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. Na fol. Na fol. um. London . 86b . 85a . perzijskih i bosanskih rukopisa. 83a . Haso Popara.220 Mustafa Jahić Na fol.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede. I. 88b . učenih ljudi.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. 7686/7. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. 1398/1978. turskih. 1868. 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ . 77a . gazija. Na fol. 23 . pisaca i šehida. 1425/2004. 80b . Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. Stranice 87b i 88a su bez teksta. Početak (fol. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). godine). napisao Ibrāhīm Riñā’ī. Na fol. Pjesmu je. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. a. 593 i 769-72.s.

273 . Mehmed Handžić. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa.prosinac 1943. Na fol. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. Islamska epigrafika.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). Glasnik Islamske vjerske zajednice. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. 90a . M. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva.. ista kao i na fol. neki u nešto izmijenjenom obliku. donosi Mehmed Handžić. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. 24 H. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī.. 92a . str. godine a umro 1269/20.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. Bayrām. 302 . Mujezinović.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. Broj 11 i 12. zajedno sa ovom pjesmom. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui. koja se nalazi u ovoj medžmui. . “Sarajevo u turskoj pjesmi”. God. 59b .24 Početak (fol. Sarajevo. godine..276. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. septembra 1853. str.304. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol.60a. 93b . Rođen je u Sarajevu 1238/1823. XI. studeni .

notes and some short treatises mainly from astrol- . Majmua originates from the middle of the ninetinth century.222 Mustafa Jahić Na fol. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. Listovi 95 . Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Na fol. Na fol. single verses. Bosna. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. kulturna baština. Ključne riječi: Bajram Kalaba. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). treba reći da je ova medžmua. Na kraju. medžmua. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. vlasnika ove medžmue. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Sarajevo. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili. prožetih misticizmom.99 su bez teksta. Mehmed Kalaba. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine.

written in Turkish language. presents one of the crucial documents of Bosnian .Herzegovinian cultural heritage. as well as note in which some well known personalities are mentioned. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. the followers of alevi-bektaši teachings. or nothing. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. Because of that. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. . of it content. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. this majmua as a source for future research. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage.

.

vakif. Šabanovića. Handžića. vakifi. književnici. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. Spahe. Bašeskija bilježi da je 1779. Hasandedića. muftije. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. ali su se bavili i trgovinom. po njima. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. ali su izostale njihove potpunije biografije. sudskom strukom. uvod i komentar Mehmed Mujezinović).Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . Vajzovići. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). . aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. Sarajevo. Ljetopis (Prevod s turskog. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. 180. Kreševljakovića. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. umjetnici.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. alimi. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. Zahvaljujući radovima Bašagića. prema porodičnoj tradiciji. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. Džine su uglavnom bili posjednici. zanatstvom.sarajevski kadija. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst.. a jedna ulica pri dnu te mahale. čiji su preci. doselili iz Banje Luke. muderrisi. Husedžinovići i druge. str. 1987. godine u Sarajevu umro neki Džino. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. o kojem ovdje govorimo. Takav je slučaj i sa kadijom.

Turcizmi. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. 1800. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru.). 150.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Hivzija Hasandedić. 1961. 1805. a ukopana je u mezarju na Kovačima. str. a treba Muhammed Baki-efendija). hasećija..3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. godine stigla carska zapovijed da se to učini. turskih. str. Sarajevo. Katalog arapskih. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. Mehmed Mujezinović. XXVII/1964. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. str. Družio se s vezirima. prilog historiji grada Sarajeva. 331. 334.).6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u.. godine. Na hadždž je putovao 1783. Turski je lijepo govorio. Umro je kao putnik u Beogradu’’. Mehmed Mujezinović. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. 65. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. godine pa nadalje. Sarajevo 2000. od 1785. br. godine. 1957. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. popularan čovjek. čime je stekao pravo na titulu age. 1977. hadži Muhammed-aga Džino. rukopis. ... kćerkom Mustaj-bega Džennetića.600 groša. 1985. str. Vladislav Skarić. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. Sarajevo. pa joj poslaše 1. 7-9. Prijepis je iz 1757. . Glasnik VIS-a. pa je 1817. sin Abdullahov. Njegov sin ga imenuje hasećijom. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. Abdullah Škaljić. Tabi-Safom. koji je skupa s bratom Huseinagom. novembra 1736. Bijaše pametan. str. str. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29. Izabrana djela I. a kasnije sultana Selima. Mostar.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. 186.. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. 31. Ćurčića vakuf. rukopis. vjerovatno amidža hafiza Bakija. Bio je darežljiv.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. godine. Ummi Guslum je umrla 1878. Sarajevo. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. Džine se presabraše. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.

Muslimansko školstvo.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali. str. Hamdija Kreševljaković. 1991. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. ali o njemu nemamo podataka. lipnja 1771. 137. (11. Sarajevo. Kasim Dobrača.9 Džinin han je bio na Kovačima. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. 16. hadži-Jahja Alijom Jabučarom.. sv. 311. Vidi L.. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. Original Džinine vakufname od 27.. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. str.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. umro iza 1783. 2008. Sarajevo. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. 56. str.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. Isto. 1991. Izabrana djela IV. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). 526-527.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija. 1. str. str. 59. Hamdija Kreševljaković. 291. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Bono Benić. Prvi. Ljetopis sutješkog samostana. poznat kao Mehmed-pašin hamam. Sarajevo-Zagreb. Haso Popara.. str. 1963. i hadži-Mustafom Misirlijom. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. muški mekteb. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. 261. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. .. Osnovao je dva mekteba. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. sv. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. prema tome. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. a Džino ga je otkupio prije 1771. 210. Iza 1848. London-Sarajevo. godine porušen je. Katalog GHB. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Iz Džininog je vakufa 1782. stoljeća. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. a zatim ga uvakufio.11 Ovaj jednostruki. safera 1185. Izabrana djela III.. str. godine. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. godine. Sarajevo. trgovcem. pa je. str.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. 2003. godine.

228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu.21 Beratom od 15. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. str. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Sarajevo. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. sv. drugi isticahu njegove loše strane.20 Bosanskoj Dubici. Jedan ugledan sarajevski hafiz. 20 21 22 . Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530.19 Novom Pazaru.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. a krivnja nije dokazana. str. Mehmed Mujezinović.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. ali se to podrazumijeva. rukopisa R-700 GHB. Katalog GHB. ondašnjeg sudstva. 203.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. 3. Bašeskija. 1979. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. Ljetopis. 2. A-748/TO.. 810-811. tako često osporavane.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. str. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. XVI/1944. Sarajevo. 770. 41. R-484. vjerovatno najstariji. Bašeskija ga već 1780. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. Njegov sin Abdulbaki. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. A-1127/TO. Arhiv GHB. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. (24. a jedni se samo svađahu i prepirahu. Vidi bilješku na L. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama.. prenio je 1867. Hašim Šerić. Novi Behar. doduše. sa berivom od 499 akči. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. augusta 1812. br. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. Katalog GHB. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. sv. Arhiv GHB. 2. kojeg je optužio hafiz Džino. str. 141. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. U bilješci. Dobrača. Dobrača. pa još kadija. 1977..) godine. “Iz prošlosti Dubice”. šabana 1227. str. a onda studirao u Istanbulu.

25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. 1. Tako je 1792. Dobrača: Katalog GHB. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati... knj. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. međutim. 1972. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. vjerovatno. 43. Ovaj zbornik. str. “Iluminirani rukopisi. posebno zbornici fetvi. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. R-1366. 3/821. Sarajevo. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. sa oko 130 djela. i 554. starih i neponovljivih rukopisa. 1. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. Tu je bilo iznimno vrijednih. 1. Njihova zbirka. na turskom jeziku. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. rađene nasêí pismom. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi.”. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. sv. Više je puta predočen našoj javnosti. 11. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. ali je više njih i sam prepisao. str.. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. 24 25 . 1389. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. stoljeću. str. Preporod br. Samo u katalogu br. na perzijskom jeziku. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. Haso Popara. R-412. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. 2 obrađen je 41 kodeks. februara 2006. Osim prekrasne kaligrafije.) prepisan. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. rađenog u zlatu i bojama. u 16. Izdvojićemo samo dva rukopisa.. 75-89. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. tabelama.

54. mlađeg Muvekkitovog brata.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. Sidžil sarajevskog kadije br. 1991. on je 1813. koja je pisana oko 1878. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. jedino je preostala česma u Nahorevu. Primjerice. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. kćerka hadži Ahmed-age Džine. Sarajevo. XIV-XV/1964-65. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. Arhiv GHB. 139.230 Ahmed Mehmedović govoriti. Hamdija Kreševljaković. Sarajevo. A-1336/TO. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”.28 Ove česme su porušene. str. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. str.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. godine. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. Sarajevo. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. Mehmed Mujezinović. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. filozofije.. logike.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB. Avdo Sućeska. 192-193. str. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. Sarajevo. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. te iz lijepih književnosti. medicine. jezikoslovlja. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. 179.. Izabrana djela III. A-1099/TO. str. str. .. godine. POF. 1983.. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813.. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića. 1974. 274. 101. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. 1969.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816.. str. astronomije. Hajudin Ćurić. 56.

str. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. . ograđenim santračem. A-1129/TO. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. (1822. Nad njegovim mezarom.34 32 33 34 Arhiv GHB.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Mehmed Mujezinović. sin hadži-hafiza Baki-efendije. kćerke Husejnove. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. Tu je i umro 1822. u skladu sa tada važećim zakonom. klesani nišani od bijelog krečnjaka. Sarajevo. Nišani su bili visoki oko jedan metar. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. na turskom jeziku. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. Mehmed Mujezinović. 141. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. Za njegovu dušu. str. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. godine. 1974. Džinić spada u ešraf časnih kadija. Godina 1238..)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. djelo sarajevskih klesara. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. gdje je često odlazio i odmarao se.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. Godina 1243. (1828). koja je umrla bez djece. Abdu-l-Bakija. 145. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. nemajući prava nasljedstva. Merhum. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha.. Fatiha. 1977. Sarajevo.

Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. 37 . godine. na arapskom i na turskom jeziku. i kupovao je. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). čvrst.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. ramazana. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. Mujezinović. Kćerka Muhammed-pašaefendije. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Es‘ad-efendija Uzunić.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. osim dva. 19. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. koliko-toliko. 152. str. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. Tekst je pisan crnom. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. Papir je bijel. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. svi iz Sarajeva. na turskom jeziku. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. koja je umrla 1844. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. Islamska epigrafika I. a dovršio u Sarajevu. lijepim. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. urađeni ta’lik pismom. 147. Svi su njegovi rukopisi. str. a na ostalim stranicama crvenim linijama. što Mujezinoviću nije bilo poznato. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. godine i također ukopana na Kovačima. . pripadao ulemi. a povez polukožni. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. vjerovatno u poznim godinama. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. umrla je 1841. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. dakle. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. Afifa-hanuma.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. odužiti za uloženi trud.

1726. 16. 225. 2. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. Šamsuddín (u. ispisan lijepim nasêí pismom.).Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke.. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. 2008. Tekst je uokviren crvenom linijom. crnom tintom. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom.). al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. na arapskom jeziku. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj. str. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. Papir je žućkast. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. str.). komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. 384-386. str.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. R. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867. 1988.38 . a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. Katalog GHB. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. sv. London-Sarajevo. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. a drugi nasêí pismom. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí.39 . hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. crnom i 38 39 Dobrača. 809-810. osim prve dvije stranice prvog djela. Katalog GHB. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. R-484. Tekst je uokviren crvenim linijama. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). sv. sadržaj pisan u poljima oblika baklave.530. Sarajevo. Muhamed Ždralović. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq.. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. na arapskom jeziku. 1780. 1515. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Šamsuddín (u. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. Haso Popara. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. na turskom jeziku. godine. R-328. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. . Tekst je pisan crnom. godine.

Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. ta‘líq pismom. London-Sarajevo. na arapskom jeziku.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. crvenom tintom. pisanim tupim perom. 2000. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. glat. sa utisnutim ornamentima. vlasniku i vakifu. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. Haso Popara-Zejnil Fajić. R-1561. 1813. str.43 . Ždralović. Tekst je pisan crnom. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. 1338. 2. bilješ40 41 42 43 Dobrača. a uvez polukožni s klapnom. Katalog GHB. a rađen je lijepim. autora Aõmada al-Albuståníja (u. R-269. R-217. Papir bijel i žućkast. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. str. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. (1868. i otisak njegovog pečata iz 1811.. dobro očuvan. London-Sarajevo. sv. iz autografa. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. u Sarajevu. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom.-14. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. 98-99. 50. na arapskom jeziku. Džino je. Rukopis se vodi pod brojem R-323.). R-3176. maja 1802. 7. (4. na arapskom jeziku. sv. složenim. 1389. a komentirani dio crvenom tintom. godine. Tekst je pisan crnom. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u.. sv. .234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom. 7. 1284. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. 225. Na početku su stihovi. glat. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. a povez s klapnom kožni.). str. na 120 stranica srednje veličine. Katalog GHB. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. bilješke o prepisivaču.40 . originalan.41 . Papir je žućkast. Tekst je pisan crnom.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. Papir je bijel.). str.Godine 1810. Prepisivači II. 2000. naprimjer: R-1774. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. Katalog GHB. 811. hrapav. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela.) godine.) godine. Haso Popara-Zejnil Fajić.

Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. a povez polukožni. R-615.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata). Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. R-265. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom. str. glat. . tanji. Na marginama ponegdje ima komentara. pisanim širokim perom i vještom rukom. koje je sakupio Muhammed Sadiq. Tekst je pisan crnom. Na početku je sadržaj. 280. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. Katalog GHB. sv. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. a povez polukožni sa prijeklopom. str. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. Dobrača. Nije navedena godina prijepisa. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Osnovni tekst pisan je crnom tintom. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. Papir je žućkast. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. R-534. Papir bijel.. ali je to bilo svakako oko 1791. na 206 stranica srednje veličine. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. a povez kožni. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. pisan rukom prepisivača. pisanim tupim perom.Bañåi‘ a¥-¥ukúk. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. 969.46 . oštećen. složenim. London-Sarajevo. 14. Katalog GHB. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. originalan. na turskom jeziku. sa krasnim. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: .Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. na turskom jeziku. poznavajući njegov rukopis. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. (Zbirka sudskih formulara). pripisuje Džini. 56.45 . Katalog GHB. 1999.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. a Dobrača ga. sv. 1688. a ostale crvenim linijama. str. Tekst je pisan crnom tintom. 5. a istaknute riječe označene crvenom linijom. Papir bijel i žućkast. Osman Lavić. Isto. Prepisivač se nije potpisao. Rukopis je urađen lijepim.. London-Sarajevo. str. 2.). 788. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. na turskom jeziku. sv. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. mjestimice bijel. 2005.

One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. artisanship and judicial profession. kadija. kaligraf. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. Džino made evladijet vakuf out of his collection.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. Tesalija. OsmanŠehdijina biblioteka. wakif. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. mekteb. Gazi Husrev-begova biblioteka. Novi Pazar. Sarajevo. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. He copied nine valuable manuscripts in period . He had a valuable collection of oriental manuscripts. Bosanska Dubica. prepisivač rukopisa. vakif. trade. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. utemeljitelj mekteba. čifluk. Nova Kasaba. Rogatica. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. whose family member was involved in farm estate. also well decorated manuscript. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. Divan Hafiza Širazija.

out of which three were collection of fetwa. and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810.

(1792. Muhammed Baqi iz godine 1207.). Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.238 Ahmed Mehmedović R. . Muhammed Baqi – Njegov rob.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu.

godine. str... 1973. muderris. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. Gradačac.str. 2008. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima.. Veoma obrazovan. dž.3 Osim toga. str. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba.. 1933. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice.š. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. i dr.1974. Mahmut Traljić. str. osmanskoturskog i perzijskog jezika. Hazim Šabanović. Gradačac. hatib i imam. Gradačac. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog.. 2002. 589. Mahmut Traljić. do 1991. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. mostarskog i travničkog muftije. Sarajevo. Vidi: Mehmed Handžić. 21 i 22. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834).. 51-52. 1960. 2008.. biografija. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. naučnik. Gradačac. Nacrt za monografiju. Isticao se naročito u vjerskim znanostima.14-15. među .do 1945.. godine. pored sarajevskog.. komentator Kur’ana. Dr. Esad Sarajlić. Gradačac. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. Po ugledu i znanju.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef.. Sarajevo. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. prosvjetitelj i reformator.dj. Hamdija Kreševljaković. maj 1932. 2 3 . Esad Tihić. stoljeća sve do svoje smrti 1883. 289. gradačački muftija. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. i Gradačac od 1945. Gradačac i okolina. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. te je stekao zavidno bogatstvo. Gradačac sa okolinom u prošlosti. 15... Husnija Kamberović. Novi Behar. Gradačac od 1941. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. Veliki entuzijasta. nav.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. god. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef.. pregalac. Gradačac. br. 2003.

koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834.VIII. gdje bi se mogli nalaziti. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. 88-93. 29. Novi Muallim. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. septembra 1974. godine Mehmed Mujezinović. historičara. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. već ilustracija. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. izjave).240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. str. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. str. časopis za odgoj i obrazovanje. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata.. god. 17-18.4 Naprijed rečeno je nužno. Mulaibrahimovića (Svirca). Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. 169-175. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. i Mahmut Traljić. godine 6. teologa. izunname. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. novembra 1974. obrazovanju.. Sarajevo. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. br. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. 1999. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. jer pružaju relevantne. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. i 15. Sarajevo. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. knj. vakufname. do kraja Drugog svjetskog rata). 31. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. septembar 2007. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. pouzdane informacije o statusu i položajima. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). historiografa. 5 6 . biografa.000 dinara. akademskoj zajednici i široj javnosti. godini. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. Uz prisustvo Sadika Šehića. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. Novčana vrijednost knjiga je 5. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. i tako stekao časnu titulu vakifa. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

Rukopisi stari 214 godina. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef..11. Više o samom Arhivu. Ostaje obaveza da se istraži da li se. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. kao i jedne muftijine idžazetname. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. šejhu-l-islama. urednik mr.1974. Tuzla. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. novembar 1974. Mulaibrahimović.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974.8 2. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. a ustupio ju je Sadik Šehić. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. vidi: Nermana Hodžić. 2005. analitički inventar. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. godine.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. Muhammed Saduddin. 7 8 9 . od 05. Svi ovi dokumenti. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. muderris u Gradačcu. Ahmed-ef. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. 1. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. zagubljeni su. Gradačac. eventualno. 291. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. rebiu-levvela 1275/1858. 15. Izunnama Muhammeda Saduddina. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. Mulaibrahimovića (Svirca). godine u članku S. Imamovića . Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. preciznije od 1858. Tuzla. Također. muderris i muftija Ahmed-ef. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. muderris h.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. 1990. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. do smrti 1883. Ovu čast. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. Izet Šabotić. hfz. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. Na ovaj način. str.

Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. od 15. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. zu-l-hidždžea 1296/1879.242 Nusret Kujraković 3..14 Također. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. ramazana. safera 1286/1869. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Izjava regulira porodične odnose. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. godine Sve svoje knjige h. Kao vakif. Berat od 14. Muftića. od 15. zu-l-hidždžea 1283/1867. vodio brigu o široj zajednici muslimana. njezinom obrazovanju i napretku. Ova vakufnama. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. redžeba 1270/1854. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef.11 5. muftija i muderris. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. odobrio je vjenčanje Hatidže. kao i naprijed navedena. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Mulaibrahimović (Muftić.12 6.13 7. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. godine Jednom potpisanom izjavom h. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. za skrbnika malodobnoj braći. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. od od 07.10 4. hfz. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. hfz.

Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. hfz. Ahmed-ef. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. od 1296/1879. Muslimovićem. godine. odnosno 1814. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. Ahmed-ef. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. godine. 10. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. Muftića. što im daje posebnu vrijednost. Najstariji berat datira iz 1229. hfz. koja se može samo pret- 15 16 . koji su svoje riječi potvrđivali djelima. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. godine po Hidžri. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. njihova djela su bile njihove riječi. Muftić. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. umro 1883. Zapravo. Berat iz 1229/1814. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. Popis ostavštine Muftića od 1883. Upornost. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h.. 1. godine Nakon što je muftija h. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef.15 9. Dokument iz 1276/1859-60. predavao je u Svirac medresi. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. Time bi godina njegovog rođenja.

1837. Bog mu znanje povećao. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. . izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. Preveo ga je Šaban Hodžić i. godine. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. navedenog imameta i hitabeta. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. . i iste bude kako reba obavljao. Musa Safvet. 07. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. 16. rebiu-l-ahira 1253. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. odnosno 21.07. 1837. sin hadži Osmanov. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. rebiu-l-ahir 1253. upražnjenih dviju dužnosti.. analitički inventar. Bog mu stepen povećao. morala biti prije 1800. 17 18 19 postaviti. iako je moj visoki službenik. u gračačničkom kadiluku.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. iza navedenog merhuma. ponos velikana i plemenitih. sina Omerova. 16. 1990. nakon što je to u svojim knjigama proveo.18 godine i naređujem da.244 Nusret Kujraković 2. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. u ime Boga. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. niti oduzimati mu te dužnosti. 1809-1839). godine. godine Nermana Hodžić. 6. str. godine. Berat iz 1253/1837. raniji ministar vakufa. to bio ograničio samo na hitabet. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. od njega oduzmu i predaju drugom. Tuzla. Kancelarija vakufskih džiheta. koja se nalazi u mahali Svirac.

Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. kako stoji u beratu. Hafiz Hilmi-ef. 02. Berat iz 1264/1848. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. sina hadži Osmanova.. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. Nermana Hodžić. vršena je obnova svih starih berata. Kancelarija vakufskih džiheta. odnosno 01. str. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. rebiu-l-ahira 1255. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa.1839. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju.. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861). Nadalje.. Muftić. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. nav. . te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji.. zu-l-hidždže 1264/29. 4.. 6.dj.10.1848. u ime Boga. koji je sretno došao na osmanski prijesto. godine.dj.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. 7.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste. u gračaničkom kadiluku. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. u gradačačkoj tvrđavi. nav. sin hadži Osmanov. a gračaničkom kadiluku. godine po Hidžri. Razlog ostavke je. 19. između ostalog. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima.07. str. Berat iz 1290/1873. godine. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. pristao je da vrši imamsku dužnost. najvjerovatnije. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. godine Po uobičajenoj praksi.. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. u mahali Svirac.

Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. Po tadašnjem običaju. papir žućkast. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. s obzirom na stečeno znanje.08. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. ukoričenih u tvrde korice. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. rukopis čitak. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. iz 1299/1881. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. 14. krupniji. obrubljen crvenim mastilom. Idžazetnama A-4520/ TO. godine. odnosno 30.1873. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. deblji. . hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. godine. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. mogu samostalno podučavati ljude islamu. Kancelarija vakufskih džiheta.22 Sastoji se od šest stranica. hfz. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. dajući mu dozvolu da može druge podučavati.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. podučio je i osposobio veliki broj imama. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. redžeba 1290. 1873. redžeba 1290/ 06. iza svake rečenice crvena tačka. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. Ahmed-ef. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. Napisan je u Carigradu. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef.09. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti.. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića.Kasumović. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. Prevela Azra Gadžo.

Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. pobožnog. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. sin hadži Osmana. Ahmed ef. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. Gradačac. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. 01. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. Idžazetnama A-4520/TO. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. godine. Mulaibrahimović (Svirac). dokumenti. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. Uzvišeni. 12. dao mu idžazet) da podučava. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed.23 po Hidžri. fikhu i usuli-fikhu. – 21. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. hfz. Pa sam ga opunomoćio (tj. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. godine 1299. Hvala Alahu u potpunosti. 1882. 1881. logici. str. i omogućio mu sve želje. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. Allah ga učinio savršenim alimom. . “ 24 Ključne riječi: h. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. kao što je mene opunomoćio. prijevod sa arapskog na bosanski. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. Potpisao je idžazet mjeseca safera. retorici. Azra Gadžo-Kasumović. 1-2. knjige 23 24 23. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. muftija u Gradačcu. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog.

Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. Unfortunately. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. . because they give relevant and reliable information about status and position. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. have not been preserved. a significant number of presented documents. education. Mulaibrahimović (Svirac). Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. iznama. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. which were recorded in literature. vakufnama. especially Gradačac’s history.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. idjazetnama. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas.

Flügel. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac).) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. godine. Hofbibliothek in Wien (G. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. / 1589. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. 613). godine. iz 1588. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. k. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. Die . dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka.. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. Kraelitz je. književnohistorijsko. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja).Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. XVIII. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. njemačkom jeziku. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. osim transliteracije pjesme. lingvističko i filološko istraživanje. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. naučna slavistička javnost još 1911. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. lokalizaciju. već je najstariji dotada poznati autor. und XIX.

Flügel: Arapski. Nr. može se zaključiti da ovaj pisac. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. Wien 1865–67.). gewiß kein Türke. die sich in der Handschrift auf fol. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand.250 Alen Kalajdžija arab.) verzeihnet ist. pored gore navedene hrvatske pjesme. 1865-1867. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. 11. datum: 24.wikipedia. k.wikipedia. br. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. 78 v. 2006.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. befindet. Sprache.. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. Der Schreiber bezw. reicht. Vrlo vjerovatno. datum: 24. Bd. 2 . Handschriften der k. 2006.na njemackom jeziku. 70 r. 2008. Ona sadrži. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. 68). III. u. Chr. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk.org . III. godina po H. fol. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). k.org . isto tako. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine.. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. U tekstu rukopisa (fol. und türk. Bd. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. fol. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. njemačke i mađarske pjesme). 1636). Verfasser war. (reg. 69 v. pers. 1574–1595) verfaßt. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. Schrift zu schließen. 68).na njemackom jeziku. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. Hofbibliothek. 78) nalazi se 997. 11. nur biz Sultan Murad III. Hofbibliothek in Wien. n. kategorija: Stilistika. 2008. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. Chr.

Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. Da bi to uistinu moglo biti istinito.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. . pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. što znači narodni. 1997). međutim. ali sa oblikom turčija. što znači narodna. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. međutim. pojavio i naslov Ah nevista.. onda. neslaven zabilježio. 251 no bio je prevodilac turskog jezika. Tuna. Prema tome. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. Đinđić i dr. U novije vrijeme. Postoji. načelnika. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. šefa. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. kao što navodi i Đinđić i dr. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. 1997. 2005). dat prema početnim stihovima pjesme. (1997). 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. odnosno Hrvatska turćija. 1981. usmena pjesma. ili pjevanja «solo». slušajući je u izvedbi pjevača.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma.. u nauci se. folklorni (up.). premda ju je Kraelitz (1911. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. Ako je to tačno u ovome slučaju. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). 30). Naime. nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. voditelja. prema uzoru na turski jezik. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. duša moja (Huković. 613). Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske. Jahrhunderts. 57) ili Hirvati türkisi. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom.

treba čitati kao Hirvat türkisi. čita se Hirvat türćisi. a i grafemom ja. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. c. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. za ž. bez sumnje.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. Također. dakle.. za što. Pored toga. posebno onome starijem. kao ir. Pored toga. girlim. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. c isto kao grafem č.. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. tzv. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi.. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. e je pisano sa he.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat. p. o i u pisani su vavom. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. Prema tome. . Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. npr. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. sirdit. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. ali sa trima tačkama ispod.. ako se drži kriterija izvornosti jezika. onda se pjesma. koji se piše dvojako. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. bilježi se grafemom ha. odnosno leksema sirce. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. međutim. č. prepisivač razlikuje afrikate. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. a kaf glasa k. može čitati sa ć. tako da. npr.

ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. 253 obdan. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. Također. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. Ipak.. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . Pored toga. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. pored obilježavanja vokala a fethom. a ne vokala a. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. a ne grafija na kojoj je zabilježena. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. ali i bosanske ćirilice – bosančice. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. pošto u drugim primjerima. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a.. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. Također.

Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. Drugim riječima kazano. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. koja je primarno predstandardnog tipa. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. l. morfološkoj. oblik glagola moći za. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. a preko vremenske vertikale. u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. npr. kakvo je. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. miješanje jata.. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. = može/more i sl. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. do početka XX st. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. . jd. a druga progresivnija i dinamičnija.5 Također. Kao specifične ekstralingvističke osobine. od kojih je prva arhaičnija i statičnija.. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. 3. npr. U okviru prostornoga kontinuiteta. uza spomenuti arebički grafijski sistem. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. Na taj način. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. koji se može pratiti od kraja XVI st.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. ali ne i standardan jezički kontekst. što je bila tipična osobina naše starije književnosti. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up... novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. Moguš. a recenzija produkt svjesnog. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. što predstavlja «normalan». 1971. npr. npr. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. Kuna. 2008).6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. Kuna. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. npr. Kuna. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. učenjem i prevođenjem i sl. najčešće u razgovornom diskursu. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl.. 1993). kafa i kahva i sl. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. kakva je. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. zapisivača. a u Hrvatskoj. prepisivača. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. 7 . kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. 1972)..

može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata.. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. prosim tebe.. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. Dalje. osobine bliske kajkavštini“.ali i glagolski oblik izgubil sam te. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini.. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. 30). gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. . Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. kakva je i najstarija Hirvat türkisi. Pored toga. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. U prvom redu to su: 1. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. On. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. 2. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. naime. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. 3. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim.

Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. evidencija kajkavskih osobina. Isto tako.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. godine. Osim toga. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč. No. uza sve spomenute probleme. izgubil. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). obden. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. prosim tebe. Inače. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. da je u pitanju kajkavska osobina. pesma. . od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. Ovako.9 Na osnovu datih zapažanja. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept.. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem).. obnoć molim tebe. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. U protivnom. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć.

nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka). cvit i živit. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). Dakle. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. onda je svagda. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. ako je obdan. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. tj. 11 . međutim. Pjesma.10 U pjesmi se. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. koja dolazi uz prilog dokle–. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. prozodiji (raspodjela klitika). Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su.. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. sintaksi (istina. što se može kazati i za oblike). zapadnog i istočnog tipa. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. flektivnoj morfologiji (tvorba. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. Ako se odluči za drugačije čitanje. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. koji ne mora biti tipično kajkavski. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. oblik imperativa: daj. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. morfonologiji. svit. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. obnoć. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. oblici glagola htjeti. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. enklitika glagola jesam: sam. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme.258 Alen Kalajdžija Dakle. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. npr. One kao takve nisu problematične. generalno. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“.: oči.

što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. kako je uobičajeno. ima i značenje predlaganja braka. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. knj. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. 4). pa čak i po narječjima. milostinje i sl. tumačiti i kao čakavski relikt. Međutim ovaj glagol.. Posrijedi bi. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. Prvo je značenje najšire. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. koje znači neživo i općeupitno. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. momka. Prema tome. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. 2 značenjem glagola moliti i 3. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. značenjem traženja milosti. HER.. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). i to. . Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. 367. 2004.. Također. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. pak. značenjem predlaganja braka – zaprositi. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. Tako. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. izgleda.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim).

cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. budem veseo. koji je. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. Prema tome. nakićena (za svadbu). analizirajući . 59. godine. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. dotjerana. 1997. Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. Hronologija. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. / zdrav mi budi» . nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. Nametak. ukrašena. koji. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue.šta sada mogu. u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je.260 Alen Kalajdžija dati se). da postanem. Među njima je i Smail Balić (1973. 130). što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. HER. između ostalog. sredi. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. Huković. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. uljepšana. naizgled nedorečena. knjiga 7.on veli . koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. međutim. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. 2004. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. Prema tome. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti.u značenju lijepo si sređena. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . 1973. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. 130. 8./1589. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. na osnovu čijega su podatka saglasni. Posljednja strofa u pjesmi. 1981. 20).

. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. s druge strane. 1959. 1981. poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija.. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. dok je drugi. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. Mađarske i Rumunije. 261 ovaj problem i. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. 446). smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. odnosno Sedmograđa. Uvidom u historijske karte (npr. Ihsanoğlu. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. 8). Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. a posebno onaj krajem XVI st. . pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. kako pokazuju podaci. Bjelorusije (up. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. ova oblast. Pogleda li se sa određene vremenske distance. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. Poljske. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. nikada nije bila dio Osmanskog carstva.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Osim toga. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. Nametak. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. Albanije. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj. kako se on naziva na njemačkom jeziku.

u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. . odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. povijesna Hrvatska. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. predstavljala uži geografski. Pored toga. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. tj. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. 2004. 43-44). Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. S druge strane. koji ju zapisuje. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. i druga. pripisano je nekome Mehmedu. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. zabilježenog u zbirci. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. Autorstvo pjesme. Također. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. već postojeće pjesme u medžmui. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. dajući taj zaključak na osnovu diktusa. dok s druge strane. tj.

Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. Vlaške. Prema tome. Erdeljac. 1998. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. nakon što Bosna. Sedmograđanin. inače. koji na šire područje današnje Mađarske.. Imamović. 130-131). To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. 1998.. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. te. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . kako je to uradio Smail Balić (1973.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. npr. Oni su. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. Sućeska. Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. Dalmacije dolaze nakon 1580. Like. kako je kod nas u literaturi navedeno. npr. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st.. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje.... odnosno zapisivača. godine (up. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak.. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). pa tako i u proučavanju ove pjesme). pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!).. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. odnosno Vlah. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. Slavonije. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. 1996 i dr. 263 pristupom. Sućeska. npr. sa budimsko-kanjiškom oblašću. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. 130). Osim toga. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma.

To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom..neki Mađar njemačkog porijekla. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. koji je bio prešao na islam“. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. .. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. 1997). Muhamed Huković (1997. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). lice množine: [nićemo]. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. tj. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. dok je Balić (1973. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. 130) ustanovio da je pisac „. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima.

godinu po Hidžri.. 3. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke. što odgovara 1588. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. . u Erdelj. autor je pjesme nepoznat. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici./1589. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. Jednostavno kazano. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. ali mu je poznato ime – Mehmed.. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. godini. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. Pored toga.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. pa i same pjesme. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. 5. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan.. 265 1. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. 2. 4. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke.

jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. gizdav budi. 1911. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. 613–614) .

Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A..Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. K. oči moje.. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi.) .

gizdav budi Što ću istom. oči moje. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si.) . ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. K. Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista.

XVIII. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Svjetlost. Novi Sad . Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira».Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Preporod. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Zbornik za filologiju. Ankara 3. XIV/1.. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. Sarajevo 9. knj. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Quellen und Forschungen. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Ataturk kültür. Jahrhundert.. band XXXII. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije.Muslimanska komponeneta. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Sarajevo 8. Svjetlost. Sarajevo 6. Teodosijević. Slavoljub. Đinđić. Berlin Literatura: 1. Kultura Bošnjaka . von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». 11.. Archiv für slavische Philologie. Huković. Balić. Türk Dil Kürümü. Tanasković. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. str. Kemura. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine.) Kraelitz. Kraelitz. Huković. Novi liber. II. Preporod. knj. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Berlin 10. Sejfudin – Ćorović. Archiv für slavische Philologie. Mirjana. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Smail (1973). band XXXII. und XIX. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Imamović. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Wien 2. Zagreb 4. Kuna. Sarajevo 5. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Ihsanoğlu.

Jasen Vrančić. 21. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. predstandardni idiom. Zagreb Život. 15. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. 20. Globus. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. 19. oktobra 2003.wikipedia. Sarajevo. Novi liber. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. Mostar www. 2008. Forum Bosna. Erdelj. 12.24. Reprint izdanje: (1992). Mala enciklopedija Prosveta. 16. koine. Hrestomatija alhamijado književnost. 1972. 17. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum.270 Alen Kalajdžija 11. Opšta enciklopedija (1959). Sarajevo. Izdavačko preduzeće Prosveta. urednici: Josip Raos. Beograd Međedović. Književni jezik 1-2.org . 13. Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. Zagreb Nametak. imenovanje. 11. Svjetlost. datacija i lokalizacija pjesme . Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. Ključne riječi: alhamijado pjesma. 18. 14. Kuna. Bošnjaci i islam. 45/08. Podgorica. Abdurahman (1981). Sarajevo Sućeska. i 11. diktus. Almanah. Sarajevo Tuna. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Visoki saudijski komitet.

.. time and origination of the name of poem and to that paleographic. 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms. . as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. Apart from that. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

.

Beograd. metonimija je bila uočena.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama. u: ur. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. Da ne bude zabune.. al-Qāhira. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). str. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal. Leon Kojen. 211-235.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. 195-215.. koji se ne može zaobići. tom 1. Metafora figure i značenja. Mağāz al-Qur’an. No. Maktaba al-Hanğī. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Lingvistika i poetika. Na kraju. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. 186. Abū ‘Ubayda. konstitutivnim elementom jezika. 824. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. ili: Još uvijek gazamo po nebu. 1986. Tako. 1966.a. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. u značenju: Još uvijek pada kiša. Prosveta. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. str.. primjerice. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. No. Beograd. Nolit. 2 .. pogledamo li u povijest metonimije.2 1 Vidi: Roman Jakobson. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša..) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. i: Roman Jakobson. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji. str. s. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. odnosno trop. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji.. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u.

274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. 96. Al-Mutanabbī. 2. jer ono pomoću vlage raste.. str. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. Ubrajam se u jednu od njih. po: Teufik Muftić. cit. 1995. ili za nekoga kažu: On nema sala. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori. . a za bilje kažu vlaga. El. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. str. 302.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. Ta‘wīl muškil al-Qur’an.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne.. misleći pritom kazati: On nema snage. al-Qāhira. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. Klasična arapska stilistika. kao i metafore. 1973. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1. a druga posljedicu. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. Tropološki karakter metonimije. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. uvjet je da se ne radi o sličnosti. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. Sarajevo. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. jer kiša pada sa neba. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. a ja ih izbrojati ne mogu. Dār al-Turāt.Kalem. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. Tako za kišu kažu nebo. Ibn Qutayba (u.

227. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: . Abdul-Raof. ..‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. str. 60.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. str. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: .7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya. Isto. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. ‫ .‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj. godina]. Bayrūt. 3. cit.. . Routledge. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫. op. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. 226.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. 2006. London.5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: . a znači godina.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. Pio sam vode iz Tigrisa]. 229.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. oslobađanje roba]6. ‘Ilm al-bayān. 4. str. 1989. špijuna]. str.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein. 5..

već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. 6. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: .9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. . Dār al-Fikr al-‘Arabī.10 8. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. ne cijedi. cit. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. Bayrūt. poznato je. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . str. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me.‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino. . 209. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. str.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. Bejrut. 2000. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. Vino se. Muftić.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. op. Al-Qazwīnī. 97.. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Kur’an: 26: 84. odriješeni trop. 7.

za koju upotrebljava termin denominatio. U metafori je to. 2000. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. te je rečeno: cijedim vino.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. umjesto cijedim grožđe.‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. Noviji arapski autori. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. To je generalna karakteristika tropa. str. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. 1998. str. al-Hağīb al-Qazwīnī. . 256-257. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. Leiden. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino.. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. kontigvitet). Bayrūt. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. ona zaprečava put doslovnom značenju. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. a ne na sličnosti. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. Tako Ciceron za metonimiju. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. i to u partikularnom smislu. kakva vlada u metafori.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. Uglavnom je riječ o bliskom.. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. Dār al-Fikr al-‘Arabī. već kao semantičko prerušavanje .14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. Brill. kako smo već kazali. 209.

Odnos nadređeni pojam . 209. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator. Zavod za znanost o književnosti.. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. u:. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija..278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). kazano terminima savremene jezičke znanosti. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. str. www. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. Živa Benčić i Dunja Fališevac. str. . bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi.‫ . nije temeljni trop metafora.pdf .išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16. ( Josip Užarević. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski.‫ . al-’Īñāõ. 1995.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani.) al-Qazwīnī. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. Zagreb.. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. nego metonimija. Tropi i figure. budući da počiva na stvarnom odnosu. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. ur.اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. Metaphoric. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran.de/07/warren. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . 108. “Tropi i jezik.

20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti. 1983. Dār al-‘Aôāla. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. 330. Grupa iz Liježa. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”.. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. op.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. a kamoli figurativno. (Vidi: Muftić. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 260. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. 222. 2003. 96. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. Bayrūt. str. op. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. odnosno sinegdohe. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. cit. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio .Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. Naime. str. Vidi: Ġāzī Yamūt. i 97. cit. str. 19 20 21 . Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto.cjelina i cjelina . ‘Ilm ‘asālīb al-bayān..cjelina. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. što je vrlo dobro odabran termin.dio i dio . str. Bayrūt. kada se tiču metonimije.. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno.) Heinrich Lausberg. al-Maktaba al-‘a¥riyya. odnose cjelina . nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī.

ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku.-103. 1981.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. The Johns Hopkins University Press. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. 40:13. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. Cambridge University press. to od nas zahti22 23 24 J. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. A Dubois. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. str.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. odvija se posredstvom konteksta. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. Cambridge. 104. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). Elisabeth Closs Traugott. Richard B.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. Dasher. odnosno pitanju. . Baltimore. Konačno. str.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. po definiciji. Regularity in semantic Change. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’.. moraju biti održivi esencijalni semovi”. Da bi razumljivost poruke bila održiva.. jer su rijetki autori koji se njime bave. 2002. kojega značenje ne bi bilo održivo. General Rhetoric. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. Kur’an. dok obrnut slučaj ne vrijedi. 29. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva.

. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. Pristanemo li bezuvjetno na to. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. već na drugo preneseno značenje. al-Turkī.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja. tj. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije. Cornell University Press. ma koje vrste da je. 135-139. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). možda.opskrba). Prije svega. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. 85-87. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. otežano je zbog činjenice što je. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . odnosno metonimija metonimije. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. pa.. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. Ãanãā. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. str. 1970. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. . str. Vidi: Angus Fletcher. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. Nadalje. Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost.usjevi . Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi. Ithaca and London. u pravom smislu riječi. 1994. Metafora vs. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . metonimijske relacije nisu statične.

može se doći do veoma interesantnih zaključaka.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. odnosno razumijevanja. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. uglavnom. Naravno. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. dok su. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. Pažljivijim čitanjem..282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka.irãibāã). Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. psihološki. na kraju ipak svedivi na određeni broj. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. a neki su svrstani u figure. .. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. kognitivni. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. pak. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. metafora im je zadala prilične glavobolje. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . s druge strane. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa.

str.) 29 . niti aserciju (al-iddiā ). Ali to bi bi bilo suvišno. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. primjerice. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. Nelson Goodman je. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). cit. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije. op. str. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. Metafora se. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši... da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. 152.. cit. ustvari. kao Pikaso za Pikasova djela. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. Grafički zavod Hrvatske. Zagreb. Takav postupak nije posebno obrazložen. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. kazao da je metafora “neobično pridavanje. i kazati. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. kao mehanizme kojima su. između ostaloga... Živa metafora. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. (op. (Vidi: Regularity in Semantic Change. str. kako navodi Ricoeur. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. 226.). Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. 1981. a zatim malo – pomalo popušta. 78. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni.28 Odgovor je potvrdan.

bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. to su tzv. Boguraev. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. odnosno uređuje “stare stvari”. cit. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. London. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. metafora uvodi nove stvari. str. . 1996. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. Oxford. principijelno posmatrano. ali posve generalan.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka.) Vidi: Traugott. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. 41-43. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. Naime.284 Munir Mujić značenje. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. str.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. 131. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. upotreba riječi oko u značenju špijun. dok metonimija objašnjava stvari. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. Kao generalan.. Semiotics: The Basics. tako da je uloga metafore signifikacijska. onakvog kako ga definira semiotika. govoreći da je. Pustejiovsky and B. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. Ustvari. (Vidi: Nunberg. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. Clarendon Press.. (Vidi: Daniel Chandler. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži).32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. uključuje “aktualnu modifikaciju”. 2002. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. Dasher. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije.. “Transfer of Meaning”.31 Naposljetku. op. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. str. ad hoc metonimije. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. u: ur. Routledge. J. 131.

Jakobson. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Fletcher. Živa Benčić i Dunja Fališevac.a. Ithaca and London. London. Maktaba al-Hanğī. 1970. 2003. Hussein. ur. Aõmad. 1995. Cambridge University press. Pustejovsky. Metafora figure i značenja. Sarajevo. Heinrich. Bayrūt. Roman. El Kalem. Abdul-Raof . Muhta¥ar al-Sa‘ad. Lingvistika i poetika.. Chandler. and Boguraev. Dār al-Turāt. Živa metafora. A. u:. Ãanãā. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Dubois. Leon Kojen. Regularity in semantic Change. 1989. Tropi i figure. J. Ibn Qutayba. Jakobson. Zagreb. 1994. . al-Turkī. u: ur. Brill. 1995. Lausberg. Oxford. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. al-Taftāzānī. Ġāzī. Traugott. Sa‘ad al-Dīn. Bayrūt.metaphoric. B. Geoffrey. “Tropi i jezik. Nunberg. Beograd. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. Warren. Semiotics: The Basics. Haddāra. 1996. Ta’wīl muškil al-Qur’an. al-Haûīb. Ricouer. Routledge. al-Qāhira. London. Muõammad Mu¥ãafā. Angus. Bayrūt. The Johns Hopkins University Press. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. s. al-Qazwīnī.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Routledge. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Clarendon Press. Baltimore. Paul. Elisabeth and Dasher. Zagreb. “Transfer of Meaning”. Grafički zavod Hrvatske. 2006. Beograd. 2000. 1983. Nolit. tom 1. 1981. 2002.pdf Yamūt. Handāwī. al-Qāhira. 1986.. Dār al-Fikr al‘Arabī. Teufik Muftić. General Rhetoric. Leiden. 2002. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study.. Closs Richard B. Dār al-Sa‘āla. 1998. Užarević. Cornell University Press. 1981. www.de/07/warren. Mağāz al-Qur’an. ‘Ilm al-bayān. Bayrūt. 1973. u: ur. Zavod za znanost o književnosti. Prosveta. Josip. J. Klasična arapska stilistika. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. Cambridge. Daniel. 1966.

. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. kontigvitet. sinegdoha. which is based on associations. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. while synecdoche itself does not separate as trop.286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. asocijativnost.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

koji je izlazio od 1927. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Wien. A. To je veoma bogata zbirka koja je. godine. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. 6. 1957. gdje je i doktorirao. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. Sokolović. do 1945. godine. Levy. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. Jahrhundert. Anali GHB. O. 1936.000 knjiga. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. 1996. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. Sarajevo. Mahmud Traljić. Drugi dio otkupljene građe (1973. završenih ili nezavršenih. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. Mostaru. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. godine. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. Umro je u Sarajevu 1986. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. str. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. rasprava i studija. zatim naučnih i prevodilačkih radova. uglavnom. 251-256. XIII-XIV. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. (Neobjavljen tekst) 23 24 . Gradačcu. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. u Sarajevu pod nasl. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). Radio je u Sarajevu. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. godine23. pravilnici.294 Azra Kantardžić teke. 202 str. pravila. Tu su i vrijedna. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Das Deutschtum Bosniens in 19. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. propisi. Zagrebu.

te kalendari Narodna uzdanica. komplet lista Pravda (1935-1941). Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. Umro je u Sarajevu 1973. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka.. godine. Ćorovića. Wissenschaftliche Mitteilungen. br. koju je završio 1936. Kreševljakovića. . 11-12.. god. periodične publikacije i četiri rukopisa. Prema spomenutom spisku. 9104. Naša domovina. Katalog. 9377. Jugoslovenski istorijski časopis. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. po Hidžri. 1885. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. Vege i drugih. 1910. leksikone itd. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima.. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr.. V.. str. različite enciklopedije.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. Sokolović rođen je 1911. Popara. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. Skarića. 568-572.). jedna Salnama iz 1284. 2002. XVI. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. Godine 1960. Truhelke. 9313. br. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. Godišnjak istorijskog društva BiH. novine i kalendare.. godine u Priboju na Limu. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. godine. Gajret. XXXVI. god. 9037.

works on Bosnia and Herzegovina and its population. šerijatski akti i knjige. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. prve štampane knjige u BiH itd.. npr. te beletristika. leksikoni. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina.. 1303. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao. islam.: prijevod Kur’ana iz 1895. Muhamed. biblioteka Sinanudina Sokolovića. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. privatne biblioteke. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. i sl. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. a. knjižni fondovi. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. kultura BiH i slično.s.. historija. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. narodne pjesme muslimana. .296 Azra Kantardžić Kur’an. Poseban dio uključuje periodiku. biblioteka Muhameda Hadžijahića. rječnici itd. stara izdanja narodnih pjesama. evropski knjižni fond. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. godine.

this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. Sinanudin Sokolović and others. Muhamed Hadžijahić. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. .

298 Azra Kantardžić .

Sazdavatelj iz ničega. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. On je Silni i Mudri. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. vjekovima nakon njegove smrti. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Onaj Koji nad svačim bdije. Darovatelj sigurnosti. Ibid. Uzvišeni. Silni. II:31 . Tvorac. On ima najljepša imena. LIX:23-24. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Općenito. Vladar. 1 2 Kur’an. Ġazālījev Maq¥ad. Univerzum i čovjeka. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. Oblikovatelj svega. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). na narav mističnog cilja.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Onaj Koji je bez nedostatka. Gordi.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. Presveti. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji.

kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa. Journal of the Royal Asiatic Society. ša’bān 872. Na kraju ovog teksta. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. po svemu sudeći. veoma su gazalijevski. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. Nadalje. h. str. str. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. Zapravo. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. 15. h. The chronology of Ghazali’s Writings. 225-233.. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. 44. (1904. 4 .). The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī..300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. Prvo izdanje. g. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. h. 1959. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. /1467. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta./1905. naveden je datum četvrtak. Journal of the American Oriental Society.3 Djelo spada među ona kasna. kao i sam stil. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. čije publiciranje nije datirano. Watt./1906. Osim tog.4 3 Vidjeti Hourani G. /1906.. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. godine. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. Egipat. 1324.M. 79. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi.. 1952. Naprotiv. i 1324. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. godine. Pojedine doktrine. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. Također vidjeti W. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. 1323. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma.

562 A. Or.. No. 9 Ahlwardt. 2907 (P2) Yahuda. Universitätsbibliothek Thübingen. loc. No. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. vjerovatno oko 700 h. 247. /1174. No. cit. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. str. Preuss. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. 22196 (B) 7 British Museum. ‘B’ je završen u četvrtak. 8. 5470. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. 22208 (T) Yahuda. i mikrofilm iz Michigena11 (M). Dar el-Machreq. as yet unpublished The Garrett Collection. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. Edited with Introduction by Fadlou A. h.. U svakom slučaju. No. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. Beyrouth. 1891.. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. 501 Ellis and Edwards./ 1111. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. tj. No. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. navedeno kod Ahlwardta. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. Staatsbibliothek. Depot der cherm. vol. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju.10 (G) iz Princetona. h. h. Worrell. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. redžepa 570. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. Na kraju rukopisa ‘T’. 16. 6 7 8 9 10 11 . kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela. No. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. Fadlou A. 30939 (P1) Yahuda. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu./1156.. str. Mach Rudolph. 1982. No. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. Shehadi.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. H. 7357 (L) Ahlwardt. Dr. No./1300. str. Arabic Text.

st. u kojima se spominje Maq¥ad. 56). Iako je taj rukopis najnečitljiviji. unatoč tome. čitljivi rukopisi. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. st. H. upotrebljavaju riječ al-asnā. u trećoj alineji uvodne stranice. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna.12 I u samom tekstu rečenog djela. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela. i 12..” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. vjerovatno oko 11. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. st. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. ipak. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. (15. 107. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. H.). (16. .). ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. H.). također. (16. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. st. njegov . ili 17.. međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. čak relativno ozbiljnijih.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. st.)..

Svakako. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme. jer je najeksplicitnija.. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. str. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. i 1300. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. Hanif. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. koje citira Charles Rieu. ISBN 81-7625-266-2. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī.. Sarup.. dok je u nekim čestica izostavljena. 294-332. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. 2002. godine. Naime. Vidi: N. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. 303 upotrebu termina al-asnā. apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. New Delhi. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. a preuzimali ih neki kasniji pisci. 14 . Umro je u Abarkuhu. . uključujući djelo Kašf al-haqāiq..naputak’’ (hidaya). međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija.2002.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. smještenom između Istahra i Jezda.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. 507 . Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. Biographical encyclopaedia of Sufis. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena..14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada.. str.. Central Asia And Middle East. Spominje se da je živio u Buhari. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli. sinonimi po vrsti i značenju. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima.

. što je tema treće cjeline. Ta cjelina.udio čovjeka’’ u svakom imenu. str. Katalog rukopisa. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. Ġazālī nudi .). 845/1441. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se. Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. Druga cjelina. Striktno je analitički koncipirana. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. godine. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. Cambridge. astronom i geograf. Oriental Mysticism.).16 On je 1867. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. što je. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. 546-7. h.. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. Edward Henry Palmer. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism. . iz čega je derivirana riječ algebra. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. ili Al-Ğabr. godine. ili funūn. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina. zapravo. zapravo. perzijski matematičar.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. 1867. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. koja je i najobimnija. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala.

ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. sukladno hadisima. Allāh ga blagoslovio i spasio. jedan.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. stotinu manje jedno. čiji je broj. 305 Na samom početku Maq¥ada.. sam. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. što u prijevodu znači jedini. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. a koji glasi: . Međutim. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo.Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. neparan. kazao je: .Allāhov poslanik. zaista je On jedan i voli nepar.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat)... Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. neka je Allāh zadovoljan njim. . zaokružen na devedeset devet.

moći. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. zapamtiti. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. Zaštitnik (al-Na¥īr). nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. Èikr. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Kairo. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). 6. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. Muslim. Oprostitelj grijeha. Êorāsān. međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. 1939. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. H. rođen je 384. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. Bliski (al-Qarīb). U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. shvatiti. Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. Također postoje i složenice imena. Al-Bayhaqī je umro 1066. među ostalima. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. godine. godina. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). Primatelj pokajanja. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). koji glasi: “Štaviše. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. Osim toga. Preobrazitelj noći u dan. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. 19 20 . (994. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). Pobjednik (al-Ġālib). znati.18 ući će u Džennet’. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. prebrojati. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. popisati. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati.”19 Međutim mnogi islamski znalci. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār.

. U samom Maq¥adu. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima.blizina Svevišnjemu.napomeni’’. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva.naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi...” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. On osnažuje istinu (XXXIV:48). onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. Osnažitelj istine.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u . Nakon šarõa svakog Imena. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). imenima i atributima. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. To predstavlja tumačenje (šarõ). Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. Ni u . Odlikovatelj i Određivatelj. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa.” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62). a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline. u principu ašarijsku.. i . Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb . a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. Štaviše. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4).

pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. Kairo. Fadlou A. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. 1968. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. kako da se brine o svojim bližnjima. 1965.. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. o sebi. Naime. Bejrut. U svakom slučaju. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir.). 1074. tih devedeset devet puteva. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. za razliku od Allarda. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. Le problem des attributs divins. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. Shedadi. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. al-Ġazālījevog učitelja. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. 359). zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. Tako taj mnogoliki okvir pravaca. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova .. ona je ista opća i osnovna teologija. . Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. Michel. str. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. drugima i svom okruženju. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. naravno.21 Ta činjenica.

uredio R. većina skupina se udaljila od istine. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. Arapska riječ ism. što nalazimo i u njegovim djelima. 1209. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u. . smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. str.imenovanja (al-tasmiya).23 . poput latinske nomen. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja.). i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i. 1914. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . Također nije neuobičajeno. 23 24 .).šta je ime?.. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013.imenovanog (al-musammā) . 225-236. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. unutar njih. u zavisnosti od konteksta. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu. i prije i nakon Ġazālīja. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena. McCarrthy.24 22 Bilo je uobičajeno. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica.. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. imenovanog i imenovanja.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: .) Kitāb al-tamhīd. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) . Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. imenovanog i imenovanja. prije tumačenja samih Imena. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). kakvu je primijenio Ġazālī. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja. 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena. Narav sistematičnog karaktera rasprave. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja.

Prema Ġazālīju. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. pak.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. imenovanog i imenovanja. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. pokretanje. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). dok odnos sa ime-novanjem. posebice odnosa imena i imenovanog. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. ukazuje na vršioca kretnje. a ne i na vršioca radnje. samo povremeno uvodi u raspravu. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). kao sporednim aspektom. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq).” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). pokretač i pokrenuto’. imenovanog i imenovanja. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. . za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija. sadrži suštinske razlike. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena. doista. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. ‘pokretač’. ali ne u svim slučajevima.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. stvorena a ne vječna. barem djelomično. ali iskazuje značenje imenovanja. kao i Kur’ān. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je.

nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. riječ je smještena na treći nivo. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano.. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. naposljetku. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između.” U odnosu na ontološku klasifikaciju.. nakon čega su imenice. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo.cilj svega toga je shvatiti da se ime. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. pridjev. npr. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta. Sa tog gledišta. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. imenica se može odnositi na nebo. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. na neodređena ili određena. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen.” U toj hijerarhiji... tako da se imena dijele na vrste. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. Ġazālī kaže: “. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. jer nakon takvog pozicioniranja. Dakle. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. .27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu.. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. koje natkriljuje. onda se ne može reći da označenom ime pripada. također. i nebo kao pojamnina. Kao takvo ono postoji u jeziku. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. glagol. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti.

Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva. kako kaže Ġazālī .” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo. pak. s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan.odnosno’’.slovo’’. živ . Unutar lingvističke hijerarhije imenica. propozicija <sastavni element suda> itd. čovjeka. i bitka u imaginativnim kategorijama uma.. opći . napokon.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. Što se. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija.sjedi. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. . Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena. Dalje. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ . glagol ili čestica i sl. pridjevci: imenica. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. primjerice. pak.. pak. . bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap.. Turčin. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. njihovu relaciju koja nije refleksivna.. dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat . i tsl. koje označavaju relacije koje. nadimak. tj.same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . Perzijanac. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. I. pridjevi).. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. univerzalan .već što samo po sebi posjeduje značenje’’.konkretan.čestica’’ (õarf). Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. glagoli..predikat.. nelingvističke realitete.individualan. stoji – kreće se . Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što .mrtav. koja ima isto značenje kao i riječ . zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili. koja označava zbiljske. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili.

a kako je to Indija. ipak.X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu). Značenje riječi <pridjeva> .istost/jestost’’ i ... posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači ...snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan. tj.. ali ne i obrnuto. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula . muhannad). općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. bijelo je isto što i hladno... Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). onda je nazvana sablja muhannad.snijeg je bijel i hladan’’. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ).. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika. Drugi modus izražen je propozicijom: .on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: .vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’. 313 Ġazālī. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje..ulazi’’ u smisao drugog – tj.britka sablja’’. prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . ispoljen je tvrdnjom izricatelja: . Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. Treći modus.. gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji. Takve riječi su nazvane . Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji... U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje.. budući da značenje jednog izraza . u drugosti .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. tj.tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>. tj. ili ... potom.sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje . U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti.britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.lav (layï) jeste lav (asad)’’..je’’ iskazuje istovjetnost identiteta. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje.drugost’’.. pak. Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim. Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: . ili . bijelo je istostoznačno hladnom”. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu.snijeg je bijel hladan’’.. U primjeru je naziv .lav (layï) jeste lav (asad)’’... Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem .bijel’ razli- . Naš iskaz: .

kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake.snijeg je bijel’’ i . jedinstvo biti bitka.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva .bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. nije istovjetan nebu. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa.. o odnosu među samim svojstvima. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta.. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine. u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja.nebo’’... da je podmetni realitet. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. b. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije.ime’’.huwa huwa’’. opisan kao bijel i kao hladan. različita su jedna od drugih. Tvrdnji da se iskazom . tj. primjera . Za razliku od prvog slučaja. kakav je slučaj u drugom primjeru ..imenovano’’ posjeduju. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega.bijelo je hladno’’.lav (layï) jeste lav (asad)’’.lava’’. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. Pojam. a ne o identitetu podmeta. kao.. . Stoga se može kazati . Dakle..je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. npr. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije .bijelo’’ i ..hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija . Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena..snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. To što povezuje . imenovanja i imenovanog.. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. sinonimnosti. tj. Ostala pitanja poput: izvođenje. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta. priroci .. Značenja koja .sablje’’. npr.. Priročna kopula . .. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima. imenovanja i imenovanog. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. tj.imenovanje’’ i . Premda su sva tri .... Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

C. također .37 Allāh mu se smilovao. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. str. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ . Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . LXXXVII:1 38 . Mystique Musulmane (Paris: Vrin. Ipak. Gardet. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga.” 37 Ğunayd.’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu. 1986). među kojima je bio i Õallāğ.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. 57-59. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve.. te u tom smislu.I. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću.Allāha poznaje samo Allāh. jer se istina u biti razlikuje od neistine.38 Zato. Uzvišenom i Svetom. može. zacijelo. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. 34-35.bio bi u pravu. transvijest je ta kojom se potvrđuje . A.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim.bilo bi ispravno. 910). Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. tako se ponašaju i oblici: čuje. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. vidi. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. ako je istina negacija. str. Međutim kada je pristup govoru različit. imao pravo kada je kazao: . Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu. (u. Tu se. Kur’ān.. G.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. Iako je priznavao da odgovarajuće .” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha.. tj. o Kojoj znanje posjeduje samo On. kako će reći Ġazālī. a. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. ali. Louis. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. bilo u ovom ili onom svijetu”. živi. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. djeluje. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. tako mi Allāha. Schimmel. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. zna. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”.M.s. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje. naprotiv. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. Anawati. Sukladno tome je Ğunayd. istina je pojmljiva s obje strane.

Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . I tako imena.. poglavito.” Riječi . ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. hodeći . na devedeset devet načina. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). Svakako. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu.. svjetlom mojih najskrivenijih misli. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. a Tvoj sud o meni je konačan. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga.. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. moj perčin kose je u Tvojim rukama. kakva su al-Õaqq. Veliki i Slavljeni. da ni qurb niti fanā’. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. Allāh mu se smilovao i spasio ga.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. Zapravo.. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. al-Raõmān. neka kaže: “Allāhu moj. Arba’īnu i Miškātu. ja sam Tvoj rob. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. A u slučaju Imena. ako su imena atributivna. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. qurb je konačna težnja. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. I tako. učini Kur’ān obnovom srca mog. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav.sličnosti s Bogom’’. alQuddūs. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan.

njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. . kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.

Shehadi.. 1322/ 1904. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā. (Supplementband I). prijevod. ISBN 0946621314. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. Berlin. March 1993. (1906. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Beyrouth. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Prvo izdanje. 1324.. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. Kairo. 1928. õyā’ ‘ulūm al-dīn. Iõyā’ ulūm al-dīn . Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God. 1899. uredio Badruddīn alÕalabī. 7.. Leiden. 1. Arabic Text. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. IV toma. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. Islamic Text Society. Al-Ghazali.. al-Maq¥ad al-asnā. Al-Maq¥ad al-asnā.. 5. 3. Brockelmann. C. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći.). 1312/1894. The Islamic Texts Society 1995. (vol. edited with introduction by Fadlou A.. Islamic Text Society. 1993. Egipat. 1937. 39 . Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. 1. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Cairo. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111.. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Burrell and Nazih Daher. prijevod David B. prijevod David Burrell and Nazih Daher. 4.. Kairo: Taqaddum Press.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.). 2. 2. 1. ISBN 0946621314.. 8). Geschichte der Arabischen Litteratur. Ahlwardt. Al-Maq¥ad al-asnā. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. H. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. Dar el-Machreq.. 6. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. 1982.

H. B. 7... 3. No. I). Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. in S. Paris. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. 71-132...A. 1417/1997. Leiden: Brill. University of Melbou-rne. Beyrouth. Princeton University Press.. Le problem des attributs divins. Studies in al-Ghazali.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. 6 (1) (1996. 19. 8. . 2002. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. 1985. 11... 8.. 29-46. ‘Abdullāh. 258-74. Nu’man. 1994. Mach Rudolph. Al-Ghazzali. Leaman..H. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. 4. 1964. London: Routledge. 6. Campanini.): 17-27. 1996... ch. H. 4.. The Garrett Collection. Studia Islamica. Sekundarna referentna literatura Allard Michel.. Journal of the American Oriental Society 20. 1. Jerusalem: The Magnes Press.. Fadlou Shehadi. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. 1912. 9. 2. 160 str. The Life of al-Ghazzali. LazarusYafeh H.. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. Derenbourg. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. Cambridge: Cambridge University Press. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. (vol. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. 7. Macdonald.. A. 1975. Ann Arbor.). (Typescript). O. 1993/1994. 5. Ghazali and the Ash’arites. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. 160 str. Farouk Mitha. as yet unpublished. p. 1884. 5. Ellis and Edwards. 1925. B. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. Kojiro Nakamura. Nasr and O. London. 1965. Worrell. 10. 1899. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. Asian Philosophy. 80.6. Tauris. Thesis (M. 1938. I. M. D. Al-Ghazali and the Ismailis. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions.

15. 1959. 1959. 259 str. 7. Edinburgh: Edinburgh University Press. II . W. 2. M. Ghazali’s Theory of Virtue.. 1963... 14.. New edition.A. Gardet. London: Brit. 5 tom. pp. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid.. Albany.. 6. 79.Ed. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī.. .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. F.. 3. Modern cloth. 5. ca. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u. Brill-Luzac. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. M. pp. 17. Journal of the Royal Asiatic Society. May. 18. XVIII. 4. London: George Allen and Unwin... Melkie Selma. Maãba’at Saydā’ (Sidon. 24-25.. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. L.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. Al-Farq bayn al-firāq. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī.. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. 30 tom. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. ISBN: 1333-56/1914-37. Beirut: 1380/1961. G. 1. NY: State University of New York Press. 7547. Bouyges. 16. Or. pp... 13. Hartford Seminary Foundation. 6 tom. W. Lib. 1943.). u 6.. Encyclopedia of Islam.. Beyrouth. 30 tom.). 1403/1982. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. Tel Aviv. Beirut: 1415/1995. 1975. 1960. Montgomery Watt. 225-33. Al-asmā’ al-õusnā. 1935. Journal of the American Oriental Society. M. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq).. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah. Halkin. u 6. Hourani. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. Montgomery Watt. 714-717. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). Sherif. 327 12. 1953. The Chronology of Ghazali’s Writings. Vol. 1952.. 429/1037. 19.. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

„Predgovor“ direktora Biblioteke. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. Bogatu. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. Mustafa Jahić 1999. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. Haso Popara 2004. među .. Po ustaljenoj dinamici . djela su razvrstana po jezicima.. Al-Furqan. unutar disciplina.godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike. Zejnil Fajić 1999. 2002. Osman Lavić 2005.. TURSKIH. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. pod rednim brojevima 9009-9089. Haso Popara 2008. šesnaesti svezak. a potom na turskom. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. Haso Popara . Obradio Haso Popara... Mustafa Jahić 2003. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). perzijskom i bosanskom jeziku. Mustafa Jahić 2000. 1429/2008. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. Haso Popara 2001. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. Zejnil Fajić 2003.. London – Sarajevo... iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Osman Lavić. Svezak šesnaesti.Zejnil Fajić 2000. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom..GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. Osman Lavić 200?. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski).. od broja 8840 do broja 9381. metrike. i posljednji. stilistike. KATALOG ARAPSKIH. pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga.. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom.. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). turskom.

771-775). pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. njih je čak 38. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. Zahvaljujući tome. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. 759-763). pojmova i institucija. arapsko-perzijski. stoljeća. arapsko-perzijsko-turski. ta’liq. napisan u Kairu 1346/1927. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. perzijsko-turski. godine. prepisivača (str. . ličnosti. arapsko-bosanski. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. perzijsko-bosanski. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. Indeksi: (originalnih) naslova (str. stoljeća. 701-727). Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. 743-758). godine na arapskom jeziku. 765-769) i mjesta (str. bivših vlasnika i vakifa (str. kod navođnja likovnih ukrasa. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. hidžretske. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. 777-780) i kataloški indeks (str. autora (str. pod rednim brojevima 9373-9381.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. signaturni (str. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. arapsko-turski. i 19. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. Pri obradi rukopisa autor se služio. odnosno u maju 1212. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. naslova u transkripciji (str. rik’a). stručno i sa puno korisnih detalja. pod rednim brojevima 9090-9381. 729-742). arapsko-tursko-bosanski.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. tursko-bosanski.

Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). šejhovi. medrese. Muhamed Pruščak. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Abdulah-efendije Maglajlića. Alidedea. Salih-efendije i dr. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. Ilhamije. kadija u Visokom. kapetani. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. Nesuha Duvnjaka. kadija u Egiptu. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. hafizu Hasi Popari. Ahmed iz Tripolisa. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. Ibrahim. Hasana Kafije. muderisi. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. mula Mustafe Biogradlije. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. turskih. perzijskih i bosanskih rukopisa. također. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. valije). perzijskih i bosanskih rukopisa. muftije. mula Numana Fočaka.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. Aga-dedea. Mustafe Ševkije Užičanina. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. imami. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. hadži Halil iz Bagdada). To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Ishak. koji je pripremio hafiz Haso Popara. dizdari. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. Šejh-Juje. po šesnaesti put. ljudima i institucijama. Azhari. Zikrije). kadije. turskih. Kufi. tekije. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. Davlatabadi. Andalusi. Sabita. Vrijedno je istaći. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. godine sačinjenog u Banjoj Luci. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Zbog svega navedenog. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. Isbeije. Alija iz Varcara. Akbarabadi. Safije. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. Džafer iz Travnika.

na arapskom. Ismet Bušatlić . turskom. znanosti. perzijskom i bosanskom jeziku. pismenosti.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. književnosti. umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina.

Mustafe Ejubovića (um. 2. gramatičkim. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. poetike i sl. (252 pages) 1. Leiden and Boston. logike. Akribičnost. 1636. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. 2008. izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. sintaksičkim. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. logičkim. 1615. u Carigradu). isto vrijedi i za Brill. u Mostaru). 1792. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. semantike. Brill. izd. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. Muhameda Čajničanina (um. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. Muhameda Muse Allameka (um. 1707. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. semantičkim disciplinama. u Pruscu). Profesor dr.

Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. a potom se daje Introduction (Uvod). Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. muslimanima. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. II. Bosniac Authors and Their Works (str. Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). IV. 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). Brill.340 Ocjene i prikazi Arabic. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). III. Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. islamskim naukovnim područjima i disciplinama. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). V. islamskom istoku. - .

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira. 2006. Ankara.4.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. vladao drugi put od 1451. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline.1478. treći dio. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. i povukao se sa prijestolja iste godine. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . sloboda ličnosti.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . odnosno društvom sa različitim vjerskim.) kojom se 28. koji sadrži 35 dokumenata. (4. potom njegova transkripcija. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. koji sadrži 28 dokumenata. Yusuf Sarınay. ali nije . U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. prepisivač je napisao samo 28. mezhebskim i kulturnim identitetom.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). godine.05. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. koji sadrži 10 dokumenata.-1481. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta.1463. Djelo sadrži 367 stranica. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. Djelo je izdato u Ankari 2006.T. nacionalnim. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. dr.C. maj.

1 2 BOA.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano. kao i mjesečna plaća.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. 14/2_1-. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu.-1861. koji nije teško naći. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. (maju 1560. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije. Düvel-i Ecnebiye Defteri. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu.-1839. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore.. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. te je i nazvan “Azilanti”.6. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27.) jermenskoj patrijarhiji. . april 1520. septembar 1566. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. zatražio je osmansko državljanstvo. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama.-1861.

Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje. a koji su se nastanili u Edirnama.-6. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje. Ustvari. kao i prema drugim sultanovim podanicima.-1574. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. trgovine i mezheba. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija.). za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.-1909. Unatoč riječima pojedinih buntovnika. septembar 1566.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. U pismu se navodi: “Mi. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. a pomoć je iznosila 300 lira. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. izasla- .) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. april 1520. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala.-1560. zarobljenika. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. pripadnici Jermena.

Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu.3. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. preporučuje se svim istraživačima historije. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške.3. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13.1736-4.4. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala.7.1745 . Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta. trgovine i turizma. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu.1737-22. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19. Pored toga. novembra 1736. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu.1739. pravednosti i humanosti osmanske vlasti.

.......................................................................163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo . ..............................................................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar .... 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740...........Prilog historiji Banje Luke 1738-1740...................................................................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ..............s posebnim osvrtom na novčane vakufe ................90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ....................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library ..............................................64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA .159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU .........................................................65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ...............................................142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ...........................With special emphasize on money based waqf .....................................................................................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI .........................41 Waqf of the town of Tešanj ... .........185 ...... ............................ .......

.. Mulaibrahimoviću (Svircu) ...sarajevski kadija.. vakif...........................................................................................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ............286 .... kaligraf i bibliofil ..............225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade .............................................239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef.236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef...............249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE ... calligrapher and bibliophile.................a qadi of Sarajevo................................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ................................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ........248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589...............................................................................................................)......................... vakif...................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ...............................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI ...............................................................273 Metonymy in Arabic stylistics ...................................... Mulaibrahimović (Svirac) ......

.......Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ....... (Ismet Bušatlić) .......... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) ....... 252 str...........C......287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library ...........299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā ....... Ankara..... 2008.......... (Enes Karić) ..................... Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı..... Al-Furqan..... 1429/2008......................... 318............. Sarajevo... (Aladin Husić) ... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic.. str.. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti........................................ Orijentalni intitut u Sarajevu.. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini....... 343 T...... 2008.......... izd......... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović.296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ........... Leiden and Boston...................................belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)........... London – Sarajevo........ TURSKIH.............. Obradio Haso Popara........................ Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ...... KATALOG ARAPSKIH.. Brill. 349 ........ XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.................................. 2006...334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU........

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful