ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. jula 1738. Zagreb.000 grla brava.. kada je stvarni rat već bio završen. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Prva dva deftera sačinio je Mehmed.. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. str. u činu paše sa dva tuga.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. dakle. (16. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3. 463. 1973. .000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu. Enes Pelidija. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. c. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. Muhafiz.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. knj.) godine.o. str.. Handžić. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737.000 vojnika.. rebiu-l-evvela 1151. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke. 9 10 Olesnicki Aleksije. Sarajevo.. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. zapovjednik većeg utvrđenog grada. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. a treći kadija Musa. Jasenovac i Dubicu (v. Rad JAZU. str.). Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. 2003. Abdulah Škaljić. 11 12 . treće izdanje. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja. 1940. Prema Hameru. a ponekad i cijele oblasti. koji traži da se. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. 168-169). Sarajevo. El-Kalem. 269. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu.. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. tatarskoj vojsci12 osigura 1. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v.000. a ponekad i sa tri. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad.uzroci i posljedice. Bosanski namjesnik. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. 469. Banjalučki boj iz 1737.

str. 30 groša na ime tahsilije. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. 43-102).‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. str. navodi da su preko mubašira Ali-age. 1954-1955. 25 groša. str. Godine 1108/1696. III-IV. Hamid Hadžibegić. 2.. što ukupno iznosi 969. zaduženom za osiguranje smještaja. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. Vidi: Hamid Hadžibegić.) godine.. seoski knezovi i mahal-baše.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . u raznim krajevima razne težine.. 150 šinika13 ječma i smještaj. Ali-begu. augusta 1738.16 I drugi defter17. riječ o nabavci 300 grla goveda. na časni sud pozvani vilajetski ajani. Za razliku od prvog. Sarajevo. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. zatim. Ovdje je. III-IV. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše. (2. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın). pekarima po 6. 1952-1953. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju.. 1952-1953. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. ”Džizja i harač”. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha... kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. 589-590).. mubaširu Osman-begu. 95-95..5 groša.5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. muhafizu Banje Luke. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. posluzi 30 groša. 1973. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub. 9 100 grla goveda. ”Džizja i harač”. A-101.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). a kod nas je obično vagala 80 oka (v. samo što su ovdje količine veće. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v.14 U defteru se. rebiu-l-ahira 1151. Abdullah Škaljić. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. sačinio je spomenuti Mehmed. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . datiran 13. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. treće zdanje.. 55-135 i V. spahije. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ .. str. naime. Godine 1744.

kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. 1 groš za bravče od 3 godine. Sarajevo. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. str. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu..”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. marta 1740. političkog. srpnja 1740.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu..) godine. godine).ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. Hamdija Kreševljaković. ekonomskog..ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora. npr.. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. godine. hidžretsku godinu (od 10. 20 21 22 23 . naime. A-4. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. 1954.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. godine navedeno. i to: 10 groša za odraslo goveče. do 29. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. I.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. zatim. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. svibnja 1777. godine).prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. U defteru se.. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. godine i da bi mogao biti interesantan. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću. 25.. knj. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. dakle. II/1954. ”Dženetići . br. nešto prije 28. u ovome radu ćemo ga izostaviti. Tako su.. do 1740. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine.)..10 Haso Popara (humur). džumade-l-evvela 1153. (5. aprila 1739.. U njemu se. od 4. safera 1153. maja 1740. 110-163.

tamnobijele boje. Kreševljaković i D. Popis je podijeljen na dva dijela. Radi boljeg pregleda. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. II-III. sina Abdulmennanova. kći Murteze. sin Dur-Alije.. kći Mustafe. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. Rašid Hajdarović. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. Hamdija Kreševljaković. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. 1961.. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu..-146. V 1977. dimenzija 54 cm x 79 cm. zatražili su da se. kod nas. 361-368. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi.). str. istočnog porijekla. 193-224.) godine. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). 1464-1878. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). Travnik. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”.. safera 1153. Ummi Kulsum. Izabrana djela I. Napisano 8. Sarajevo.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. 193-258 i H. ”Zaostavština iza Munib-ef. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. str. M. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. str. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih. (‫ﻫﻮ.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. 1956-1957. Korkut. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. . i Hatidža. (5. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. sa strane.. 143. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). II 1191. postojbini gazija i mudžahida. punoljetne kćeri: Aiša. Derviš Buturović. 11 čare tako i za etnografe. str. reb. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . po šerijatskim propisima. maja 1740. Glođe. u Novoj tvrđavi. Travnik u prošlosti.. godine. u gradu Banjoj Luci. maloljetni sin Omer. 1974. /29. knj. VI-VII. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.

..... 755. 23.185 .)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13....Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( .....)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫......612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( ......21 .025...113 .007.....)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( .006..........84 ....31 .093.)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800..017........ 141.........)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: ...002....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine.)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( . (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( ...)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine.. 2 kom...290.)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće.......12 Haso Popara (A .)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( .1 ....)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ..... (٢ ‫.1 .104 .../ (‫......41 ...)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫......3 ...........)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: ...106..)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫...)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:.3 ..2 ...000.501...027 ... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ........005....040..3 ....)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( .... (٢ ‫ )81( .086 ....53 .......063.... ّ 2 kom. 2 kom..)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫...........000.)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫....1 .............)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ....)62( ........)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht......288. 2 topa (٢ ‫ )32( .................. madžarijama i findik alltuni dukatima.005.....862 4 (22) Bijele zavjese.023.1 ..... pomiješanim s akčama (‫..050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫.. komplet (‫)91( .)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..... (٢ ‫ )02( .)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .81 ..34 ........026 ........)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( .084 ..)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima..45 ...........) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/... kunovine i sl............

.626 ........)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha...... (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫......)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ..)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: ........22 ....662..15 ......)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: .....)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ..)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫. x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠)..)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( .166 ..0477 ..)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ..............003........1 ....)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( . mesinga/ (‫ )55( .000.)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ......08 ......................)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( ......)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)....201 ..... (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( ...080..............)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫....18 .)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke...009 ...)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23..)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( ..)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( .......161 ... (31) Sedžada s one strane /tj..1 . 5 (30) Štapići uda od po 1 drame..273 .4 ...........105 24.177 ......)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480.504 ..)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( ....026. 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ..... (٦ ‫ )75( ......)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ...021...........3 ... 6 kom...... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( . 7 (49) Crvena saja čoha.... 1..055 ..061 ... 60....... 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( .2 ...114 ....... 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( .010..403 ... Ukupno 49-57:. 810...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)....062.201 .........)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( ..........)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫...........4 .509 .001 .. 6 1/2 (39) Bakra..... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( .1 ....)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141.....238 23...........Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .04 ..)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( ..)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi....248 8...518 ..)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( ...021 .....)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( . 18 kom....106.489 20...)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( ..547 .. 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( .. 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( .

.052 .....571..1 .052 ...........005 ..)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫..08 .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171. (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫.......)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( .024.............131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( .. 12..4 . (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( ......)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje...502 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫.. 13.1 .04 .............)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha. višnjaste boje (‫ )17( ......)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( ....)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ .8 ...37 .1 .............904 .. (٣ ‫.....01 ..)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ..1 ............014.....000..9 ...)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: .041 .493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( .4 ...012...024 ..042 .005 .)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫....)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( ....240....000....)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( ...169..51 ....633 .....562 .... 4 topa (٤ ‫........)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: . 9 aršina (٩ ‫ )88( ...)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa....18 .........)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( .......)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( .)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫...........043 . 315.004.035 .)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: .)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( .... 35...)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ......002.........21 ............)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”...033 ..)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ...061 .)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)....060......14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1..)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( ....)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ......273 10 (75) Durbin (‫ )67( ....101..)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( ........)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫.....7 ............)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ..

.014 .........)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( .)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .002.456 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( ...122 ..........)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5.001. bez grančica i šara/ (‫........1 .......516..)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( .....)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( .....3 ..)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . (101) Bijeli sanduk (‫ )201( ..)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( .)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ....002 ..8 ............. 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ...1 .. 14.......)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”.33 ...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫....)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (......)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( ..008....... 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫...005 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫....006....)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( ...002 .........)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ...573 ............2 ....139 ...)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj.......271 15....1 .014.)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( ..)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270...... (‫ )311( ..052...........7 ..051 .......)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ...........2 ...024 ...104 16......)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .....)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( .07 ...000.......‫ ..061 ....012 ...01 .)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫....9 ..........)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ...024 ..3 ..026............)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( .12 .....04 ...722 31. Ukupno 114-124: .)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫.....150.....)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ....263..)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( ..)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( . 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( . 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( ...)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.....03 .....006 .......2 ....008.....004.732 14.....

.)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( .)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( . (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫...141 ..........)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: ....024..502 ....033 . boje ..006 ...002 . 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( ...171 .001 .... 12...246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( .)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( .086 ..)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ...000..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( .)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava...........)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( . 3..03 .......)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( ....)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫.... 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( .....7 ..131 ...)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( .004 .....)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima...........)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( ..)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .21 .800...16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( .)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120.)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7..)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( .. 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫...1 .072 ....061 .)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: .....1 .101 ....141 ....522 .656 18 (156) Crvena čoha....02 ..)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( ..... (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( .240........1 .024 ....)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( .)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: ..... 3.131 .. (157) Čoha od skerleta zelene boje.)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫..3 .)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫..........452 ...)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra....)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( .006.04 ..522 .2 .)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193.768...)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( .)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( .063 .)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫.042.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ...031 ....... 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( ...724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ....04 ....006.)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva.

)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( ...591.....)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( ..02 .1 .)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa.843 25.181 .....002.002.)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40........003.)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve..102....1 ... 5 oka (٥ ‫ )671( .... 740..........4.)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:. 4 kom.5 ...005........9 .. pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( ..........2 . (‫ )261( . 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( .008... 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( .....008.....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١)..........)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321..... 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( ....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože....216 .000..003.. 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫.)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: .015 .41 ......)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131..2 .)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže. opšiven potrbušinom (‫)661( ...)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve..........03 ..051 .. (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫..000........7 .....103. 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( . 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( .)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje..)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .3 .)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ ...675... 17 višnje (‫ )161( ...)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( .)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( .)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( ..031.... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫..............31 ....021 .)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe......000.. (192) Ponovo vezena haša (‫)391( ..... Ukupno 172-181: .....1 ..003 .1 ......019 ....845 ..)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340...100........ Ukupno 156-162: ... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( ......007 ....672 25....)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra.037 ........1 ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫.)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫. 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫... (٤ ‫...2 ..)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( .)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...1 .)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom...090 17.15 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( ......)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra.754 16.......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( .007 ......

.. (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫.001..1 ......000.)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: ......)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( ....000.103 ..... (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫. (223) Ponovo novo...040.)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100...)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2....... 7 kom..1 ..1 ....120......943.)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( .... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫.)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫...............6 ....050.. (٧ ‫..6 ........ 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ..066.........1 .684 ..... 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( ...006 .418 16.......4 . 1...)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana...........)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .554 8....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫..06 ...... 12.........)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( ......03 ......3 ......18 Haso Popara Al-čoha...)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .1 .......1 .......... 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( .)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( .... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( ......17 .)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice.. (219) Bakrenih zarfova.....)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez........... 1 kom......067 ..)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121......2 .251 ... (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ ..)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( ..113 .. 2 kom..)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe.... (١ ‫ )602( .......)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( ..........)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ...001 ...)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: .....027....)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ...013 .. mor boje (‫.....)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( ............27 ..145 .....102 . 49 aršina (٤٩ ‫ )202( .)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( ..020...271 5.072 ..003....)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫............)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom........091 ............)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫........)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .........)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫..05 ... svijetle boje (‫ )402( ..052 . (٢ ‫)022( ..)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4.)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( .030......)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢).507....000.....

000....512 ..181 ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( .15 ....431 113...)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫....005 .....)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( ...23 .. 2 kom..... 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( ...001.105 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( .7 .584..51 ...)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫...)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( .)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.42 .....25 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta.1 .....029....)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa...8 ..070.006....126 .81 ...000 (١٠٠٠ ‫...... 32 tovara x 1......2 ... 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/........)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: .... 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( .........)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/.000...)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .080.9 ....000.)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20...............)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma...897. 28 1/2 (242) Prosa.)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija.. 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠)....640 ....)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa..)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( ..... 3 kom..001. 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( . 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( .....275 196...200 (١٢٠٠ ‫ )542( .)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( .....)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ .)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca. (٢ ‫ )152( .008.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( ..7 ..000...081 ..031..)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( .001. )052( ..... (241) Dug raje u maslu (‫.)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫..471 183. 5 tovara (٥ ‫ )842( .......)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( .4 ...31 .5 .311 .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: ...021 ...052.....)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza.......022.)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( ..... 8 tovara x 1. 36.... a nije opravdao (‫.1 ...005.)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 ........ 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ....028............007. 1 tovar (‫ )442( .)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice...... (٣ ‫ )252( .4 ..1 .)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( ...000.5 .....21 ..51 ...

4. 2.)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .... 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( ..)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ...000......)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara.............066 .992 .)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: ..3 .006.181 .......)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( ....063 .936 6...027........034.500. 120 oka (١٢٠ ‫( .007 .)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240..003 ...)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( .000..2 .705 .353 .......064.)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( ...000......... )982( . 5 grla x 2.7 ...1 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( .)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)..645 55...)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36...004.2 .....)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/......6 .)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( .)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ ....)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom...81 ....)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫..........001. (257) Dva grla krava (٢ ‫... 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( ..000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).4 . 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( .2 .. (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( ......)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko)..)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir..).81 ...051......... ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( ....)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫...)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: . 1..960 29..)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( ....)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: .. (283) Tarhana (‫ )482( ..)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( .102 ....002 .220. (288) Soli............003 .... (٢ ‫ )782( ..)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( . 30 (258) Volova.20 Haso Popara ‫ )652( ..9 .)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ ....... 2 kom.)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: .1 ..)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( .)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( ...48 .........082 .. ždrijebac (‫ )262( .400 (٢٤٠٠ ‫)952( .067.331 ..)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ..002.......)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( ...001 .)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( ..... (٣ ‫ )182( .)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642...4 . 17 oka (١٧ ‫ )092( ....095.1 .001 ....084 .....)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫.21 ...004.1 .044.006..102 ..

.)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫.. 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .. (‫ )513( .1 .12 .....)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( .8 .004..)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: ..21 .002.)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( .61 .125 29..... 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( . a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/.)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( .... s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.42 ......)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( ..009.)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29..1 .04 ...)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( ..)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( ...)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( ......Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...2 .)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ ...2 ....... 37 (323) Konopac (‫ )423( .005 ......005...897 12......)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u.4 ...512 .008...1 ......)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:...)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( .)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫.028.....080.. 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( .... 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( .027 . /nije pročitano/.045 .21 ...08 ...)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6.115 14....85 .........2 ..02 .....)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( ...)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: ..004...2 . (٣ ‫ )403( ..)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti..)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ .000.....)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( .044.)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: .)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ .041 .087 ..7 ...2 .)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik..)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫.......051 .......002.18 ..1 .044..08 ......42 ..002..)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( .826....206 5. (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( .002.....2 .1 ....... 3 kom.122 ..)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( .. kesa/ za novac (‫ )903( .)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( ..)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫.898 14.)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( .

000. sa temesuk obveznicom (‫.027 .....22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( ...)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ........)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫.15 .)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: ....)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju...31 . 41....)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje.....431 ..42 ...19 .. 276.. sa temesuk obveznicom (‫)543( ........... age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( .......)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( .51 ............)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ .)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( .006..21 ..)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju...... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( ........)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda......000...88 ...004......)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ..... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( ...002.000..........000..)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( ..008.....42 ....008 .)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age..12 .... 196..)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫...320 39 (338) Dug kod Mehmeda......)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( ......1 ...........080...400.......781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( .)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( .880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫.....)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( ...............4 ........... 80 grla stoke (‫ )143( .063 ... sa temesuk obveznicom (‫.....)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫...000..51 .)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age...067.061....044....000...................41 ..... Ukupno 323-331: .063...21 ..000.)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2..42 .......)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( .

..)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima.............046....2 .... (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( ....000.... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( . sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( ...008../nepročitano/..... odabaše (‫.)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa....)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra.... kapetana Gradiške. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( .......)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe..000...004..06 ...1 .....)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age.....080....2 . (‫در‬ .000....6 ....6 ..4 ..)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima.044..)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2... ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age...6 .1 .2 .)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha.... ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫.5 ...‫ )753( .)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3..002.400...)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina.)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: .....)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: .000.41 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .......160 131.. ّ odabaše (‫ .... age prvog džemata farisa.....440 ....)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( .)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫....000. age martoloza..31 . age džemata martoloza (‫.008..970 34.... sina ّ Abdulbakija (‫ )853( . 23 11.006..01 .)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina..... atik (‫در‬ ‫ )363( .....)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: ..800...002....9 ... age džemata đonlija i kapetana Banje Luke...... 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( .. (362) Dug kod Dauda.01 .. 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( .004...)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4........)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age...)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ ......06 . sa temesuk obveznicom (‫..042.1 . age martoloza 59.....)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:..840 37... starog dizdara (‫...004......880.088.)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( . sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( . (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .090......

.......088.)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ..81 ..113..... Ukupno 366-371: .048..67 .........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:.821 ....000..133....... (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ .)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ..711 . čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫..520 ..8 ......520.....)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:.....651 3. (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade....01 .......)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24.......)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫...)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫..)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima.......... (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( ...476 182...114.)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ....81 .........)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/.214 ....025..2 .... četiri stotine i sedamdeset šest akči .)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24..086..000.........000... vinogradima.24 Haso Popara (‫ )963( ..... objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( ........000...000....... (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( .........21 .....)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20... 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( . ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫.. 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar..9 .)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( .)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan).8 .)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫......)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫.)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3....... (9) Hudamija i džebelija (‫)01( .. trinaest hiljada..........000...004.440 113..81 ..046...000.........000...

... 127.............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu. po zakletvi (‫........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132. 47..)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106.1 .....063 .2 ....... 225.464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli.403........ 25 nost sedžade (‫)61( ...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...... kćeri hadži Omerovoj..................... (..)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži...4 .. ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫... sinu Hasan-begovom za jetimski imetak. koji je umro na putu na hadž...000.‫)02( .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36...068...51 .. iz ostavine iza spomenutog umrlog. /nepročitano/..)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu......828.000..002. po zakletvi (‫)91( ......... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ..004.22 .....81 ..... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre.......)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫. (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje................)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ .....086.. po zakletvi (‫..368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age........ po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫..... sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( ........)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .487.731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera...7 .. po zakletvi (‫)03( ...3 .084 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30.11 .065... Ukupno 23-27:.000..000.....)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ .)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu..000....

....4 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2........ (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ....)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare...344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere.486 .....3 ...)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja)...000..)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću......962 ......................124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ...1 ... po zakletvi (‫ )24( ..... 12.)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice...7 ...8 ...043. po zakletvi (‫)04( ...4 ...26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: .....)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫.. 128. 16... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( .044........ po zakletvi (‫)13( ......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: ..082...61 .)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ . po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( ... rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .......000...064 .026 ..000...... po zakletvi (‫...042 .)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.. Ukupno 28-32: ... po priznanju nasljednika (‫.940.066 ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( . po zakletvi (‫....)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( ....000......)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( .........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( ..........069 ...469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte.6 .000.......200......

...... a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa......600......... a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ .. Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( .......000...7 . Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ ..)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši...740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih.....)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu. za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj.2 ....940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli....000.......)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: .....261 .... godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠). 189./nepročitano/...)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu....004. 203... (50) Utvrđeni dug ... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..... po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( .. za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj...044.. Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše....21 ..... Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫..... 190.4 .....084.003..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ .)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša. prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica... dok je još bio živ.. Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( ......... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151...... bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške...51 ...

.............765.....567...7 .... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ......340... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.064..... Napisano 15.....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: .28 Haso Popara ّ ‫ )55( ..260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara.........)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫.772..........431......51 ....002..... morali unijeti u defter.......765.) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ .........325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ........ kao odbici........ augusta 1740....... kadija u gradu Banjoj Luci................ po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ........... (7......122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .9 .765...)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( ...122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .387. (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se..011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( ...122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫.....000. bilo mu prosto..387 .122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221............011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ... 1....541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ...... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa. 1........54 ....... kako sljedi............. džumade-l-ahira 1153..)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli......... četrdeset hiljada.......344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( ....006.....765. tri stotine i dvadeset pet akči ../minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara. 92...............

...... Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I .. naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči ..000..101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( .431.287.765...... (10.302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .567. marta 1740. godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48..... dok je bio mutesellim. Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je. utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću.. sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše.... 29..541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ... 144.287.765.000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima ..765.... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči..000. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg.. 1. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203. njihovom analizom.. njegove ekselencije.. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152.. kome nema ravnog. sin Abdulmennanov...O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić). za vrijeme uprave Bosnom...628. aprila 1739....101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( ...704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203..567. Iz ovakve formulacije pouzdano se može . čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse.

najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. te maloljetna kći Emina.. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. Zagreb.000 akči. br. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. A-4). str. Meva-kadun. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu. godine bilo više. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. a Hatidža sa mehrom od 8.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. četiri punoljetne kćeri: Aiša. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). 1890. br. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. 23 u 50. a svih pet kćeri žena Hatidža. kći Mustafe. bila prva žena. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162. Matica hrvatska. ona mu je.mjestopisne i poviestne crtice. bio među umrlima. Osim toga. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. i Hatidža. Ummi Kulsum. Merjem i Hatidža. sinom Dur-Alije. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse.000 akči.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. 103.000 akči. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. pozicija br. bila mu je druga. . govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. A-4. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. sin Dur-Alije. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva. treća žena. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. red 54. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. Iz pozicije pod br. maloljetni sin Omer.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. iste godine. redu. Vidi dokumenat br. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. Bihać i Bihaćka krajina . 47. najvjerovatnije. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). kći Murteze.

. str.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića. Banjoj Luci. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ . kćeri Mustafine. Sarajevo.. Anali GH biblioteke. koliko je meni poznato. na osnovu ovih dokumenata.prilog historiji Banje Luke”. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića. Tešnju. 24 u istom redu. Kamengradu i Bihaću. zaračunato je 30. kćeri hadži Omera. muž Meve-kadun. knjiga XXVII-XXVIII. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je.. zaračunato je 22. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750.. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156.. (25.6. 2008..‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara. ّ ّ ‫.000 akči.787 akči. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. 31 čije se ime ne navodi. Prema poziciji br. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića. ”Tri banjalučka arzuhala . 72.. februara . marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi.28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića. Na osnovu navedenog. To je sve što sam. njegovoj majci Hatidži. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici)..

368 ” Vidi poziciju br. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa.34 Murataga. Omer Fejzi-zade (Fejzić). za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. sigurno bili sudionici spomenutog boja. aga martoloza. 49 u 55. 350 ” Vidi poziciju br. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. odnosno Porti. atik.31 Husejin. 351 ” Vidi poziciju br.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. političkog. a ovaj uputiti preporuku valiji.37 Abdullah. 362 ” Vidi poziciju br. 28 ” . Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. administrativnog. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737.30 Ibrahim. To se vidi iz pozicije br. 366 ” Vidi poziciju br. odabaša. odabaša. aga džemata đonlija32. 361 ” Vidi poziciju br. kapetan Gradiške. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. godine. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. koji je to sve proslijeđivao sultanu.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. aga prvog džemata farisa. odabaša. za aginsku službu.33 Mustafa.35 Daud. Pored ove dvije službe. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. kao Ali-begovi dužnici. ako ne svi. Ali-beg Grošić je. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. Naime. ekonomskog i vjerskog života. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. onda bar neki. navode: Ibrahim-aga.36 Šaškin Ibrahimbaša. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. redu u odjeljku (B Pasiva). 359 ” Vidi poziciju br.32 Haso Popara II. stari dizdar. 354 ” Vidi poziciju br. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. izgleda. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.39 Derviš-beg. U popisu se.

541 akču. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. iznosio je 1. jula 1737.783. nakon odbijanja svih troškova i dugova. 342 ” Vidi poziciju br. 14. i pet robinja i jednog roba. ekonomski bili veoma unosni. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. 238. ratnim stradanjima. a za 10 groša odraslo goveče. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. 328 i 329 u (A-Aktiva). 49 i 55 u (B-Pasiva). čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. U svome posjedu je imao.965). dizdara i vojnog zapovijednika (age). 336 ” Vidi poziciju br. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1.46 Isto tako.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska . Prema popisu njegove ostavine.628. 254. sušama i poplavama. Deset godina kasnije.784 trogodišnja brava ili 678. 33 vjednik tobdžija.4 odraslih grla goveda. epidemijama kuge. 344 ” Vidi pozicije br. Od 5. a možda i još neki.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer.000 plaćenika koji su 1727.. subaša.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje.. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo.000 bosanskih spahija i 4. taksita i drugih daća.628. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. muhafiza. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. godine otišli na Perziju. Pored ratnih stradanja na svim stranama48. čak. Vidi pozicije br. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. 57 ” Vidi poziciju br.43 Mustafa. u svome posjedu imao samo dvije knjige. godine.42 Mahmud. 262. taj iznos se čini još većim. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. ćehaja.541 : 240 = 6. IV. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. 46. 237.

.. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše. Vidi rukopis br. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. Vlada velika nestašica hrane. sve je srušila. o. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. za 10. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti. 483. najbolje oslikava Muhlisija. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska. pa je našom zemljom zavladala glad.. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. 146. pa je neplodna.. c. str. bosanska vojska se. str.. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno. Bosanski namjesnik. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Božijom odredbom. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom.50 po svoj prilici iz toga vremena. U Saračima nema žive duše.. Ljetopis. Povijest Bosne 1. Handžić. 49 50 51 52 . Lašvanin.000 vojnika sa strane i još za 30. dućana i hanova oko nje. o. c... Ne obazirući se na ono što su nam. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje. Te godine napadao je veliki snijeg. Salih Sidki Hadžihuseinović.” Stanje u Bosni tih godina.. godine (1736) na Lučindan. Iste godine. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. 49a. oktobra 1149. 128. Usljed velikih padavina. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice.. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća. str. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18.”51 Salih Sidki.. c. pa je i ona još na zemlji propala.. sve su vode i rijeke nadošle.49 U jednoj nedatiranoj bilješci. fol. pa je usjeve na Krajini posve uništio. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. i to: za 10.000 vojnika. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. A kako smo bili u ratu sve do zime.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. R-384. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici.34 Haso Popara bijede i nestašice. Dućani su zatvoreni. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio.000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. o.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega.

3. odbici i dugovi prema drugim licima. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama.567 1.567 203.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija.567 203. U prvom dijelu. 6. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. tako da je za izradu ovog popisa. na kraju. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom. br.628.782 407. 8.. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela. tako da je. pokretnina i potraživanja od drugih lica. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja.. 35 ljenje čitaoca. kao što je. 1. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3.541 5 53 54 Vidi poziciju br. 7. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. i to kako slijedi: R. prvo je dat popis svih nekretnina. koji sadrži ukupno 371 poziciju. pored poznavanja šerijatskog prava. 5. npr. dijeljenja i množenja. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi.134 203.113. sve sabere i izračuna. a vrijednost u pojedinačnim cijenama.567 203. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine.567 203.782 101.478 akči. . -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. Iako sadrži preko 430 pozicija.. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu.628. 2. za podjelu među nasljednicima ostalo 1. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. 309.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .541 akču. na javnoj dražbi procijeni vrijednost. 4. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica.

A njima .četvrtina onoga što su ostavile. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. a pošto su ih bile dvije. Dur-Ali. mesing) kao ‫ . on je dosta neujednačen. posebno u zamjeni grafema ‫ ك . mjedovina. . Banja Luka. prijevod Besim Korkut. ili podmiri dug.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. defter. prema citiranom kur’anskom tekstu. Ali-paša.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . from the family Đumišić from Banja Luka. an-Nisa’. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . 12. muhafiz. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. dizdar. a kćerima po 2/16. ili podmiri dug. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. a ako budete imali dijete.ص .ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . Kur’an. there are three documents related to Ali-bey Grošić. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. bronza. popis. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. aga. tj.osmina onoga što ste ostavili.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . 176.polovina onoga što ostave žene vaše.س‬i ‫ . kadija. Musa. mutesellim. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. pripala 1/8. onda . Abdulmennan. Hekim-oglu.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. nasljednici. pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. an-Nisa’. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima.četvrtina onoga što vi ostavite. sinu 4/16. a kćerima po 2/16. To our scholarly population up to now.ﺗﻮج‬tuč. who 55 56 57 Kur’an. njima . ako ne budu imale djeteta. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. a ako budu imale dijete.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ . po 1/16. pripalo im je po 1/2 od 1/8. prijevod Besim Korkut. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. ostavina. ženama je. ako ne budete imali djeteta.

and as his people of the trust is mentioned: Husejin.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 37 was killed on duty in 1740. odobaša. representative of vezir or high official (ćehaja). in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. which refers to his Christian origin.. Daud. the second Ibrahim. Omer Fejzi-zade (Fejzić). underage son Omer. Derviš-bey. Mustafa. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. 2. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. aga the first unit of faris.000 sheep. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. and whose complete translation are given in Bosnian language.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. artilleryman. old dizdar. was also a military commander (dizdar and aga). From these three unpublished documents. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. show . janitor in a large establishment (odobaša). is mentioned accomodation and 1. superintendent (subaši). Mahmud. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. Umi Kulsum. capetein of Gradiška. adult doughters: Aiša. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. Ibrahimaga. Murat-aga. Husein odobaša. artilleryman. The fact that names such as Misirli mula Omer. Mehmed. son of Abdulmenna. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. Šašakin Ibrahim-basha. talks about acquisition of 300 cattle. Ibrahim-aga and Osman-aga. was mentioned. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. daughter of Mustafa and Hatidža. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. aga martoloza.. Abdullah. Husejin. aga of unit đonlija. Mustafa. daughter Murtezine. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. džumade-l-evvel 1153 / 28. odobaša. In the first document (defter) which was written on 27. rebiu-levvel 1151 /16. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. july 1737 by qadi of Banja Luka. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina.

One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. economical. Faksimil dokumenta br A-4 . The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. A-101 and A-4.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. it could be interesting for historians as well as etnographs. religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. political. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military.

39 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

40 Haso Popara .

38-41. Isti.-1878.Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. ... i 17. II-III. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. Adem Handžić. Navedeni radovi u: Adem Handžić.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja.. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. Sarajevo. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. Almir Fatić. 2 3 .. Urbana antropologija Tešnja 1461. Anali GHb. IRCICA. 1990.. Studije o Bosni. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. 2005. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao. Tešanj. . Anali GHb. kao fundamentalna. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. IX-X. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Isti. 1974..1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. Tešanj. u drugim kontekstima..Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. 3-18. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi.. posebno u 16. U drugom planu. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine.2 Njegova istraživanja. IRCICA. 207-217. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. 161-174. 161-205. XV-XVI. 2006. . stoljeću. Istanbul. Istanbul 1996. Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf. 1983. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina.. Sarajevo. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova.. Istanbul 1994.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. 1994. uprkos navedenim rezultatima. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. Sarajevo. Mirza Hasan Ćeman.. godine“. Neke vakufe. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. vrlo često ostajali su novčani vakufi. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić.

. 139. ZADUŽBINE NASTALE U 16.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. Sarajevo.. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. 298-299.6 Kako u Tešnju./66. Kako je izvori.5 Dakle. ili 1520. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. Đoko Mazalić.. VIII.42 Aladin Husić registrirala. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. Brzo je dotrajala da se u njoj . stoljeća. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. Prvo. 343-378. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. No. NS. Drugo.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. II. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje.. Vakufski krediti u Sarajevu. stoljeća ne spominju.. 5 6 . posebno u drugoj polovini 16. stimulirana je gradska privreda i drugo. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. 1954. 1953. odnosno njihovo neometano funkcioniranje. godine. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. čija džamija je bila sagrađena od drveta. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. vrlo važno. godine) 16. godine. 261-2. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. STOLJEĆU 1. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. Sarajevo. nego često o adaptiranim objektima. . Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno. ali i kasnijoj namjeni. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. morala je biti drvena.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. tek prvih decenija (1512. te je 1543. 1. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. i to njenom središnjem dijelu. MD. 1.

U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. mesdžid. stoljeća. Izvori je izričito spominju kao . dakle. 7 8 9 MAD. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. Dio potječe i iz drugih mjesta. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. nego iz državnih sredstava. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. barem za osnovne potrebe. barem u prvim godinama. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje.. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. obavljanje pet dnevnih namaza. MAD. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. . Dakle. stoljeća.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. I pored toga. Sredinom 16. godine) u Tešnju se spominju dva imama. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. nije bilo mnogo. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. najviše do četrdeset posadnika. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. pa i uže okolice. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). kao.9 Tek početkom druge polovine 16.7 U Tešnju se. u prvoj polovini 16.. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. 211.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. 15730. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. do sredine 16. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. Bez obzira na povremene sumnje. iz Visokog. 15730. TD. npr. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat.

1.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. do 1540. H. 2.) br. sina Iskender-subaše. Urbana antropologija Tešnja. te poništeno.). međutim. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. i 1540. sin Jusuf-efendije. 1934. ali otvara i još neke druge mogućnosti.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540. godine govore da njegov osnivač nije više među živima..imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“.. . nego i muderris neke od medresa u Tešnju. El-Hidaje VII. Novi Behar.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. (1933. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. Čifluk. Izvori ga. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. iako sultanska.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. stoljeća. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. godine već je u posjedu Ferhad-bega.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. (1943. 49-50. 8-10. 126-127.. čija oporeziva suma iznosi 350 akči. god. Ćeman. M. . To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača.-1944. potvrđuje njen lokalitet. godine. posebno one vojnog karaktera. Budući da su mnoge službe. Godine 1755.. godine od strane Sufi Oruča. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . Sarajevo. spominju veoma kasno. Alija Bejtić. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči. izvori iz 1540. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17. navedeni nije bio samo imam džamije. Dakle.. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530. . Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. Naime. tek 1604. .44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. budućeg tešanjskog vakifa.-34. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. 132.. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. godine. bile nasljedne. VII. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović..

sin Nesuha. drugih pojedinosti nema. 168. Obje ove službe.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen.. 2000. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. godine. stoljeća. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. U svakom slučaju govori da je. te je mogao podići spomenuti mesdžid.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao. stoljeća. prefiks .17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja.. 540. imamska i mujezinska.. TD. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči. 126-127. i do 1640. 13 14 15 16 17 MD. Isti: . Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. u ovom slučaju su izostali. Ipak. 212. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. prevela: Amina Kupusović. 1941. M. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. no nije poznato kojem. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. Ćeman. bez obzira na način tog povećanja. godine.. Sarajevo. ... Urbana antropologija Tešnja. 49-50. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. krajem 17.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. Sarajevo. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. Gojakovac i Prusika(?). Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. . Sokolović. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. A.Tešanj prije tri stoljeća“. a mujezin Muhjidin. O. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. Kalendar za 1942. godine.15 On se prvi put spominje 1604. III. H. koji se kretao oko 10-11%. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. Sivša.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu... sin Mustafin. 362-363. Narodna uzdanica. godine iznosila je 31000 akči. .Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. Godina X.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. Osim podatka.

3. . objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama.. 832. Muhamed Ždralović. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18.. Bilo je poznato da je .“ Nažalost. 168. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. međutim.. 18 19 20 21 TD. han (kuća za putnike). godine. mekteb.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. Prepisao ga je siromah Abdulkerim. RS. a već 1530. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. bilo mu oprošteno. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. V-VI. 157. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. drugih potrebnih podataka nemamo. . Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. str. Džamija je. 32 dućana. dva vrta. Od objekata uvakufio je: džamiju. mlinove s dva žrvnja.. Do 1540. sa zeametom od 23199 akči.. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg. 201. 87. 168. Isto. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. 56. .20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40).bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. prepisivača vakufname .Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči.19 Dakle..Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. 1978. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. NUBiH.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala.46 Aladin Husić 1.

zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. Dakle. stoljeća predstavljala je . Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. ...kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. 157. Ostalo je. već po samom osnivanju. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha). izdržavanje karavansaraja. Ovih nekoliko stavki. Glavnica vakufa početkom 17.. tešanjskog kadije“. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. M. između sela Ripna-Trepča-Kosovo). Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče..kuća za putnike. 1. zakup zemljišta 1081. uvećana je za više od dva puta.Medžmua Abdulkerima. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. ali više nema ni prihoda od dućana. godine ubilježeni su kao karavan-saraji. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja. stoljeća iznosila je 56000 akči.. Glavnica vakufa značajno je umanjena.Tešanjski vakufi 47 . Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići. Prva polovina 17.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos.. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode. 177. Ždralović.obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj...“ u samom Tešnju i .811 akči.22 U kasnijim izvorima .. i osim toga 30. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.1. a drugu pored hana na Usori. .... Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920... zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči. Većina tih sredstava išla je na rashode. TD. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore.. prostirke i osvjetljenja. koji su tokom okupacije stradali..000 dirhema gotovine. još rashoda. međutim. zakupa dućana 3660. Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . zakup dućana 3800. Glavnica je 1640. godine dostigla iznos od 127. vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. i zakup zemljišta 1081 akču.24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod.3.’’ 1604.

muallim. NUBiH. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. na službe u funkciji ibadeta i obreda. 12821 akča. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. mutevelija. hanski potok 10. eksere 33.. vakufski prihodi iznosili su 17. vakuf su stajale 13380 akči. muallim 2 dnevno) 9360 akči. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči).Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. popravak mekteba 114. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica.. upad Eugena Savojskog. kontrolor). I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. Dakle. druge metalne proizvode 400). Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18.683 akče. Prema tome. Prije svega. muarrif 3. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. istina. TS. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. mujezin.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. kći Ibrahimova. . stoljeću značajno osiromašio. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. Iz ostalih troškova koji.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica. sallahan 2. mujezin 5.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. RS 832. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. Razloga za tako što je više. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. popravak harema 29. Za vakufnamu se izričito kaže: . popravak džamijskog krova 300. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. nadglednik. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. hatib. hatib 4. trošeno je (imam 10. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. administriranje (mutevelija. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. 224. prostirku džamije 90. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. administriranje 460. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . svijeće (mukavve) 196. pobirač vakufskih prihoda.okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. 87. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. pobirač vakufskih prihoda) 2520.

ukinuta je naknada djelitelju. Dakle. dakle obavljanja molitvi. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. Tebareke. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. sure Amme poslije ikindije. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. mutevelije. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. mujezinska.3. mujezina. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. 5. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. To su 1. učač sura Tebareke i Amme. muallima te administratora vakufa. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. sure Mulk poslije jacijskog namaza. imama. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. spominju se sljedeće službe: imam. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. poslije sabah-namaza. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. muallim. sredinom 18. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. 1.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. Ustanovio je brojne službe. ašereta poslije podne-namaza. Pored imamske i hatibske. 6. hatiba. . nadzornik. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja.2. 4. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. pobiraču vakufskih prihoda. Godine 1640. Amme). 3. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. muallim. zatim nadzorniku. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. učač Jasina. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. imam i hatib. što je razlog da se dalje ne spominju. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. od zakupa dućana i zemljišta. mujezin. početkom 17. pobirača vakufskih prihoda. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. hatib. mutevelija i 7. Prvo. mujezin. nadglednika. Osim već ustaljenih. tu su još muallimska. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. 2. mutevelija.

.. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). Izvori vrlo rijetko spominju imena imama.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa.3. što je pomalo neočekivano. sin Turhana.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597.50 Aladin Husić 1.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika. godine.imama i hatiba. Ta odredba glasi: . to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. njegovoj djeci i djeci njegove djece. Izvor s početka 17. tešanjskog kadije“. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. TD. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. 178. . plaća . Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala. godine Mustafa.. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. dnevnih. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. dnevno 5“. jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza... dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči.. te plaće neznatno smanjene. . pa i početka 17. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema. Dakle. stoljeća je eksplicitan. . godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600).Medžmua Abdulkerima. 26 27 M. Ždralović. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju. Međutim drugi izvori 16. Tako je imam u 18.. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. Do 1640. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno. Ako se uporedi sa drugim službama. a hatib 4 (1800) akče. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. stoljeću. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. koje je evidentno u 17..27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. 435.. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname.3.

28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. najodgovornijih službenika vakufa. Njihov otac uživao je dućane. neki Tahir. 1. Omer-hodža. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. međutim.3. 85.32 28 29 30 31 32 MD.) Osman. 12. MD. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. stoljeća (1804. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. zatim Mustafa i Salih iz Travnika.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. 12. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. 352. MD. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. Sredinom 17. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. Omer-efendija. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. III. Aliji i Mahmudu. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. kada je u pitanju interes vakufa. godine bio je Mula Hasan. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. Jednu parcelu vakufa 1765. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. sinovima Ahmedovim..29 Na samom početku 19. Dotični su dva puta gubili spor na sudu. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. g. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. MD. 89. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije).4. koje prije smrti nije uspio obnoviti. MD. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. 85. 211. 85. Džaferhodža. Atribut .30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. 85. . Naime. VI.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. Nije. III. sin Fejzullahov. 85. Jusuf -hodža. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. III. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. jedan od mutevelija 1786. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. i Ebu Bekir-čelebija. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. VII. katib bosanske defterhane. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama.

pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači. hadži Nesuhov. godine... stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. Sokolović. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16.Tešanj prije tri stoljeća“. Ahmed-begov. . sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. A. . U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. Kadije Ali. Osmana Apansuza. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. kadije Alaudin-efendije. stoljeću. bio najveća uvakufljena 33 34 O..efendije. Mostar. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. sin Šabanov. za koju znamo da je postojala 1637. 52. stoljeća. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju. Sokolović. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. 1999. STOLJEĆU 2.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. O. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. Omer-begovoj. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Ali-begovoj. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima.1. A. Ali-begov. Ferhad-begovu. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa.Kreditne prilike u Tešnju“. 168. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. kadije Ali-efendije. VAKUFI NASTALI U 17. ali i drugi pojedinci. Prva polovina 17.. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. u korist mekteba. .52 Aladin Husić 2. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Ismet Kasumović. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. stoljeću. što ne treba isključiti. 126-127. stoljeća U 17. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. 241. kao i Ali-begov od 43000. Fatić.

Dakle. Osim toga. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. popravke i slično. Ovisno od interesovanja. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. 2. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. po ekonomskoj snazi. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. Međutim. 170068 akči ili 28%. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. popravke. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. nadzornike i sl. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. zanatlijama.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. Ostatak vakufa su sitni vakufi. vidi da je ponekad dostizala i 15%. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. Treba imati na umu da su i troškovi . Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. odnosno po namjeni. poljoprivrednicima. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima.2. Tako je već prije polovine 17. prostirku i svjetlo. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. Takvih vakufa bilo je deset. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. također za obrazovanje. trgovcima. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. muslimanima i nemuslimanima. osvjetljenje. Iz proračuna se. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. međutim. prostirku. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela.

Handžić uopće ne spominje. česmi. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog. Urbana antropologija Tešnja. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. Iz visine vakufa. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. Naime. 40. M. stoljeću da se održao. stoljeća.Tešanj prije tri stoljeća“. Kako se ista ne spominje u 16. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17.Kreditne prilike u Tešnju“.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. Zanimljivo je da je A. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. nastala je u prvoj polovini 17. niti prvih godina 17. Dakle. 168. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe.4. 75. . 42. 127. 73-74. puteva. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. posebno ne na vrijeme nastanka. džamije i rasvjete. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan. kao i za održavanje i popravke. . Premda je spominju vrlo rijetko. Urbana antropologija Tešnja. . A. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. A. stoljeća. 2.. Ćeman. godine. ali su i objekti biči lakši za održavanje. 2.37 Izvori je spominju već 1640. H. Sokolović. stoljeća.H. hana. M. održavanje infrastrukture. Ćeman. Fatić. njen vakuf. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. Skoro simbolična suma.. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. Handžić. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. koje su imale i po tri-četiri službe. Isti. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. godine.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti.. 24920 ili 4%. A. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. A Survey of Islamic Cultural Monuments. doduše gotovinski. Fatić. a nekad se taj broj kretao i do 7. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 42. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava.

41 2. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. VUMA. 38 39 40 41 42 43 H. Handžić. 2. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. Ayverdi. A Survey of Islamic Cultural Monuments. u njoj je 1743. Sarajevo.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. II c. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. Fatić. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. stoljeća. Fatić. 2005. Porušio je Savojski. H. A. Istanbul. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. 18.Tešanjski vakufi 55 njoj. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. 432. odnosno njenu obnovu. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. stoljeća..39 2. Yugoslavya. A.H. godine. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. BOA. 2425. uvakufljena od strane osnivača džamije.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. 3. Ekrem Hakki Ayverdi. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. BOA. godine. 1981. Ćeman.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. M. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. 41. 42. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. br. 7. Za istu je i drugi dobrotvor.6. 2425. Urbana antropologija Tešnja. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Ali-efendija. kitab. 40. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. A. a kasnije je ipak obnovljena. E. 67. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. Vakuf džamije Ishak-bega. Kamil Kepeci Tasnifi deft. stoljeća. sin Šabanov. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave.. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. Izvori iz 19.5. Čar-Drnda. . godine. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. II. 75. 433. službovao kao imam. K K Tasnifi deft. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. br.

Za rukovođenje vakufom. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. Mustafa. što je ipak pomalo neobično. dakle godišnje 360 akči. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične.. RS. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. Iako veoma oskudni.. 44 45 AP. Ne iznenađuje za imama i hatiba. za službu dobijao po 1080 akči. bila je visoka. 223. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. 2. Izabrana djela. Husein-beg i ostali. hatib 3. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. II. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast).44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. Hamdija Kreševljaković. STK. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. a ne u 18. i iznosila je 10 akči. . . podizanju tzv. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. H. o kojemu je brinuo mutevelija.8. posebno imamsku ili hatibsku. te mujezina. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. Dnevna plaća. Naše starine 4. dakle. Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. sin Ibrahima Hodžića. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. Prema tome. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. Kreševljaković.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. u odnosu na druge službe. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. mujezin 3. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. godine. stoljeću. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. 832.000 akči. 300. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. 1991. Đ. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. donjeg dijela grada. 502. Sarajevo. Tešanj. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. Svaki od njih je. 87. (1957). Mazalić. NUBiH. i još uvijek nedovoljno precizni. stoljeće. 26.

A. i to sa istim imenima osnivača.ponos imama“. dakle i mesdžid i džamija..uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. H. H. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa . Iz imo46 47 48 49 AP.Tešanjski vakufi 57 Dakle..Hasan-efendija. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. imam koji se i 1741. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. jula 1753. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. pisao ju je tešanjski kadija Husein.. inkasirao je 3600 akči godišnje. 53. VAKUFI NASTALI U 18. 130.. Naime. Čar-Drnda. taj mesdžid nastao je početkom 18. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović.da je sagrađen i znatno ranije“.. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . pretpostavljalo se . 224-225. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana.47 Kako se iz navedenog. sina Hasan-efendije“ 17. 39-40. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 832.. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju. godine. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). ali bez imena. Na osnovu vakufske dokumentacije . stoljeća i do 1741. Sidžil Tešanjskog kadiluka.1 Džamija hadži Alije. 3.hadži Alije. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. U stvari. godine već je bio pretvoren u džamiju. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. Tada se izričito spominje kao džamija. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. Handžić. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. TS. imam džamije Tabhana“.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. Čar-Drnda. 53. vjerovatno. To je.. tabak porijeklom iz Amasije. U prisustvu . NUBiH. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci . STOLJEĆU 3.Amasyalu hadži Alija“. spomenut je samo .46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije.iz 18. Sidžil Tešanjskog kadiluka.49 Dakle. . Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije.

Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe.53 Njen naziv . mutevelija 3 (1080).51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. Te su stavke. sina hadži Hasana.džamija Mustafa-paše. Handžić. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika).TS.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. mujezinu 3 (godišnje 1080). nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). Ostatak prihoda od 4320.5%. nastala prije 1640. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. i to Ahmed-age. uz siguran zalog i čvrste jemce. godine“.2. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. utrošen je za prostirku. 86. godine.. osvjetljenje. stoljeću. RS. prema volji vakifa. 85 VI. TS. I to dovoljno govori o njenom statusu.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160).. popravku i prostirku. RS 832. osvjetljenje.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. NUBiH. 23. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. mujezina 3 (1080). 219-220. Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. 39. njegovog pomoćnika Ibrahima. dakle zapovjednika tvrđave. MD. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. . godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. 181. NUBiH. popravke i uređenje džamije. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. Ostatak prihoda. 50-53. dakle. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. A. lica koje brine o prostirci 1 (360). AP. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. 832. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. A Survey of Islamic Cultural Monuments.52 3. godine. Ostalim službenicima.

5 (900). Čar-Drnda. Po pretpostavci. stoljeće. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. iznosili 3960 akči. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed.Fatima. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za .55 Osim toga. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . ime Abdullah-paša. po izno54 55 H. bivši kadija Tešnja. u imenu oca.Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. i to 1757. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. 86. kći Ahmedova“. budući da je imala službu imama i hatiba. posebno atribut . Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. 832. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. 23. hatiba 3. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. godine. prema odredbi vakufname. kako je vakufnamom bilo definirano. dok je ostatak od 360 akči. .. bosanskog valije (1780-1785). vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . posebno izostankom izvorne potvrde. Godina (1781). 33. AP. 220. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. Iz tog prirasta. 20. što znači da je novac davan uz prirast od 15%. TS. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa.5 (1260).Fatima. kći Ahmedova“. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). čiji dio je i spomenuti kadija. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. godine.54 Premda može biti koincidencija. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji.. U svakom slučaju. RS. Budući da je izvori iz 17. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. trošen na osvjetljenje džamije.. u različitim varijantama. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. Sidžil Tešanjskog kadiluka. dakle. NUBiH. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. mujezina 2.Deftedarovu džamiju“.. Godišnji troškovi službi su.Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu.

Hasna-hatun. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. Među spomenutima. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . AP.59 Imam te džamije bio je Hasan. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. Sejjida-Sulejmana. Umi Kulsum.Hasan-hodža“. neophodno ih je posebno istaći. koji ju je obnovio 1863. 85/III. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. Fatić. džamijom šejha Hasan-efendije. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju.. koja se spominje samo 1773. Emina. A. za mektebe. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Handžić.58 Nažalost. 45. hatib.. A Survey of Islamic Cultural Monuments. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. iako 56 57 58 59 A. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. 20 MD. imama džemata Harman“.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. . godine. godine. spominje . Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. 39-40. Habiba-hatun i Kademšah. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. dakle murabeha je iznosila 15%. imam. Jedini podatak. TS. mujezin i osvjetljenje džamije. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. stoljeća. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. godine. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. kći Velije. 43-44. možda. sina Jusufova.57 U svakom slučaju. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime.3. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756.Aliju. kćeri Ahmedove. nije poznato ime džamije. 3. 370. Godišnji prirast bio je 750 akči. RS. 4. sin Hasanov. godine. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. zapravo. godine. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. prema tome ni njenog osnivača. NUBiH.

Dušanka Bojanić. MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. TS. godine. Islamska misao. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš.Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . A. Ćeman. NUBiH. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. 60 61 62 63 64 65 66 AP.. Otuda je u literaturi do sada 1537. stoljeća Fatima. MD 69 (85/III. 5. . dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). 138. izgleda. Urbana antropologija Tešnja. XII.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle. 152. 1990.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. 1777. 832. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. MD. 195).po najnižoj stopi od 11. barem privremeno reduciran broj službenika.5%. 417). sin Alije.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. imama i hatiba. jer se 1775. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. RS.Musale u balkanskom gradu“.63 Sredinom 18. 370). i pridodati spomenutom vakufu. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. Salih spominje kao . godine. H..60 Kasnije je i u ovoj džamiji. godine još nije imao napisanu vakufnamu. 221.. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena.imam i hatib džamije u selu Lepenica“. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju..61 Brzo potom. 45-46. 87.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. . Tešanjska oaza islamske duhovnosti. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. MD 6 (85/III.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. M. (85/III. br. Nema je ni u rashodima vakufa. Fatić. 85. 38.

Kako je već 1559. mesdžid Sufi Oruča. Travniku i sl. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. a nikako u sredinu. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. Kako se Tešanj krajem 16. većinom muslimansko stanovništvo. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. niti po njenom osnivanju niti kasnije. s obzirom na navedene okolnosti. Ćeman. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). te još jednim mesdžidom. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. veličine većeg sela. kao zasebni objekti. Zato bi. čak i kraj. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu. ali se spominje 1604. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. Sakralni kapaciteti do 1565. Naime. godine. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . 91.kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. posebno užoj. .mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. stoljeća.. treba doživjeti stanovitu korekciju. kao i uz sve kasnije podignute džamije. vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. godine relativno mala kasaba. Iz istog vakufa.. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. Zenici. 6. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto.H. do sredine 16. što bi moralo biti naglašeno. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. čak i uže okolice. Urbana antropologija Tešnja.. godine. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. stoljeća. ne spominje se u vakufnami 1559. Posebno što je već i u okolici Tešnja. sa 159 domaćinstava. i to gotovine. Posebno što je Tešanj još 1565.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. Naime.musalle“. sa 65 domaćinstava. 67 M.

hadži Sulejman 10000. prema tome i mekteb. TS 223.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. 168. 87. Naime. Nije poznato kada je podignut. Ahmet-hodža iz Kaloševića. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. 220. Hasan 27000.71 Ključne riječi: vakufi.Tešanj prije tri stoljeća“. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. novčani vakufi. Njih je spomenuto 6.. čije ime osnivača znamo. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. i drugi. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. Abdulmumin.Medžmua Abdulkerima. sakralni objekti. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. Šaban 12000. . sina Ali-begova. Ždralović. Dalje. . A. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. AP. i to mekteb. Osman. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. RS 832. Tešanj. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. hadži Mehmed 10000. i to: Mustafa-hodža. Sokolović. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. . To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. U ranije ustanovljene mektebe. Osim objekta. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). AP. specifikacija rashoda 1604. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida.dva dirhema za učitelja djece“. ali se spominje 1756. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. godine. 177. 86. Već smo za ovaj vakuf. h. godine također spominje samo muallima.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). tešanjskog kadije“. 68 69 70 71 M. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. stoljeća. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. NUBiH. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. O. STK. sin Šabana 52000.. NUBiH. Ali-efendija 12000. RS.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . dakle džamiju. barem u visini 4 dirhema. među kojima i četiri žene. 832.. dva dirhema. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa.

This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. Muslims and non Muslims.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. educational or other objects or money-based waqf. Special attention is given to the money. . regardless whether they were sacral. it was given under same conditions to men and women. Despite very turbulent period through which town has passed. changes which appeared during their functioning. First of all is. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. its services. Our intention was to pay attention to a new waqf as well. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town.based waqf. it has preserved many feature of those times. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. their role in up keeping of functioning of some endowments.

2002. Maribor. 150-167. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S.Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. 2 . kao što je slučaj u ovom radu. Također. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. BZK Preporod Gradačac. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. Sarajevo. odlučnost.. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. 3. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. 140-142. 2007.. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. književnici i umjetnici. 127-146.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. Gradačac.godine.). zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. Vjerski odgoj.2. vojnička i politička ličnost. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. 1996. malo se zna o njegovom duhovnom životu. Bibliografiju studija. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . Mariborski tisak. 1994. str. dr. Na tim osnovama gradila se njegova moralna. Zmaj od Bosne. str. str. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. Uvod Husein-kapetan Gradaščević.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. hrabrost i dobrota. godine. do 1832 .2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. biografija . zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla.godine. Gradačac. . narodu i domovini.2006. njegova ljubav prema vjeri. osmanisti. drugo prošireno izdanje.godine. kao što su: samopouzdanje. Husnija Kamberović. Aličić. stoljeću. BZK “Preporod“ Gradačac.).

dj. kapetan Gradačca. Husein-beg. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831.“5 3 4 Dr. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama.“ Drugi dokument je mahzar (molba. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu.. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan. Vijećanje bošnjačkih prvaka. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. 1986. str... Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca. Enes Pelidija. pomagač sirotinje i raje. Sarajevo. 2. Husnija Kamberović. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. poštovan od svih. Aličić. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. U to vrijeme Abdurahman Sirija.. dobročinitelj vjere i države.. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. porodična tradicija..3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831...66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje.dj. 382-391. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života. 45-46. nav. ko poznaje državne poslove.. bio je na strani Husein-kapetana. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. 17.. nav.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Džemal Ćehajić. kapetan Gradačca. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. Husein. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. pomagač sirotinje i raje. str.. 5 .neko iz ejaleta.. i 1832. hrabar i pobožan. malih i velikih (bogatih i siromašnih).. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. str. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom. Prvak ovog ejaleta. 56. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju. Također. Ahmed S.. str.

Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173. Kur’an s prijevodom. A divan je On zaštitnik i divan pomagač.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa. rob mu Husein“. Mariborski tisak. drugo prošireno izdanje. ajeta sure El-Enfal. Maribor. a ispod ime Husein-kapetana. oktobra 1831.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru. 6 7 Dr. da se grade gdje ih nije bilo. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. U knjizi Sadika Šehića.. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. 1994. koji je 1831. str. a na str. Prva rečenica . i 181. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. Zmaj od Bosne. a prije dove.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. nav. jer se radi o kur’anskim ajetima. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. 17. str. rob mu Husein . dž.. U muslimanskoj tradiciji.dj. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. Nema snage osim Boga Velikog. U ulozi bosanskog vezira. na strani 99. 552). kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. navedena je godina izrade pečata.š. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40.). . str. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti.“ (Besim Korkut. Husein-kapetan je 29. a što nije tačno.Husnija Kamberović.Uzdam se u velikog Stvoritelja. Bosanska riječ. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza.72.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti.

dove i brojne vefkove. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca.. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. Bartol Kunibert. 1942. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Beograd. imena nekih ashaba Muhammeda.. dok je još bio u Gradačcu. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima.s.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima.. koju je nosio kada bi išao u boj. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. 56.dj. ajete. 255. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević.. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. direktora brodskog kontumaca. kur’anska sura Nasr.“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama.. nav. Pleyela. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. da . ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. godine itd. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo.„. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. 312.. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. zabranjenih zakonima islamizma. str. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. u narodu poznat kao ćursi-dova.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. str.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je.. Po predanju u porodici Gradaščević. tražio je od dr. . Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. svezak 2. Otkupljena je od Hairije (rođ. Husnija Kamberović. a. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod).. Gradaščević). Vidi: Muhamed Garčević. između ostalog. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. 1901. izreke.

bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. i prema kršćanima u Bosni. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820.bilo od muslimana. nav. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. „na temelju dobra i čestitosti. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru.dj. godine“. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. . kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795..Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. ma sa koje strane dolazili . što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. str. 11 Dr. Husnija Kamberović. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili.11 3. Na toj osnovi. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. U razdoblju od 1820.. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. tj. zgrade za prvu katoličku pučku školu. sinovi Osmankapetana. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. Modriči i Brčkom. spiskovi i iskazi vakufa). a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. do 1831. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. uređivao je svoje odnose sa drugima. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. 39. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. godine. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. politički. npr. bez obzira na vjeru i naciju. godine. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. porodica Gradaščević je prva poznata.

dao sačiniti vakufnamu. Tragom ove odluke. U kasnijim evidencijama vakufa. . ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. Ipak. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. Murat-bega. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića.04. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova. vakuf je imao i džabiju. to je mogao biti i ženski član porodice. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. po uzoru na svog oca i braću. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. Početkom 20. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. to ne znači da ona nije postojala. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. a ako ga nije bilo. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. U austrougarskom razdoblju. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman.1931. Murat i Husein-kapetanova vakufa.1932. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. godine. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. a što se vidi iz njihovih vakufnama. Vakufska direkcija je dopisom broj 20.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887.11. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. Pored mutevelije.485/32 od 10. 12 Muhamed Bego Gradaščević.

godine. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. Naime.1932. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. Ipak. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. počev od 1933.3.1932.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. vakuf H. objekata i vakufskih mukata (zakupnina).. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. u osmanskom razdoblju. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. Sva zemljišna dobra ovog vakufa.5499/32 od 24.1. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. zatim naziva vakufa i sl. donošenjem Gruntovničkog zakona. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan.. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. imajući u vidu historijske okolnosti. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. a za muteveliju Ibrahim-ef.računovodstvenom pogledu. Murat i Husein-kapetanov. godine. . tj. koji je i ranije bio mutevelija. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. Osman. Bećir-begov i Reuf-begov. Sendić.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. U tom periodu. jer je Nurija H. Fond Vakufi. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. Hafizović u međuvremenu umro. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. 3.. vakuf ženskog mekteba. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. Također. dok je u austrougarskom periodu. imam Husejnije.12. godine. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića.

posjedovnice i teretovnice. prometna vrijednost zemlje. zemljarini i šumarini. u osmanskom razdobju iznosila je 188. od čega je 162. koji je bio izdat pod godišnju mukatu. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina.775 i 725). budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. koji je nastao u periodu od 1884-1886.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218. Na njemu nema godine nastanka. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. godine. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. godine. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. paušalu. zemljarina. 988. šumarina i opaske. Sastojao se od vlastovnice.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. 1219. 302. godine. . zgrada i hajrata u krunama. godine. 386. ali. 412. 989. 484. paušal. Fond Vakufi. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata. Njegova veličina je oko 90x40 cm. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. 776. 990.630 m2. 490. 992. 478. površina vakufa.

15 15 Nad nekretninom na k. br. čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt.č. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. dvorišta i bašče. 412. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). a u vlasništvu Maše Antonić. Na k. br.č.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. koja su. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. magaze i druge objekte.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat. dućane. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. uz dozvolu vakufske uprave. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . kućišta.

br. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. br. 989. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. Ako se uračuna njegova površina od 23. od čega je na mezarja otpadalo 20. marta 1931. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887.č.č.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.210 m2. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana..265 m2. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.09. godinu.č. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. Fond Vakufi.č. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. Fond Vakufi. Također. Na k. br.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna.č. 1219. a u Modriči 130 m2.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2.302. Na k. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. godine. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. br. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna.1933. 990.730 m2. 490. 26/31 od 11. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog.860.č.10/3 stajala je prizemna kuća br.1933. isti izvor.br. br. Spisak vakufa Sreza Gradačac. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 21.. Na k. 775 i 776.275 m2). 16 17 . a 2. 412. 14/1 i 14/2. onda bi ukupna površina iznosila 26. Fond Vakufi. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune.275 m2 iz 1887. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. godine17. 992 i 478.09. godine i Spisak vakufa za 1938. Vlasnik kuće na k. malodobni Ismet Sarajlić. Na k. 988. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25.

000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3. kat. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.000 kovačnicom Opis nekretnine .000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Br.830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.k.

godini. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. čestica 6/152 navodi kao 6/162. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. spisak iz 1933.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. čija je vrijednost procijenjena na 125.1945. prešli u vlasništvo drugih lica. Fond Vakufi. koji su brisani. 412. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20.č. Vakuf je. kao što je bila 1933. 1219. godinu došlo je prodajom. 775 i 776.5. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. po svoj prilici. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. Na osnovu ovog spiska.520 m2.br.520 m2 u 1887.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5.. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Praćenjem historijata razmatranog vakufa. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490.000 5. godine.1945. otkupom mukate. 487. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. .000 30. dok se kat. i 1938. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490.481 125. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2.481 m2.000 15. godine površinu od 19. godine.. 992 i 725. i 6/153 kao 6/163.980 m2. prodao te mukate.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. 484 (i to k.05. 990. godine otkriva nam određene promjene. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka. promjenama nekih parcela i manjom površinom. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela.000 Ukupno: 20. godine. 988. jer su. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945.481 m2. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. Također. godine.000 jugoslavenskih dinara. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat.

Na temelju Gruntovničkog zakona. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. sutra.list FNRJ.. godine.6.god. do 1990. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. od 1945. što je ukupno iznosilo 27. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu.09. danas. «. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. koja je bila veoma važna za njihov rad. Uslijedile su uzurpacija. ul. 1590 m2 i 10/23. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. groblje muhamedansko. br.1960. U razdoblju SFR Jugoslavije. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959.. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27. Te 1959.). gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. pored drugih vakufa. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada.godine. 895/54 od 2. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88.5 milona beglučke zemlje.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća.1938. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje.10. juče.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu.2000. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. 100 m2 (gr. 122/59 od 29. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov.5. gradilište pod dućanom.. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. eksproprijacija i nacionalizacija.1954. . Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. 4-59).).vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. upriličenom u Gradačcu 24. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. 725). Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi).godine.

kao i 2.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2.845 m2 Prijavljeno 2005. 10/88.ul. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća.12. gradilište pod magazom. 9/100. 484.. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. 05. 725. godine.78 Nusret Kujraković kao i 14/77.377 m2 (5. 14/159. 14/157.608 m2 gr. ul. 725.godini. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja.9/244 i 10/29). a isto stanje je i u 2009. . 15/1. čestice: 9/87.080 m2 (od toga 10. 14.1974.) Ukupna površina vakufa: 17. ul. zatim 1. ul. 17. 15/93. gr . 10/4. kat. čestice: 9/86.377 m2 Oduzeto 1960-1974. godina VIII. 14/44. str. br. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1. 14/64.806 m2 od ukupne površine 15. Fond Vakufi. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. 75 m2 (gr. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999.930 m2 iz gr. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. 478).521 m2 od ukupne površine 2150 m2. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. kat. 15/113 i 18/142 .12. Gradačac. 992).883 m2 7. 1-120.1974. godine za restituciju 3. 15/60. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14. Vakuf je postao društvena/državna svojina. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. godini. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 01/475-21/74 od 3. ul.765 m2 Husein-kapetanova vakufa.150 m2 iz gr .772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac.ul.845 m2 vakufa Husein-kapetana.

oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv. 725 n.. bila bi naknadno popisana i prijavljena. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom.08.2005. 1960 n. iznosila je 8.1235 29.1960.5. Katastar. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. akt br. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st. st. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.503 m2. 129/1/2005. do 2005. arhiva za 2005. po uputstvima spomenute Komisije. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. do 2005. Refik Šehić i Izet Mehmedović. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu. magazom dućan gradilište. godine.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. godine. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. Ostala oduzeta vakufska imovima. koji će biti predmet restitucije. godine. 725 br. Medžlis je 2005. Shodno našem predmetu razmatranja. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. Prema ovom pregledu.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. od 10. koja će biti predmet restitucije.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br. koja je. ukupna površina svih oduzetih vakufa.122/59. Polovinom 2005. . ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića.

2. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. To znači da je stekao i vlasnička prava. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. Sarajevo. Zemaljska štamparija.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. i II. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. čiji je bio i vlasnik. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. Dakle. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup).-1916. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. uz dozvolu vakufa. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. Na ovaj način otuđeno je 162. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. . tog zakona. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. dućan i druge objekte. U austrougarskom periodu. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Prema članu 24. koja ranije nije imao. 3. a na tom zemljištu. 1886. godine. godine. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. Kada ti objekti prestanu postojati. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. Modriči i Brčkom. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava.

godine. zastara dugova.08. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika. Vakufsko-mearifski saborski odbor. 10. .1936. godine. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. Vakufska direkcija u Sarajevu. Tokom navedenog razdoblja. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin.1916.01. opća akta. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. gruntovnog zakona. ako vakufu zatreba. g. Fond Vakufi.13926/34 od 27. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava.. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH.možda ne bi došlo do čl. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju..26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. 24. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. do 1941.01. Za razliku od mukata. g. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» .1916. Vakufska zemljišta pod idžarei. naročito poslije austrougarske okupacije.zeminom (kirijom. Osim mukate. godine. akt broj1 ex 1916 od 01.1916. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. akt broj 1 ex 1916 od 01.1903. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.. 1 ex 1916 od 01.1933. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu. U razdoblju od 1878. Za mnoge dugove nastupila je zastara. g. opća akta. godine. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. g. Fond Vakufi.09. i broj 4759 od 24.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH.01. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. akt br. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.

Vidi: dr.. oranice). godine. a drugi iz 1938. godine. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . 72. šljivike. u Modriči 43 mukate na površini od 58.dj. Sarajevo.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. Zagreb. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. 341-353. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. nav. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Arhiva Medžlisa. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. godine.. godine. Popis ne sadrži godinu nastanka. XIVXV/1964-1965. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. Jedan je iz 1917. godine vidi: Husnija Kamberović. a u spisku iz 1938. a vrlo rijetko poslovne prostore. postoje još dva spiska. uglavnom. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. spiskovi mukata vakufa.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. Fond Vakufi. Osim u Gradačcu i Modriči. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. Arhiva Medžlisa. godine. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. U spisku iz 1917.600 m² zemljišta. godne spomento je 60 istih dužnika. godne. 2003. dvorišta.08. 1969. Husnija Kamberović. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. i Ahmed Aličić.. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. str..29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21.82 Nusret Kujraković godine27. bašče. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. kućišta. o njegovm čiflucima.. Fond Vakufi. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. vakufi Osman.1903. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933.09. Prilozi za orijentalnu filologiju. Radilo se.560 m² zemljišta. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. Maglaj i Brčko. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. str. Naredbom iz 1832.1933. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903.Sarajevo. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23.-1918. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu.

gdje su navedene samo dvije mukate manje (50).p. koje su obuhvatale površinu od 32. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. broj gruntovnog uloška.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. Zapisnik v. Imamoviću. 1899. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom. . i 1938. 662. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima.01. 693 i 686. godine.1898. Brčko od 04. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. godine. Saslušanje je obavljeno 04. Za razliku od prvog. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. godine. 1163. Modriči i Brčkom.06. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. 06. 727. spisak iz 1938.12. oznakama nekretnina. mutevelije dotičnog vakufa. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac.1899.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini.451 m2 zemljišta. godine). fond: Vakufi. 778. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. Nije bilo imena dužnika. sadrži samo imena dužnika. a ostale Murat-kapetanovom vakufu.1904.

Prihod od tih vakufa do 1879.1903. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. magaze. 1525 od 27. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. 3 odaje.1889. kuće i odaje.12. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. Te objekte sačinjavali su dućani.3. stoljeća pa do 1945. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. Ranije je već izgubio vlasnička prava. bio je prosječno od 200 do 300 forinti. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Po zapisniku od 31. 3. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. Iz tih izvještaja. 6 magaza. Murat i Huseinkapetana. koje je sagradio Husein-kapetan. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. Vakufski objekti. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. berbernicu i pekaru. a u Modriči 18 dućana. Naime. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66. godine. kahvanu. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. godine.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. . Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega.3.

Mahmut Traljić. mejhana i pekara. Muftića). Fond Vakufi. Gradačac.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman. Godine 1913.20 x 5 m 9x1m 9.1909.449. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. kuće.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda. za plaćanje poreza. veličini.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911.1904. 1974. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. g. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. imama Sviračke džamije te imama. god.50 x 8 m 8x7m 12.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25.45 x 5 m 12. Opis osiguranih zgrada od 13.70 m 13 x 19 m 22. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije. a zatim za troškove preddžumanske mukabele. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif.5. za vazove. 1 bašču i 3 mukate. 4 magaze i 1 plac.13.. za troškove popravki vakufskih zgrada. 1 kuću.1. str.50 x 6.45 x 5 m 9. .40 x 5.56. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. mujezina i muderrisa u Modriči. placevi. 1 magazu..36 forinti. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu.594. mjestu. bašče. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. a rashod 2. godinu. magaze. za troškove rasvjete džamija.. prihod vakufa je iznosio 3. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909.60 7 x 5. mevludske programe i sl. Osman.

magazu (9x8. godine. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“.34 33 Ahmed S. dj. godine. Sagrađena je 1826. Ona ne spominje postojanje džamije. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. novembra 2004. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944.. ne spomnje postojanje ove džamije. a rashod 42. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13.580. godine. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina).000 dinara.000 dinara. A. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. aprila 1962. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku. do 1831. Iako nije najstarija.1927. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku. godine. Također. vakuf Osman. 404. odaje i lokale (ukupno 36). dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. Što se tiče stila njezine gradnje. nav.10. ukupne vrijednosti od 81. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. Aličić. Ovo 34 . Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće.2-02-255/04-5 od 2. godinu. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji. god. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m).86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004.5 m) i kovačnicu (8x5 m). 02-881-3 od 18. prihod vakufa je iznosio 42.5x8. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega.254 dinara. str. S.godine prilikom napuštanja Bosne. januara 1951.680 dinara. dućan (9x3 m) i magazu (12. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. koji je iznosio 236.5 m).5 m). godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. dućan (22x4 m).. ne navodeći izvor ovog podatka. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20.

nezif. mutahher. ‘aziz. Murat-kapetana. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana. Povodom obilježavanja 180. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. šerif. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan.15-19. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. a prije ezana i hutbe. Gradačac. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr.7-25. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. Husein-kapetana. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. Dr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. milostivi. ‘alejhimus-salatu ves-selam. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. ruhuna Murat-kaputan. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović..dj. godine. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Medžlis Islamske zajednice Gradačac.. oktobra 1962. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . nav. čisti i ugledni. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. 2006. ruhuna Osmankaputan.dj. nav. Lillahi-l-fatiha. koji bijaše prosvijetljeni. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije.. str.iman ve ehli islam – er(va)huna. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan. 36 Osim džamije. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. 35 36 . ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram.1810). Huskića.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. efendimiz hadretleri nur menevver. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. Sahat-kula (1824).34-37.. Naime. Osman-kapetana. petkom poslije džumanskog sunneta. Kujraković. letif. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog . Husnija Kamberović. str. str. sin Osman-kapetanov. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Osmana i Murata. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24. cijenjeni. očišćeni.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil .

. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. nav.88 Nusret Kujraković đave. (1824)“.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. Također. godine kupljen u Beču. str. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. kulturnog. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. počev od 1820. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja.godine. a poslije 1878. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. Dr. političkog. ne samo u Gradačcu nego i šire. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog.37-39. Sat je nakon 1878. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca. godine. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. objekat je stavljen pod zaštitu države. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa. Husnija Kamberović..15-16. kao i stotine učenika u medresama. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan.38 4. nav. Novi sat je postavljen 1923. Godina 1240. godine. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. str.. pa do današnjih dana. godine.dj. godine.dj. naročito poslije 1945. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. januara 1951. novembra 2004. godine. postupno je slabio.

Kula Husein-kapetana Gradaščevića. 2. 1942. Kamberović Husnija. Prilozi za orijenalnu filologiju. Korkut Besim. i II. Ćehajić Džemal. 2002. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. 1996. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. 1999. Beograd. Sarajevo. Pokret za autonomiju Bosne od 1931.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. 1986. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. Sarajevo. 1886. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Nacrt za monografiju. Husnija.godine. XIV-XV/1964-1965. Kamberović dr. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. . Kreševljaković Hamdija. bez godine izdanja. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Gradačac. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. do 1832..godišnjice izgradnje(1826-2006). svezak 2. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Prijevod Kur’ana.drugo izdanje. 1960. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. 1969 Aličić Ahmed.-1916. 2003. Gradačac. Medžlis Islamske zajednice Gradačac.-1918. Zemaljska štamparija. Nusret. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. 1901. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. BZK Preporod Gradačac. Kujraković ef. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Gradačac. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. 1980. Federalno ministarstvo obazovanja. Sarajevo.. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Povodom obilježavanja 180. Garčević Muhamed. Kunibert Bartol. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. Sarajevo. nauke. Gradačac i okolina. kulture i sporta/športa. Sarajevo. Svjetlost Sarajevo. Sarajevo. Zagreb. 2006.

vakuf. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. and yearly rental fee (mukate). was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. Muftića).). 1974. Gradačac.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. 1994. and the only small part of that waqf remains today. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. drugo prošireno izdanje. Zmaj od Bosne. 2007. džamija Husejnija. . the administer (muteveli) of these waqfs. Gradačac. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. originated from the period between 1820-1831. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. founded by himself. Gradačac.2. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. Maribor. Sahat-kula. vjerski objekti. Odbor Islamske zajednice Gradačac.godine. by family inherited tradition. Traljić Mahmut. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. At the beginning. 3. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. Mariborski tisak. buildings. This waqf possessed land property. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days.2006. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Through the history the number of waqf property varied. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Preporod Gradačac.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr.k.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 1263 Broj kat.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.100 2. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.480 1.180 330 1. općina Brčko Broj z.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .800 1. ul.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.

725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.

695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 .701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr.700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.

675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr.

670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .

772 7.96 Gradačac Godina 1999 17.728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.914 32.451 .365 25.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.210 20.845 3.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.377 129.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

Pír b. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). Evidentno je. uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada. ‘Alí al-Birgiwí (um. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. uglavnom. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. Sarajevo. 981/1573). knjiga XXV-XXVI.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. str. na period između 1762. godine. i 1936. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. . 2007. . da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. međutim. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. 45-85. 1 2 Vidi. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. Što se tiče vakufname.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. Muõammad b..

6 Svjedok je Muhammed. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici.5 A-959/TO Testament. Husejin-baša Džino. Požegi-zade Mulla Muhammed. svakom ponaosob. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. kći hadži Mehmed-age. 8 Oporučeno je 3500 groša. Nisu ubilježeni svjedoci. Fatime. 4 Oporučeno je 209520 groša.8 3 Velikog je formata. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. Salih-age Kaukčije. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. Umihane. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. . godine. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. Arife. datirana 05. imam Careve džamije. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. sin Mulla Jusufa. rebiu-l-evvela 1197. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. hafiz Mulla Ibrahim. datirana 07. a žene Derviš-bega Sokolovića. 7 Navedena je samo godina.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. džmade-l-ahira 1270.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. Odnosi se samo na troškove ukopa. šabana 1246. godine7. datiran 21. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. datirana 1297/1879. kćeri hadži Mustafe. hafiz Mulla Salih. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. godine3. iskati salata i kefareta. godine. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. godine. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. Ali-efendizade Mulla Mustafa. kćeri Mehmeda. datirana 18. Mehmed-baša Jamak. rođenog 1173. a nazir je njena kći Ismihana. safera 1230. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. iz Sarajeva. nastanjene u mahali Miskin džamije. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. Mulla Ibrahima.

stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. sandžaktar. Dženneti-zade Mustafa-beg. rođenog 1213. Moro-zade Ali-beg. Hafiz Mulla Sulejman. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. godine. Dženneti-zade Ali-beg. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Šišo-zade Mulla Ibrahim. godine10. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. Navedena je samo godina. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. rođenog 1177. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. a što je ubilježeno i u defteru troškova. godine. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. redžepa 1268.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. datirana 1197/1782. rođenog 1159. godine12. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. datirana 23. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali.efendija. Šahić Mulla Ibrahim. Salih Efendizade Mulla Sulejman. Srednjeg je formata. Mustajbega. Ćurči-baši Sulejman-aga. Višegradli Ali-efendija. . trgovac Kujumdžić Abdullah. Nakkaš Mulla Salih i drugi. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. timurdžija Mulla Husejin. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Derviša Mustafa-bega. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. serdengečtije Ibrahim-age. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. godine. Džino-zade hadži Abdullah. Džennetizade Fejzullah-beg. Havadže Derviš Ahmed. Soko hadži Mustafa. Bukara Salih. godine. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Oporučeno je 450 groša. Iskender-oglu Ali-baša. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. sina Fejzullah-bega (Džennetića). Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. a nazir njegov sin Sulejman. Efendi-zade Mulla Ismail.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. Abadžić Abdi-aga.

iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša.s. koja je umrla 26.14 A-1612/TO Oporuka. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. džumade-l-ahira 1305. A-1870/TO Oporuka. drugi amidža hadži Mehmed-aga. Hašeme. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. datirana 1267. njen sin Nazif. Fejzullah-age Klempe. kćeri Mujage Mašića. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. kefareta i bedeli-hadža. a nazir je amidžić Abdi-aga. ukopa.15 A-2204/TO Oporuka. godine. . godine.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja.. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. rebiu-l-ahira 1299. kćeri Halilbašić Mehmed-bega. datirana 10. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. rođene 1287/1870. datirana 09. datirana 1265. godine. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. upućena muslimanima. godine. redžepa 1310. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. Božijeg poslanika Muhammeda. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. godine. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. Atife. sina Ibrahima. Umi Kulsume Kumašin. godine. a.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 12. a supruge Ćurčić hadži Lutfage.

Ahmed-age Mašića. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. sina Salih-age. Merjeme. rođenog 1227. Svjedoci su: Šahi-zade Junus. safera 1293. Mašić Ibrahim-aga i drugi. sina hadži Mujage.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 25. sina Mahmuda. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom. godine. godine.19 A-2207/TO Oporuka. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. Potogi Ahmed-aga. datirana 24.23 A-2285/TO Oporuka. Subašić Salih-aga. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda.22 A-2209/TO Oporuka. hadži Mustafa-age. majke hadži Mujage Tuzlića. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19. Oporučeno je 500 groša. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. ševvala 1215. godine20. Oporučeno je 1500 groša. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. sina Ahmed-age. 20 21 22 23 . sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. džumade-l-ahira 1265. datirana 1225. datirana 27. Mašić Mustafa-age. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. Abdi-aga. Dalagi Hasan-aga. Nije naveden mjesec. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. godine. sina Sulejmana. od toga 6000 za bedeli-hadž. redžepa 1283 godine18. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. Oporučeno je 9000 groša. Oporučeno je 4016 groša. kćeri Ibrahima.

datirana 11. sina hadži Hasana. godine28. džumade-l-evvela 1246.27 A-2660/TO Oporuka. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB.30 A-2662/TO Oporuka. 259). godine.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. kćeri Mustafe Hadžiabdića. datirana 09.29 A-2661/TO Oporuka. datirana 1263.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. godine.25 A-2637/TO Vasijjetnama. godine. godine24. Navedeni je oporučio 842 groša. Nesima Nikšića. sina Ibrahima. godine. Navedena je oporučila 300 groša. datirana 15. kćeri Ebu Bekira. Fatime. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. hadži Saliha. A-2464/TO Oporuka. Nefise. Spomenuta je oporučila 500 groša. muharrema 1293. Navedena je samo godina. godine. Murathana-hatun. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). datirana početkom muharrema 1250. Navedeni je oporučio 100 groša. Umihane. datirana 03. kćeri Mulla Muharrema. Oporučeno je 2000 groša. 25 26 27 28 29 30 31 . muharrema 1247. redžepa 1245. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine.26 A-2659/TO Oporuka.

godine Safije. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. Mulla Ahmeda. godine. sina Smajilova.36 A-2668/TO Oporuka. koji je rođen 1207. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. koji je rođen 1220. Navedeni je oporučio 600 groša. godine. datirana 03. godine. Navedeni je oporučio je 410 groša.. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu. hadži Mustafe Telalagića. Husejina. redžepa 1250. Visoko.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. a koji je oporučio 300 groša. Navedeni je oporučio 501 groš. sina Abdullahalemdara. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije.32 A-2664/TO Oporuka. šerijatski vježbenik. šerijatski vježbenik. XII 1912. sina Muharrema Mušanbegovića. datirana 01.34 A-2666/TO Oporuka.35 A-2667/TO Oporuka.33 A-2665/TO Oporuka. . bez datuma. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. iz Monjara. datirana 25. mjeseca zu-l-kadea 1315. godine. datirana 01. Zlatke kćeri Derviša Šoše. godine. šabana 1261. Navedeni je oporučio 3300 kruna. bez datuma Mulla Ibrahima.

godine. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. kćeri Mulla Muharrema. koja je rođena 1224. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. godine40. Haše. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. koji je rođen 1200. bez datuma Safije Hankije. iz Malina. kćeri hadži Ibrahima. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. iz Sagrdžija u Sarajevu. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. Oporučeno je 6000 groša. kćeri Salih-age Bekirovića. godine. . koji je rođen 1227. datirana 1229. Oporučeno je 1500 kruna. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. Travnik. Navedena je samo godina.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane.42 A-3085/TO Oporuka. rođene 1208. godine. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu.41 A-2985/TO Oporuka. sina hadži Hasana Tarakčića. Dokument je oštećen. Navedena je oporučila 842 groša. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. godine. godine. kćeri Sulejmanbega. Mulla Ahmeda. godine i Derviša Abdullaha. Mulla Hasana.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale.39 A-2814/TO Oporuka. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa.

Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. 45 46 47 48 49 . Ismail. Jusuf. Zlatke. Hasan-age. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. muftije u Prači. sina Mehmed-age Čajničanina. godine. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Hasanbajraktarević Hasan-aga. sin Husejina. Kapuzović Mehmed-aga.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. datirana 13. sina Hasana. Vatrenjak Ibrahim-aga. Malić Ibrahim-aga. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. datirana 15. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. sin Bege Husejin-ćehaje. godine. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. godine. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. Mulla Memiša Mehmedage. safera 1342 godine. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. zu-l-kade 1282/1865. godine. sina Mustafe Čajničanina. safera 1287. Hadžirustemagić Ahmed-aga. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. a nazir je Munla-agan. rođenog 1234/1819. Oporučeno je 11731 groš. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža.44 A-3172/TO Oporuka. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. rođene 1264/1847. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. datirana 04. godine. Ispod dispozicije i datacije.

Halvadžić hadži Mustafaaga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. sina Mehmed-agina. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. redžepa 1304. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. berber Sakić Mehmedaga i drugi. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. terzija Abd-aga. godine. Mustafe Mujage. Oporučeno je 32.efendija. Nuhić Mustafa-aga. Ispod dispozicije i datacije. Čajničanina Hasan-age. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. datirana 08. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Hadžihusejnović Husejin-efendija. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. sina Mehmed-agina. džumade-l-ahira 1307. Oporučeno je 6751 groš. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Svjedoci su: Muidović Mehmed.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Muidović Seid-aga. godine. datirana 05. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Novopazarlija Hafiz-efendija.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. berber Jusić Abd-aga. a nazir je Sulejman-efendija. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. Ispod dispozicije i datacije. Jabučar Ibrahim. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . Hadži Šišević hadži Hasan. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. godine. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. trgovca. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Čajničanina Osman-age. Hadžismailović Ibrahim-aga. sina Mehmed-agina. Uzuni-zade Reuf-efendija. 024 groša za uobičajene troškove opremanja.

godine. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. džumade-l-ahira 1313. kćeri Osman-age. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. Oporučeno je 1564 groša. oporučiteljev punac. iz Žagrića u Sarajevu. Izmirlić Nezir-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. godine. Hafife Bibić. Mašić Mehmed-aga. godine. Paralić Munla Hasan-aga. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. Oporučeno je 3000 groša. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. datirana 03. Gulsume. asupruge Hamza-age Arnauta. Oporučeno je 2000 groša. Nalić Ahmed-aga. datirana mjeseca muharrema 1253. safera 1323. godine. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. kćeri Isamuddina i Fatime.58 A-3363/TO Oporuka. kćeri Osman. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. iz Zenice. godine.56 A-3270/TO Oporuka. sina Emina. sin hadži Ibrahima. mjeseca zu-l-hidždže 1298. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu. datirana 18.57 A-3271/TO Oporuka. Šerife. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. Vasfije. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Oporučeno je 2010 groša. Čomara Mustafa-aga. . Zubović Mehmed-efendija. datirana 18. A-3255/TO Oporuka.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. Mulla Sadika Serdarevića.

godine. Nema ubilježenih svjedoka. ukop i kefarete. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. Puhalović Sejde. Šećerović Hasan-efendije. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. datirana 18. rođenog 1234/1818. sina Šaćira. rođenog 1279. godine. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. rođene 1275. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. . Tuzla. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. sina Halil-age. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. godine. datirana 16. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. kćeri Abdi-age. Oštećena. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. nedostaje drugi list. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. imama iz Žagrića. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. godine. redžepa 1335. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. bez datuma.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. godine. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. Velikog je formata. rebiu-l-evvela 1355. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet.

Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. Alije Želje. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. godine. berber. godine. 1932. sina Jusufova. rebiu-l-ahira 1359. Mujage Aščerića.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. 03. godine. sina Ahmeda Handžića. datirana 01. Bakardžić Mehmeda. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. datirana 09. Srednjeg formata. Srednjeg formata. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. poklon Sejjida Strika. 08. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. . Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. Salih-aga Kazić. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. marta 1939. maja 1925. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. Mustafa-aga Sofić. Sulejman-aga Fočak. sina Mehmed-age. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. godine. 11. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. sina Muhammedovog.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. datirana 28. iz mahale Komatin u Sarajevu. muharrema 1342.

79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. zu-l-hidždžeta 1336. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. Poklon M. Kalo hadži Saliha. rođenog 1256. datirana 21. godine. godine. Ćemerlića.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. Šehagić Muhammeda. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. Ćemerlića. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. Safije-hatun Sarajke. rođenog 1271. Navedena je samo godina. Poklon M. datirana 1306/1888. Testament ima ovjeru 24. iz Žepča. Nije određen iznos za bedeli-hadž. godine74.. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. godine. redžepa 1316. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. sina Mustafe. godine. i ova oporuka. sina Saliha. Oporučeno je 3507 kruna. jula 1919. sina Husejin-efendije. iz sela Obre u visočkom kadiluku. datirana 1317/1899. godine76.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. godine. Samo je navedena godina. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. datirana 29. rođenog 1242. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču.

godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. datirana početkom ševvala 1330. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. Nije naveden datum. Čelebić hadži Muharrem. Riđanović hadži Ahmed-efendija. Nafije. Vasi.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. Novo hadži Salih-aga. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. sina hadži Muhammeda. posjednika iz Mostara. Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. Oporučena je trećina imetka.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. datirana 1330/1911. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Malog je formata. datirana 1270/1853. posjednika iz Mostara. a nazir je drugi sin Mehmed.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. Muslimbegović hadži Saliha. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. džumade-l-evvela 1340. posjednika iz Mostara. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. godine. posjednika iz Mostara.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. . godine. kćeri Murat-bega Muslibegovića. napisana je na tankom papiru i oštećena je. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. datirana 28.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. Žuljević hadži Omer-efendija. sin Ali-age. posjednika iz Mostara. Vasijjetnama je oštećena. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. godine. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. sina Muhammeda.

114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. Ispisana je na tankom papiru. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. Salih. kćeri Ali Hušema. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. sin Salihov. Salih. Oporučeno je 600 groša. Derviš Muharrem Pašalić. sina Muhammeda. sin Saliha iz Čaršijske mahale. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. iz sela Kočevo (Kučevo). Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. posjednika iz Mostara. Čelar-zade Mustafa-aga. datirana 1255/1839. godine Nefise. Umije.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. sina Ahmeda. troškove ukopa i kefareta. bajraktara. posjednika iz Mostara. Jako oštećena. kasaba Zenica.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. godine. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. sin spahije Pašanića Omera. sin Pašanića Omeraa spahije. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. sina Murad-bega. godine. godine. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. redžepa 1304. bez datuma. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. Oporučeno je 4000 groša. Nefise. Oporučeno je 600 groša. datirana 25. Vasi-muhtar je njen sin Salih. kćerke Saliha Išerića. Formata 16x24cm. Odnosi se samo na opremanje. Muslibegović Ahmedbajraktara. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. Derviš Muharrem Pašalić. Jako je ošećena! . Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed.

godine. Mustafe hadži Mehmedova. sina Abdullaha. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. rebiu-l-evvela 1341. Kurdić Abdullah. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. godine. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. rođenog 1256/1839. datiran 1347/1928. mjeseca zu-l-kadeta 1281. Oporučiteljev brat Salih. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. Sarajevo. godine. Velikog je formata i lijepo je ispisana. iz mahale Sarač Ali. Munla Edhem Jaliimamzade. iz mahale Sekban. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. datirana 24. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Zejnebe Mulla-hanume. Munla Salih Tullam (ili Talam). A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija.96 A-3745/TO Štampani obrazac. datirana 15. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Troškovi ukopa iznose 1000 para. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. Svjedoci su: Atif Omeragić. godine. rođene 1292. godine. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. kupi dućan ili magaza. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. Sabura Ibrahim-aga i drugi. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. Mehmedu Aliji i Abdullahu. sin Abdullaha. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed.

Henda-zade Asim-aga i drugi. kćeri Mustaj-bega Turhanije. sin Ali-age. . Registracija je datirana 24. sin Husejin-age. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. iz mahale Abdul-halifa. Habibahanume. godine. datirana 05. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. sin Mustafa-age. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. sin Mustafa-age. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. oktobra 1927. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. godine. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. datirana 01. godine. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. Čučak hafiz Sulejman. Šogolj-zade Mahmud-aga. Henda-zade Asim-aga. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. Muhammeda Hamdi-efendije. godine. kćeri Mustafa-age Muždedžije.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. Hrvata i Slovenaca. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. rođenog 1300. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. kanuni-evvela 1922. rođene 1306. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. Sudžuka Rasim-aga. Saatči-zade Hilmi-aga. Nezirhodžić Mehmed-aga. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. a udovice Glođo. godine. redžepa 1326. Ćesri-zade Ali-efendija.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. rebiu-l-evvela 1326.

godine. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. Nisu ubilježeni svjedoci.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. godine. rođenog 1258. Taltović (Talatović) Hasan-aga. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. Prepolić Hašim-aga. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. iz mahale Sarač Ismaila. Merjem-hatun. . Šećeragić Mustafa-beg. sina Muhammeda. Imamovića Saliha. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. godine. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. godine. ukop i kefaret.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. rođena 1201. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Subašić Mehmed-aga. sin hadži Mustafe. iz Ali-pašine mahale. 109 Manjeg je formata. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. rođenog 1230. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. Telebećir Ibrahim-aga. Mehmeda Glođe. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. kćeri hadži Husejina. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. a nazir muž Muhammed-aga. godine. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. datirana 07.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. Nefise. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. godine. tufe(n)kči mujezin i drugi. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. rebiu-l-ahira 1265.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105.

sin Mehmed-age. rođen 1175/1761.119 111 Manjeg je formata. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. sina Mustafa-age. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . iz Sarajeva. sina Derviša. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. rođenog 1267/1850.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. godine. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. Hasana. rebiu-l-ahira 1350. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . Nema posebno navedenog mufredat-deftera. Užičanin hadži Jusuf-aga. godine. iz Konjica. rođenog 1289/1873. Oporuka je navedena u tekstu naracije. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. godine. sina hadži Muhammed-zadea. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. sina Sulejmanova. sin Saliha. Saraji Sabura Mustafe. redžepa 1313. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. Oporučeno je 400 groša. godine. Ima samo uvodni dio.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. datirana 21. godine.112 A-3831/TO Vasijjetnama. godine. ukopa i bedeli hadža. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. datirane 21. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. Oporučeno je 200 kruna za opremanje. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Odnosi se na troškove opremanja. Vejsil-age Porče.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. datirana 1176/1762. sina Bajrama Gačanina. datirana 1250/1834. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. godine.

godine Kreševljaka Mulla Saliha. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. rođenog 1253/1837. kefarete i bedeli-hadž. rebiu-l-evvela 1306. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Mašo-zade Mujaga. Mehmed-age. Varešanović Mulla Salih. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. sin Mulla Ebu Bekira. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. Novljanin hadži Mehmed-efendija.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. redžepa 1269. Svjedoci nisu registrirani.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. godine. džumade-l-evvela 1308.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. sin Ahmed-efendije.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. Karabdić Salih-efendija. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. rođene 1285/1868. Osman Mulla Ahmed. ukopa. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. ukopa i kefarete. iz Hadži Jahja-pašine mahale. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. Dokument je oštećen. iz mahale Halač Davuda. sina Mustafa-age.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. Džafo Ahmed-aga. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. nedostaje dio dokumenta. Ćamile. Oštećena. . godine. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. ukop i kefarete. Hakirzade Ibrahim-aga. sadaku fukari. sin Ali-efendije. Mulla Salih. Imamović Mehmed. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela. datirana 12. godine. rođenog 1236/1820. Oporučeno je 400 groša. djelom je oštećena. sina hadži Ahmeta. Vasi. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. datirana 04. Odnosi se na opremanje. Dogramadži Mulla Abdi. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. Srednjeg je formata. sin hadži Sulejman-age. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. godine.

moj amidža Salih-alemdar. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. Odnosi se na opremanje mejjita. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. sarač. datirana 10. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. kćeri Husejina. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. životinja i ostalih Božijih robova. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Hatidže. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. godine128. nova vasijjetnama130. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. mjeseca zu-l-kadeta 1281. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. redžepa 1234. Kurdić Abdullah. ukopa te iskati-salat i kefaret. Ismail-baša i Mustafa-baša.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. . datirana 15. rođenog 1256/1840. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. kćeri Softić Salih-age. godine. ukop i kefarete. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. 130 Velikog formata. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. i njegov sin Muhammed. šabana 1314. 127 Manjeg formata. Mustafe. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. rođene 1277/1860. hadži Fejzullah-aga. datirana 08. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. datirana 29. Softić Junus-aga. papučar Ibrahim-aga. Oporučeno je 12000 groša. godine Esma-hanume. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. godine. iz Isa-begove mahale u Sarajevu.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. Muidović Sejjid-aga. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. godine. rođene 1167/1753.131 125 Srednjeg formata. sin Jahjaa. Sabura Ibrahim-aga. Čaklica Mulla Began. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. tj. napisana je na debelom papiru.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. komšinice. Muvekkit-zade Husejinefendija. iz mahale Tuti-bula. sina Osmana. džumade-l-evvela 1241. godine. hafiz Hasan. godine. a stavke su vrlo opširno navedene. 128 Oporučeno je 250 groša. Mustafe hadži Mehmedova. Kara Abdi. roditelja. 129 Oporučeno je 1000 groša.

Neretljaković Muhammeda. a nazir njen brat Abdullah-efendija. datirana 12. Hadžijamaković Mehmed-aga. Srednjeg formata. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. Fatime Cico. iz mahale Ćose Sinan. rođene 1293/1876. Oporučeno je 30000 kruna. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. godine. bez datuma. ukop. godine. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. rođene 1270/1853. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. Čizmić Mehmed-aga.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Neretljaković Sejfullah i drugi. napisana je na debelom papiru. džumade-l-evvela 1322. Velikog formata. Madžarević Mehmed-aga. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. .133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. Esmahanume. a nazir je njegov sin Mustafa. koje je svojstveno samo vakufnamama. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. rođenog 1267/1850. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. safera 1341. datirana 09. iz mahale Souk Bunar. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. sina Mustafe. godine. godine. godine. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima.

zu-l-kadeta 1244. Fatime. sin hadži alemdara Duranovića. Munla Sabir Hafiz-zade. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. a nazir je Salih. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Mehmed-aga Hikmetaga-zade.. kćeri Numana. sin hadži Ibrahima. godine. kazaz. kćeri Hasana. Fišak-oglu kovač Abdi. godine140. Mulla Abdullah Ćato. hadži Muhammeda. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. datirana 15. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. kazzaz Mulla Mehmed. safera 1261. oporučiteljicin brat Mulla Bajram.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. Svjedoci su: hadži Derviš. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. datirana 23. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. Kutudžu-zade Munla Muhammed. 142 Oporučeno je 600 groša. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. Abdialemdar Hakir-zade. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. rođenog 1195/1780. Svjedoci su: Mehmed-aga.. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. Umihane.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. godine. Debbag-oglu Munla Salih. kazaz jamak Osman.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. hadži Husejin. godine. godine. datirana 1236/1820. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . 140 Ubilježena je samo godina. godine Mustafe alemdara. Šamo Salih. Mulla Abdullah Ćato. sin hadži Ibrahima. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. iz mahale Debbag Sulejman. hadži Jusuf-aga Užičevi.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. ukop i kefarete.

godine.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. Mustafa-baša Duranović. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. Pazarić. Dokument je poklonio 2002. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. Mehmeda. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. Silistra hadži Mustafa-aga. Mehmed-baša Numić. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. Sinan-baša Duranović. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. rođene 1260/1844. Iz zbirke Osmana Sokolovića. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. godine. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. nahija Valjevo.148 143 Ima narandžaste. Abdullah Mehmedi. Meve-hatun. godine. Paše. sina Mustafe Kazića. godine Osman Kavazović. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. Pejgamberske vasijjetname na murad.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. posta. rebiu-l-evvela 1331. . godine. bez rasipanja obave devr iskati-salata. a nazir njen muž Salih-aga Imamović.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. iz mahale Kulin Bali. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić. iz sela Ferhatli. a nazir Ramazan Midžić. Usp. Subašić Mehmed-aga. kćeri Salih-baše. Omer-beg Korić i drugi. kćeri Muhammeda Hunića. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. hadža i hakova. godine. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. datirane 20. maslinaste i crvene ispise. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju.

godine.. džumade-l-evvela 1317. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. Hasne. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. .150 A-4611/TO Vasijjetnama. Zec Asim-aga. Zadnji dio dokumenta nedostaje. datirana 04. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. žene Rende Mulla Mustafe. kefareta. iz Jeni mahale. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. Krmarić) Nuri. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. Odnosi se na opremanje mejjita. ukop i kefarete. godine. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. rođene 1265/1848. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). sin Ahmeda. rođene 1284/1867. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Seide. ukopa. 151 Velikog formata. rođenog 1223/1808. kćeri Abdi-age Brkanića.124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. Šahić Mehmedaga. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. Sokollu Ejjub-aga. godine. Vasijjetnama je ovjerena 23. Saka (Sakić) Abdullaha. Šarenkapa Mehmed-aga. godine. sina Adema. Šarenkapa Mujaga i drugi. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. Handžić Mehmed-aga. Oporučeno je 3000 groša. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. Salih Alibegić. iz mahale Než-zade u Sarajevu. Oštećena je. godine. datirana mjeseca redžepa 1326. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. Šarenkapa Ahmed-aga. kćeri Mustafe. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. Oporučeno je 600 groša. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. Sokollu Mehmed-aga. godine. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. Fatime kćeri Mustafe.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.

Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. godine. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. džumade-l-evvela 1327. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. 156 Oporučeno je 10000 groša. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. sina Mehmed-age. Oporučena je trećina imetka. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. godine. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. datirana 14. rođenog 1271/1854. sina hadži Saliha. džumade-l-ahira 1283. Toska Neziraga.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. kefareta i hadža. . Zendžil hadži Ahmed-aga. ukopa i bedeli-hadž. 159 Velikog formata. Telalagić-zade Mehmed-aga. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. Baba hadži Mehmed-aga. Kutijar-zade Osman-aga.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Nakkaš-zade Salih-aga. sina hadži Ahmeda. Odnosi se na troškove opremanja. Brkanić Ibrahim-aga. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. Hadžić Muharrem-efendija. datirana 07. Hadžihalilović Mustafa i drugi. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Kundura Omer-age. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. godine. Damadžić Mehmed-aga i drugi. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. ima ukrasne crvene ispise. Odnosi se samo na troškove opremanja. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. datirana 24. rođenog 1261/1845. hadži kasapa Sulejmana. godine. iz mahale Gazgani u Sarajevu. ševvala 1340. Muhammeda. rođenog 1252/1836. Toko-zade Edhem-aga. godine. godine.

rođene 1236/1820. sin Ibrahima. 161 162 163 164 .godine. ukopa i kefareta. rođene 1235/1819. rebiu-l-ahira 1315. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. datirana 18. Handžić Mehmed-aga. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. sin Saliha. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. kćeri Mehmeda Šačića. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. džumade-l-ahira 1336.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. datirana 24.166 A-4821/TO Vasijjetnama. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. sina Mehmeda-age Kundure. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. kćeri Ibrahima. Havve. iz mahale Hadži Idriz-efendije. Ašidehatun.165 A-4820/TO Vasijjetnama. Sadžak Salih-aga. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. a nazir je njen stariji sin Abdullah. godine. Svjedoci su: Bibić Ahmed. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. datirana 05. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. godine. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. godine Ajkune. njegova braća Salih i Ibrahim. ševvala 1325. redžepa 1296. godine. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. sin hadži Ahmeda. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. datirana 29. kćeri Ibrahima Kišlaka. Napisana je na običnom papiru. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. godine Vasvijje.

Munla Mustafa. godine. sin Asima Abdullahefendije. godine. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. sina Osmanova. godine. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sin Hasan-hodže.177 Vasijjetnama170. 172 Nedostaju dva lista. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima.169 V. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog. iskati salat te kefaret posta i jemina. Slinić. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. rebiu-l-evvela 1337. rođene 1864. datirana 1263/1846. 170 Kratka vasijjetnama. datirana 16. a žene Aguši hadži Muhammed-age. godine. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. sin Mustafe i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. godine. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. sin Husejina Bajrića. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. Atijje. sin hadži Salih-age. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. Svjedoci su: Munla Ahmed. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. a nazir je Turković Muhammed-aga. rođ. godine. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. rođene 1291. rebiu-l-evvela 1312. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. poznatog kao Sarač-zade. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. godine. sin hadži Ibrahim-age. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. derviš Ahmed. Ovjera je datirana 16. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. napisana je na običnom papiru malog formata. rođenog 1245. . godine.168 A-4853/TO Vasijjetnama. džumade-l-ahira 1336. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre.

godine. . SV I. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca.. 245-302. 1978. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Anali GHB. Sarajevo. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. očitovanje. godine. sina Hamida i Murade.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. godine u Novom Pazaru. godine. redni broj 340 Vasijjetnama. Vasi. str. decembra 1934. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I. bez datuma. datirana 1944. knjiga V-VI. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. datirana 1305/1888. godine. Talirević Mulije-Aiše. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. a nazir Uzeir Hanjalić. str.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. rođenog 1878. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. I 1935. godine. III176 SV I redni broj 133. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. hadži Mehmeda Hanjalića. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom. II. iz Foče.muhtar je Asim Sirćo. datirana 23.

Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. datirana 1307/1890. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. redni broj 309. sina Mustafa-bega Biščevića. sina Abdullaha. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. godine. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. datirana početka šabana godine 1311. str. Vasijjetnama178. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . za mukavve svijeće. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. rođenog 1208. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. godine. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. iz Čaršijske mahale u Fojnici. Papučar Ahmed-aga.179 SV I. . Kzović (Krzović) hadži Saliha. iz Krupe. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. redni broj 310.181 SV I redni broj 272. Rasim Rezzaković. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. Turko Abdija. rođenog 1252. Hadžimustafić Husejin i drugi. sina hadži Ibrahimova. Vasijjetnama180. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. Svjedoci su: Hajrullah Emin. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. Saračević Munla Husejin. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. Čaršijskoj. datirana 1287/1870. 37.. godine. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. 38-39. mukavvi za džamiju. Hamdi Juzbašić. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. str. str. Rezzaković Mustafe. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. godine.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. 181 Oporučeno je 1500 groša. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. Bjelobrk hadži Salih. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. za imama i one koji uče Kur’an. 179 Oporučeno je 2800.

godine. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. datirana 1306/1889. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. sin Ahmed-bega Beširevića. iz Krupe. a nazir je imam. muhtar Ibrahim Spahić. sina Abdije Jugića. sina Hasan. Arnautović Husejina. Muharrem Šarić i drugi. datirana 1305/1887. 71 Kratka registracija vasijjetname186. salat i kefaret. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. Ibrahim. sin Ibrahima Ćehajića. 189 U prisustvu Mehmed-bega. . Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. iz kasabe Krupa. godine. Filipović Dautbega. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. muhtar Mehmed Ramaš. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. iz Ključa. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. godine. datirana 1307/1890. Mustafa.bega. str. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. iz Krupe. datirana 1301/1883. terzija Osman Ćehajić. iz Pazardžik mahale. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. sina Mehmeda Šabo.187 SV I redni broj 271.189 SV I redni broj 247. Ahmeda Rešida. str. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. sina Paše. Ali-hodža Čaušević. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. godine. 97 Kratka vasijjetnama190. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. 30 forinti za iskati-savm.185 SV I redni broj 270. godine. Salka. 28. naib Zvornika. 5 forinti za nišane. 71 Kratka vasijjetnama188.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. str. sin hadži Ahmed Proho. februara 1290.

Ćosić hadži Mustafa. str. sina Ibrahima Tuce. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. SV I .198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. . 101. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. Berbić Salih i drugi. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. str. a nazir Hafiz-beg. godine. godine. datirana 13. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. Mulla Husejin Piri. datirana 07. iz Dervente. 194 Oporučeno je 8120 groša. sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. Svjedoci su: Mulla Abdi. redni broj 243. sin Aga-bega. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. redni broj 230. Hatidžahanume. sin Zulfikar Palića. sina Abdul-Fettahova. muhtar Tvrđavske mahale.196 SV I redni broj 237. Ibrahim Palić. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. Vasi-muhtar je Ahmed. kćeri Mehmed-bega. rebiu-l-evvela 1303. 105 Vasijjetnama197. Sulejman-aga Mahmudćehaja. Vasijjetnama sadrži. 196 Oporučeno je 2000. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. iz Gradačca. stanovnice Kala mahale. Mustafa. kćeri Mehmed-bega. zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Arnaut Ibrahima. datirana 25. Skraćena. 105 Vasijjetnama192. Gandžić hadži Huseijin. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. rabiu-l-evvela 1265. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. Vasijjetnama195. Hasan-alemdar. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Šehjar Mahmudćehaja. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. Tahiraga Žujo. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. oporučitelja i vakifa Ahmeda. str. Hodžić Salih-aga. datirana 1303/1885.194 SV I. sin Derviš Hodžića. Mulla Salih Šarić (Šarač). godine. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. str. Hatidža-hanume. godine. Mehmed-alemdar Šehić. iz kasabe Kala/ Gradačac. sina Reuf-bega. ostali dio za iskati-salat i savm. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. Nema ubilježenih svjedoka. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). Mahmudćehaja Mustafa-almedar. sin Mehmed Reuf-bega. Halil.

132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. godine. te drugi brat Husejin-aga. datirana 13. nazir je njegov brat Salih-aga. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. derviš Ali Hulusiefendija. datirana 1266/1849. godine. Husejn Ismailefendić. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. godine. Ibrahim-beg Džino. i njegov brat Muhammed-aga. 201 Oporučeno je 17000 groša. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. Mulla Abdi Hodžić i drugi. Turhanija Ahmed-beg. sin Salihage. sin Muhammed-bega.199 SV I redni broj 91. . Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. str. hadži Abdulaha. godine. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). Tulić Mustafa-age. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. timurdžija hadži Ismail. sin Salih-age. 328 Vasijjetnama202.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. Sočo Numan-aga. rođenog 1208. Mulla Salih Bićo. 203 Oporučeno je 15000 groša. ramazana 1300. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. 156 Vasijjetnama. Abdi Obradić. sina Ahmeda Baščauša. i drugi brat Mehmed-aga. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. Kaukčija hafiz Salih-efendija. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. Šamić Muhammed-aga. 200 Nije evidentirana kod Fajića. sin Salih-age. str. rođenog 1236.i. sin Ibrahim zaimbega. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. godine. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. sin hadži Osmana. sina Mehmed-age. također. datirana 1271/1854. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. 284 Opširna vasijjetnama200. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. Slinić/Slino-zade hadži Salih. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. Tulić Ali.201 SV I redni broj 52. str. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga.

Vasi. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. datirana 1299/1881. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. Nukić Salih-aga. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. sina Ibrahim-age. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. Bakir i Mulla Husejin. 340 Vasijjetnama204. a kad umre svom muškom evladu. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. za popravku česme u navedenoj mahali. sina Saliha. godine. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. str. str. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. . uči mevlud svake godine.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. rođenog 1246. Traljić Ali-aga. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. Odredio je tevlijet sebi. Čoban Abdulah-age. datirana 1300/1882. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. Hadžihalilović Mustafa-efendija. godine. Telalagić Mustafa-aga. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. 205 Oporučeno je 29526 groša. godine. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. Sahani (Sahanija) Ali-aga. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. Džuvić Abdulatif-aga. Mandže hadži Mustafe. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. U vasijjetnamu je unešena vakfija. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre.205 SV I redni broj 107. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. 263 Vasijjetnama206. Hadžihalilović Salih-aga.

212 Prepis je sravnjen s originalom. godine. Abdi Dubravić. rođenog 1260. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. Mustafa Azapagić. Vehid Ismailefendić. 156 Ovjerena vasijjetnama210. datirana 1300/1883.213 godine. str. redni broj 195. 201 Vasijjetnama208. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. datirana 1292/1875. Ibrahim-beg Džundija. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. sina hadži Abdi-age. Kratka. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate.209 SV I redni broj 195. godine. Brkić Salihaga. godine. Vehid Ismailefendić. Hadžiefendića Hašim-agea.211 SV-I redni broj 195. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. Abdi Dubravić. Hadžiefendića Hašim-age. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. str. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. Ibrahim-beg Džundija. datirana 1300/1883. str. Ova vasijjetnama. Trebinjac/Trebinli Mustafa. napisana na običnom papiru malog formata.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Brkić Muhammed-age. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. str. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. sin Ibrahim-age. šabanu i ramazanu prouči hatma. . 156. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. za kurban i paljenje svijeće. godišnje mevlud.

godine. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. iz Novog Šehera iz 1904. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. učenje mevluda. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. mujezina i popravke džamije. str.215 SV II. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. iz Jajca/ Gol Hisar. sastavljen na osnovu vasijjetname. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). 216 Odnosi se na opremanje mejjita. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . 2oo kruna za imama. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. iz 1209. Abid Salihagić. godine. godine. str. godine. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. Sadik i Sejdo. Hamurović Zehre. sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). SV II. a nazir Tufendžić Munla-aga. sina Saliha. šubata 1905. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. 140 Spisak troškova. str. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. 513. redni broj 455. datirana 15.216 SV II. Mustafe. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. iz Sarajeva. iz mahale Buzadži hadži Hasana. str.217 SV II redni broj 428. redni broj 458. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. učenje hatmi. mekteb. datirana 1325/1907.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. rođenog 1252. Vasijjetnama214. poslugu). Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. godine. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. godine. 109 Vasijjetnama. 203. klanje kurbana svake godine. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. kćeri Latifa a supruge Ismaila. 211. datrana 1324/1906. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. Vasijjetnama. str.

Svjedoci su: Džafer. Mulla Mustafa. Vasijjetnama222. napisana na običnom papiru malog formata. 95. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. Munla Mustafa. sin Hasana Havadže. sin Husejina Bajrića.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . str. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. dio kćerci. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. str. godine. Svjedoci su: Mulla Ahmed. datirana 1907. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. . Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. Mustafa-beg Filipović. Svjedoci su: Mulla Ahmed. sina Osmana. godine. 250 groša za imama Svirac džamije.221 SV II redni broj 415. Derviš Ahmed. sin Mustafe i drugi. a kćerke Zlatar Ferid-age. Za opremanje je odredila 80 forinti. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. dio sinu. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. Kratka. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. sin Mustafe i drugi. Derviš Ahmed. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. sin Husejina. sin Kerim-bega. Ukupno je oporučila 500 forinti. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. Mulla Mustafa. 108 Kratka vasijjetnama.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. sin Hasana Havadže/hodže. sin Hasan-bega Filipovića. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. sina Osmanova. str. Original je pod brojem 113-415. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. sin Mustafe i drugi. iz 1263/1846. sin Hasana hodže. datirana 1263/1846. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. Svjedoci su: Munla Ahmed. godine. Ahmed-beg Filipović. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. Fize.219 SV II redni broj 415. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg.

sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. Šišić Mulla Salih. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. . Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. sin Ibrahim-bega. nazir i drugi svjedoci. redžepa 1321. datirana 11.bega Kolunovića. str. Potogi Vejsil-aga. Jasika Ahmed-beg. za vasi-muhtara i nazira. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. sin Mustafa-bega. 77 Vasijjetnama. str. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. str. 227 Registrirana je 25. str. rođenog 1268. sina hadži Abdi-age. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. kanuni-evvela 1905. kćeri hadži Omer. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. godine. Haše.225 SV II redni broj 400.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. godine Oporučeno je 1200 groša. godine/11. Palavra Mehmed-aga. kanuni sani 1905. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. za klanje kurbana. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića.224 (SV II str. Svjedoci su Kečo Abdi. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. Mehuljić Murat-efendija i drugi. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž. Šahić Muhammed. a nazir je Srmić Salih-efendija. sina Saliha. ševval 1323. Potogi Ahmed-aga. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. Potogi Fejzulah-aga i drugi.226 SV II.. Agić Ibrahim-aga. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. godine.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age.

230 Oporučeno je 13500 groša. strana 63-64 Vasijjetnama. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. sin Omer-bega Moštro. godine. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. godine. godine. iz mahale Kasab-zade. Kaukčija Abdullah-aga.228 SV II redni broj 390 str. rođenog 1246. rođenog 1242. Henda hadži Mustafa. sina hadži Mehmed-age Tiro. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. godine. rođenog 1252. mekteba kao što je mukavva.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. a po jedan dio ženskim potomcima. temmuza 1905. šadrvan. sin hadži Omera Hadžiomerovića. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. str. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. . Svjedoci su: hadži Pašo. redžepa 1308. Mulla Ahmeda. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. iz mahale Jakub paše. Guremović hadži Ali. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. 58-59 Vasijjetnama. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. Registrirano 3. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. 28-29 Vasijjetnama. za džamiju Rosulje. Muhammed-aga Kaukčija. a nazir njegov brat Ali-aga. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. datirana 20. Filipović Jusuf-beg. sina hadži Mehmeda Mehanovića. Kumašin Ahmed-aga. da se prouči mevlud. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. za kurban svake godine.229 SV II redni broj 357.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. datirana mjeseca ramazana 1312. godine. hadži Ibrahima. Čajničali Mulla Memiš i drugi. zatim za ulje za džamijske kandilje. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. Bolu Mustafa-age. Osman-beg. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. godine. Svjedoci su: Pandžo Ali. za sadaku sirotinji. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. Osman-aga Sirćo. sina Mehmeda Jamaka. godine. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Oporučeno je 2000 groša. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš.

iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. 16-17 Vasijjetnama. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. kćeri Ibrahim-age Agića. Fatime.233 231 Oporučeno je 22000 groša. . sin Mustafe. sina Osmana Muradbašića. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. godine. rođene 1225. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. sin Mehmed-efendije. Hodžić/Havadžezade Mehmed.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. Bakalović hadži Mehmed. sin Mehmed-age. godine. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. str.231 SV II redni broj 604. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. Mullalić hadži Hanife. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. sin Ali-efendije. godine.232 SV II redni broj 595. sin Ali-efendije. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. datirana 27. te drugi brat Abdi-aga. ramazana 1330. iz mahale Hadži Isa. a nazir je berber Salih-aga. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. iz Maglaja. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. Delalić Mehmed-aga. sin Ibrahim-bega. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. str. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. iz Stoca. sina Mustafe.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912.. sina Mujo-age Muratovića. i Begu. 284 Vasijjetnama. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. imam iz Mehmedbegove mahale. i njegov brat hadži Muharem.

iz Žepča. godine. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. str. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. A 8000 groša za bedelihadž. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. Nema posebno izdvojenih stavki. sirotinju muslimansku. str. sin hadži Ibrahim-age. Ahmedagića hadži Šerifovog. str. Turalić Hasan-aga. godine. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. sina. str. iz Tešnja. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. Svjedoci su: Handžić Mustafa. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali.236 SV II redni broj 550. iz Srebrenice.235 SV II. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. kefaret. . Osmanefendića Fehim-efendije. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. za učenje 40 dana na kaburu Jasina.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. Redni broj 552. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). Hasan Tuzlić. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. sin Mulla Mehmeda Mullalića. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. Ibrahim Ismailbegović. datirana 19. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. sina hadži šejh Osman-age. bedeli-hadž. Mullalića Rustem-age. 237 Vasijjetnama. opremanje mejjita. Širbegović Muhammed-aga. za imama i mujezina. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. Mulla Bego Ajanović i drugi.234 SV II redni broj 558. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. Širbegović Mehmed-beg. Kjašif-efendija Muftić. godine. datirana 25. safera 1300. mjeseca zu-l-kade 1319. datirana 05. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. 246 Kratka vasijjetnama. rebiu-l-evvela 1291. a nazir je imam Ali-begove džamije. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić.

godine. Kazića hadži Salih-age. godine. str. godine. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. Nema svjedoka ni drugih podataka. 29 Vasijjetnama. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. 240 Oporučeno je 1375 kruna. udate Eminagić. str. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. sin Alije Šerbića. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. rebiu-l-ahira 1333. . bedeli-hadž. rebiu-l-ahira 1323. iskatisalat. 1600 kruna za hadž. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). datirana 28. vasijjetnama. osmanske vasijjetname. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka.salat i ostale dužnosti. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. sidžili. str. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. informacije o oporuci. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. sin Hasan-age. datirana 16. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. rođene Ibrahimbegović. Nema datuma. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana.240 SV II redni broj 704. redžepa 1337. rođenog 1260. iz Visokog. sina Mustafe. iz Donje mahale u Derventi. iskati. 238 Kratka.241 Ključne riječi: regeste.239 SV III redni broj 634.

Because of that. as appendices to it. . The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. However. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. which deal with still unrealized conditions of testator. in part of our oriental literature. translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. As far as vakufnama is concerned. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. In this work.

shodno njegovom položaju i značaju. 178 i 179). zauzimale vrlo važno mjesto. 107. Sarajeva.. Mostar je. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. str. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. . Mostar. upropašten ili raznesen po svijetu. 2005. te br. 141. str. 226. Među tim ustanovama biblioteke su. možemo zaključiti da je u Mostaru. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. drugo dopunjeno izdanje. bio administrativni. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. sin Ebu Seadetov. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. Islamski kulturni centar. Počitelja. Nerijetko. za vrijeme turske vladavine. poznat po imenu Karađoz-beg. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. pretežno iz islamistike. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570.2 1 2 Hifzija Hasandedić. br. Osnovao ju je 977/1570. Bratislavi. svakako. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. Istanbulu. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. inače. godine hadži Muhamed-beg. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I.

njihovom inventarisanju itd. op. Prijevod vakufname. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji..“sedam kompletnih. str. broj. Orijentalni institut u Sarajevu. u Mostaru su. vakufnamom iz 1848. koji su napisani prema pravilima tedžvida. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. 1988. Hifzija Hasandedić. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. cit. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. str. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. Ćejvan-ćehajina. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. Spahić. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. 1985. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić.000 dirhema za finansiranje medrese. Sarajevo.) Muhamed Ždralović. Spomenici kulture.. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. str. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . Nakon osnivanja medrese. knj. kada je knjižni fond narastao. str. uvakufio i sedam naslova rukopisa. Prestala je sa radom 1934. kaligrafski dotjeranih mushafa. 49. 56. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu. kojom je osnovao džamiju u Mostaru.. godine. 159-168. Vakufnama Mehmeda Ćišića. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. I. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. 298. str. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . da bi kasnije.. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. 100. Tako je Mehmed Ćišić. uz neznatne stilske korekcije. Sidžil vakufnama GH biblioteke.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. 100-102. Sarajevo.6 3 Osim Karađoz-begove. Iste godine. u kožnom povezu. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu. sin Ismail-agin. Mushafi su uvezani po džuzevima. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). Inače.. I. za vrijeme turske vladavine.

br. Glasnik VIS-a. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. koji je napisao Ya‘qúb b. godine. 2006.9 . godine. ‘Umar b..7 . Katalog arapskih.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . umro 968/1560.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. Sarajevo. april 1144. Foča". Osman Lavić. komentar djelu Šir‘a al-islām.. . "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. Vidi više: Kasim Dobrača. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. XV. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke. godine (R-10139). godine. Muõammad b. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. umro 931/1524. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. safera 661/23. 20-21. 5.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. odnosno za autorova života. str. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. odnosno biblioteku. str. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl. (1978). Napisao Mu¥ãafā b. Na l.drugo savršeno djelo u jednom svesku.. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. decembra 1262. umro u Tibrizu 685/1286. godine. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. turskih. Arapsko-turski rječnik. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. Najstariji među njima je prepisan 10. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. perzijskih i bosanskih rukopisa. 502-504. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. godine. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. az-Zamaõšarī. sv. neka im svima Allah podari svoju milost. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. Sarajevo. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. a umro 9. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. govori u prilog ovoj pretpostavci. XLI.

Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju . Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su. zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. Tako je.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. . premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire.Biblioteka Ahmed-age.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. zbog nedostatka sredstava. školskih i drugih biblioteka Počitelja. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. . Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . Na kraju. da ne bi propao. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ . sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. pa je njen fond. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . daru-s-seadeta. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. Mostara.Biblioteka šejha Juje.

ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. uglavnom akaidskih. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. fol. Na rukopisu br. niti igdje iz Mostara iznositi”. prodavati. str.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. drugom vakufnamom iz 1602. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. prije 1890. u posjed uzimati. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. 1973. al-Mostarija. godine. Adnan Kadrić. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. 187-192. Hifzija Hasandedić. državnik i dobrotvor12. neka mu Gospodar grijehe oprosti. pjesnik. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . godinu. iz bojazni od oštećenja. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. Sarajevo.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. 1a. kalendar za 1940.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ .”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". str. nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. Sarajevo. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. str.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić.. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. marta 1602. 41-52. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. str... Narodna uzdanica. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. 2008. ﴍح اﳌﺸﺎرق. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. ﴍح‬ ّ ّ . ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. Spomenici kulture. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. Sidžil vakufnama I. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. 147.. اﻟﺮﺷﺤﺎت. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. ramazana 1010/8. br. Hasan Nametak. 216 ) prepis br. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . 116-129. te da je ovaj peti svezak autograf: . R-3769. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. br. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. da se iz njega ne prepisuje. str. R-559). اﳌﻄﻮل. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. 100-101. ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح.

1308-16/1890-98. godine. sagradio džamiju.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ . Tako je već 1061/1650. 1986. Istanbul. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. Safvet-beg Bašagić... Ahmed-aga. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. Bošnjak. kao vakuf majke Kerime. str.. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. .. 1063/1652. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. Ahmed-agina medresa u Mostaru. Naime. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. zatim kapu-aga i napokon. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. Sicilli Osmani. još dok je bio dječak. Sarajevo. Osim medresu u Mostaru. „Znameniti Hrvati. Spomenici kulture. Hifzija Hasandedić.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. daru-s-seade.. odveden je u Istanbul. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. Zatvorena je. nije dugo radila. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . str. knj. 193-194. godine. u Izabrana djela. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. najvjerovatnije. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. godine. 331332. str. na Uskudaru je.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. III. I. te godine je. sin Alijin. 93 i 101-102. Mostar. dār as-sa‘āda. 217. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. 1999. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio.

Ahmed ibn ‘Ali/. .Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. sve čuje i zna. sve čuje i zna (bilješka na R-3749. fol. godine (R-3584. uvakufljujem (ovu knjigu).20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. vjerovatno pisana prije ostalih. Prema ovim bilješkama. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. zaista.18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. kapu-agasi. ali bez jasne potvrde za to. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. (fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. . kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. bilješka je na turskom jeziku. fol.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni. fol. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu..a Allah. nakon prestanka rada medrese.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. 1a. zaista. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. R-2559. 1a). godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. sa unvanima.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. Onaj ko to izmijeni. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. . pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar.a Allah. 1a). pod uvjetom da se ne može prodati. Naime. Onaj ko to izmijeni. lijepo i stručno uvezani. pozlaćenim tekstom.

9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.2663‬ ‫4. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫3.9473‬ ‫6.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.9473‬ ‫9.2663‬ ‫2.9473‬ ‫01.9473‬ ‫4.9473‬ ‫11.9473‬ ‫8.9473‬ ‫21.9473‬ ‫2.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.2663‬ ‫3.9473‬ ‫7.9473‬ ‫5.

. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. Muhamed A. ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu. Anali GHB. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". str. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. str. str. Mujić. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. 29-35.. POF. Yusuf al-Mostari. Zora. nasljednog prava. Sarajevo..22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. 390-400. disputacije. leksikografije i propovjedništva. sintakse arapskog jezika. str. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci". "Mustafa b. 1958-9. VIII-IX. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. od toga 15 autografa a ostala je. 1985. zajedno sa ostalim djelima autora. počasni broj. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. Mostar 1968/69. Sarajevo. stilistike. 219-300.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ .. 39-54. logike.. fikha.. akaida. 23 . XI-XII. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine.

1 3957 3974. a u kome se može prepisati .24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe. pravo usuli-fikh stilistika god. pravo šer. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru. l. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. nas.1 3860. nas. pravo šer.2 3871 3883 3915.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati.4 3870 3915.3 3860.1 3855 3858 3860.1 3974. 2b) . Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer.2 3987 4027 3860. nas. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer.2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار . djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. nas.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.

. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. Počitelj na Neretvi. 408. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661).4 4105.3 4104. Sarajevo. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. str. br. str. Evlija Čelebi. 461..7 4105. Hifzija Hasandedić. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25.4 4071. 10. 229. Ibrahim-paša Počiteljac.2 . Više o Ibrahim-paši.8 4594 3638 3755 3847 4071. preveo.. Ismet Kasumović. knj. Sarajevo. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine".6 4105. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. Egipta (1669). a kasnije beglerbeg Halepa (1668). .. godine. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke. Mehmed Mujezinović. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. 1979. 420. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Sarajevo..Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu.. bilješka 15. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. XXXV/1972.1 4097 4105. str. III.. fol.5 4105.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja..2 4105.3 3915. Glasnik VIS-a. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676).1 4105. 1933. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. str. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. 16 str.

br. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru. iste provenijencije. maja 1992.. Katalog arapskih. a jedan krasan prepis Kur'ana. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. III. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru. ramazana 936/4. porijeklom su iz Egipta. 33. 1977. Neki od njih. str. .30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ .٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. 408. turskih i perzijskih rukopisa.. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija.. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. Djelo je prepisao Õasan b. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. u rukopisu). Islamska epigrafika.١٤ . Katalog arapskih. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17.. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. godine (Rs 532). maja 1530. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. turskih i perzijskih rukopisa.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas. 209). "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. Mostar. knj. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. 541. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. Hasandedić. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27. str.٨ . posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu." Mujezinović.

III (1952). godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. Kasim Gujić... 201-296. XLVI. 2001. 47-53. godine. 1937. br. Sarajevo. Beograd. str. str. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. sin Zulfikar-kapetana. . Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. br. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. str. u: Izabrana djela. 102. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". str. V(1954). Glasnik VIS-a. 2. XXXIX(1976). "Ali-paša RizvanbegovićStočević. Znameniti Hrvati. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Ćurić Hajrudin. rođen je oko 1783.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. Ćurić Hajrudin. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". Spomenici kulture. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". 343. Sarajevo. Sarajevo. januara 1833. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. Izet Rizvanbegović. godine gdje je i ukopan. Godišnjica Nikole Ćupića. hercegovački vezir".Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. Sarajevo. Foče i drugih hercegovačkih gradova. Isti. 20-21. str. Između ostalog. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. carskim fermanom od 14. 295-328. knj. br. Sarajevo. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. Gajret. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. str. godine više primjeraka rukopisa koji su. čime je Hercegovinu dobio na upravu. 88-92. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a.. XVIII (1937). isti. Sarajevo. str. Blagaja. godine. preko Karađoz-begove biblioteke. 18-23. III. Glasnik VIS-a. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. i 1842. 1986. Od 1813. Hifzija Hasandedić. str. Hamdija Kapidžić. 4-6. godine. POF 52-53/2002-03. 1. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. Sarajevo 2004.

fol. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل . Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”. ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru.Njegov rob. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ .ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل . nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis.‪ .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god.‪Pečat je iz 1248/1833.‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa. prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053.ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل . Ÿālib. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫.

godine. iz 1950. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . Anali GHB. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. turskom i perzijskom jeziku. izvršen je popis njenog knjižnog fonda. Hafiz Mahmud Traljić je. najvjerovatnije.1 4092. rukopis ili štampa i primjedba. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo.).3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949.2 4092. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se. sadržaj. 62. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. koji. Popisani su prvo rukopisi. godine.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. ime pisca. a zatim štampane knjige. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. naziv djela. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. 1977.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. V/1-3). godine. str. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica.1 3962. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. V-VI (1978. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950.

(Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. R-3873. kur’anskih i hadiskih disciplina. 3855. str. 3915. Kako smo naprijed spomenuli. 3957. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. hadis (40). u odnosu na temu. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. Tako. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. R-3982. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). R-563. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. 3940. V-8-2. fetve (32). R-3785. R-3819. bez naročitog nadzora. godine. R-3999. R-3836. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. rječnik (24). Nakon prestanka sa radom. R-3638. Ova se biblioteka vodi odvojeno". X/19336-37. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. logika (41).3 Mustafa Hadžimulić. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. 3858.158 Osman Lavić biblioteke. akaid (42). tesavvuf (20) itd. Sarajeva42 i drugih gradova. da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. tefsir i njiževnost (po 47). U Karađoz-begovoj biblioteci je. usuli-fikh (29). a da bi se sačuvao preostali fond. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . Dio rukopisa je. br. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. najviše djela iz jezika (199). do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. R-3956. slijede: fikh (142). R-4006. 20-22. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. 274. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. Spahić43. 3858. R-3838. Novi Behar. R-3941.. 3987. a biblioteka je zatvorena. zbornika dova. 3072. disputacija (35). Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. ali i medicine. R-478. R-3855. R-3949. etika (64). Počitelja41. dogmatike. u djela. osnova šerijatskog prava. matematike i drugih naučnih disciplina. R-3854. Smještena u neuvjetnim prostorijama. Biblioteka je početkom 1950. 3883. R-3816.

perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. br. 259. inv. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. Derviš-paša Bajezidagić. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. Počitelj. Admed-aga daru-s-eade. Zurich . The functioning of this library ended in the year 1934. Mostar. str. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. then darus-seadet.. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. inv. Bošnjački institut. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. br. Turkish and Persian languages) 44 45 R. Katalog arapskih. Ibrahim-paša Počiteljac. The most important of these libraries. turskih. known as Karadjoz-bey. str. R-319. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. Šejh Jujo’s. rukopisi. br. 46 . son of Ebu Sead. Šejh Jujo. 164. Fehim Nametak. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. br. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. II/1934. svezak II. Salih Trako. 173 i R-369.Sarajevo. br.318. 2003. 2. kat. Handžić. 635-636. 82 Mehmed. by their collection and number.. 734. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. inv. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Many other public and private libraries were added to this Library.

dogmatic. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. 1a. fol.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. collection of dua. mathematics and scientific discipline. 1b. R-3777. principles of Shari‘a law. medicine. R-3770. R-3581. . fol. 1a. works on Qur’an and Hadith. fol.

Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. 1b-2a. fol. .

. 1a. fol. R-3799. 1a. fol.162 Osman Lavić R-3871.

Vera Constantini and Markus Koller). koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. fanatici ili. a bio je jako star. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. jaramazi. uzneseni). a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. sarač po zanimanju. kako ih pisac još naziva. Kad je preuzeo naimenovanje. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. Brill. kadizadelije. usta ima a jezika nema.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. pobijede derviši. Na kraju. elhamdulillah. miran i tih. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. imam bio brat najvećega muteassiba. 317-345. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. . Leiden-Boston. možda je imao više od stotinu deset godina. U džamiji dođe do prepirke. derviši kažu „hoćete“. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. (Ed. inače. kako se kaže. Nakon toga onaj imam bude smijenjen.

Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. Tako je.3 Prema zapisivačevim riječima. Jednu su činili derviši ili sufije. Mula Mustafa Bašeskija. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. Preciznije. vaiza iz Amasije. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. to je 1180. godina po Hidžri. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. između ostalog. Ljetopis (Preveo s turskog. tj. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. godine. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. 4 . Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. Novotarijama su. I sagrađena je medresa Inadija. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici. Godine 1780.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. Sarajevo. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Veselin Masleša. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). vaiz iz Amasije.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. godine (1184. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). odredbom Uzvišenog Stvoritelja. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. List 9a1-2. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. 1968. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. ili 1767. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli.

1573. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi. napomena 3. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. .) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. 1635. tekije. derviše. Isto.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu.5 kadije.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija. str. derviše. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. Ferman je datiran. i u tome je bio vrlo vješt. vičući i galameći. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. 97. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno. tekije. derviške redove. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. u 2. List 36a8-10.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. glasno. Govorio je na turskom jeziku. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. Ljetopis. februar 1767. kako navodi Mujezinović.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. derviške redove“. obično bijela. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. ćulahe. usto praćeno „vikom i galamom“. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija.

. bez sumnje. 147. Zilfi. a od nevaljalih odvraćaju. 253. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. Türkler (Ured. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. Birgivi je u tim. . Madeline C.14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike..12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. „The Kadizadelis.). Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. bio je taj što je Kadizade početkom 17. str. kao i nekih drugih islamskih učenjaka.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. sljedbeniku Birgivijeva učenja. tom 11.] traže da se čine dobra djela.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora..166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. Kemal Çiçek. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. The Journal of Near Eastern Studies.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva. Isto. 45. str. 9/112. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“. str. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje.: Hasan Celal Güzel. 1350. Yeni Türkiye Yayınları. 146. 4. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“. Salim Koca). str. 9/71. Madeline C... Zilfi. 11/116. 260. Mehmet Karagöz. Isto.

M. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.“. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler.. Zilfi. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika. Karagöz. Zilfi.. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. Karagöz..17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge.. 256. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. str. „The Kadizadelis.. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. str.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika. od državnika do običnih građana. str. 257-258. oko 1660. 149. Nakon smrti Kadizadea (1635. S druge strane. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva.“. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga. Naime.. kako primjećuje M. Također i: M. str. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. Vjerovatno je. Ustuvanija Mehmeda (u. Zilfi. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. 146.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija.).) i Sivasija (1639. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. i to u svim društvenim slojevima. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija.. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija. 19 . „The Kadizadelis. Madeline C. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi.

pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. Isto. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. str. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. 258. august-septembar 2009.). “Tarikat-Devlet İlişkisi. Zilfi. asp?id=390.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. Isto. . Vlast je to pokazala na vrijeme. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). Mustafa Aşkar. Po treći put su snažno obilježili vjerski. str.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. Ipak. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. http://kurannesli.“. uz još veći utjecaj na dvor. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. Isto. socijalni i kulturni život u Istanbulu. kad je postao veliki vezir (1661). str.. 263.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“. 1661. „The Kadizadelis. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište.24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. 20 21 22 23 24 Madeline C. koji ga je.. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul.info/bilgibankasi/yazi. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. 258-259. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata).21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu.

Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. kako smo naprijed već spomenuli. 107. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. „The Kadizadelis.26 Ma šta da je bio povod sukoba. str. 265. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. Zilfi. naprimjer u medresama i tekijama. Çavuşoğlu.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. Zilfi. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika. S. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost.. M. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. koji se zbio u 27. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije.“. noći mjeseca ramazana 1692. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. str.27 Upravo je taj događaj.. godine u Ulu džamiji u Bursi.. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. godine. Ferhat Koca. XXIV. Madeline C. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. str. „The Kadizadelis. 102. str. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. 267. „Kadızâdeliler“. str..“. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. 2002/I. 28 29 . Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama. 101.

O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. nakon što je postao mevlevijski šejh. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“.“... Zilfi. str.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe.. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. 268. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. . Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6.30 Taj komentar nastavlja R.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. str. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. Madeline C.32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. 123. 268. ali jeste oko džamijskog prostora. kao i značajnu publiku“. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. 117-143. „The Kadizadelis. „Sivas’tan İstanbul’a. a mevlevijski šejh poput mušice. kao što je i prljalo džamiju“. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor.. Da li je mujezin te iste džamije. Prema toj priči. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. str. str.“. Rüya Kılıç. ohol. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost.

pašama. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. „The Kadizadelis. oholim i grubim. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. kazaskeru. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. ulemi.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. SLUČAJ VAIZA. od kako je došao.. o derviškim redovima.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). 34 35 36 Madeline C. nastavili djelovati u vjerskom životu grada. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775.. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. august. .] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. godine. Zilfi. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. str. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. Možda je i on. Bit će da je do te godine. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. kad je. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760.“. šejhovima. zanesenjaci su. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. osim dobrovoljnog rada kao muderis. 256. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. List 24b15-20. o šejhu-l-islamu. U svakom slučaju. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. Zato ga je snašla ta nesreća. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. kako smo naprijed vidjeli.

muteassib i munkir. Konačno se vrati vjeri. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. List 25b18. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. sigurno. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka).37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. posve se izgubi u muftijskom poslu. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. doista postao muftija. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. a osim toga je veoma slabo pisao. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. ali se vratio za samo dva mjeseca. prema Mula Mustafinim bilješkama. dosta! Sram te bilo od svijeta. on dobije traženi položaj. i to mu imenovanje dođe na noge. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. godini 10. List 26a15-26b3. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. Mula stavi pečat na njegov mahzar. Na to su kadizadelije. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. To je za njega obavio mulin čohadâr.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. Kad je primio mahzar. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. . inače ljudi neznalica. U istoj 1775. A to je bila očita neistina. Skupilo mu se puno upita. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. no on nijedan nije znao riješiti. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter.38 Pisac.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija.

prestao da ga uvažava. kako kažu. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. sve što je novo slatko je. Napravili su od njega pravoga Karuna. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati..“. List 97b13-18. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Tako je narod. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem. tekija. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. neznalica. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. ali je vremenom. Najzad su ga jednom protjerali. i takav je stekao ugled.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. Potom su ga proglasili muftijom. Derviše nije volio. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. 42 . derviša. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. 40 41 List 36a11-14.40 U zapisu o vaizovoj smrti. ali se on vratio..42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova. džahila. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. spletkario i grdio. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. Godine 1780. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer.. koji je sačino 1786-1787. običan svijet. kako je postajao bogatiji.

napomena 81. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. Amasijali. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija. str. str. Madeline C.“. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. „The Kadizadelis. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. Amasijali“. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. iako je bio muteassib i munkir. 99. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija. F. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku.. Tih desetak godina./1818. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja.“. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke.). godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. 44 45 46 . Zilfi. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760.. očito znao da se približi svijetu. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. 1999. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. Mula Mustafa to više ne spominje. Cevdet Tasnifi. Ipak.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. 268. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. te da ga je „nakon smrti 1234.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti. do 1774/1775.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen.. i ustanovljena njegovim zalaganjem. str.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života.. Koca.

djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. Suraiya Faroqhi. str. Târîkat-i Muhammedijje. Muhamed Ždralović. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. 47 48 Prema M. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. objavljenim posljednjih godina. 220: Hajrudin Ćurić. str. sudeći barem po sačuvanim primjercima.. Ždralović.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. Zagreb 2000. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. str.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. 207-229. 74. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. str. 219. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. 221. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. turskih. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. stoljeća. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. Ždralović. (Prev na turski: Elif Kılıç). Tarih Vakfı Yurt Yayınları. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. 50-51. Ove podatke vidjeti u M. Isto. M. str. str. Istanbul 2005. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. do sredine 19. 49 50 51 . Faroqhi kako su “neki učenjaci. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. Sarajevo 1983. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija.

53 Mustafa Gušo tabutčija. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza.176 Kerima Filan U svakom slučaju. Ponašao se kao kadizadelija.54 Kadija Osman-efendija. List 72b1. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. više od 40. List 98a12. List 71a9. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“.52 Kabadaja od 90 godina. bogat. . Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. Volio je derviše. Poginuo je na Bukureštu. ali ga život ne poštedi. List 135a16. Uvijek je nosio ćulah i hrku. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Božija milost neka je na njega. sina aščije Alija. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. starac. Volio je kadizadelije. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. Volio je derviše. aščija u imaretskoj kuhinji.55 Derviš Ahmed. List 127b23. Bio je moj dobar prijatelj. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. Bogat čovjek. starac.57 Za mula Saliha Sakarata.56 Mula Hasan abadžija.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. inače trgovac koji je puno putovao. Bio je pronicljiv. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. Ali ne zna se. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. vitkoga stasa. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“. List 73b25. Imao je puno dućana u Sarajevu.58 Ponegdje se nailazi. možda je živ u zarobljeništvu. List 79b5. sin hadži Mustafin. koji je bio imam u džamiji na Ploči. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. mada veoma rijetko. pristupio redu kadizadelija. kao u slučaju nekog abadžije.

List 41b25-42a4. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. izložen verbalnim napadima kadizadelija. sudeći po tome što je lahko zaustavljen. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. sin šejha Hadži Sinanove tekije. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. nego bi samo govorio . Ali je znao kroz kakvu priču.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. Kad je povorka stigla u Sarače.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. promicatelja purističkog tumačenja vjere. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. nije im uzvraćao grdnjom. . Šejh Mehmed. Srećom. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. pokajao se. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). pristalica i. Kad se razbolio. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice.. vječito mrka lica i nesređene brade. godine.strasti su zavodljive’’. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. Napad na dženazi. Poznata je i kao Mišćina mahala. možda. poput gore spomenutog abadžije. začula se galama na čelu povorke. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. ali on to nije primao srcu. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. Dok smo ga nosili pred džamiju.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. List 81a4. izgleda često.

Madeline C. Libris. 257. Zilfi.67 Devetnaest godina kasnije. Ali neki kadizadelije iz našega grada. vino. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. 188. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. duhan. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju. List 35a9. u ljeto 1798.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. str.“. Pehlivani odu u Visoko. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. potvorom. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. 2004. 35a12-13. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili. List 154a18-20. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. potezanjem za bradu. Sarajevo. (prev. cijepanjem odjeće. Knjiga o znanju.. godine „deset dana po Aliđunu“. List 35a6-9. Salih Čolaković). 66 67 68 . I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja.. str. što se pokazuju kao pobožnjaci.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. „The Kadizadelis. zabranjivali su kafu. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom.. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. i uostalom svi građani. grdnjom.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina.68 64 65 Imam el-Gazali. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu.

U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. Ipak. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. 102. str. stoljeća. naprimjer. stoljeća. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. Isto.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. XXIV. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. Faroqhi. Međutim. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. i 1656. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. . kako navodi S. 199. D A. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. zabava na ljuljačkama. str. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno. ali i u kasnijim godinama. „Kadızâdeliler“. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. u Istanbulu. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. Početkom 17. S. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. godine.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani.

(prevod: Rešid Hafizović). List 18b6.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. svinjom. Dao Bog da napadnu psi na svinje.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. kravom. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. uznesenima koji poriču istinu). U rebîu-l-evvelu 1188. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. psom. Mula Mustafa je munkirom. Sarajevo. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. str. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. [1774. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. 111. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije.. . Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. Vidjeti. Munkiri na to da puknu od muke. Chittick.. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. npr: William C. 72 73 74 List 23a5-7. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. 2005.

I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. Kad ih kritizira. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. nego ih spominje kao članove zajednice. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. pa i do fanatizma. on ih ne imenuje. zato što je vjernik. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Jer treba imati u vidu . no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Mula Mustafa. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane.

Držao je propovijedi i časove običnom narodu. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. 13b-16b. ništa o tome nije znao.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. Vidjeti na str. fol. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Istina. R-2516. Kako narod nema razbora. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz. koji je u toku izrade.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. XXV-XXVI. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). 76 77 . Da ga sluša obrazovan čovjek. Vidjeti rukopis br. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi.) List 36a15-20. Ipak. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. bio je muderis u Đumišića medresi. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci.77 Ipak. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. Sarajevo 2007. Birgivija i Kadizadea. I u drugim naukama nije bio neznalica. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. nije imao građansko držanje. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio.

stoljeću. uz određenu podršku. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet. M. str. 261. zabavljene najvišim slojevima društva. „The Kadizadelis.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice. Prema: Madeline C... I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. kao što je rat u Crnoj Gori 1768.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. kao i neke druge u njegovoj medžmui. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama.. str.“. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“.“. indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici.. kako kaže Katib Čelebi. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C. Karagöz.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. 149. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. 253. 80 . „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. nisu uspijevale odgovoriti. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. „The Kadizadelis. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. Zilfi. postati muftija (onu müfti etdürdiler). “bili u paklenim dubinama neznanja”. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. str. Zilfi. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. Naime.“ na koju medrese. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju.

Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. 2009. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. Vaiza iz Amasije. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta. kosati i bradati. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. derviške redove.. . kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. stoljeća. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. vikao je jedan promuklo i grubo. Drugo izdanje. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. 266. str. kao što su skupoća. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima.184 Kerima Filan u medžmui. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. nek grade kuće. vojni porazi. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. u ime islama. drska i prijeteća. 18-20. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati..81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. Sarajevo. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. Tugra. On u svojim vazovima napada tekije. povode za drugim knjigama i izvorima. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. str. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. epidemije kuge. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. stoljeću. koristan. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. racionalno i doslovno. 1998. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. Benim Adım Kırmızı. Istanbul.

Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .) nastupilo je doba primirja između nas i njih.. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. važne i za druge oblasti nauke.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. kako navodi Mustafa Aškar.. Istodobno su. kadizadelije. sufije. Ključne riječi: Sarajevo. štujući sebe i svoju zajednicu. Hiljadu osamdeset pete (1674. 18. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. . Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. čuveni sufija iz 17.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. Ipak. “Tarikat-Devlet İlişkisi. http://kurannesli. Najzad. august-septembar 2009. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri. stoljeća Nijazî-i Misrî. sve zapaža i o svemu promišlja. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. kao kulturno pamćenje. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa.. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. stoljeće.info/bilgibankasi/yazi. asp?id=390.

made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. . Because of that fact. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. citizen of Sarajevo. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. And in fact. the author of this work has tried to show that. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija.

Hercegović . Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. rođen je 1456. šalje ga na Dvor. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). godine. godine već bio miralem. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. Ahmed-paša. na Dvoru ubrzo uči turski. Ahmed Hercegović je 1478. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. Svjestan svog plemićkog porijekla. a njegov otac. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. stoljeću. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. po svoj prilici.1 Prema nekima autorima. .. sin Hercega Stjepana Kosače. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. a po drugima 1459. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. šta će tada biti!? 1. 1466. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve. što je. Godine 1463. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović.

U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. poklopac staviše Onog trena kad dođe. odlučuje se za napad većih razmjera. 1991. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. 1481. dok je još bio na toj funkciji. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. nakon smrti Fatiha. pobjegoše na top.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. İstanbul. godine mladom princezom Hundi hatunom. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. potom. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. sina Hercegova (Hersek-zade). Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. i. ženi se 1484. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. . Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. umjesto fitilja. kćerkom sultana Bajazida II. Adani i Varsagu.-1523. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. da bježe. Hazırlayan: Necdet Öztürk.

to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. (Hadidi. 4660-4674). 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom.. .. Opis izgleda pomalo nestvaran. Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori.. naprijed se usamljen pojavi . a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima. i to u teškoj situaciji.. (Hadidi.. kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni.

on sam. a sama njegova sudbina. i da je. pravde. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. pade k zemlji Odmah naredi. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. časti i poštenja. Ahmed Hercegović. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. pašine. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. sina Hercegova. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. od roba do vezira. potom.

191 A on poštovanje pokaza. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi. on je musliman.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba.. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire. uze nas i ode.. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . ata i kaftane Za put oni darivaše. (Hadidi. Herceg . taj kraj napusti” A on upita – “Pa. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici.

(Hadidi. 4675-4699) . 5059-5090) a u formi hronike. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. na pomalo čudan način. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. Također se. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora.

193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Ktp. 2081. 311-312) Prođe zima. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše.. str. iz Hadidijeve Hronike (Sül.. Esad Ef. neprestano jure i dolaze. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.

U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar.). Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. g. . (1499. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. sjeverno od Moreje. h. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . (Hadidi.. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. / 1500. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. do More stiže lađe jedra podigoše.194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. (Hadidi. Poluotok na jugu Grčke.. sina Hercegova. Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh.

svijet treba da vidi što posrijedi je: .. eto.. Esad Ef. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. tako. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. 2081. Sina Hercegova. str. Ktp.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül.

kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. tiče patopeje. hipotipoze opisa psiholoških stanja. pak. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on... Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji . (Hadidi. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti. Što se. Katkad se sretne pokoja etopeja. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha. Opisi atmosfere. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . 5175-5183) . 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja.hipotipozi opisa radnje ili događaja.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. (Hadidi. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja.

došao ispred Fatiha i primio islam. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. Kod Hadidija. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. s jedne strane. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. kako je kraljev sin konopom sišao vani. .. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. Naime. Ahmed-beg je. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. kako dalje navodi. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana». 197 No. s jedne strane.. sultana Bajazida II i sultana Selima. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu.

a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom. uz koju se nalazi turbe./1551. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. 2. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. fermanom iz 958. i Sulejmana Veličanstvenog./jula 1517.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. Huma. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. 11 . poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. Mustafa-bega. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. mlađeg brata Ali-bega. godine.

dok život ovaj napuštaju. ‘Atā Tārīhi. I. stoljeća. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15.* . Ankara 2001. stoljeća. Hercegović . sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. i početka 16. tvoja želja za čistotom.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). i početkom 16. C. i početkom 16. 1. 102.. 12 Usp. .* . 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. Jezik mu nije težak.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović... Kāmūsu’l-‘A‘lām. Mustafa). Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. Kurnaz. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade). 1. ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. upućene sultanu Selimu I. Cemal – Tatcı. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. Bizim Büro Yayınları. say. u čast tebi. stoljeća.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži.* .. No. C. podizanje bajraka je Tvoji podanici.) od 15 slogova.. say.. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15. Cilt.* .. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude.. Tuhfe-i Nāilī. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. 110. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače.

tri velika kubeta na stupovima. Kasaba je. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. u blizini Carigrada. krajem 15.200 Adnan Kadrić 3. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. četiri kružna kubeta. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto. dakle. prostranom avlijom. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza.25x16. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. i početkom 16. mihrabom i minberom u starom stilu. 14 . Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. stoljeća.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji.

doživljavala je dosta popravki. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. godina) . a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. hana. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. a već 1511. Već 1509. nose četiri velika stupa. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. Hercegović.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. zu-l-hidžeta 1187. Prema nekim izvorima. Godina 1187. godine. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. Prednji dio.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. prije samog ulaza.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13.. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. Lica ljudi su bila žuta.. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. prije stila Mimara Sinana. godine. česme i hamama. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. / 1742. maja 1766. Sene 1187. / 25.

Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. Balilu i druga sela. Sekillu. Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. sina Ali-bega. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. Japldak. koje pripada Kešanu. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. Kirimlu. . Hindi-hatun. Džamija je također bila sa kubetima. Prema obrađenoj vakufnami. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. Sgrlar. po 2 akče dnevno za hasuru. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole. graditelja džamije. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. čirak i ulje za kandilo. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Kajadžik. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena.

Okka.5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima.. u oblasti Kešan. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. Džabija. stoljeća. . za putnike po 1 vakijja19 meda. za nadglednika (nazira) 10 akči. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. luk i so. po 7.. po 6 akči dnevno za ogrjev.5 akča. za pisara (nije precizirano). svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18.207 grama. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. Njegov rad koriste razni autori poslije njega. 3. Šef kuhinje i magacina za hranu. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. za nakiba16 dnevno 3 akče. oko 400 drama.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. kako slijedi: za šejha 4 akče. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. Ima munaru sa jednim šerefetom.5 kilograma pšenice. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. posebno plaćanje za one koji peku ovce. po 2 akče dnevno za slani grah. svakog dana se peče hljeb od 1. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku). a u avliji se nalazi šadrvan. za kilerdara17 (nije precizirano).

Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. možda. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. son of Herceg Stjepan Kosača. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. te građevine postojale. Apart being an army commander and high government official. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. danas nema ostataka od takvih građevina. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. veliki vezir. . poetske hronike. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Herceg Stjepan Kosača. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. Chronicler Hadid. Nažalost. was a poet. pjesnik. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. Turbe je još uvijek razrušeno. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. and then his successful career. unfortunately still in ruins. his captivity and his liberation. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). stoljeće. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. 15.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića.

1989. Sarajevo. Knjiga X-XI. 1990. str. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Sarajevo.320. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. uglavnom. Godina X-XI. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. br. 39/1989. Knjiga II .176 i dr. 2 . "Dvije mostarske medžmue". "Medžmua pjesnika Šakira". te je ovom prilikom želimo predstaviti. str. br. Sarajevo. str. 97 .. formalnim osobinama. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. br. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). str. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Muhamed Ždralović. "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". "Donjovakufska medžmua".1 O medžmuama općenito. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. 28-29/1978-9. spada u tzv. u našoj literaturi pisano je dosta. 1970-71.191.Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. 1976. str. ili ništa ne znamo. 183-198.123. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. kao i fenomenu medžmue. 147.124. 1974. u formalnom pogledu. Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. uopće. pojedinačnih stihova.. 38/1988. str.. s hrbatom na kraćoj strani. Hamdi Hasan. između ostalog. pisali su: Salih Trako. 187. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće".. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. Vidi: Muhamed Ždralović. medžmue sefine (džonke). "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća".2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). "Donjovakufska medžmua".213. str.. uopće. 109 . njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. XXVI/1976. iz astrologije na turskom jeziku.III. str.. 55/2005.. Sarajevo.. Salih Trako i Lejla Gazić. Sarajevo. 1980. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 183 . XXII-XXIII/1972-73. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. Vidi: "Rukopisne medžmue". br. br. 1978. 2006. 301 314. 311 . br. br. 2006. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. 55/2005. odnosno rukopise u obliku notesa. 147 . Sarajevo. str.

Meõmed Nūrī b. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. godine. br. Meõmed Õusām b. nalazio u Orijentalnom institutu. godine ili 1276/1859. godine. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). godine. broji 101 list. Salih Trako i Lejla Gazić. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. rabī‘ al-āêira 1280/28. Sarajevo. 249. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). godine. Godina II. Murād ‘Ālamdār b. koji je rođen 15. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. aprila 1914.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. godine. koji je rođen 7. ramañāna 1274/20.206 Mustafa Jahić 301. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. R 298. aprila 1858. 492. õāfië Meõmed Õusām b. Papir je tamnobijel. 4 . 1997. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. na fol. str. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. Sarajevo. koji se. godini. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83.. srednje debljine i glat. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. april . Posebna izdanja XX. U drugome rukopisu. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. godine. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. Murād ‘Ālamdār b. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. godine. koja je umrla 1286/1869. Bayrām Ôāliõ b. godine a umro 1332/4. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84.juni 1890. u svojoj 58. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. ima dimenzije 220 x 110 mm. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. također. 143 . i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). septembra 1863.. sinu Bajrama Saliha Kalabe. str. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija".

Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. 7 . definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. na fol. možda... Mustafa Hilmi.. str. bez naslova. r. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. Potomstvo Muhammeda. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. osim dvije. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde).s.. 28a. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna.73a. a.a. za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya).)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. 545. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. kao što ćemo vidjeti. a. odnosno Sa‘īd. 329..Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br.. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. odnosno neke vrste šiijskog učenja. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet".al-bayta. bio pristalica ovoga učenja. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. R 2763. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. Termin āl-i ‘abā. 2392. a. ‫ . U svim pjesmama. Na fol. njegovog amidžića i zeta Aliju. 69b . nije bio posebno pismen. Drugi sin Bajrama Saliha. 1b . vjerovatno ni naročito obrazovan. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić. (ar. moglo bi se pretpostaviti da je. a. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. između ostalog.s.s.s. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. prema šiijskom učenju. njegovu kćerku Fatimu.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu.7 Sadržaj medžmue Na fol. Katalog rukopisa. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. koja.. i njegova dva unuka Hasana i Husejna.

VIII. Vidi: M. 1519. . prema hronogramu u ovoj medžmui. 20-21.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije. na fol. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī).10 Međutim. umjesto 1226. 104a. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. Mehmedu Seidu 1235/1819. godine.. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. T 2552. dok je. um. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid.1916. 1974.2a. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. Mujezinović. 9 10 . 132. str. 109-110. Sarajevo. Mujezinović.1242/1826. do 1334. . godine. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. Naše starine. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). god..)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji). str. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. godine rođen sin. Hatidža-hanume koja je umrla 16. “Stari Alifakovac”. godine. Sarajevske muftije od 926. Sarajevo. godina. str. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. odnosno poslije 1226/1811.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol.. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. na kraju. fol. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . 110. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. ili da je greška u ovome datumu (npr. redžeba 1247/20. Mehmed Mujezinović.1916. Fatime Kanite (Fāãima Qānita). zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. 1334. Tako se na fol. Knjiga I. da je 1236. M. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI.. radi o sasvim drugoj osobi. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde). Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. Islamska epigrafika. str. decembra 1831. muõarrama 1226/11. februara 1811.

također. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol. a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫. 4a .3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫. 3b nalazi se pjesma.)6281/2421 . muftiji‬‬ ‫.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova.‪Na fol. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‪Na fol.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫.

kraće dove (molitve‬‬ ‫. prema posljednjem stihu. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?.‪Na fol. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. također. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫. koju je. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu.‪Na fol. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. 7b . 6b nalazi se pjesma. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫.)6281/2421 . bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b.‪Na fol. 5a .)4961/5011 -‬ . ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. među njima i prvi stih. Pjesma je.)‪Na fol.

godine. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku.1037/1627). 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. prema prijepisu pjesme na fol. Početak (fol. Bilješku je. turskih i perzijskih rukopisa. perzijskih i bosanskih rukopisa. 3049 i 3050. ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje.. 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15. upućena stanovnicima Istanbula. 147/6. 1963. godine.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . . اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . Svezak I. prema posljednjem stihu. Sarajevo. London-Sarajevo. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol.‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol.11 Na fol. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. 17b . među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. sastavio pjesnik Rušdī. godinu. 15b . 12a .. septembra 1863. tj. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. uglavnom o liječenju nekih bolesti. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880.. Na fol.12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. godine.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. Katalog arapskih. 1998. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. Na fol. 11b .. Katalog arapskih.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Fehim Nametak. Bilješka o rođenju sina Mustafe. 94b.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. 18a. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10. koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. turskih. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. istom rukom prepisana. Na fol. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. Svezak IV. 11 Kasim Dobrača. nalazi se i na fol. 10b . rabī‘ al-āêira 1280/28.

godine.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر. u 58. godini života‬‬ ‫‪Na fol.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ.‪grafitnom olovkom 4. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869..‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه. godina. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. aprila 1858. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. godine.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. april 1914..

20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫. 21b‬‬ ‫‪.22a.)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol. 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol.‪stihu (Munāğāt). također na turskom jeziku.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol. 20b . prema bilješci na kraju‬‬ ‫. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol. Isto je i na fol.‪liječenje nekih bolesti‬‬ . koju je.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.

Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. str. 24b . nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. Meõmed b. od nama nepoznatog autora. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol. Bayrām b. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol.214 Mustafa Jahić Na fol.. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802. Na fol. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. um.. 25b . 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ . Na fol. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave. 1103/1691-92. 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra).ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. sa uputstvom na turskom jeziku. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. Početak (fol. Početak (fol...‫. 27a): .‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. prepisana grafitnom olovkom.199). prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). na turskom jeziku. 36b. bez naslova. godine.26a nalazi se pjesma na turskom jeziku. Murād Abū Qalāba. koju je. 198 . . 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol.25a nalaze se stihovi na turskom jeziku.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b.

godine a prema drugim izvorima. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. Die Arabischen.. Bd.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. 1865-67. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . sandžak Ôārūêān (Turska). Istanbul 1333-1342/1914-1923. I-III. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. 18. Wien. 29a): . 7433/3. Mustafa Jahić. al-Muğallad I-II. Bayrām b. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84.3 ‫.37a nalazi se nekoliko wafqova. 36b. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. London 1888. London . Meõmed b. I. 36b .13 Prepisao Meõmed b. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol.. Devlet matbaası.. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . II. ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. Katalog arapskih. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. Murād Abū Qalāba. Istanbul. 240. Na fol.15 13 Muôãafā b. Na fol. str. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra. Svezak XII. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. fol. 1360/1941 . umro je 977/1569-70. godine. 1750. perzijskih i bosanskih rukopisa.Sarajevo 1423/2003. Istanbul. str. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. godine podignuta je i tekija. Bayrām b. Djelo je. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. 36b. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). 1253) 953/1546. 1930. godine. III. godine napisao Šayê Mağduddīn b. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. Charles Rieu. 337-38. 14 15 . I-III. turskih. XII. Bektašī şairleri. Meõmed b. Sadettin Nüzhet. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II.14 U blizini turbeta 1538...)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme.1362/1943. Gustav Flügel.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri. Na fol. 919/1513.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. Bursalī Meõmed Ãāhir. 1253.

Cahit Öztelli.16 Na fol. prožeta misticizmom. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). Šāh İsmā‘īl je. str. Sadettin Nüzhet. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. koju je također napisao pjesnik Dertlī. Bektašī şairleri. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.216 Mustafa Jahić Na fol. osnivača bektašijskog reda. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku.. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme.17 Na fol. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. . Onuncu Basim. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 158-59. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Agustos 2004. 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. prema posljednjem stihu. inače. str. str. Pjesmu je. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Na fol. 16 17 18 19 Isto. Na fol. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. Özgür Yayinlari. Šayê Õaydar b. str. Sadettin Nüzhet. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. str. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. osnivač safavidske države u Iranu. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. koju je napisao pjesnik Dertlī. 191-92.104-106.18 Na fol. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. 134-35 i 163-64.1524). prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća.1524).19 Na fol.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. Bektašī şairleri. bez naslova. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. koju je napisao pjesnik Šāhī. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. 347-48. 38b . koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). Isto. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487.

koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī.s. 42a . Isto. a. Na fol. Na fol.20 Na fol.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku. u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. . od poslanika Adema. Na fol. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). str.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol.s. 53a . 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. 45b . 11-13.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol. Na fol.s.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku. Na fol. do seobe poslanika Muhammeda.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama.). 49a .43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem.21 20 21 Isto. Na fol.. Fol. iz Meke u Medinu.. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). a. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. str.46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. 41. Na fol. Na fol. 48a je neispisana. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). Na fol. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. Na fol. godine). Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. 51b . Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu.

Na fol. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī).60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. Turābīja i Šawqīja. bende-i āli ‘abā. 54b . 58b nalazi se prigodna dova. Rif ‘ata. Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. 59a je bez teksta. Fol. Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. Rāhīja. 54a . 53b . Na fol. 56b. živio 1821-1889). koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Būsnawīja. Wīrānīja.1105/1694).?).54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku.. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba. . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Riñā’īja. Na fol. godine. među poezijom navedenih pjesnika.218 Mustafa Jahić Početak (fol. Na fol. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. Êālida-efendīje. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . Ğawābīja. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. Na fol. Na fol. 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . 59b .١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b.

69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. godine od strane turske vojske.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. Na fol. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. prema tekstu prije početka. 74a . 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 73a . 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 48b. Na fol. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. 69b .63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). Na fol. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . govori o borbama bosanske i austrijske vojske.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. . između ostalog. od nama nepoznatog autora.74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. Pjesmu je. 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. 63b . 1295/1878) 1859. 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. U pjesmi se. godine. Na fol. 62a . Početak (fol. napisao Aġağalı Muftī-zāde. 1295/1878). 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya).

90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ . Na fol. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694).Sarajevo. šehida. Katalog arapskih. turskih. . Na fol. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. Početak (fol. Pjesmu je.220 Mustafa Jahić Na fol. 88b . Na fol.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. uleme.s.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku.23 Pjesma se sastoji od šest stihova. Dimašq. Na fol. 1868. Svezak XIII. 80b . Haso Popara.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. 85a . učenih ljudi. 1425/2004. um. 1398/1978. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. godine). a. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). 23 .1748. I-III. I. ‘Alī b.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . 86b . Na fol. gazija. Stranice 87b i 88a su bez teksta.22 Na fol. 83a . ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ .82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). autora i dobrotvora. 7686/7. 77a . evlija. at-Taôawwuf.84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). šejh halvetijskog reda. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). London . 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. godine. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī.638/1240). perzijskih i bosanskih rukopisa. 593 i 769-72. Na fol. Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. prema uvodnom tekstu. pisaca i šehida.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede.

God.prosinac 1943. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. Glasnik Islamske vjerske zajednice. septembra 1853. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol.304. M. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. . godine. XI. Mujezinović. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. str. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. 302 . Islamska epigrafika. “Sarajevo u turskoj pjesmi”.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). 24 H.. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. 92a . str. Broj 11 i 12. studeni . zbog čega je i dobio ime Riñā’ī.60a. 273 . koja se nalazi u ovoj medžmui. godine a umro 1269/20. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. Bayrām. 90a . Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. zajedno sa ovom pjesmom. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa.. Mehmed Handžić.24 Početak (fol. 93b .. donosi Mehmed Handžić. neki u nešto izmijenjenom obliku. 59b .276. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori. ista kao i na fol. Sarajevo. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui. Na fol. Rođen je u Sarajevu 1238/1823.

Listovi 95 . 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. kulturna baština. Na fol. Bosna. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. vlasnika ove medžmue. Na fol. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili. single verses. Sarajevo. Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme.222 Mustafa Jahić Na fol. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). Na kraju. treba reći da je ova medžmua. Ključne riječi: Bajram Kalaba. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. medžmua. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. notes and some short treatises mainly from astrol- . Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Mehmed Kalaba. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. prožetih misticizmom. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417).99 su bez teksta.

of it content. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba.Herzegovinian cultural heritage.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. written in Turkish language. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. this majmua as a source for future research. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. . Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. the followers of alevi-bektaši teachings. presents one of the crucial documents of Bosnian . This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). or nothing. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. as well as note in which some well known personalities are mentioned. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. Because of that.

.

Spahe.sarajevski kadija. zanatstvom. doselili iz Banje Luke. a jedna ulica pri dnu te mahale. Husedžinovići i druge. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. str. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. Zahvaljujući radovima Bašagića. vakif. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. Sarajevo. Takav je slučaj i sa kadijom. prema porodičnoj tradiciji.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE . knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. Handžića. alimi. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. Hasandedića. Bašeskija bilježi da je 1779. Kreševljakovića. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. po njima. čiji su preci. Vajzovići. umjetnici. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. 180. Ljetopis (Prevod s turskog. . muderrisi. ali su se bavili i trgovinom. Šabanovića. muftije. Džine su uglavnom bili posjednici. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). sudskom strukom.. ali su izostale njihove potpunije biografije. vakifi. godine u Sarajevu umro neki Džino. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. književnici.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. o kojem ovdje govorimo. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. 1987. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst.

3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. Sarajevo 2000. str. 1977. 65.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. pa joj poslaše 1. . godine pa nadalje. Tabi-Safom. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. Katalog arapskih. str. str. rukopis. koji je skupa s bratom Huseinagom. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. hadži Muhammed-aga Džino. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. hasećija. sin Abdullahov. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. 334. Izabrana djela I. godine. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Vladislav Skarić. 31. Ummi Guslum je umrla 1878. Mostar. turskih. Turcizmi. . Bijaše pametan. Glasnik VIS-a. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. rukopis. Sarajevo. godine. Bio je darežljiv. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Njegov sin ga imenuje hasećijom. Sarajevo. 1985. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. str. od 1785. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. Turski je lijepo govorio. a treba Muhammed Baki-efendija). a kasnije sultana Selima. Abdullah Škaljić. 150.). Mehmed Mujezinović. Mehmed Mujezinović. Ćurčića vakuf. XXVII/1964. godine. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. 1957. 1805. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29. čime je stekao pravo na titulu age. Na hadždž je putovao 1783. str. 1961.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. a ukopana je u mezarju na Kovačima. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. Družio se s vezirima... 7-9. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. str. 331. prilog historiji grada Sarajeva... 186. novembra 1736. popularan čovjek. vjerovatno amidža hafiza Bakija.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878.. 1800. Džine se presabraše.). Umro je kao putnik u Beogradu’’. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano.600 groša. br. pa je 1817. Hivzija Hasandedić. Sarajevo.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Prijepis je iz 1757. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u.

ali o njemu nemamo podataka. muški mekteb. Isto. Izabrana djela IV. 137. godine. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. 1991. str. str. Prvi. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. Iza 1848. pa je.. godine. Hamdija Kreševljaković. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). Original Džinine vakufname od 27. poznat kao Mehmed-pašin hamam. prema tome. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. Sarajevo. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. Izabrana djela III. str. Sarajevo. str. 311. 1963.11 Ovaj jednostruki. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. Hamdija Kreševljaković. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. . Ljetopis sutješkog samostana. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. (11. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. Iz Džininog je vakufa 1782.. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. str. Sarajevo.. 526-527. Kasim Dobrača. trgovcem. sv.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. 210. 16. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade.9 Džinin han je bio na Kovačima. Vidi L. hadži-Jahja Alijom Jabučarom.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. 261. 1.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777..10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. stoljeća.. sv. str. umro iza 1783. 1991. a zatim ga uvakufio.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija. 59. 2003. str. Osnovao je dva mekteba. a Džino ga je otkupio prije 1771. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. 2008. godine. Sarajevo-Zagreb. 56. 291.. Bono Benić. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera. safera 1185. Muslimansko školstvo. London-Sarajevo. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. str. lipnja 1771. Katalog GHB. godine porušen je. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. Haso Popara. i hadži-Mustafom Misirlijom. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti.

drugi isticahu njegove loše strane. Ljetopis. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. a jedni se samo svađahu i prepirahu. augusta 1812. kojeg je optužio hafiz Džino. 203. A-748/TO. šabana 1227. Sarajevo. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici.. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. a onda studirao u Istanbulu. vjerovatno najstariji. Arhiv GHB. 770. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. Katalog GHB. Mehmed Mujezinović. a krivnja nije dokazana. U bilješci. doduše. ali se to podrazumijeva. ondašnjeg sudstva. 141. str. R-484. Njegov sin Abdulbaki. 810-811. 1977. Vidi bilješku na L. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Bosanskoj Dubici. XVI/1944. prenio je 1867. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. Hašim Šerić. Novi Behar. tako često osporavane.) godine.19 Novom Pazaru. 41. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. (24. 2.. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789.21 Beratom od 15. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. sa berivom od 499 akči. Bašeskija. Jedan ugledan sarajevski hafiz. str. “Iz prošlosti Dubice”. 3. Arhiv GHB. Dobrača. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. 20 21 22 . A-1127/TO. Dobrača. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. Bašeskija ga već 1780. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. Katalog GHB. Sarajevo. str. rukopisa R-700 GHB. str. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. sv. br. str.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. 1979.. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. 2. pa još kadija. sv.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu.

. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. R-1366. Njihova zbirka. i 554. rađenog u zlatu i bojama.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. februara 2006. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. 75-89. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. knj. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. 1972. 1389. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. 1. na perzijskom jeziku. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. Osim prekrasne kaligrafije. 3/821.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. stoljeću. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. Haso Popara. starih i neponovljivih rukopisa. Sarajevo. str. Samo u katalogu br. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. sa oko 130 djela. Ovaj zbornik. međutim. u 16. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.. Više je puta predočen našoj javnosti.. Izdvojićemo samo dva rukopisa. na turskom jeziku. str. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. rađene nasêí pismom. tabelama. “Iluminirani rukopisi. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. 24 25 . pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. str. vjerovatno. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. ali je više njih i sam prepisao. Preporod br. 1. 2 obrađen je 41 kodeks.) prepisan. sv. R-412. Tako je 1792. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. 43. Tu je bilo iznimno vrijednih. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. 1. posebno zbornici fetvi. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”.. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. Dobrača: Katalog GHB. 11.”. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka.

str. 274. Primjerice. Izabrana djela III.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816. mlađeg Muvekkitovog brata. godine.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima.28 Ove česme su porušene. 179. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke.. str. 1983. Sidžil sarajevskog kadije br. str. 1974. A-1099/TO.230 Ahmed Mehmedović govoriti. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. XIV-XV/1964-65. Avdo Sućeska. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. Sarajevo. Arhiv GHB..29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. Hamdija Kreševljaković. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. POF. medicine. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića.. on je 1813.. 192-193..31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB. 1991. A-1336/TO. astronomije. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. Sarajevo. filozofije.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. te iz lijepih književnosti. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. 54. str. godine. logike. koja je pisana oko 1878. 139. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. Sarajevo. . Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. jedino je preostala česma u Nahorevu. str. 1969. kćerka hadži Ahmed-age Džine. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. Hajudin Ćurić. 56. Mehmed Mujezinović. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813. 101.. jezikoslovlja. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. Sarajevo. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. str.

Abdu-l-Bakija. sin hadži-hafiza Baki-efendije. Tu je i umro 1822. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. Fatiha. A-1129/TO. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Mehmed Mujezinović. 141. Mehmed Mujezinović. 145.. gdje je često odlazio i odmarao se. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. Merhum. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. Nišani su bili visoki oko jedan metar.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. u skladu sa tada važećim zakonom. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. kćerke Husejnove.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. Sarajevo. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. klesani nišani od bijelog krečnjaka. godine. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. Sarajevo. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. ograđenim santračem. nemajući prava nasljedstva. str.34 32 33 34 Arhiv GHB. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. 1974. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. (1822. str. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. Džinić spada u ešraf časnih kadija. koja je umrla bez djece. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. djelo sarajevskih klesara. . Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I.. 1977.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. (1828). a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. Nad njegovim mezarom. na turskom jeziku. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Godina 1243. Godina 1238. Za njegovu dušu. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi.

Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. svi iz Sarajeva. što Mujezinoviću nije bilo poznato. 37 . Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. dakle.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. str.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. godine. koja je umrla 1844. str. na arapskom i na turskom jeziku.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. čvrst. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. Islamska epigrafika I. Tekst je pisan crnom. ramazana. a povez polukožni. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. lijepim. odužiti za uloženi trud. godine i također ukopana na Kovačima. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. vjerovatno u poznim godinama. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. . koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. umrla je 1841. a na ostalim stranicama crvenim linijama. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. pripadao ulemi. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Kćerka Muhammed-pašaefendije. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. urađeni ta’lik pismom. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. na turskom jeziku. Papir je bijel. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. i kupovao je.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. Svi su njegovi rukopisi. 147. 19. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). 152. osim dva. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. koliko-toliko. Mujezinović. Afifa-hanuma. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Es‘ad-efendija Uzunić. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. a dovršio u Sarajevu.

na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. 809-810.). ispisan lijepim nasêí pismom. 1726. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. crnom i 38 39 Dobrača. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata.). a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. godine. Šamsuddín (u. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. R-328.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj.. 1780. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. sv.. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. na turskom jeziku. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Tekst je uokviren crvenim linijama. 1515. 16. R-484. na arapskom jeziku. Šamsuddín (u. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. Tekst je pisan crnom. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. na arapskom jeziku. crnom tintom. osim prve dvije stranice prvog djela. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca.39 . 2. 384-386. autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí.530. str. godine. . na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. 225. Haso Popara. Katalog GHB. Muhamed Ždralović. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. Katalog GHB. 2008. R. London-Sarajevo. Sarajevo. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí.38 . str. sv. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. 1988. sadržaj pisan u poljima oblika baklave. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. Tekst je uokviren crvenom linijom. a drugi nasêí pismom.). str. Papir je žućkast.

Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. glat. bilješ40 41 42 43 Dobrača.41 . a rađen je lijepim. Džino je. 50. 1389. naprimjer: R-1774.43 . 1338. Katalog GHB. 2. 7. maja 1802. London-Sarajevo.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). str. Papir je žućkast. godine. . Prepisivači II. na 120 stranica srednje veličine. 1284. bilješke o prepisivaču. 98-99. (4. na arapskom jeziku. originalan. 1813. 225. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. London-Sarajevo. Tekst je pisan crnom. 2000. 811..40 . sv. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. Rukopis se vodi pod brojem R-2363.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom. pisanim tupim perom. crvenom tintom. sa utisnutim ornamentima. a komentirani dio crvenom tintom. Papir je bijel.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. str. autora Aõmada al-Albuståníja (u. R-217.) godine. Papir bijel i žućkast. Tekst je pisan crnom. Haso Popara-Zejnil Fajić. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u.). autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. hrapav. Ždralović. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. str. iz autografa. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika.). glat. sv.). sv.) godine. Rukopis se vodi pod brojem R-323. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. 2000. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. R-269. a povez s klapnom kožni. Haso Popara-Zejnil Fajić. ta‘líq pismom. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. a uvez polukožni s klapnom.. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. na arapskom jeziku. (1868. i otisak njegovog pečata iz 1811. Tekst je pisan crnom. Katalog GHB. 7. str. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. Na početku su stihovi. Katalog GHB. složenim. R-3176. R-1561. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. na arapskom jeziku. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. vlasniku i vakifu.Godine 1810.-14. dobro očuvan. u Sarajevu.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ.

2005. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. Osnovni tekst pisan je crnom tintom. na turskom jeziku. 14. Tekst je pisan crnom tintom. Na početku je sadržaj. 5. Isto.45 . Na marginama ponegdje ima komentara.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. (Zbirka sudskih formulara). glat. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. a Dobrača ga. 56. Prepisivač se nije potpisao. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. Katalog GHB. pripisuje Džini. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. Tekst je pisan crnom.46 . originalan. 1688. Papir je žućkast. sv. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. Papir bijel. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. 280. a povez kožni. a ostale crvenim linijama. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci.. London-Sarajevo. sv. sa krasnim. poznavajući njegov rukopis.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. str. 969. str. str. pisanim tupim perom. sv. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. a istaknute riječe označene crvenom linijom.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata). London-Sarajevo. R-615. tanji. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. Osman Lavić. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. 2. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. Nije navedena godina prijepisa. . na turskom jeziku.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: . R-265. R-534. mjestimice bijel. pisan rukom prepisivača. pisanim širokim perom i vještom rukom. Rukopis je urađen lijepim. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. 788. Papir bijel i žućkast. str. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. a povez polukožni. Katalog GHB.).Bañåi‘ a¥-¥ukúk. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. na 206 stranica srednje veličine. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. oštećen. koje je sakupio Muhammed Sadiq. 1999.. Dobrača. složenim. a povez polukožni sa prijeklopom. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. ali je to bilo svakako oko 1791. Katalog GHB. na turskom jeziku. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom.

wakif. utemeljitelj mekteba. Gazi Husrev-begova biblioteka. OsmanŠehdijina biblioteka. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. trade. Novi Pazar. vakif. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. Divan Hafiza Širazija. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. also well decorated manuscript. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. Rogatica. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. Bosanska Dubica. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. mekteb. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. kadija. Džino made evladijet vakuf out of his collection. Sarajevo. Nova Kasaba. prepisivač rukopisa. Tesalija. whose family member was involved in farm estate. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. He had a valuable collection of oriental manuscripts. čifluk. He copied nine valuable manuscripts in period . artisanship and judicial profession. kaligraf.

and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. out of which three were collection of fetwa. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija .

Muhammed Baqi iz godine 1207. (1792.). .1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu. Muhammed Baqi – Njegov rob. Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.238 Ahmed Mehmedović R.

bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. Sarajevo. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. komentator Kur’ana. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. i dr. 1973.. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima.. Nacrt za monografiju. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. te je stekao zavidno bogatstvo. gradačački muftija. Dr.dj. 2002.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta.. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. br. biografija. godine. Mahmut Traljić.. Gradačac. Gradačac. 2003. naučnik... 2008. muderris.. Novi Behar. i Gradačac od 1945. 289. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. osmanskoturskog i perzijskog jezika. godine. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. str. pregalac.. pored sarajevskog. 2 3 .erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Husnija Kamberović. Gradačac sa okolinom u prošlosti. dž. Mahmut Traljić. str. Hamdija Kreševljaković. Po ugledu i znanju.. prosvjetitelj i reformator. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. Esad Tihić. 1933.. Isticao se naročito u vjerskim znanostima.1974. 2008. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. Esad Sarajlić. do 1991. Vidi: Mehmed Handžić. 51-52. nav.. maj 1932. god. str.14-15.do 1945. među .3 Osim toga. stoljeća sve do svoje smrti 1883. 1960. Hazim Šabanović. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834).. Gradačac. Gradačac. Veoma obrazovan.. hatib i imam. Gradačac i okolina. Gradačac. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19.š. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. Veliki entuzijasta. mostarskog i travničkog muftije.str. 15. Gradačac od 1941. Sarajevo. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. 589. 21 i 22. Gradačac.

31.. Mulaibrahimovića (Svirca). obrazovanju. gdje bi se mogli nalaziti.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. 5 6 . septembra 1974. Sarajevo. pouzdane informacije o statusu i položajima. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. historičara. i tako stekao časnu titulu vakifa. časopis za odgoj i obrazovanje. Uz prisustvo Sadika Šehića. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. jer pružaju relevantne. Novi Muallim. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. izunname. i 15. god. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. knj. str.4 Naprijed rečeno je nužno. Novčana vrijednost knjiga je 5.. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. 169-175. str. Sarajevo. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj.VIII. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. godine Mehmed Mujezinović. teologa. 1999. 17-18. 29. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. do kraja Drugog svjetskog rata). a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. godini.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. izjave). ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. akademskoj zajednici i široj javnosti. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. vakufname. biografa. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. septembar 2007. br. historiografa. i Mahmut Traljić.000 dinara. 88-93. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. godine 6. već ilustracija. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. novembra 1974. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca.

Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga.. Gradačac. šejhu-l-islama. Na ovaj način. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. novembar 1974. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan.1974. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. Izunnama Muhammeda Saduddina. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. 2005. 7 8 9 . preciznije od 1858.8 2.Rukopisi stari 214 godina. zagubljeni su. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. Mulaibrahimovića (Svirca). Izet Šabotić. str. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. kao i jedne muftijine idžazetname. Imamovića . urednik mr. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. eventualno. muderris h. Ovu čast. muderris i muftija Ahmed-ef. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. hfz. Ahmed-ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. a ustupio ju je Sadik Šehić.11. rebiu-levvela 1275/1858. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. Tuzla. analitički inventar. godine. Svi ovi dokumenti. do smrti 1883. Također. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. 1990. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. od 05. godine u članku S. muderris u Gradačcu. Tuzla. 15. Ostaje obaveza da se istraži da li se. 291. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. Više o samom Arhivu. 1. vidi: Nermana Hodžić. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Mulaibrahimović. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. Muhammed Saduddin.

od 15. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima.11 5. njezinom obrazovanju i napretku. Kao vakif. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. godine Hadži hafiz Ahmed-ef.242 Nusret Kujraković 3. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. redžeba 1270/1854. godine Jednom potpisanom izjavom h. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. Izjava regulira porodične odnose. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. ramazana. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. Ova vakufnama. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. vodio brigu o široj zajednici muslimana. safera 1286/1869. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . od od 07. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato.12 6. Muftića. za skrbnika malodobnoj braći. zu-l-hidždžea 1283/1867. Mulaibrahimović (Muftić. muftija i muderris. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu.14 Također. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. hfz.10 4. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. hfz. Berat od 14. od 15. godine Sve svoje knjige h. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875.. zu-l-hidždžea 1296/1879. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. odobrio je vjenčanje Hatidže. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina.13 7. kao i naprijed navedena. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata.

Time bi godina njegovog rođenja. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. hfz.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. Najstariji berat datira iz 1229. Muftića. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. 1. koja se može samo pret- 15 16 . a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. Upornost. Ahmed-ef. Berat iz 1229/1814. odnosno 1814. 10.. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. godine. Ahmed-ef.15 9. od 1296/1879. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. njihova djela su bile njihove riječi. godine. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Muslimovićem. Dokument iz 1276/1859-60. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. godine Nakon što je muftija h. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. godine po Hidžri.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. umro 1883. Muftić. Zapravo. hfz. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. Popis ostavštine Muftića od 1883. što im daje posebnu vrijednost. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. predavao je u Svirac medresi.

1837. Tuzla. . sina Omerova. od njega oduzmu i predaju drugom. 16. nakon što je to u svojim knjigama proveo. upražnjenih dviju dužnosti. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. iako je moj visoki službenik. Bog mu stepen povećao. Kancelarija vakufskih džiheta. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. morala biti prije 1800. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. ponos velikana i plemenitih. Bog mu znanje povećao. godine.244 Nusret Kujraković 2. Preveo ga je Šaban Hodžić i. 07. u ime Boga.1837. 6. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. Berat iz 1253/1837. 16. to bio ograničio samo na hitabet. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. 1809-1839). radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. godine Nermana Hodžić. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. rebiu-l-ahira 1253. u gračačničkom kadiluku. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. 1990. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. niti oduzimati mu te dužnosti. sin hadži Osmanov. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. rebiu-l-ahir 1253. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. str. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. godine.18 godine i naređujem da. koja se nalazi u mahali Svirac. godine. navedenog imameta i hitabeta. 17 18 19 postaviti. iza navedenog merhuma. analitički inventar. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. i iste bude kako reba obavljao. raniji ministar vakufa. odnosno 21.07.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste.. Musa Safvet. .

6.. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef..dj.. Muftić. vršena je obnova svih starih berata. Berat iz 1264/1848. nav. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. 7. Kancelarija vakufskih džiheta.dj. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju.. u mahali Svirac. . 02. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861). zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. godine Po uobičajenoj praksi. u ime Boga. koji je sretno došao na osmanski prijesto. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. Razlog ostavke je. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste.. kako stoji u beratu. u gradačačkoj tvrđavi. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. godine. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. u gračaničkom kadiluku.07. zu-l-hidždže 1264/29.1839. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. a gračaničkom kadiluku. između ostalog. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. pristao je da vrši imamsku dužnost. 4. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. rebiu-l-ahira 1255. Nadalje. godine po Hidžri. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. Hafiz Hilmi-ef.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. str.10..“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. 19. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. Nermana Hodžić.1848. odnosno 01. Berat iz 1290/1873. godine. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. najvjerovatnije. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. sina hadži Osmanova. str. nav. sin hadži Osmanov. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef.

. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. Po tadašnjem običaju. redžeba 1290/ 06. hfz. Idžazetnama A-4520/ TO.08. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi.Kasumović. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname.. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. iz 1299/1881. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. Napisan je u Carigradu. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. obrubljen crvenim mastilom. Kancelarija vakufskih džiheta. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). dajući mu dozvolu da može druge podučavati. deblji. odnosno 30. Ahmed-ef. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef.09. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici.22 Sastoji se od šest stranica. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. krupniji. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. iza svake rečenice crvena tačka. redžeba 1290.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. 1873. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. podučio je i osposobio veliki broj imama. ukoričenih u tvrde korice. s obzirom na stečeno znanje. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. rukopis čitak. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti. mogu samostalno podučavati ljude islamu. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. papir žućkast. 14. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. Prevela Azra Gadžo.1873. godine. godine. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića.

12. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. str. 1881. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. retorici. kao što je mene opunomoćio. godine 1299. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. “ 24 Ključne riječi: h.23 po Hidžri. 1882. pobožnog. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. i omogućio mu sve želje. Ahmed ef. – 21. sin hadži Osmana. Uzvišeni. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. godine. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. 1-2. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. fikhu i usuli-fikhu. Hvala Alahu u potpunosti.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. logici. Mulaibrahimović (Svirac). muftija u Gradačcu. 01. Gradačac. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. hfz. dao mu idžazet) da podučava. Potpisao je idžazet mjeseca safera. dokumenti. Idžazetnama A-4520/TO. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. prijevod sa arapskog na bosanski. Pa sam ga opunomoćio (tj. . Allah ga učinio savršenim alimom. knjige 23 24 23. Azra Gadžo-Kasumović. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta.

appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. iznama. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. Unfortunately. Mulaibrahimović (Svirac). especially Gradačac’s history. which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. . education. a significant number of presented documents. which were recorded in literature. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. idjazetnama. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. because they give relevant and reliable information about status and position. have not been preserved. vakufnama.

godine. lingvističko i filološko istraživanje. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. lokalizaciju. njemačkom jeziku. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). već je najstariji dotada poznati autor. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. godine. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. XVIII. osim transliteracije pjesme. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka. iz 1588. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. Die . k. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. und XIX.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. naučna slavistička javnost još 1911. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. / 1589. Hofbibliothek in Wien (G. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII.. književnohistorijsko. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). Flügel. Kraelitz je. 613).

org . befindet. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. može se zaključiti da ovaj pisac. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. Bd. 1636). 11. nur biz Sultan Murad III. 1865-1867. u. Chr. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. 2006. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574).na njemackom jeziku. III.na njemackom jeziku. 11. Flügel: Arapski. 78) nalazi se 997. k. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G.). Vrlo vjerovatno. Chr. Hofbibliothek in Wien. Hofbibliothek. 1574–1595) verfaßt. gewiß kein Türke. isto tako. Nr. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. kategorija: Stilistika. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. godina po H. 68). datum: 24. Verfasser war..) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. 2008. 68). 70 r. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. Wien 1865–67. Handschriften der k. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. pers.250 Alen Kalajdžija arab. (reg. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k. III. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. Der Schreiber bezw. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. Sprache. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. 2006. fol. br. Ona sadrži. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. reicht. Schrift zu schließen. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. U tekstu rukopisa (fol. 78 v.) verzeihnet ist. Bd. datum: 24. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču.wikipedia. pored gore navedene hrvatske pjesme.. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. njemačke i mađarske pjesme). 69 v.wikipedia. fol. 2 . k. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. und türk. 2008. n. die sich in der Handschrift auf fol.org .

1997. dat prema početnim stihovima pjesme.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. što znači narodna. onda. Da bi to uistinu moglo biti istinito. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. Jahrhunderts. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Tuna. voditelja.). premda ju je Kraelitz (1911. 251 no bio je prevodilac turskog jezika.. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. kao što navodi i Đinđić i dr. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. Ako je to tačno u ovome slučaju. što znači narodni. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. pojavio i naslov Ah nevista. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. usmena pjesma. šefa. . 1997). što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. slušajući je u izvedbi pjevača. (1997). međutim. nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. načelnika. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. Naime. folklorni (up. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. duša moja (Huković. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma.. 30). odnosno Hrvatska turćija. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. 2005). ili pjevanja «solo». prema uzoru na turski jezik. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. Prema tome. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. u nauci se. Đinđić i dr. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. 613). u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. 1981. Postoji. neslaven zabilježio. ali sa oblikom turčija. 57) ili Hirvati türkisi. U novije vrijeme. međutim.

jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. koji se piše dvojako. npr. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi. za ž. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. odnosno leksema sirce. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod. prepisivač razlikuje afrikate. tako da. .. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. posebno onome starijem. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he.. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. a kaf glasa k. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. kao ir. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito..4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. c isto kao grafem č. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. može čitati sa ć. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. Pored toga. za što. Pored toga. čita se Hirvat türćisi.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. č. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. Prema tome. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. bez sumnje. a i grafemom ja. Također. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. npr. girlim. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. p. ali sa trima tačkama ispod. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. dakle.. o i u pisani su vavom. bilježi se grafemom ha. onda se pjesma. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. c. tzv. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. ako se drži kriterija izvornosti jezika. međutim. sirdit. e je pisano sa he. treba čitati kao Hirvat türkisi.

posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. Također. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. Ipak.. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. ali i bosanske ćirilice – bosančice.. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. Pored toga. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. a ne vokala a. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. a ne grafija na kojoj je zabilježena. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. pored obilježavanja vokala a fethom. 253 obdan. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. pošto u drugim primjerima. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. Također. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he).

što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. Na taj način. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. a preko vremenske vertikale. koji se može pratiti od kraja XVI st.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. npr. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. 3. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. morfološkoj. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. oblik glagola moći za. npr. Kao specifične ekstralingvističke osobine... . očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata.5 Također. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. jd. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. l. = može/more i sl. U okviru prostornoga kontinuiteta. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. do početka XX st. kakvo je. a druga progresivnija i dinamičnija. uza spomenuti arebički grafijski sistem. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. koja je primarno predstandardnog tipa. miješanje jata. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. Drugim riječima kazano. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične.

Kuna. što je bila tipična osobina naše starije književnosti. učenjem i prevođenjem i sl. zapisivača. Kuna. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. 1972). 2008).. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. prepisivača.7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. Moguš. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. a u Hrvatskoj.. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. 7 . gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. kafa i kahva i sl. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. npr. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. najčešće u razgovornom diskursu.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Kuna. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up.. a recenzija produkt svjesnog. što predstavlja «normalan». nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. kakva je. 1993). ali ne i standardan jezički kontekst. npr. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. 1971. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi.. npr.

kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. 3. Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina.ali i glagolski oblik izgubil sam te. Pored toga. naime. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. Dalje.. U prvom redu to su: 1. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu. 30).256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. osobine bliske kajkavštini“. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. 2. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. prosim tebe. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. kakva je i najstarija Hirvat türkisi. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini.. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. On. . To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine..

uza sve spomenute probleme. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. Osim toga. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. U protivnom. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. da je u pitanju kajkavska osobina. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč. prosim tebe. obnoć molim tebe. godine. obden.9 Na osnovu datih zapažanja. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. Inače. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). Isto tako. No. Ovako. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. pesma. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć.. evidencija kajkavskih osobina. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. izgubil. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam.. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. .

koja dolazi uz prilog dokle–. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. tj. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava.. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona.258 Alen Kalajdžija Dakle. Ako se odluči za drugačije čitanje. međutim. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. npr. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). One kao takve nisu problematične. generalno. oblici glagola htjeti. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. cvit i živit. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. svit. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. Pjesma. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. morfonologiji. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka). koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. sintaksi (istina. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. što se može kazati i za oblike). a koji bi mogao upućivati na „dammu“. Dakle. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. prozodiji (raspodjela klitika). enklitika glagola jesam: sam. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. oblik imperativa: daj. koji ne mora biti tipično kajkavski. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. 11 . obnoć. zapadnog i istočnog tipa. ako je obdan. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. flektivnoj morfologiji (tvorba. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. onda je svagda.10 U pjesmi se. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista.: oči.

momka. 367. 2 značenjem glagola moliti i 3. i to. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. 4). istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. ima i značenje predlaganja braka. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. Prvo je značenje najšire. milostinje i sl. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. Također. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se».. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. . Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca.. Međutim ovaj glagol. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. Prema tome.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. HER. Posrijedi bi. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. Tako. značenjem predlaganja braka – zaprositi. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. značenjem traženja milosti. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. pa čak i po narječjima. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika. tumačiti i kao čakavski relikt. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije.. knj. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. kako je uobičajeno. 2004. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. izgleda. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. koje znači neživo i općeupitno. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. pak. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka.

koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. 8. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. između ostalog. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. na osnovu čijega su podatka saglasni. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. HER. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. 1973. 59. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. godine. Posljednja strofa u pjesmi. Prema tome. 1997. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . koji./1589. Prema tome. da postanem. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. Među njima je i Smail Balić (1973. 1981. nakićena (za svadbu). s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. 130. sredi. analizirajući . dotjerana. / zdrav mi budi» . uljepšana. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. 20). naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. Nametak. 130). u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. ukrašena. knjiga 7.on veli .šta sada mogu. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. naizgled nedorečena. Hronologija. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. međutim. Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista».260 Alen Kalajdžija dati se). odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. 2004. Huković.u značenju lijepo si sređena. budem veseo. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. koji je.

a posebno onaj krajem XVI st. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. 261 ovaj problem i. 1981. 8). usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. 446). 1959. ova oblast. Mađarske i Rumunije. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. Poljske. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. Nametak. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. Pogleda li se sa određene vremenske distance. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. Bjelorusije (up. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. 130) precizirao kao prostor Siebenburga. s druge strane. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. Ihsanoğlu. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. . Uvidom u historijske karte (npr. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. kako pokazuju podaci.. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. dok je drugi. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. odnosno Sedmograđa. Albanije. kako se on naziva na njemačkom jeziku. nikada nije bila dio Osmanskog carstva.. Osim toga.

i druga. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. već postojeće pjesme u medžmui. S druge strane. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. 2004. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. dok s druge strane. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. Autorstvo pjesme. pripisano je nekome Mehmedu. Pored toga. tj. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. tj. koji ju zapisuje. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. povijesna Hrvatska.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. predstavljala uži geografski. . koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. zabilježenog u zbirci. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. 43-44). dajući taj zaključak na osnovu diktusa. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. Također. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva.

te. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. Sućeska. Erdeljac. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun.. odnosno Vlah. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. kako je kod nas u literaturi navedeno. nakon što Bosna. kako je to uradio Smail Balić (1973.. 1998. 1996 i dr. 130). Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. Oni su. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. 1998. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. Sedmograđanin. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. npr. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu. Dalmacije dolaze nakon 1580. Slavonije. godine (up.. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana.. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. Imamović. koji na šire područje današnje Mađarske. 130-131). sa budimsko-kanjiškom oblašću. pa tako i u proučavanju ove pjesme). Osim toga. npr.. odnosno zapisivača. npr. Vlaške. 263 pristupom... pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac.. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). Prema tome. inače. Like. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. Sućeska.

Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. Muhamed Huković (1997. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). . Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. tj. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui.neki Mađar njemačkog porijekla. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. dok je Balić (1973. 1997). bez obzira na njegovo etničko porijeklo. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987.. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom.. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. 130) ustanovio da je pisac „. koji je bio prešao na islam“. lice množine: [nićemo].

ali mu je poznato ime – Mehmed. Jednostavno kazano. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno. Pored toga. . usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. autor je pjesme nepoznat. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. godinu po Hidžri. 265 1. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. 3.. što odgovara 1588.. godini. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti.. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke./1589. pa i same pjesme. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. 2. u Erdelj. 5. 4.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora.

gizdav budi. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit. 613–614) . jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. 1911. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza.

. K. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi.) . Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A. oči moje..Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.

prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. oči moje. K. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me.) . Veseli se sirce moje Ja sam tvoje.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. gizdav budi Što ću istom. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A.

Đinđić.. Sejfudin – Ćorović. Novi Sad . Türk Dil Kürümü. Kultura Bošnjaka . Zur Kunde der Balkanhalbinsel.. Archiv für slavische Philologie. Ataturk kültür. XIV/1. Svjetlost. band XXXII. knj. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Preporod. XVIII. band XXXII. Huković. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Sarajevo 8. Quellen und Forschungen. str. Kuna. Novi liber. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen».Muslimanska komponeneta. Smail (1973). Zbornik za filologiju.) Kraelitz. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Huković. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. Kemura. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. knj. 11. Wien 2. Slavoljub. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Berlin 10. Svjetlost.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Teodosijević. Jahrhundert. Balić. Kraelitz. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. Ankara 3. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira». Preporod.. Tanasković. Archiv für slavische Philologie. Sarajevo 5. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije. II. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Imamović. Ihsanoğlu. Berlin Literatura: 1. Sarajevo 9. Sarajevo 6. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. und XIX. Mirjana. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Zagreb 4.

Kuna. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Jasen Vrančić. Sarajevo Sućeska.270 Alen Kalajdžija 11. 15. Erdelj. Mostar www. 18. 19. datacija i lokalizacija pjesme . imenovanje. Književni jezik 1-2. Abdurahman (1981).org . Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Sarajevo. Sarajevo Tuna. Zagreb Život. Novi liber. Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». predstandardni idiom. Podgorica. Mala enciklopedija Prosveta. 16. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. diktus. Beograd Međedović. Opšta enciklopedija (1959). oktobra 2003. Visoki saudijski komitet. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. i 11. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika.wikipedia. 2008. 45/08. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. koine.24. 21. Forum Bosna. Ključne riječi: alhamijado pjesma. Izdavačko preduzeće Prosveta. Almanah. 14. urednici: Josip Raos. Bošnjaci i islam. Globus. 11. Svjetlost. Hrestomatija alhamijado književnost. 13. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. 1972. Zagreb Nametak. Reprint izdanje: (1992). 12. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. 20. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. Sarajevo. 17.

in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Apart from that. time and origination of the name of poem and to that paleographic.. . 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms.. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.

.

Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. Abū ‘Ubayda. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. Beograd. 186.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama. 2 . s. Prosveta. Na kraju. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. str. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. str. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal. koji se ne može zaobići. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske..) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. 824. metonimija je bila uočena. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije.. Lingvistika i poetika.2 1 Vidi: Roman Jakobson. Leon Kojen. 211-235. ili: Još uvijek gazamo po nebu. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša. No. Metafora figure i značenja. konstitutivnim elementom jezika. 1966. Tako. odnosno trop. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. Beograd. Da ne bude zabune. i: Roman Jakobson. Mağāz al-Qur’an. u: ur.. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. 195-215. Maktaba al-Hanğī. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. Nolit. primjerice. No. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. al-Qāhira. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. pogledamo li u povijest metonimije. 1986.a. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. u značenju: Još uvijek pada kiša. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. str... Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. tom 1. već na tumačenje riječi (al-tafsīr)..

Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. 1973. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. misleći pritom kazati: On nema snage. Tako za kišu kažu nebo. a za bilje kažu vlaga..4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . uvjet je da se ne radi o sličnosti. a ja ih izbrojati ne mogu. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. str. po: Teufik Muftić. ili za nekoga kažu: On nema sala. cit. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. str. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. Sarajevo. a druga posljedicu. . 2.. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. 302. El. Ubrajam se u jednu od njih. kao i metafore. Al-Mutanabbī. Klasična arapska stilistika.Kalem. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. jer kiša pada sa neba. jer ono pomoću vlage raste. 96. al-Qāhira. Tropološki karakter metonimije. 1995. Ta‘wīl muškil al-Qur’an. Dār al-Turāt. Ibn Qutayba (u.

‘Ilm al-bayān. str. 229.‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. oslobađanje roba]6.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein. godina]. 5.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: . Isto. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. str. 3. ‫ . Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. 2006. . cit. a znači godina. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. 1989. str. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: . London.. Pio sam vode iz Tigrisa]. Routledge.. str.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. 60. ..5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. špijuna]. Bayrūt.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. Abdul-Raof. 4.7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. 227. op. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. 226. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: .

11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa.‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. 6. str. 209. cit. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . Vino se.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. poznato je. Bayrūt. 7. Muftić. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. 2000. 97. . Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. op.9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. str. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. odriješeni trop..‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. Bejrut. Dār al-Fikr al-‘Arabī. . ne cijedi. Al-Qazwīnī. Kur’an: 26: 84. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino.10 8.

. To je generalna karakteristika tropa. već kao semantičko prerušavanje . već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. 2000. . Tako Ciceron za metonimiju. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . kako smo već kazali.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. Uglavnom je riječ o bliskom. Leiden. Brill. 256-257. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja.. a ne na sličnosti. 209. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. Dār al-Fikr al-‘Arabī. str. Bayrūt.‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. te je rečeno: cijedim vino. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije. 1998. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. i to u partikularnom smislu. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. kontigvitet).Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. al-Hağīb al-Qazwīnī. odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. Noviji arapski autori. U metafori je to. za koju upotrebljava termin denominatio. umjesto cijedim grožđe. kakva vlada u metafori. str. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. ona zaprečava put doslovnom značenju.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti.

Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. u:. str. . ur. Metaphoric.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16. ( Josip Užarević. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija. budući da počiva na stvarnom odnosu.. “Tropi i jezik. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. www. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju.. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. 108. nije temeljni trop metafora. str. Odnos nadređeni pojam . bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran..pdf . 1995. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. Zavod za znanost o književnosti.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator.‫ . Zagreb. al-’Īñāõ. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Tropi i figure.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). 209. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al.‫ .اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu. kazano terminima savremene jezičke znanosti. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani.de/07/warren. nego metonimija.) al-Qazwīnī.

. 1983. Naime.cjelina. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. str. op. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed. i 97. 330. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio .cjelina i cjelina . 260. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. 2003. (Vidi: Muftić. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. op. Grupa iz Liježa.. 222. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. str. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. što je vrlo dobro odabran termin. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. odnosno sinegdohe.dio i dio . napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. str.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline. cit. Bayrūt. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. 19 20 21 . niti neko može biti u izvidnici ako nema oči. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. Bayrūt. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. cit. Muhta¥ar al-Sa‘ad. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti.Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop..) Heinrich Lausberg. str. a kamoli figurativno. kada se tiču metonimije.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”. odnose cjelina . ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. 96. Vidi: Ġāzī Yamūt. Dār al-‘Aôāla.

Da bi razumljivost poruke bila održiva.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. dok obrnut slučaj ne vrijedi. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. moraju biti održivi esencijalni semovi”. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. A Dubois. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . . Elisabeth Closs Traugott. Cambridge University press. Regularity in semantic Change. odvija se posredstvom konteksta. str. Cambridge. po definiciji. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. Baltimore. 29. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim.-103. Kur’an. odnosno pitanju.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. Richard B. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. 2002. The Johns Hopkins University Press. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. jer su rijetki autori koji se njime bave... Dasher. 104. to od nas zahti22 23 24 J. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. 1981. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. kojega značenje ne bi bilo održivo. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). General Rhetoric. Konačno. 40:13.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. str. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher.

Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. 1994. Metafora vs. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. 85-87.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. u pravom smislu riječi. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. Ithaca and London. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. a onda i o odnosu između metafore i metonimije.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. ma koje vrste da je. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. Vidi: Angus Fletcher. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. al-Turkī. Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost. Cornell University Press. str.. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. str.opskrba). 135-139. otežano je zbog činjenice što je. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. 1970. pa. Nadalje. Prije svega. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja. metonimijske relacije nisu statične. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. već na drugo preneseno značenje. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. tj. možda. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . odnosno metonimija metonimije. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. . naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja.. Ãanãā. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija).usjevi . Pristanemo li bezuvjetno na to. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije.

. psihološki. može se doći do veoma interesantnih zaključaka. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. Pažljivijim čitanjem. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . uočiti dva bitna distinktivna obilježja. Naravno. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. a neki su svrstani u figure. pak. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. metafora im je zadala prilične glavobolje. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. na kraju ipak svedivi na određeni broj.irãibāã). uglavnom. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. s druge strane. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste. odnosno razumijevanja. dok su. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al.. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. kognitivni.. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni.

(Vidi: Regularity in Semantic Change. Grafički zavod Hrvatske.. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. a zatim malo – pomalo popušta. str. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”.). Metafora se. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga.28 Odgovor je potvrdan. 78. niti aserciju (al-iddiā ). to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni. 152. Takav postupak nije posebno obrazložen. i kazati. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. (op..) 29 . Nelson Goodman je. kako navodi Ricoeur. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. op.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana. kao Pikaso za Pikasova djela. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa).. Ali to bi bi bilo suvišno. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. 226. str. 1981. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. Živa metafora. između ostaloga. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. str.. kao mehanizme kojima su. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). primjerice. ustvari. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. kazao da je metafora “neobično pridavanje.. cit. cit. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. Zagreb.

Oxford... 131. . u: ur. govoreći da je. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. dok metonimija objašnjava stvari. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. odnosno uređuje “stare stvari”. ad hoc metonimije. (Vidi: Nunberg. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. 131. Pustejiovsky and B.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. upotreba riječi oko u značenju špijun.31 Naposljetku. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. 2002. 1996. ali posve generalan. Kao generalan. cit. (Vidi: Daniel Chandler. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. London. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži).30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. Clarendon Press.284 Munir Mujić značenje. onakvog kako ga definira semiotika. J. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. uključuje “aktualnu modifikaciju”. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. Ustvari. str.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. to su tzv. str. str. Semiotics: The Basics. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije. 41-43. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. metafora uvodi nove stvari. Boguraev. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. “Transfer of Meaning”. tako da je uloga metafore signifikacijska. op. Dasher. Naime. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. principijelno posmatrano. Routledge. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji.) Vidi: Traugott..

tom 1. Abdul-Raof . 1973. J. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Heinrich. Teufik Muftić. Sa‘ad al-Dīn. 1983. and Boguraev. J. Jakobson.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. 2002. Beograd. Sarajevo. . Maktaba al-Hanğī. al-Taftāzānī. 1986. 1966. 1995. Užarević. 1970. Lingvistika i poetika. 1981. Zagreb. al-Qāhira. Ricouer. 1989. Brill. Ta’wīl muškil al-Qur’an. Routledge. al-Qazwīnī. El Kalem.. 1994. s. Leon Kojen. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. 2000. Josip. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. “Tropi i jezik. London. 1995. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Chandler. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Elisabeth and Dasher. Semiotics: The Basics.de/07/warren. Cornell University Press. 2002. Cambridge. Baltimore. Pustejovsky. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Fletcher. Routledge. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. 2003. u: ur. al-Turkī. www. Jakobson.pdf Yamūt. Prosveta. Dār al-Turāt. Hussein. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Angus. London. Traugott. Tropi i figure. “Transfer of Meaning”. u:. al-Haûīb.. 1996. Bayrūt. Warren. Ãanãā. Ġāzī. Nolit. Clarendon Press. A. Haddāra. 1981. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Muhta¥ar al-Sa‘ad. Geoffrey. Klasična arapska stilistika. Roman. Zagreb. Bayrūt. 1998. Closs Richard B. Zavod za znanost o književnosti.a. Lausberg. ‘Ilm al-bayān. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. ur. Grafički zavod Hrvatske. Bayrūt. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. Dār al-Fikr al‘Arabī. Ithaca and London. Nunberg. Leiden. General Rhetoric. Metafora figure i značenja. Dubois. Bayrūt. Oxford. The Johns Hopkins University Press. Handāwī. Živa metafora.metaphoric. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. Mağāz al-Qur’an. al-Qāhira. Dār al-Sa‘āla. B. Aõmad. Cambridge University press. Paul. 2006. Daniel.. u: ur. Ibn Qutayba. Muõammad Mu¥ãafā. Beograd. Regularity in semantic Change.

286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. sinegdoha. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. which is based on associations. asocijativnost. . kontigvitet. while synecdoche itself does not separate as trop.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

“Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. u Sarajevu pod nasl. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. Umro je u Sarajevu 1986. Wien. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). do 1945. Mostaru. propisi. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. Jahrhundert. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. str. godine. 202 str. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Gradačcu. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. A. zatim naučnih i prevodilačkih radova.294 Azra Kantardžić teke. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. 1996. Tu su i vrijedna. Zagrebu. godine. Sokolović. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. 1957. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. godine. To je veoma bogata zbirka koja je.000 knjiga. Das Deutschtum Bosniens in 19. XIII-XIV. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. Mahmud Traljić. (Neobjavljen tekst) 23 24 . U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. 1936. Sarajevo.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. O. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. pravilnici. pravila. 6. završenih ili nezavršenih. rasprava i studija. Radio je u Sarajevu. Anali GHB. Drugi dio otkupljene građe (1973. Levy. 251-256.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. godine23. gdje je i doktorirao. koji je izlazio od 1927. uglavnom. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine.

1910. komplet lista Pravda (1935-1941). 1885. 9037. Katalog. br. god. godine u Priboju na Limu. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ.. Godine 1960. Skarića. Vege i drugih. XVI. leksikone itd.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. koju je završio 1936. te kalendari Narodna uzdanica. različite enciklopedije. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. Gajret. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. Wissenschaftliche Mitteilungen. 2002. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. 568-572.. godine. Jugoslovenski istorijski časopis. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. Godišnjak istorijskog društva BiH. str. Umro je u Sarajevu 1973. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. 9104. . Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima.). Naša domovina. Prema spomenutom spisku. 11-12..25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima.. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. po Hidžri. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. periodične publikacije i četiri rukopisa. Popara. br. Ćorovića. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. god. 9313. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“.. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. jedna Salnama iz 1284. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. V.. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. Kreševljakovića. XXXVI. godine. 9377. novine i kalendare. Truhelke. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. Sokolović rođen je 1911.

te beletristika.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language.. stara izdanja narodnih pjesama. šerijatski akti i knjige. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. biblioteka Sinanudina Sokolovića. rječnici itd. . As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. islam. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke..: prijevod Kur’ana iz 1895.. Poseban dio uključuje periodiku. historija. knjižni fondovi.s. a. privatne biblioteke. leksikoni. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. evropski knjižni fond. narodne pjesme muslimana. works on Bosnia and Herzegovina and its population. Muhamed. godine. prve štampane knjige u BiH itd.296 Azra Kantardžić Kur’an. i sl. kultura BiH i slično. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. 1303. npr. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. biblioteka Muhameda Hadžijahića.

. Sinanudin Sokolović and others. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Muhamed Hadžijahić.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library.

298 Azra Kantardžić .

Univerzum i čovjeka. Sazdavatelj iz ničega. II:31 . koje je izvor svih ostalih Božijih imena. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. na narav mističnog cilja. 1 2 Kur’an. Onaj Koji nad svačim bdije. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). Općenito. Oblikovatelj svega. Vladar. Tvorac. On je Silni i Mudri. Uzvišeni. vjekovima nakon njegove smrti.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. Gordi. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. Ibid. Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Onaj Koji je bez nedostatka. Darovatelj sigurnosti. LIX:23-24. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Presveti. Ġazālījev Maq¥ad. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. On ima najljepša imena.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Silni. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika.

godine. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa. Egipat. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. Osim tog. The chronology of Ghazali’s Writings. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. 79. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. g. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. str. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. Prvo izdanje. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. ša’bān 872. /1467. 44. Također vidjeti W. Journal of the American Oriental Society. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. 1323.4 3 Vidjeti Hourani G. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’.. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa.3 Djelo spada među ona kasna. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. godine. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. 1952. 15. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. h.M. /1906. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. Naprotiv. 225-233. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi. i 1324. 1324. Zapravo. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya.). čije publiciranje nije datirano.. h. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Journal of the Royal Asiatic Society. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. veoma su gazalijevski./1906. str. Nadalje. 4 . kao i sam stil. h. Pojedine doktrine. Watt. 1959. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. (1904. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje.../1905. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. po svemu sudeći. Na kraju ovog teksta. naveden je datum četvrtak. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī.

No. Na kraju rukopisa ‘T’. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. Beyrouth. 9 Ahlwardt... tj. Fadlou A. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela. 247. 5470. No. 22196 (B) 7 British Museum. str. 562 A. No. Or. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. No. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. H. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. No. /1174. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. No. cit. No. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. str. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. 501 Ellis and Edwards. Dar el-Machreq. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. i mikrofilm iz Michigena11 (M). Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. 8. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā.. 30939 (P1) Yahuda. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. Shehadi. U svakom slučaju. Edited with Introduction by Fadlou A. h. 7357 (L) Ahlwardt. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. h. str. No. vol. navedeno kod Ahlwardta. Dr. Universitätsbibliothek Thübingen.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela./1300. 22208 (T) Yahuda. vjerovatno oko 700 h. Depot der cherm. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. Worrell. loc. ‘B’ je završen u četvrtak. 2907 (P2) Yahuda.10 (G) iz Princetona. Arabic Text. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. 16. 1891. h. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. Mach Rudolph./1156. as yet unpublished The Garrett Collection. Preuss. Staatsbibliothek.. 6 7 8 9 10 11 ./ 1111. 1982. redžepa 570.

st.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su.). međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. i 12. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. st. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. vjerovatno oko 11. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. (16.12 I u samom tekstu rečenog djela. u kojima se spominje Maq¥ad. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. st. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11. čak relativno ozbiljnijih. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. ili 17. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. H. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. također. H. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. 107. u trećoj alineji uvodne stranice. . predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog.. čitljivi rukopisi. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela.). Iako je taj rukopis najnečitljiviji. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu.. upotrebljavaju riječ al-asnā.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. njegov . (16. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. st. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja.). U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. unatoč tome. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. ipak. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā.). (15. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna. H.. st. 56). Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je.

str. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli. Hanif. dok je u nekim čestica izostavljena. str. jer je najeksplicitnija. Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj.. sinonimi po vrsti i značenju. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. .naputak’’ (hidaya). Sarup.. Vidi: N. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. 294-332. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. a preuzimali ih neki kasniji pisci. i 1300. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. Biographical encyclopaedia of Sufis. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. 507 . apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad.. Umro je u Abarkuhu. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme.2002. Svakako. Naime.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. 14 . godine. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). Spominje se da je živio u Buhari. Central Asia And Middle East.. koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī... a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. ISBN 81-7625-266-2. koje citira Charles Rieu. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem.. smještenom između Istahra i Jezda.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. New Delhi. 2002. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. 303 upotrebu termina al-asnā.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu..

zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. što je tema treće cjeline. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. Ġazālī nudi . U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se. ili funūn. iz čega je derivirana riječ algebra.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. ili Al-Ğabr. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. Striktno je analitički koncipirana. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism. 1867. zapravo. zapravo.). Druga cjelina.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. 546-7. godine. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. Ta cjelina. astronom i geograf. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. koja je i najobimnija.). Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra.udio čovjeka’’ u svakom imenu. str. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. Edward Henry Palmer. perzijski matematičar. Cambridge. što je. Katalog rukopisa. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. . broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004.. h. Oriental Mysticism. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. 845/1441..16 On je 1867. godine. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina.

što u prijevodu znači jedini. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. sukladno hadisima. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. 305 Na samom početku Maq¥ada. neka je Allāh zadovoljan njim.. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja.Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat). a koji glasi: . neparan. jedan. zaokružen na devedeset devet. stotinu manje jedno. sam. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski. kazao je: . Allāh ga blagoslovio i spasio.. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline.. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički.Allāhov poslanik. čiji je broj. Međutim.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. zaista je On jedan i voli nepar.

Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. Kairo. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. Također postoje i složenice imena. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. 19 20 . Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. među ostalima. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt.18 ući će u Džennet’. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. Èikr. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. godina. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. Bliski (al-Qarīb). znati. 1939. Êorāsān. shvatiti. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. moći. koji glasi: “Štaviše. prebrojati.”19 Međutim mnogi islamski znalci. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. zapamtiti. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere).306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). Primatelj pokajanja. postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. popisati. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). Preobrazitelj noći u dan. Al-Bayhaqī je umro 1066. potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. Oprostitelj grijeha.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. Muslim. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. rođen je 384. Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. Zaštitnik (al-Na¥īr). godine. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. 6. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva). H.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. Pobjednik (al-Ġālib). (994. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Osim toga.

U samom Maq¥adu. i . Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. u principu ašarijsku. Odlikovatelj i Određivatelj. Štaviše. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Ni u . Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. To predstavlja tumačenje (šarõ). način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa.naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena.. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u .” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline. imenima i atributima. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62).blizina Svevišnjemu. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. Nakon šarõa svakog Imena. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. On osnažuje istinu (XXXIV:48).. Osnažitelj istine.napomeni’’. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu.” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb .

To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. kako da se brine o svojim bližnjima. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. al-Ġazālījevog učitelja. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. Tako taj mnogoliki okvir pravaca. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave. Kairo.21 Ta činjenica. ona je ista opća i osnovna teologija. str. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. U svakom slučaju. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. tih devedeset devet puteva.. . Michel. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. Le problem des attributs divins. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. 1965. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. Fadlou A. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. o sebi.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. Shedadi. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. drugima i svom okruženju. naravno.)..) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova . 359). zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. Naime. za razliku od Allarda. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. 1074. 1968. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. Bejrut. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u.

koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna. Arapska riječ ism.imenovanog (al-musammā) . možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u. kakvu je primijenio Ġazālī.24 22 Bilo je uobičajeno.. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. 1914. 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. McCarrthy. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu.). Narav sistematičnog karaktera rasprave. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i.šta je ime?. prije tumačenja samih Imena.imenovanja (al-tasmiya). može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. poput latinske nomen. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. unutar njih.23 .). uredio R. str. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja.. što nalazimo i u njegovim djelima. 1209. 225-236. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: . Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013. 23 24 .koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada. u zavisnosti od konteksta. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. . imenovanog i imenovanja. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. većina skupina se udaljila od istine. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: .) Kitāb al-tamhīd. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). Također nije neuobičajeno. i prije i nakon Ġazālīja. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) . dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. imenovanog i imenovanja.

dok odnos sa ime-novanjem.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. ali ne u svim slučajevima.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. samo povremeno uvodi u raspravu. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena. posebice odnosa imena i imenovanog. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. ukazuje na vršioca kretnje. dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja. imenovanog i imenovanja. stvorena a ne vječna. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. ‘pokretač’. . te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). imenovanog i imenovanja. a ne i na vršioca radnje. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. doista. pak. Prema Ġazālīju. sadrži suštinske razlike. kao i Kur’ān. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. ali iskazuje značenje imenovanja. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. pokretač i pokrenuto’.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). pokretanje. za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. barem djelomično. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. kao sporednim aspektom. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka.

Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. imenica se može odnositi na nebo. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. i nebo kao pojamnina.. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. također. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom.. koje natkriljuje. Dakle. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. tako da se imena dijele na vrste. naposljetku. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. . značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. na neodređena ili određena. Ġazālī kaže: “. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. riječ je smještena na treći nivo.. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. pridjev.” U toj hijerarhiji. onda se ne može reći da označenom ime pripada. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje.” U odnosu na ontološku klasifikaciju. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano.. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. npr. glagol. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet.cilj svega toga je shvatiti da se ime. nakon čega su imenice. jer nakon takvog pozicioniranja. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta. Kao takvo ono postoji u jeziku. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog.. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. Sa tog gledišta. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo.

I. pak.. glagoli. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. Što se. nelingvističke realitete. . kako kaže Ġazālī . specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan. s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. koja označava zbiljske. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo. pridjevci: imenica.odnosno’’. opći . Turčin. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena.predikat. stoji – kreće se . napokon. pak. univerzalan .slovo’’.konkretan. propozicija <sastavni element suda> itd..sjedi.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. živ .same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što . odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. i bitka u imaginativnim kategorijama uma. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. i tsl. primjerice.. dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat . Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. Dalje.mrtav. tj. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva. pak. njihovu relaciju koja nije refleksivna.već što samo po sebi posjeduje značenje’’. koje označavaju relacije koje. glagol ili čestica i sl... tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. . Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ . bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap. Unutar lingvističke hijerarhije imenica. Perzijanac.čestica’’ (õarf).” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja. koja ima isto značenje kao i riječ . nadimak. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. pridjevi)..individualan.. čovjeka.

. u drugosti . prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi.je’’ iskazuje istovjetnost identiteta. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ). Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. pak. onda je nazvana sablja muhannad. 313 Ġazālī.on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa.. bijelo je istostoznačno hladnom”.snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan.istost/jestost’’ i ..vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula .. U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. U primjeru je naziv . ispoljen je tvrdnjom izricatelja: . Značenje riječi <pridjeva> . Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). Naš iskaz: . Takve riječi su nazvane ... bijelo je isto što i hladno. U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje. gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji.bijel’ razli- .. Drugi modus izražen je propozicijom: .lav (layï) jeste lav (asad)’’. a kako je to Indija.. Treći modus. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama.drugost’’... Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje . Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim. ali ne i obrnuto.. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje.britka sablja’’. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači . ili .. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje. ili . budući da značenje jednog izraza ..snijeg je bijel hladan’’.tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti.X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu).Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu. Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji.ulazi’’ u smisao drugog – tj.... tj.lav (layï) jeste lav (asad)’’.snijeg je bijel i hladan’’. tj. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . tj. potom.. Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem .. ipak.sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’... Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: .” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . muhannad).

o odnosu među samim svojstvima. Ostala pitanja poput: izvođenje.. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. opisan kao bijel i kao hladan.sablje’’. Značenja koja . Dakle.lava’’. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. Stoga se može kazati .. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta.. Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. npr. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije .snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. imenovanja i imenovanog. nije istovjetan nebu.bijelo’’ i . kakav je slučaj u drugom primjeru . a ne o identitetu podmeta. tj.. Premda su sva tri .bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>.bijelo je hladno’’. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. Za razliku od prvog slučaja.imenovano’’ posjeduju.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta..huwa huwa’’. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. različita su jedna od drugih. Priročna kopula . sinonimnosti..lav (layï) jeste lav (asad)’’.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva . npr. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. tj... imenovanja i imenovanog. priroci .snijeg je bijel’’ i .nebo’’. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. jedinstvo biti bitka. da je podmetni realitet. kao. a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija .... Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima.. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena.je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. Pojam. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju.ime’’..imenovanje’’ i .. b. primjera . Tvrdnji da se iskazom . Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega... To što povezuje . Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a. tj. . u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. .

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

bilo u ovom ili onom svijetu”. Mystique Musulmane (Paris: Vrin. tako se ponašaju i oblici: čuje.Allāha poznaje samo Allāh.38 Zato.bio bi u pravu.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. među kojima je bio i Õallāğ. može..’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu. Anawati. djeluje.37 Allāh mu se smilovao. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. Louis. transvijest je ta kojom se potvrđuje . 1986).ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’. 34-35. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. 57-59. imao pravo kada je kazao: . Schimmel. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. Tu se. str. Sukladno tome je Ğunayd. G. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. jer se istina u biti razlikuje od neistine. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. istina je pojmljiva s obje strane. također . uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. kako će reći Ġazālī.” 37 Ğunayd. naprotiv. a. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. (u. str.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. Ipak. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem .C. ako je istina negacija. te u tom smislu. o Kojoj znanje posjeduje samo On. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. ali. vidi. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje.s. tako mi Allāha. Međutim kada je pristup govoru različit..M. 910). Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve. Gardet.bilo bi ispravno. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. Kur’ān. zna. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ . tj.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo. živi. zacijelo. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu.” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. Iako je priznavao da odgovarajuće .. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. A. LXXXVII:1 38 .I. Uzvišenom i Svetom. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”.

to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu.. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. Veliki i Slavljeni. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. a Tvoj sud o meni je konačan. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava.” Riječi . čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. da ni qurb niti fanā’. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. al-Raõmān. svjetlom mojih najskrivenijih misli. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. na devedeset devet načina. moj perčin kose je u Tvojim rukama. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. kakva su al-Õaqq. neka kaže: “Allāhu moj. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . I tako imena. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. hodeći . ja sam Tvoj rob. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. Svakako. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. I tako. Zapravo. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju.. A u slučaju Imena. ako su imena atributivna... zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. alQuddūs. qurb je konačna težnja. Arba’īnu i Miškātu. Allāh mu se smilovao i spasio ga. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). poglavito.sličnosti s Bogom’’. učini Kur’ān obnovom srca mog.

kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. . njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.

1. 1928. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. Cairo. Kairo. Arabic Text. Prvo izdanje. 1.. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God.. March 1993. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. IV toma. Al-Ghazali. Shehadi. 1.. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. 6. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. 39 . Berlin. 2. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. 1322/ 1904. prijevod. prijevod David B. 1899.. edited with introduction by Fadlou A.. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. 4. 1324. 1937. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. 7.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. 3. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā. ISBN 0946621314. 8). 1982. Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. õyā’ ‘ulūm al-dīn. Islamic Text Society. Al-Maq¥ad al-asnā. Geschichte der Arabischen Litteratur. Burrell and Nazih Daher. al-Maq¥ad al-asnā. 2. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. The Islamic Texts Society 1995.. Dar el-Machreq.). Ahlwardt. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. (1906.. ISBN 0946621314. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. H.). 5. Leiden. 1312/1894.. 1993. Al-Maq¥ad al-asnā. prijevod David Burrell and Nazih Daher. (Supplementband I). Iõyā’ ulūm al-dīn . ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Egipat.. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. C. Kairo: Taqaddum Press. Islamic Text Society. uredio Badruddīn alÕalabī.. (vol. Beyrouth. Brockelmann.

Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. Jerusalem: The Magnes Press. 80. Leiden: Brill. Asian Philosophy. 160 str. The Life of al-Ghazzali. Mach Rudolph. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Cambridge: Cambridge University Press. Fadlou Shehadi. 1938. Tauris. 1417/1997. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. 258-74. 1.. No.. . 19. (vol..H. University of Melbou-rne. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. 1975. Le problem des attributs divins.. Studies in al-Ghazali. 2002. 6. 1994.. 3. 1884. Journal of the American Oriental Society 20. Sekundarna referentna literatura Allard Michel.. I). ‘Abdullāh. 1993/1994. 1964. The Garrett Collection. 7. 6 (1) (1996. D. 1925. A.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3.. 7. Studia Islamica. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Kojiro Nakamura. 1912. Ann Arbor.. p. Macdonald. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. Thesis (M.6. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. O. Worrell. H. 9. M.. Ghazali and the Ash’arites. 1985. Paris. 5. 11. ch. Ellis and Edwards. in S. Al-Ghazali and the Ismailis. Campanini. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy.. LazarusYafeh H. B. London: Routledge. 1965. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. 160 str. 8. 5.): 17-27.. 71-132. (Typescript). London. B. Leaman. 4. Nasr and O. 4. 8. Farouk Mitha. 1996.A. Nu’man. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. 10.. Beyrouth. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. Derenbourg. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. 2. 29-46.. as yet unpublished. Al-Ghazzali..).H. I.. Princeton University Press. 1899..

1953. Vol. 17. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). L.. NY: State University of New York Press. Lib. M. W. Modern cloth. Halkin. Montgomery Watt... 327 12.. 14. 1952. 79. Beyrouth. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153.. The Chronology of Ghazali’s Writings. Beirut: 1380/1961. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. 24-25. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. G. 1.. Hartford Seminary Foundation. Melkie Selma. 714-717. 259 str. 1943. London: George Allen and Unwin. London: Brit... 18. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. Tel Aviv. 1963. 15. 4.. 7547.. Sherif. New edition.. Or. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī.. Libanon): Maãba’at al-’Irfān.. 1959. Montgomery Watt. ISBN: 1333-56/1914-37. Brill-Luzac.. Hourani. 1935. 3. pp. F.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. Encyclopedia of Islam. 5.. 429/1037. 13. 19. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān.. Journal of the Royal Asiatic Society. Maãba’at Saydā’ (Sidon. Edinburgh: Edinburgh University Press. pp. Gardet.). 7. XVIII. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. 16. . u 6. May. 5 tom.A. 30 tom. 1960. 1959. Albany. II . Bouyges. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). pp.). 6 tom. W.. Al-Farq bayn al-firāq. M.. 1403/1982. 225-33.Ed. Journal of the American Oriental Society. u 6. 1975. Beirut: 1415/1995. M. 2. ca. Al-asmā’ al-õusnā. 30 tom. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u.. Ghazali’s Theory of Virtue. 6.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

Zejnil Fajić 2000. Mustafa Jahić 2003. djela su razvrstana po jezicima.. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. Al-Furqan. Osman Lavić. Mustafa Jahić 2000. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998... “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979.godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. šesnaesti svezak. Mustafa Jahić 1999.. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. metrike.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. a potom na turskom. perzijskom i bosanskom jeziku... Zejnil Fajić 2003. London – Sarajevo. Svezak šesnaesti. među . stilistike. KATALOG ARAPSKIH. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA... leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). turskom. i posljednji. Po ustaljenoj dinamici .. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. unutar disciplina. Obradio Haso Popara. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike. 2002. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. TURSKIH. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.. Osman Lavić 200?. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. 1429/2008. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). Haso Popara 2001. pod rednim brojevima 9009-9089. Zejnil Fajić 1999... od broja 8840 do broja 9381. Haso Popara . Haso Popara 2004. Bogatu. Osman Lavić 2005. „Predgovor“ direktora Biblioteke. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Haso Popara 2008. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga.

kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. arapsko-tursko-bosanski. arapsko-perzijsko-turski. i 19. odnosno u maju 1212. 777-780) i kataloški indeks (str. Pri obradi rukopisa autor se služio. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. 759-763). godine na arapskom jeziku. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. perzijsko-bosanski.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. arapsko-bosanski. prepisivača (str. pod rednim brojevima 9373-9381. perzijsko-turski. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. stoljeća. 771-775). ličnosti.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. 701-727). ta’liq. pod rednim brojevima 9090-9381. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. rik’a). njih je čak 38. tursko-bosanski. 729-742). Indeksi: (originalnih) naslova (str. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. stoljeća. signaturni (str. . To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. pojmova i institucija. naslova u transkripciji (str. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. arapsko-perzijski. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. bivših vlasnika i vakifa (str. napisan u Kairu 1346/1927. kod navođnja likovnih ukrasa. 765-769) i mjesta (str. stručno i sa puno korisnih detalja. 743-758). jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. Zahvaljujući tome. hidžretske. autora (str. arapsko-turski. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. godine.

kadija u Egiptu. Ishak. mula Mustafe Biogradlije. Zikrije). da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. turskih. Alidedea. Safije. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. Hasana Kafije. Aga-dedea. mula Numana Fočaka. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. turskih. perzijskih i bosanskih rukopisa. Zbog svega navedenog. kapetani. Davlatabadi. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Ilhamije. Salih-efendije i dr.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. Vrijedno je istaći. kadije. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. Alija iz Varcara. Džafer iz Travnika. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. tekije. šejhovi. muderisi. kadija u Visokom. Mustafe Ševkije Užičanina. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). ljudima i institucijama. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. također. Kufi. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. godine sačinjenog u Banjoj Luci. Muhamed Pruščak. perzijskih i bosanskih rukopisa. valije). Andalusi. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. hadži Halil iz Bagdada). Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Šejh-Juje. Abdulah-efendije Maglajlića. Ibrahim. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. po šesnaesti put. Azhari. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Sabita. hafizu Hasi Popari. imami. Ahmed iz Tripolisa. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. dizdari. Nesuha Duvnjaka. Akbarabadi. medrese. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. muftije. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Isbeije.

turskom. perzijskom i bosanskom jeziku. umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. Ismet Bušatlić . na arapskom. znanosti. književnosti.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. pismenosti.

Muhameda Muse Allameka (um. poetike i sl. sintaksičkim. Muhameda Čajničanina (um. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. 1636. isto vrijedi i za Brill. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. u Carigradu).LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. gramatičkim. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. 1615. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. 1792. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. logike. semantike. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. 1707. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). Brill. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju. logičkim. Mustafe Ejubovića (um. Leiden and Boston. 2008. (252 pages) 1. izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . semantičkim disciplinama. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. u Mostaru). Profesor dr. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. 2. Akribičnost. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. u Pruscu). izd.

Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). IV. islamskim naukovnim područjima i disciplinama. 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima).340 Ocjene i prikazi Arabic. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). V. a potom se daje Introduction (Uvod). Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. II. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. islamskom istoku. muslimanima. u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). Brill. 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). Bosniac Authors and Their Works (str. Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. - . Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). III. I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str.

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Djelo je izdato u Ankari 2006. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku.1478. maj.4. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. potom njegova transkripcija.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). (4. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .) kojom se 28. sloboda ličnosti. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. prepisivač je napisao samo 28. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. Djelo sadrži 367 stranica. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. godine. koji sadrži 10 dokumenata. koji sadrži 28 dokumenata.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. mezhebskim i kulturnim identitetom. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.-1481. odnosno društvom sa različitim vjerskim. dr. nacionalnim. vladao drugi put od 1451.C.1463. koji sadrži 35 dokumenata. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje.T. ali nije . Yusuf Sarınay. i povukao se sa prijestolja iste godine.05. treći dio. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. Ankara. 2006. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta.

) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. april 1520. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji. zatražio je osmansko državljanstvo. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. Düvel-i Ecnebiye Defteri.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano.) jermenskoj patrijarhiji. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu. koji nije teško naći. septembar 1566. (maju 1560. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. kao i mjesečna plaća. 1 2 BOA.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena.-1861.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. te je i nazvan “Azilanti”. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. 14/2_1-. . Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909.6..-1861. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27.-1839. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije.

kao i prema drugim sultanovim podanicima. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. septembar 1566. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. zarobljenika. a pomoć je iznosila 300 lira. pripadnici Jermena. Unatoč riječima pojedinih buntovnika. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. Ustvari. a koji su se nastanili u Edirnama.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. april 1520.-6. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559.-1560. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija. U pismu se navodi: “Mi. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje.-1909. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje. izasla- . trgovine i mezheba. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci.-1574.). pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice.

Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. novembra 1736.3. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. trgovine i turizma. Pored toga.3. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu.1737-22. godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. preporučuje se svim istraživačima historije. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente.1745 .4.1739.7. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13. pravednosti i humanosti osmanske vlasti.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik.1736-4.

...........................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740................................................. ...........................90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ...............................................142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU .................... ...................................163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo .................. ..................................................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI ......................................................s posebnim osvrtom na novčane vakufe .....................................64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA .......................With special emphasize on money based waqf ........................................ 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740...........................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar .................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ......................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library .................................. ....................185 .....65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ..........................41 Waqf of the town of Tešanj ......................159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU .......

.................... vakif...248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589....239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef... Mulaibrahimović (Svirac) .......................................................................................273 Metonymy in Arabic stylistics ...................................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ... vakif...............................225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ...................236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef...............................271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .....................286 ............ calligrapher and bibliophile...................................................................................................................................................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ...a qadi of Sarajevo....................)..... Mulaibrahimoviću (Svircu) .................................................. kaligraf i bibliofil ..........205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ................................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ...........................................sarajevski kadija..222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE .....249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ....

.. Orijentalni intitut u Sarajevu. (Enes Karić) .... Ankara... (Aladin Husić) ........... str..... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.................................334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU... The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic...287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library ...... 252 str.. Leiden and Boston.................. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti......296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ.... 2006..... 2008.....belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima).......................... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović................. ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) ................ Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı......... izd..... Al-Furqan... 2008............. 318...... Brill................................ KATALOG ARAPSKIH.C.............299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā ................ TURSKIH...........Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ............... London – Sarajevo..... Obradio Haso Popara... Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ................. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.................................. 343 T............... Sarajevo..... (Ismet Bušatlić) ........... 349 .. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini..... 1429/2008..........

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful