ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

rebiu-l-evvela 1151. . U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. a treći kadija Musa. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3..uzroci i posljedice. knj. 269. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6. Sarajevo. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. Jasenovac i Dubicu (v. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. jula 1738. u činu paše sa dva tuga.000. Sarajevo. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. Zagreb.. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad. 469. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. c. Enes Pelidija.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu. 463. 2003. Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Bosanski namjesnik. 11 12 . u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11. 1940. str. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića. 1973. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. tatarskoj vojsci12 osigura 1. str. Rad JAZU. 9 10 Olesnicki Aleksije.o. El-Kalem. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni.000 vojnika. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. kada je stvarni rat već bio završen. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja.) godine. a ponekad i cijele oblasti.. Abdulah Škaljić. Muhafiz. Banjalučki boj iz 1737.000 grla brava.). koji traži da se. 168-169). gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. a ponekad i sa tri. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem.. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. dakle. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. Prema Hameru. (16. Handžić. str.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke... Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. treće izdanje. zapovjednik većeg utvrđenog grada. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše.

15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha. 1952-1953. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın).) godine. A-101. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ . uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub.16 I drugi defter17. čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. str. Hamid Hadžibegić. datiran 13. pekarima po 6.. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . Ali-begu. 30 groša na ime tahsilije. 55-135 i V. Za razliku od prvog. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. muhafizu Banje Luke. rebiu-l-ahira 1151. 2. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. III-IV. posluzi 30 groša..18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke.. Vidi: Hamid Hadžibegić. naime. str.5 groša. u raznim krajevima razne težine. 1952-1953. (2. treće zdanje. augusta 1738. Ovdje je. seoski knezovi i mahal-baše. na časni sud pozvani vilajetski ajani. Sarajevo. str.. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. sačinio je spomenuti Mehmed. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. Abdullah Škaljić. ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša).. 150 šinika13 ječma i smještaj. 43-102). riječ o nabavci 300 grla goveda. Godine 1108/1696. zatim. navodi da su preko mubašira Ali-age.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. mubaširu Osman-begu. 1954-1955.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara.14 U defteru se. str. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. 9 100 grla goveda. Godine 1744.. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. što ukupno iznosi 969. spahije..5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. ”Džizja i harač”. 25 groša. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. III-IV. zaduženom za osiguranje smještaja. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku.. 95-95. 589-590). 1973.. imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša).Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . samo što su ovdje količine veće. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše.. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. ”Džizja i harač”.

1954.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba.. svibnja 1777.. Hamdija Kreševljaković. Sarajevo. nešto prije 28. 110-163.. naime. (5. 25. npr.10 Haso Popara (humur). Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. zatim. ekonomskog. do 29.. II/1954. srpnja 1740. str.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”.. 20 21 22 23 .22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije.).23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. godine). navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8. godine). Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. godine. marta 1740.. safera 1153. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine. A-4. I. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um.. od 4.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. aprila 1739.ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora. U defteru se. U njemu se. br.. hidžretsku godinu (od 10. maja 1740.ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. u ovome radu ćemo ga izostaviti. Tako su. političkog. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. i to: 10 groša za odraslo goveče. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu.. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću.) godine. 1 groš za bravče od 3 godine. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva. knj. godine i da bi mogao biti interesantan. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. do 1740. ”Dženetići . džumade-l-evvela 1153. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. dakle. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije. godine navedeno.

/29.. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. str. godine. II 1191. 1956-1957. str. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). ”Zaostavština iza Munib-ef.) godine. 1974. u Novoj tvrđavi. Sarajevo. (‫ﻫﻮ. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. tamnobijele boje. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. reb..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . VI-VII. Korkut. Izabrana djela I. sa strane. Rašid Hajdarović.-146.. postojbini gazija i mudžahida. Radi boljeg pregleda. str. kod nas. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun. V 1977. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. Glođe. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. 193-224. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija). Napisano 8. .). po šerijatskim propisima. sina Abdulmennanova. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. sin Dur-Alije. Kreševljaković i D. Derviš Buturović. punoljetne kćeri: Aiša. Ummi Kulsum. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. kći Mustafe. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. 11 čare tako i za etnografe.. Hamdija Kreševljaković. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. 193-258 i H. i Hatidža. str. zatražili su da se. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. safera 1153. knj. M. Travnik. 1464-1878. 143. maja 1740. maloljetni sin Omer. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). u gradu Banjoj Luci. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. 361-368. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali.. Travnik u prošlosti. (5. II-III. istočnog porijekla. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). dimenzija 54 cm x 79 cm.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih. objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg.. Popis je podijeljen na dva dijela. 1961. kći Murteze.

..104 .......Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( .....040...34 ...........002.....)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫.501.)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( . 2 kom.)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800.612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( ..........000.)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće....023...........)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( ... (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( ..... (٢ ‫ )02( .) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/..........000. pomiješanim s akčama (‫...)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine.. 23........53 ..)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫...... komplet (‫)91( .)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: . 2 topa (٢ ‫ )32( . kunovine i sl.. (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( .086 .....1 .....)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫.....)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima.2 .. 141............./ (‫............290.007...45 ...063..)62( . ّ 2 kom.........)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( .......)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫..)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13.21 .)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ..1 ...... (٢ ‫ )81( ..... 755..185 .....005.......)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( ...)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: .... 2 kom...... (٢ ‫...)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( ...026 ...)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:...)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫...084 .)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine.862 4 (22) Bijele zavjese......3 ... madžarijama i findik alltuni dukatima........41 ...)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( ..3 ...1 ...093...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ....84 ......017.005.)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( ........3 ....106..027 ..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht........12 Haso Popara (A ...81 .............113 .050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫.......025....31 .1 .288...006...

..)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( ...504 .......)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢).... 1.. 810.....105 24.080.....003.......)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ..1 ..177 .)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( ........)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( .... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( ......021 ....166 ..547 ....662.)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫. 6 1/2 (39) Bakra..)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: ...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١).. 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ......2 .062.....509 ..............201 ....161 ......626 .)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480...18 .)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ......518 .......1 ...001 .)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: . 6 kom..... 60........ (46) Ružičasto šilte (‫ )74( .....)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke.........055 .........021..)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( .)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ..)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫.... 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( ...08 . (31) Sedžada s one strane /tj......)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( ................15 ....238 23.3 .061 .4 ....... 18 kom...201 ...... mesinga/ (‫ )55( .)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi...106.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( .)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23.)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫. 5 (30) Štapići uda od po 1 drame...273 .....000....403 ... Ukupno 49-57:.)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141..)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ........)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( .................)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( .... (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫... 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( ...22 .04 ...)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( .. x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠)........)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( .....026.4 ....)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha.)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( .......... 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ......1 ...... 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( .. 7 (49) Crvena saja čoha.248 8.....)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( ..0477 ......010...)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( ....009 .489 20..114 ......... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( . (٦ ‫ )75( ...)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ........

)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫..4 .)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa..)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha.131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( ...493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( ..4 .. višnjaste boje (‫ )17( ...)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ......21 .7 .005 .......052 ..000.012....)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”.......... (٣ ‫.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1...... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫..)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ ..........14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( .01 ......014.........035 ..169............)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( . 35.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫...............024.....240...04 .101...1 .)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: ....)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( ...........)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: ...502 .37 ...)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.....)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( ..)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( .)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫.041 ...)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ....904 .....)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( .....060.........)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( .. 12...)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)..08 .......)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: ...........)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( .571...... 4 topa (٤ ‫...51 ....18 ..)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.000.......633 .. 9 aršina (٩ ‫ )88( .9 ....052 ...)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ..)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( ..8 .. 13..1 ......562 .002.033 ..004..)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( ............273 10 (75) Durbin (‫ )67( .. 315..1 .... (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( ...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( .042 .)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫...........061 ....024 ......................005 .1 ....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171.)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( .043 ...

024 .573 ..... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( .....732 14...516.....139 ....)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( ....... 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( ..)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ..2 ..026.....04 ....07 .....)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ..3 ...051 .....2 ...)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .. 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( ..1 ......004..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( .)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫........014..)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( .. (‫ )311( .271 15.. bez grančica i šara/ (‫... 14..104 16...)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ....052...000.061 ....)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ...3 ....)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( .....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..008.. (101) Bijeli sanduk (‫ )201( ...........)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ....7 .. 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫.....8 ...12 ...03 .002 .)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( ..)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( ....002 ...........)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( .........122 ..)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫............001.....33 .263........ Ukupno 114-124: ..9 .012 .2 ..1 ........024 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫...)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( .)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( .....)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( ......)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (....)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj.......)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270.1 ..)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫..........)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( ...................006 ..)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”.....002......456 .....722 31.)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( .....)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ........)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5.......‫ .)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( ........150.....)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( ..008.005 ........006...014 .)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( .01 ....

..)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra.7 .001 ..........024....02 ...006 .......03 .....04 .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( ... (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( .)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: ....)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima..)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫.)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( .452 ... 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( .061 .033 .....724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ...)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫..522 .....)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( .3 ...)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( ....21 .)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( .. 12.141 .240.......)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193...)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( .)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( ..042.101 ....131 .)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫.)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ...000.006. (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫..063 ....522 ...........131 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: . (157) Čoha od skerleta zelene boje.....768.)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava.....141 .......1 ..)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( ....)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( ..1 ..800.....)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ . 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫..04 . 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( .072 .........171 . boje .........031 ..)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120.024 .086 .246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( ..656 18 (156) Crvena čoha. 3.006....2 .)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫.16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( .... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( ..)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( .....)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( .004 .... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫......)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫..)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva...)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: ...)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫.1 .502 .. 3.)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( ..002 ....)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( ..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( .)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7..)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( .......

.....2 ....3 ...)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( ..019 ... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( ........)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321....007 ..9 .... 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( ...000..... 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( ..)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( ..090 17... Ukupno 172-181: .....)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.015 ......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫.)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe.000.. opšiven potrbušinom (‫)661( ..)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa.....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.. (‫ )261( ......... pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( .7 ........)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( ...)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra. (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫..............002....)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40.. Ukupno 156-162: ..)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( .)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( .2 .003 ..591... 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( ...000...103.)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131............1 ...... 740....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫....02 .181 ...100....003.. 17 višnje (‫ )161( ...1 .1 .41 .672 25...........15 ... 4 kom.216 ..... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫..031.31 .... 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫.5 .)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( ...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( ....002.. (٤ ‫......1 ..843 25...)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže.)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve..005..)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ ....008..)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:......03 ....051 .003..)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340. 5 oka (٥ ‫ )671( ..1 ..007 ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( .)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje..4............)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( ..)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .1 ..)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom.021 ........)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( .. (192) Ponovo vezena haša (‫)391( ..)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( ..2 ....675. 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( ...008.)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: ......037 ...)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra..845 .....754 16..102.......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١).)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫.. 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( .

.06 .........)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121.120..113 ...102 .....17 .......050..2 ..18 Haso Popara Al-čoha...020..)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( ...... svijetle boje (‫ )402( . 2 kom...1 .....000.. 12.1 ....)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ... 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( .............006 .....)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ...........)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4..)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( ..... (219) Bakrenih zarfova..... 1 kom....040..554 8.052 .........)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( ..)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: ............. 7 kom.....)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫...... 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( ..072 .027..)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( ... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( ..... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫....03 .)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢)...145 ..)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫...)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ............013 ... (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫..001.....067 ...)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana....)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe.. 1..27 ..103 .................. mor boje (‫....................)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( ..)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: ....684 .....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫...030..001 ..)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( .)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2..)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez.. (223) Ponovo novo...05 ............ (٧ ‫......3 ..)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( ..... 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ....... (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫... (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ ........... 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( ..066.1 .003........1 .)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( .418 16..000......000....)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice....6 .091 .............251 .507.)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫.)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom...1 . (٢ ‫)022( .1 .)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( .....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: .4 .....)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( ........ (١ ‫ )602( .....271 5...)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( ......943...6 ....)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100..)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫.

..028..001..311 ...)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 ..)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija.081 .000....7 ...)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( ....000..... 32 tovara x 1...)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( ...)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( .....)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma..005.... 1 tovar (‫ )442( ...181 ........)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ ..... 28 1/2 (242) Prosa......)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( ...)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( .. (241) Dug raje u maslu (‫...8 .512 ...640 ...126 .000.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( .....022.5 .........021 .000.....42 ..23 .584..001.... 2 kom..)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa..1 ..2 .)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa. a nije opravdao (‫......006.)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20...070..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( ......)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( .. (٣ ‫ )252( .)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( .15 ..008..... )052( ....275 196..)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza. (٢ ‫ )152( .)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( . 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/.)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: ..7 ...1 .9 .)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: ....25 ..000.)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( .. 5 tovara (٥ ‫ )842( ....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..001..)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫..005 .105 ......51 ...... 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠)..)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫.031.897... 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( .. 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( .......471 183..... 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( . 8 tovara x 1.1 ...)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca..)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta....200 (١٢٠٠ ‫ )542( .............)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice...007............... 36.000 (١٠٠٠ ‫.052.5 . 3 kom.....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫.431 113.31 .. 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( ......)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/..)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: ..)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo.4 ......51 ......029. 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ....21 .81 ..080..4 ..

1 ........)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ . (٣ ‫ )182( .......001 .....082 ..)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( ..007 .........)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: ..)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( .067.)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642...)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( .2 .. ždrijebac (‫ )262( . 1.3 ..6 .051..)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( .)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ..)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: ..)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( .)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( ..000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠).705 ..000...)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫..027.645 55...034.)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( ....4 .066 .992 . 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( .003 .)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: ..)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36.1 ....001 .)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: ....)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko).)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( .)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ...........1 .004.004.. (288) Soli..... 4....095.)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir.500........)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom.1 .331 ....064. )982( .)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( ..063 ..960 29.002........)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .. 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( . ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( ..181 ... 30 (258) Volova.000.000.)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫.....353 .936 6...003 .........21 ............)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫...102 ..)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)...81 . (283) Tarhana (‫ )482( ....... 120 oka (١٢٠ ‫( .400 (٢٤٠٠ ‫)952( ..006.001..)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( ......... 17 oka (١٧ ‫ )092( ..)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara.. 2...81 .....002 .220.. 5 grla x 2.48 .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( ....7 ...2 .....044....... (257) Dva grla krava (٢ ‫..)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .......084 ..9 .... 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( ..)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( ..... 2 kom.... (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( . (٢ ‫ )782( .2 .)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/....).....102 .)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ..4 ....)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240.20 Haso Popara ‫ )652( ....006..

.4 ...)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ...85 .1 ...009......)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( .)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( .008...)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫......)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: .2 ......002....)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6..122 ..000.)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( ..005.051 ..)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( .)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫.005 ..18 ..2 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( . (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( .... a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/..004..080..1 .)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( ........)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ..045 ....1 .)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ .206 5... 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .... (‫ )513( ..512 ...)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ .125 29..1 .......002.8 .12 .)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: .61 .....21 .)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:.)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( .)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( ....)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29...7 .115 14..027 .044......002.02 .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u..)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .21 .2 ....1 .2 .)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫.... kesa/ za novac (‫ )903( ..)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( .....087 ...... (٣ ‫ )403( ....08 ..)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( .......)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik. 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ...002.......)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( .028....42 ...044..42 .)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( .)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫... 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( ...04 .. 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( ..897 12.2 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. 3 kom.004....826....)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( ...)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: . /nije pročitano/.898 14. s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti..08 ..2 .041 .. 37 (323) Konopac (‫ )423( ..)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( ..

...008 ....008.....080.002......)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje.....006....)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫..)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( .................063...... sa temesuk obveznicom (‫)543( ........ sa temesuk obveznicom (‫..51 ....)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫...88 .)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age.....880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫........12 ...4 ..41 ......)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ .. 276.51 ....42 .)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( .... age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( .000............22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( .... Ukupno 323-331: ..)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2....400....21 ..)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju.)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ...781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( .)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( ....21 . 196...................)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫...........004.. 41... sa temesuk obveznicom (‫..063 ..000....431 ........)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda...000....)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( .061..067.42 ...)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age.....000......)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( ...)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( ......19 ..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( .000.............044...42 ...31 .....15 .)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( .000.....320 39 (338) Dug kod Mehmeda...000.. 80 grla stoke (‫ )143( ..)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: .027 ......1 ...)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( .....

(362) Dug kod Dauda...4 ..080.. (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( .... (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( .. 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( .‫ )753( ..01 ..800.06 ...../nepročitano/..000... starog dizdara (‫.....1 .)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha....)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫.....6 ...)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ..090.....)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: .....01 ...)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ ...... age džemata đonlija i kapetana Banje Luke.... age džemata martoloza (‫.6 ..)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4..)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:....970 34..004..088....2 ..)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe.)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: .......)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: ....)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima.. 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( . sa temesuk obveznicom (‫....5 . age martoloza.)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina.002. 23 11..000.........)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age..000..)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age....000.006........2 .9 .. odabaše (‫...2 . age martoloza 59.1 .002...........1 ..000. ّ odabaše (‫ ..06 ..)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa...)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina...)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3. age prvog džemata farisa. sina ّ Abdulbakija (‫ )853( ... ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2... sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( ....)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( .....004.004...)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima.008.....41 .160 131.)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra.044....31 ... ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age..880..6 ....440 . (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .... atik (‫در‬ ‫ )363( .. kapetana Gradiške. (‫در‬ ..046.... sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( ..840 37........008...042......400..

.............)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan)...)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫. čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫. vinogradima.............. (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( .088..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515. 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( ......8 . četiri stotine i sedamdeset šest akči .. ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫.....)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24...............67 . trinaest hiljada.048..440 113...)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ......520...)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:...2 .000.... (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( .......711 .......24 Haso Popara (‫ )963( ....21 .)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/...214 .. (9) Hudamija i džebelija (‫)01( ...821 ....046......)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima...520 .000.. objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( ..)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫.)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫..)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3........)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫.......81 ..)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫.. (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ .........133.....114.000..........8 ...)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24.476 182.086...)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ... (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade.01 ....025...........81 ....651 3...004. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( ..000....000....113.)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20. Ukupno 366-371: ....9 .000...000.)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ...... 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar......81 .000.....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:.

.... iz ostavine iza spomenutog umrlog.002...063 .731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera.004.....)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ .. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫..........51 ..000..)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106.11 ... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ......403.... /nepročitano/...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132. 127...7 ...)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu. po zakletvi (‫. (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije.. (...487......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30....086.. koji je umro na putu na hadž.. po zakletvi (‫)03( ....... sinu Hasan-begovom za jetimski imetak..084 ...2 .......000. po zakletvi (‫)91( ...4 .........000.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( .)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: .......22 .......068.. ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫... sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( ..81 ..1 ..........000..........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ .......368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age.)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu........... (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre.464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli.... 47... kćeri hadži Omerovoj...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫.... Ukupno 23-27:.000......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu.. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫....)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži....... 225....3 .. po zakletvi (‫...828. (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( . 25 nost sedžade (‫)61( .‫)02( ...........)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: .065.

.000.. 12..4 ...)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću....... po zakletvi (‫)04( ... Ukupno 28-32: .082. po priznanju nasljednika (‫..962 .1 .)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( ............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( ........... po zakletvi (‫........ rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi..6 ....)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice.940....3 .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ....000.. po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( .)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫....000.043...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( .......8 ...............)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare.044..486 .....042 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7... 16.344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere..)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ .026 .)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja).124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( ...000.469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( ..... (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: ...26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska.. 128....069 ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2..................61 ....4 .)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( . po zakletvi (‫ )24( .000..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: .................. po zakletvi (‫........200.7 ....066 ...064 .. po zakletvi (‫)13( .)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu......

.)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu............. Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( .... (50) Utvrđeni dug ..7 ...2 . godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠).000.. Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫. 190.. 189...044.4 ...51 ... bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške..... a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa...261 ..... dok je još bio živ.....940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli.)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša.600...... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ .000.21 .)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:.. a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta.... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151... Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše....740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih...... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ ..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ... Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ ......004... po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( .........084.. prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica.... za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj....)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu..003..... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi......./nepročitano/.. 203...... Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( . za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj..)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: .......

...............325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ......122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫. tri stotine i dvadeset pet akči ..772.. 1.....)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫......122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči...000.......... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( .......51 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: ...765.... 1...7 ...................... 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa.... kadija u gradu Banjoj Luci......... kao odbici...9 ...) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ .)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli.765...........122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .....340.....28 Haso Popara ّ ‫ )55( .260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara...387 ....064..........122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( ......................006.54 .. bilo mu prosto....011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ...... četrdeset hiljada..002....344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( ..011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( ............567./minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara. kako sljedi.765... Napisano 15.... (7..... džumade-l-ahira 1153........ 92..............387.. (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se.. augusta 1740..)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( .... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču .......541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( . morali unijeti u defter.........765.......431.

.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 144. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I . 1..000.. Iz ovakve formulacije pouzdano se može .. kome nema ravnog. dok je bio mutesellim. njihovom analizom. aprila 1739. čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse.. 29..765. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152. utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću.704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203..O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić)..101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( ....765.765....302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203.. naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96.. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči .... (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( . sin Abdulmennanov.....000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima ... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.. (10.....287....541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .... Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali.628.431.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( .567. godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48..302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( . 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je. marta 1740.. za vrijeme uprave Bosnom... njegove ekselencije. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg.567...000.. sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše..287.

23 u 50. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. redu. Vidi dokumenat br. br. Bihać i Bihaćka krajina . A-4). Zagreb. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). Ummi Kulsum. ona mu je. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga.. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. 103. a svih pet kćeri žena Hatidža.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu. Meva-kadun. Matica hrvatska. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. maloljetni sin Omer. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v.mjestopisne i poviestne crtice. 47. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. iste godine. str.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. bila mu je druga. bio među umrlima. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. bila prva žena. pozicija br. sin Dur-Alije. a Hatidža sa mehrom od 8. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. red 54. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. četiri punoljetne kćeri: Aiša.000 akči. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. Iz pozicije pod br. kći Mustafe. treća žena.000 akči. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu).000 akči. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). kći Murteze. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva. 1890. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. sinom Dur-Alije. . Merjem i Hatidža. Osim toga. najvjerovatnije. br. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. A-4. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. godine bilo više. i Hatidža. te maloljetna kći Emina. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162.

. (25.. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. zaračunato je 30. 24 u istom redu.‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara.28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. 72. Tešnju. Na osnovu navedenog. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. To je sve što sam. Sarajevo. na osnovu ovih dokumenata.000 akči.. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića. koliko je meni poznato. februara . str. zaračunato je 22. kćeri hadži Omera. 31 čije se ime ne navodi. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156. ”Tri banjalučka arzuhala . kćeri Mustafine. .787 akči. ّ ّ ‫.. knjiga XXVII-XXVIII. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici). Prema poziciji br..prilog historiji Banje Luke”. Kamengradu i Bihaću. Banjoj Luci. njegovoj majci Hatidži.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. Anali GH biblioteke. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića..6. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi. 2008. muž Meve-kadun. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ .

aga džemata đonlija32. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana.33 Mustafa. 350 ” Vidi poziciju br. odnosno Porti. kapetan Gradiške. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.37 Abdullah. zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br.39 Derviš-beg. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. 361 ” Vidi poziciju br. a ovaj uputiti preporuku valiji. Ali-beg Grošić je. aga prvog džemata farisa. redu u odjeljku (B Pasiva). Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. kao Ali-begovi dužnici. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa.30 Ibrahim. 49 u 55. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su.36 Šaškin Ibrahimbaša.34 Murataga. aga martoloza. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. navode: Ibrahim-aga. U popisu se. administrativnog. godine. za aginsku službu. sigurno bili sudionici spomenutog boja.35 Daud. 359 ” Vidi poziciju br. Naime.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. 28 ” . To se vidi iz pozicije br. odabaša. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. atik. ekonomskog i vjerskog života. 362 ” Vidi poziciju br. odabaša. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga. Omer Fejzi-zade (Fejzić). političkog. 366 ” Vidi poziciju br. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. koji je to sve proslijeđivao sultanu.31 Husejin. onda bar neki.32 Haso Popara II. ako ne svi. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. stari dizdar. odabaša. Pored ove dvije službe. 368 ” Vidi poziciju br. 354 ” Vidi poziciju br. 351 ” Vidi poziciju br. izgleda.

49 i 55 u (B-Pasiva). Deset godina kasnije. ratnim stradanjima.965). a za 10 groša odraslo goveče. Od 5..000 bosanskih spahija i 4. 328 i 329 u (A-Aktiva). Pored ratnih stradanja na svim stranama48. nakon odbijanja svih troškova i dugova. Vidi pozicije br. a možda i još neki.42 Mahmud. taksita i drugih daća. epidemijama kuge.783. III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. i pet robinja i jednog roba. 57 ” Vidi poziciju br.541 akču.000 plaćenika koji su 1727. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. 344 ” Vidi pozicije br. ćehaja. čak. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer. 14. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne. subaša. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 33 vjednik tobdžija. 254. 262. IV. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br.43 Mustafa. godine otišli na Perziju. 342 ” Vidi poziciju br. 238. ekonomski bili veoma unosni. kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama.46 Isto tako.628. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1. Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo. Prema popisu njegove ostavine.628. sušama i poplavama. iznosio je 1. U svome posjedu je imao. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio. 336 ” Vidi poziciju br. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. godine. jula 1737. 46. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska .Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške. dizdara i vojnog zapovijednika (age). čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. 237.784 trogodišnja brava ili 678. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. u svome posjedu imao samo dvije knjige. taj iznos se čini još većim..4 odraslih grla goveda.541 : 240 = 6. muhafiza. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih.

Vidi rukopis br. Božijom odredbom. 146. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. Vlada velika nestašica hrane. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. c. 128.. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska.. str. R-384. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. Lašvanin. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno..49 U jednoj nedatiranoj bilješci. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge... On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8. o.”51 Salih Sidki. Iste godine.000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle.34 Haso Popara bijede i nestašice. c. oktobra 1149. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. Handžić. o.50 po svoj prilici iz toga vremena. str.. za 10..” Stanje u Bosni tih godina.. mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. pa je usjeve na Krajini posve uništio. U Saračima nema žive duše. pa je našom zemljom zavladala glad. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. sve su vode i rijeke nadošle. pa je neplodna. dućana i hanova oko nje. Salih Sidki Hadžihuseinović. najbolje oslikava Muhlisija. Te godine napadao je veliki snijeg. fol. Usljed velikih padavina. str. A kako smo bili u ratu sve do zime. godine (1736) na Lučindan. i to: za 10.000 vojnika sa strane i još za 30. o.. pa je i ona još na zemlji propala. sve je srušila. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Ne obazirući se na ono što su nam. Povijest Bosne 1. Ljetopis. Dućani su zatvoreni. 49 50 51 52 . 483..000 vojnika. bosanska vojska se. Bosanski namjesnik. 49a. c.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća.. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje.. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza.

U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica.782 101.567 203.541 akču. npr. za podjelu među nasljednicima ostalo 1.567 1.541 5 53 54 Vidi poziciju br. koji sadrži ukupno 371 poziciju.567 203. Iako sadrži preko 430 pozicija. 4. 7. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3. dijeljenja i množenja.. prvo je dat popis svih nekretnina. tako da je. pokretnina i potraživanja od drugih lica. 8.628. 6. 309.782 407.113. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela.134 203. na javnoj dražbi procijeni vrijednost. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .567 203. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. sve sabere i izračuna.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom.. na kraju. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama.. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. 3. a vrijednost u pojedinačnim cijenama.567 203. 1. 2. kao što je.478 akči. tako da je za izradu ovog popisa.628. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. odbici i dugovi prema drugim licima. 35 ljenje čitaoca. . U prvom dijelu. br. 5. pored poznavanja šerijatskog prava. popis je urađen krajnje korektno i pregledno. i to kako slijedi: R.

njima . ili podmiri dug. from the family Đumišić from Banja Luka.ﺗﻮج‬tuč. To our scholarly population up to now. Banja Luka. onda .57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. nasljednici. tj. a ako budu imale dijete. . Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. mesing) kao ‫ . popis.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. dizdar. ostavina. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. on je dosta neujednačen. a kćerima po 2/16. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . bronza. an-Nisa’. ili podmiri dug. an-Nisa’.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. 176.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . a kćerima po 2/16.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. po 1/16.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. Hekim-oglu.četvrtina onoga što vi ostavite. Dur-Ali. Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. aga. kadija. prema citiranom kur’anskom tekstu.ص . pripalo im je po 1/2 od 1/8. defter.”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16. prijevod Besim Korkut. ako ne budete imali djeteta. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. mjedovina.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ . a ako budete imali dijete. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. Musa. who 55 56 57 Kur’an. Abdulmennan.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . muhafiz.osmina onoga što ste ostavili. a pošto su ih bile dvije. pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. there are three documents related to Ali-bey Grošić.س‬i ‫ . ženama je.četvrtina onoga što su ostavile. Ali-paša. pripala 1/8. Kur’an. posebno u zamjeni grafema ‫ ك . 12. s nedjeljivim ostatkom od 5 akči. ako ne budu imale djeteta. mutesellim. A njima .polovina onoga što ostave žene vaše. prijevod Besim Korkut. sinu 4/16.

the second Ibrahim. Mehmed.. Daud. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. odobaša. in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. was mentioned. Husejin. aga of unit đonlija. rebiu-levvel 1151 /16. Ibrahim-aga and Osman-aga. Murat-aga. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. Omer Fejzi-zade (Fejzić). Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. Mahmud. artilleryman. In the first document (defter) which was written on 27. daughter Murtezine. 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. From these three unpublished documents. which refers to his Christian origin. old dizdar.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. 37 was killed on duty in 1740. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. superintendent (subaši). The fact that names such as Misirli mula Omer. talks about acquisition of 300 cattle. underage son Omer. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. Umi Kulsum. and as his people of the trust is mentioned: Husejin. Mustafa. 2. odobaša. show . talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. aga the first unit of faris. Ibrahimaga. Abdullah. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. son of Abdulmenna. representative of vezir or high official (ćehaja). capetein of Gradiška.000 sheep. july 1737 by qadi of Banja Luka. it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. Šašakin Ibrahim-basha. was also a military commander (dizdar and aga). july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed. aga martoloza. Derviš-bey. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. džumade-l-evvel 1153 / 28. is mentioned accomodation and 1. daughter of Mustafa and Hatidža. and whose complete translation are given in Bosnian language. Husein odobaša. artilleryman.. janitor in a large establishment (odobaša). Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. Mustafa. adult doughters: Aiša.

religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. it could be interesting for historians as well as etnographs. political. One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. Faksimil dokumenta br A-4 . A-101 and A-4. economical.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars.

39 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

40 Haso Popara .

Anali GHb.2 Njegova istraživanja. 161-205.. IRCICA. IRCICA. . već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi.Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. Studije o Bosni. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina. stoljeću. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. 38-41. 2005. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. II-III.. 1994. U drugom planu. 2 3 . historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju. posebno u 16. Neke vakufe. i 17. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf. Istanbul. Almir Fatić. 3-18.. IX-X. 2006. .1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. Anali GHb. 1983. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine.. Istanbul 1994. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao. Sarajevo. Tešanj. Isti. XV-XVI.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. . Mirza Hasan Ćeman.. Sarajevo. Istanbul 1996. Isti. kao fundamentalna..Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova.-1878.. uprkos navedenim rezultatima. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. 207-217. Adem Handžić.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja. 1974. godine“.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja.. 1990. 161-174. Urbana antropologija Tešnja 1461. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Sarajevo. Tešanj.. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. Navedeni radovi u: Adem Handžić. u drugim kontekstima. vrlo često ostajali su novčani vakufi. Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja...

Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. vrlo važno. 5 6 . džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. godine) 16.. 1953. posebno u drugoj polovini 16.6 Kako u Tešnju. 139. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. 343-378.42 Aladin Husić registrirala. ali i kasnijoj namjeni. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. 298-299. Đoko Mazalić. stimulirana je gradska privreda i drugo. Brzo je dotrajala da se u njoj . godine.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. stoljeća. stoljeća ne spominju. Sarajevo. morala je biti drvena.. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. njihov značaj u održavanju tih zadužbina. ZADUŽBINE NASTALE U 16. kao i na ukupni značaj u društvenom životu. Sarajevo. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. 1. i to njenom središnjem dijelu. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. Kako je izvori. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno. 261-2. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. tek prvih decenija (1512. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566./66. nego često o adaptiranim objektima. godine. NS. No. te je 1543. Drugo. . VIII. Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. Prvo. Vakufski krediti u Sarajevu. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. 1954... II. čija džamija je bila sagrađena od drveta. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564.. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. odnosno njihovo neometano funkcioniranje. STOLJEĆU 1.5 Dakle. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. MD. ili 1520. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. 1.

Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. kao. stoljeća broj muslimana značajnije je porastao. do sredine 16. u prvoj polovini 16. iz Visokog. barem za osnovne potrebe. npr. Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. 211. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. . stoljeća. obavljanje pet dnevnih namaza.. 15730. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. godine) u Tešnju se spominju dva imama. najviše do četrdeset posadnika. 7 8 9 MAD. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. TD. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. Dio potječe i iz drugih mjesta. Sredinom 16. dakle. 15730. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. Bez obzira na povremene sumnje. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje.9 Tek početkom druge polovine 16. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova. nego iz državnih sredstava. MAD. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. pa i uže okolice. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. mesdžid. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. Izvori je izričito spominju kao .. barem u prvim godinama. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. I pored toga. stoljeća. Dakle. nije bilo mnogo.7 U Tešnju se. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat. U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani.

Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530. 8-10. izvori iz 1540. budućeg tešanjskog vakifa. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540.). H. potvrđuje njen lokalitet. 49-50..44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. i 1540. Ćeman. M. 1934. Alija Bejtić.. stoljeća. (1943. El-Hidaje VII. 2. navedeni nije bio samo imam džamije.. do 1540. vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut. 132. Čifluk. Izvori ga. godine. Naime.. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. Urbana antropologija Tešnja. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. . Godine 1755. godine.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . ali otvara i još neke druge mogućnosti. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. (1933. nego i muderris neke od medresa u Tešnju.-1944. bio je to stanoviti Mustafa-efendija. god. međutim. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović.. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. Budući da su mnoge službe.. . te poništeno. 1. . VII. godine od strane Sufi Oruča.. sin Jusuf-efendije. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. čija oporeziva suma iznosi 350 akči. spominju veoma kasno. sina Iskender-subaše. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. iako sultanska. Sarajevo. . godine već je u posjedu Ferhad-bega. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. bile nasljedne. tek 1604. 126-127.) br. Novi Behar.-34. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. posebno one vojnog karaktera. Dakle.

Sivša. imamska i mujezinska. III. .. 13 14 15 16 17 MD. TD. Sarajevo. Gojakovac i Prusika(?).. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. no nije poznato kojem. Obje ove službe. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. stoljeća.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. 49-50. Kalendar za 1942. Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina. Urbana antropologija Tešnja. 1941. drugih pojedinosti nema. bez obzira na način tog povećanja. Ćeman. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao.. Sarajevo. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio. .15 On se prvi put spominje 1604. 168.. sin Nesuha.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči. sin Mustafin. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. godine iznosila je 31000 akči. Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu. godine. A. 212. H. Isti: . a mujezin Muhjidin. 2000. . krajem 17. 126-127. u ovom slučaju su izostali. M..16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. prevela: Amina Kupusović. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. Godina X. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu... kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. O. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči.Tešanj prije tri stoljeća“. Narodna uzdanica. U svakom slučaju govori da je. Ipak.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. te je mogao podići spomenuti mesdžid. 362-363. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. koji se kretao oko 10-11%.. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. prefiks . 540. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. godine. godine. Osim podatka.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. Sokolović. stoljeća. i do 1640.

Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina. 168.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima. a već 1530. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči.46 Aladin Husić 1.. mlinove s dva žrvnja.. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. . 18 19 20 21 TD.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. RS.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu.. str..“ Nažalost.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja. Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. Od objekata uvakufio je: džamiju. . 201. sa zeametom od 23199 akči. dva vrta. 1978. Bilo je poznato da je . posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. Prepisao ga je siromah Abdulkerim. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. NUBiH. 168. bilo mu oprošteno. han (kuća za putnike). drugih potrebnih podataka nemamo. . 87. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. Isto..Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. Muhamed Ždralović. Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. 56. V-VI. međutim. Džamija je.bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“. 32 dućana. značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40).. 832.19 Dakle. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . 3. Do 1540. prepisivača vakufname . 157. mekteb. godine.

.1. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja.000 dirhema gotovine. Glavnica vakufa početkom 17. 157. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%). uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa. Većina tih sredstava išla je na rashode... između sela Ripna-Trepča-Kosovo). i zakup zemljišta 1081 akču. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti.“ u samom Tešnju i . Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 . Ostalo je.3. prostirke i osvjetljenja..Tešanjski vakufi 47 . zakup zemljišta 1081. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha). vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos. još rashoda.. 1.kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči....’’ 1604. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore. . međutim. Ovih nekoliko stavki.. Glavnica vakufa značajno je umanjena.Medžmua Abdulkerima. što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči.. zakup dućana 3800... Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. Glavnica je 1640. zakupa dućana 3660. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode.kuća za putnike.. M. a drugu pored hana na Usori.obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj. TD.. već po samom osnivanju. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići. stoljeća iznosila je 56000 akči. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda. i osim toga 30. Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920. ali više nema ni prihoda od dućana..24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. Prva polovina 17. izdržavanje karavansaraja. 177. godine ubilježeni su kao karavan-saraji.22 U kasnijim izvorima . stoljeća predstavljala je . godine dostigla iznos od 127.. tešanjskog kadije“.. Ždralović.811 akči. koji su tokom okupacije stradali. Dakle. uvećana je za više od dva puta.

1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. administriranje (mutevelija. vakufski prihodi iznosili su 17.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. 87. popravak džamijskog krova 300. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima.okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. mujezin. mujezin 5. Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. eksere 33. hanski potok 10. trošeno je (imam 10. hatib 4. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči). mutevelija. upad Eugena Savojskog. Razloga za tako što je više. NUBiH. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. vakuf su stajale 13380 akči. pobirač vakufskih prihoda) 2520. muallim. prostirku džamije 90. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa.. kontrolor). I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. . druge metalne proizvode 400). Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. svijeće (mukavve) 196. sallahan 2. 12821 akča. Iz ostalih troškova koji. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja.“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica.683 akče. hatib. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. Prema tome.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. popravak harema 29. Za vakufnamu se izričito kaže: . 224. RS 832. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. pobirač vakufskih prihoda.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. Prije svega. muallim 2 dnevno) 9360 akči. istina. na službe u funkciji ibadeta i obreda. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . Dakle. nadglednik. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. stoljeću značajno osiromašio. TS. kći Ibrahimova. popravak mekteba 114. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. administriranje 460. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. muarrif 3.. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore.

vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. mujezin. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). sure Amme poslije ikindije. pobirača vakufskih prihoda. mujezinska. mutevelija. učač sura Tebareke i Amme. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. tu su još muallimska. poslije sabah-namaza. Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. 4. muallim. mujezin. Godine 1640. nadglednika. zatim nadzorniku. To su 1. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. spominju se sljedeće službe: imam. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno. 6. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. mutevelije. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. mutevelija i 7. pobiraču vakufskih prihoda. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. 3. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. . mujezina.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. ašereta poslije podne-namaza. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. što je razlog da se dalje ne spominju. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice.3. od zakupa dućana i zemljišta. Dakle. Prvo. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. 5. muallim. dakle obavljanja molitvi. Tebareke. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. imama. Amme). Ustanovio je brojne službe. 1. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. ukinuta je naknada djelitelju. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. početkom 17. 2.2. muallima te administratora vakufa. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. Pored imamske i hatibske. sredinom 18. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. imam i hatib. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. hatib. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. sure Mulk poslije jacijskog namaza. Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. hatiba. nadzornik. Osim već ustaljenih. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. učač Jasina.

Do 1640. Ždralović.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. godine. 178. što je pomalo neočekivano. godine Mustafa.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. stoljeću. Tako je imam u 18. njegovoj djeci i djeci njegove djece. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno.. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname. plaća . jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza.. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“. Dakle. . dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala.. Međutim drugi izvori 16. koje je evidentno u 17.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. te plaće neznatno smanjene. sin Turhana..3.. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema. Izvor s početka 17. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa. TD. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. 435. Ta odredba glasi: .imama i hatiba. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe.50 Aladin Husić 1.. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika. Ako se uporedi sa drugim službama. . 26 27 M. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565.Medžmua Abdulkerima. tešanjskog kadije“. pa i početka 17. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600). stoljeća je eksplicitan. što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju.. .. a hatib 4 (1800) akče.3.. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. dnevnih. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. dnevno 5“.

stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim.) Osman. međutim. Dotični su dva puta gubili spor na sudu.32 28 29 30 31 32 MD. koje prije smrti nije uspio obnoviti.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. Nije. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. 352. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. i Ebu Bekir-čelebija. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost. godine bio je Mula Hasan. zatim Mustafa i Salih iz Travnika.. . Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. III. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi. 85. 1. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. kada je u pitanju interes vakufa. Aliji i Mahmudu. jedan od mutevelija 1786. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. Naime.3.4.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. sin Fejzullahov. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. 12. katib bosanske defterhane.29 Na samom početku 19.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. Atribut . 85. stoljeća (1804. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom. Omer-efendija.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. 12. g. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). MD. neki Tahir. VI. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. Jednu parcelu vakufa 1765. MD. Omer-hodža. III. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. VII. najodgovornijih službenika vakufa. sinovima Ahmedovim. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. Njihov otac uživao je dućane. 89. MD. III. 85. 85. Sredinom 17. Džaferhodža.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17. 211. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. MD.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. 85. Jusuf -hodža. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije.

34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. 52. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. hadži Nesuhov. 1999. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. VAKUFI NASTALI U 17. u korist mekteba. stoljeću. za koju znamo da je postojala 1637. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata.52 Aladin Husić 2. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa.Tešanj prije tri stoljeća“. Ahmed-begov. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. stoljeća. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. stoljeća U 17. sin Šabanov. Mostar. Omer-begovoj. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. 241. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. Ferhad-begovu. . pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači. 126-127. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. Ali-begov. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov. Ismet Kasumović. Fatić. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči..1. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira.Kreditne prilike u Tešnju“. osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. kadije Ali-efendije. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju. . Kadije Ali. Prva polovina 17. Osmana Apansuza. STOLJEĆU 2. A. Ali-begovoj.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. . kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 168. bio najveća uvakufljena 33 34 O. stoljeću. kao i Ali-begov od 43000. kadije Alaudin-efendije. godine.. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije. A. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. O. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16. Sokolović. ali i drugi pojedinci. Sokolović. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju...efendije. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. što ne treba isključiti.

muslimanima i nemuslimanima.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. popravke. Ostatak vakufa su sitni vakufi. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. po ekonomskoj snazi. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. Ovisno od interesovanja. 170068 akči ili 28%. Tako je već prije polovine 17. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. Međutim. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. također za obrazovanje. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide. odnosno po namjeni. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17.2. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. Takvih vakufa bilo je deset. Dakle. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. Osim toga. 2. vidi da je ponekad dostizala i 15%. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. međutim. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. zanatlijama. poljoprivrednicima. nadzornike i sl. što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. trgovcima. osvjetljenje. dobit se nije mogla kretati ispod 10%. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. prostirku i svjetlo. popravke i slično.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. Iz proračuna se. prostirku. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. Treba imati na umu da su i troškovi . predstavljao je treći vakuf u Tešnju. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji.

Tešanj prije tri stoljeća“. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. . A. Dakle. kao i za održavanje i popravke. 75. doduše gotovinski. 168. Ćeman. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke. Ćeman.H. ali su i objekti biči lakši za održavanje. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. a nekad se taj broj kretao i do 7. Naime. godine. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. 24920 ili 4%. A. niti prvih godina 17. 40. stoljeća. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. Sokolović. .4. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A. 2. Skoro simbolična suma. džamije i rasvjete. koje su imale i po tri-četiri službe. 42.37 Izvori je spominju već 1640. puteva.Kreditne prilike u Tešnju“. Fatić. održavanje infrastrukture. M. stoljeću da se održao. njen vakuf. hana. Isti. Urbana antropologija Tešnja. Kako se ista ne spominje u 16. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. A Survey of Islamic Cultural Monuments.. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. godine. 2. Fatić. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. 127.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. Iz visine vakufa. M. A. Handžić. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. . 73-74. 42. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije.. Premda je spominju vrlo rijetko. posebno ne na vrijeme nastanka. česmi. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18.. Handžić uopće ne spominje. stoljeća. stoljeća. nastala je u prvoj polovini 17. H. Urbana antropologija Tešnja. Zanimljivo je da je A.

Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. Ćeman. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. Ekrem Hakki Ayverdi. Urbana antropologija Tešnja. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. Handžić. Čar-Drnda. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. Yugoslavya. A.41 2. 432. 75. 433. stoljeća. Vakuf džamije Ishak-bega.Tešanjski vakufi 55 njoj. službovao kao imam.. Izvori iz 19.39 2. 42. II. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo. . uvakufljena od strane osnivača džamije.6. Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. Sarajevo. VUMA. A. Kamil Kepeci Tasnifi deft.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. II c. 7. 2005..40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. odnosno njenu obnovu. 2425. 3. sin Šabanov.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. Istanbul. kitab. Porušio je Savojski. stoljeća. Za istu je i drugi dobrotvor. 67. godine. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. Ali-efendija. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.H. M. godine. E. 18. br. br. BOA. Fatić.5. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. 40. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. BOA. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. Ayverdi. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. H. 41. 2425. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. godine.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. K K Tasnifi deft. A. 2. Fatić. stoljeća. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. u njoj je 1743. 1981. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 38 39 40 41 42 43 H. a kasnije je ipak obnovljena.

44 45 AP. i iznosila je 10 akči. i još uvijek nedovoljno precizni. podizanju tzv. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. stoljeće. posebno imamsku ili hatibsku. Husein-beg i ostali. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. 87. Sarajevo. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju.8. hatib 3. Đ. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. II. bila je visoka. (1957). ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. Iako veoma oskudni. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. godine. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. a ne u 18.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. Hamdija Kreševljaković. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). mujezin 3. NUBiH. stoljeću. Kreševljaković. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. donjeg dijela grada.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. 223. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. Dnevna plaća. dakle godišnje 360 akči. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani... Za rukovođenje vakufom. 502. . Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. Naše starine 4. . Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. što je ipak pomalo neobično. za službu dobijao po 1080 akči. o kojemu je brinuo mutevelija. u odnosu na druge službe. Mazalić.56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. 26. RS. 832. 1991. Tešanj. Prema tome. Ne iznenađuje za imama i hatiba. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24.000 akči. 300. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. sin Ibrahima Hodžića. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. Svaki od njih je. te mujezina. STK. Izabrana djela. dakle. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. 2. H. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. Mustafa.

48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. H. U prisustvu . Naime. pisao ju je tešanjski kadija Husein. sina Hasan-efendije“ 17.Tešanjski vakufi 57 Dakle. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija.47 Kako se iz navedenog. 53.1 Džamija hadži Alije. Iz imo46 47 48 49 AP. VAKUFI NASTALI U 18. tabak porijeklom iz Amasije.Hasan-efendija. Tada se izričito spominje kao džamija. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci . Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije. 224-225. imam koji se i 1741. inkasirao je 3600 akči godišnje.. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . spomenut je samo . .. taj mesdžid nastao je početkom 18.Amasyalu hadži Alija“. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. 3. imam džamije Tabhana“. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. H. 130...49 Dakle. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija. ali bez imena. 39-40. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. 832. dakle i mesdžid i džamija. To je.46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?)..uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti.. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. godine.da je sagrađen i znatno ranije“. TS. Sidžil Tešanjskog kadiluka.iz 18. vjerovatno. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. U stvari. A. 53. Sidžil Tešanjskog kadiluka. NUBiH. STOLJEĆU 3.hadži Alije. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa . To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. godine već je bio pretvoren u džamiju. stoljeća i do 1741. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Handžić. Na osnovu vakufske dokumentacije . Čar-Drnda.ponos imama“. i to sa istim imenima osnivača. pretpostavljalo se . jula 1753.. Čar-Drnda.

Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume.. utrošen je za prostirku. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. MD. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. godine. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. 85 VI. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). TS. lica koje brine o prostirci 1 (360). Ostatak prihoda. 50-53. sina hadži Hasana. popravku i prostirku. 39.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. Ostatak prihoda od 4320.džamija Mustafa-paše. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. A. prema volji vakifa.53 Njen naziv . Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. AP. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. godine“. uz siguran zalog i čvrste jemce. 219-220. godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči.51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). dakle zapovjednika tvrđave. 23.TS. RS. NUBiH. Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. dakle.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana. popravke i uređenje džamije. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. Handžić. NUBiH. 86. I to dovoljno govori o njenom statusu. Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. 181. . Te su stavke. godine. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio.52 3. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. Ostalim službenicima. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima.5%. mujezinu 3 (godišnje 1080).2. osvjetljenje. njegovog pomoćnika Ibrahima. nastala prije 1640. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . i to Ahmed-age. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. mutevelija 3 (1080). stoljeću. 832. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). mujezina 3 (1080). RS 832. A Survey of Islamic Cultural Monuments.. osvjetljenje.

Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800). mujezina 2. posebno izostankom izvorne potvrde. po izno54 55 H. dakle.Fatima.. U svakom slučaju. godine. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. hatiba 3. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. . koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža.55 Osim toga. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. ime Abdullah-paša. Iz tog prirasta.. i to 1757. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . bivši kadija Tešnja. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. kako je vakufnamom bilo definirano. Po pretpostavci. 20. bosanskog valije (1780-1785). Budući da je izvori iz 17. čiji dio je i spomenuti kadija. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. stoljeće. 220.. kći Ahmedova“. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva.54 Premda može biti koincidencija. u imenu oca. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . što znači da je novac davan uz prirast od 15%.Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. kći Ahmedova“. 832. trošen na osvjetljenje džamije. NUBiH. Čar-Drnda. Sidžil Tešanjskog kadiluka. 86. prema odredbi vakufname. dok je ostatak od 360 akči. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. posebno atribut . RS.Fatima. vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila . TS. 23. budući da je imala službu imama i hatiba. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava.. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije. Godina (1781). Godišnji troškovi službi su. iznosili 3960 akči.5 (1260). 33.Deftedarovu džamiju“. AP. u različitim varijantama. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji.5 (900).Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu. godine.

A. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. godine. Godišnji prirast bio je 750 akči. NUBiH.3. godine. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. imam.. A Survey of Islamic Cultural Monuments.Aliju. Handžić. neophodno ih je posebno istaći. imama džemata Harman“. koja se spominje samo 1773. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. spominje . kći Velije.. 39-40. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. Fatić. ujedno i korisnik spomenutih sredstava. Sejjida-Sulejmana. Jedini podatak. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. Hasna-hatun. . hatib. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju. kćeri Ahmedove. 4. 20 MD. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. možda. mujezin i osvjetljenje džamije. dakle murabeha je iznosila 15%. iako 56 57 58 59 A. stoljeća.58 Nažalost. prema tome ni njenog osnivača. stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. Emina. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. džamijom šejha Hasan-efendije. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. zapravo. godine. 43-44. 85/III. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . nije poznato ime džamije. Među spomenutima. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. godine. 3. koji ju je obnovio 1863. RS. godine. za mektebe. Umi Kulsum.57 U svakom slučaju. sin Hasanov. TS.Hasan-hodža“. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. sina Jusufova.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Habiba-hatun i Kademšah. AP.59 Imam te džamije bio je Hasan. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove. 370. 45.

H. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). 417). XII. 152.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti.61 Brzo potom.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf.’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. TS.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle. izgleda. i pridodati spomenutom vakufu. imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400).imam i hatib džamije u selu Lepenica“. M. 1990. (85/III. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena.60 Kasnije je i u ovoj džamiji. 370). Fatić. 60 61 62 63 64 65 66 AP. 138. Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. Ćeman. NUBiH. Salih spominje kao . godine. Islamska misao. sin Alije. Dušanka Bojanić. 832. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. 1777. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš. godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. br. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. 85. 87.5%.. Urbana antropologija Tešnja..Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . barem privremeno reduciran broj službenika. .. 5. imama i hatiba. kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju..Musale u balkanskom gradu“. Otuda je u literaturi do sada 1537. godine još nije imao napisanu vakufnamu. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije.po najnižoj stopi od 11. MD 6 (85/III. 195).63 Sredinom 18. RS. 45-46. godine. A. . Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. 38. stoljeća Fatima. Nema je ni u rashodima vakufa. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 221. MD 69 (85/III. jer se 1775. MD.

67 M. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. mesdžid Sufi Oruča. te još jednim mesdžidom. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. s obzirom na navedene okolnosti.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. i to gotovine. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada.. godine. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb. što bi moralo biti naglašeno. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. ali se spominje 1604. Travniku i sl. ne spominje se u vakufnami 1559. Naime. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. sa 159 domaćinstava. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. veličine većeg sela. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . treba doživjeti stanovitu korekciju. Kako je već 1559. vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje.H. 91.musalle“. Zato bi. Ćeman. Posebno što je već i u okolici Tešnja. niti po njenom osnivanju niti kasnije. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih.. čak i uže okolice. Posebno što je Tešanj još 1565. . Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. a nikako u sredinu.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta . većinom muslimansko stanovništvo.. posebno užoj. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena. Urbana antropologija Tešnja. Iz istog vakufa. Zenici. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. stoljeća. Kako se Tešanj krajem 16. godine relativno mala kasaba. čak i kraj. sa 65 domaćinstava. 6. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . stoljeća. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. Sakralni kapaciteti do 1565. kao i uz sve kasnije podignute džamije. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu.kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“. do sredine 16. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Naime. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku). Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. kao zasebni objekti. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. godine.

NUBiH. Dalje. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. 168. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. Osim objekta..70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. sina Ali-begova. godine. A.dva dirhema za učitelja djece“. dva dirhema. Nije poznato kada je podignut. Abdulmumin. tešanjskog kadije“. h. 832. AP. Hasan 27000. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. među kojima i četiri žene. Ahmet-hodža iz Kaloševića. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. hadži Mehmed 10000. čije ime osnivača znamo. RS 832. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. novčani vakufi. Osman. barem u visini 4 dirhema. hadži Sulejman 10000. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. O. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. U ranije ustanovljene mektebe. . NUBiH. STK.Tešanj prije tri stoljeća“. dakle džamiju. Sokolović. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. godine također spominje samo muallima. 220. sin Šabana 52000. Šaban 12000. i to: Mustafa-hodža.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija. i drugi. 177. Naime. . Već smo za ovaj vakuf. AP.. Njih je spomenuto 6. Ždralović.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. . Tešanj. prema tome i mekteb. i to mekteb. 87. TS 223. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba.. ali se spominje 1756. 86. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. RS. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. stoljeća. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. Ali-efendija 12000.71 Ključne riječi: vakufi. 68 69 70 71 M. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku .Medžmua Abdulkerima. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). sakralni objekti. specifikacija rashoda 1604.

Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj. Despite very turbulent period through which town has passed. it has preserved many feature of those times. cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). First of all is. its services. their role in up keeping of functioning of some endowments. regardless whether they were sacral. educational or other objects or money-based waqf. it was given under same conditions to men and women. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. Muslims and non Muslims. changes which appeared during their functioning.based waqf. . Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. Special attention is given to the money. Our intention was to pay attention to a new waqf as well.

hrabrost i dobrota. dr. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .). BZK Preporod Gradačac. 127-146. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. Bibliografiju studija.. odlučnost. Vjerski odgoj. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. njegova ljubav prema vjeri. narodu i domovini.Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. 140-142. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari. osmanisti. Zmaj od Bosne. stoljeću. str. str. 2002.godine. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Uvod Husein-kapetan Gradaščević.godine. Na tim osnovama gradila se njegova moralna. malo se zna o njegovom duhovnom životu. drugo prošireno izdanje. BZK “Preporod“ Gradačac. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. . Gradačac. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. Sarajevo. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. Husnija Kamberović. Također. godine.). Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. do 1832 ..Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -. 3.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života.godine. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. kao što je slučaj u ovom radu. književnici i umjetnici. 2 . Aličić. Maribor. biografija . 2007.2006. kao što su: samopouzdanje. 150-167. str. Mariborski tisak.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. 1994. odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. vojnička i politička ličnost.2. Gradačac. 1996.

kod nas svih poznat kao vjeran i pošten.. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. kapetan Gradačca. Husein-beg. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“..4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Husnija Kamberović.dj. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „.neko iz ejaleta. pomagač sirotinje i raje. 56. poštovan od svih. str.. bio je na strani Husein-kapetana.“ Drugi dokument je mahzar (molba. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu. str. 17. Džemal Ćehajić. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca.. 2. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života... zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom..dj. Aličić.. Enes Pelidija. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. nav. i 1832.. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje.. dobročinitelj vjere i države. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan. str. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. str. 45-46. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. hrabar i pobožan. 382-391. U to vrijeme Abdurahman Sirija. 5 . 1986.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. Ahmed S.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. kapetan Gradačca. Prvak ovog ejaleta. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. pomagač sirotinje i raje.. niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. malih i velikih (bogatih i siromašnih). porodična tradicija. Također. Husein. ko poznaje državne poslove. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice... nav. Sarajevo. Vijećanje bošnjačkih prvaka.“5 3 4 Dr..

ajeta sure El-Enfal. Zmaj od Bosne. . Mariborski tisak.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata.72. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa.š. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. Husein-kapetan je 29. U ulozi bosanskog vezira. str. drugo prošireno izdanje. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. a prije dove.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. str. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. Kur’an s prijevodom.dj. jer se radi o kur’anskim ajetima. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju.“ (Besim Korkut. dž. koji je 1831. 552). A divan je On zaštitnik i divan pomagač. i 181. U muslimanskoj tradiciji. da se grade gdje ih nije bilo. rob mu Husein .. na strani 99. a ispod ime Husein-kapetana..Uzdam se u velikog Stvoritelja. 6 7 Dr. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . navedena je godina izrade pečata. str. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. Prva rečenica . rob mu Husein“. U knjizi Sadika Šehića. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti. Nema snage osim Boga Velikog. 17. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. a što nije tačno. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173.Husnija Kamberović. Maribor.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza. Bosanska riječ.). nav. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. a na str. oktobra 1831. 1994.

Husnija Kamberović. dove i brojne vefkove. . Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. kur’anska sura Nasr. dok je još bio u Gradačcu.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. tražio je od dr. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana. 1942. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića..“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je.. 56.. Beograd. a. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure.dj. godine itd.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. str. 255. izreke. 1901. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević.. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. direktora brodskog kontumaca. Gradaščević). ajete. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. str. u narodu poznat kao ćursi-dova. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. Pleyela. između ostalog. Vidi: Muhamed Garčević. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog.. zabranjenih zakonima islamizma. Bartol Kunibert. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod).. Po predanju u porodici Gradaščević... koju je nosio kada bi išao u boj. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. svezak 2. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo. nav.s. Otkupljena je od Hairije (rođ. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza. 312. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. imena nekih ashaba Muhammeda. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. da .„. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević.

godine“. Na toj osnovi. 11 Dr. nav.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. zgrade za prvu katoličku pučku školu. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. godine. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. Husnija Kamberović. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. porodica Gradaščević je prva poznata. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. bez obzira na vjeru i naciju.. i prema kršćanima u Bosni. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. U razdoblju od 1820. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. kada postaje graničnim gradom prema Austriji. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. godine. spiskovi i iskazi vakufa). Modriči i Brčkom.bilo od muslimana. . npr. „na temelju dobra i čestitosti. 39. sinovi Osmankapetana. uređivao je svoje odnose sa drugima. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. tj. politički. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. str. do 1831. ma sa koje strane dolazili . koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi.dj.11 3..

vakuf je imao i džabiju.1932.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. a ako ga nije bilo. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. Murat-bega. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. dao sačiniti vakufnamu. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. Tragom ove odluke. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. 12 Muhamed Bego Gradaščević. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. U austrougarskom razdoblju. to je mogao biti i ženski član porodice. njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. po uzoru na svog oca i braću.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. . godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Početkom 20. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. a što se vidi iz njihovih vakufnama. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova. Vakufska direkcija je dopisom broj 20.04. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega. U kasnijim evidencijama vakufa. godine.1931. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887.11. to ne znači da ona nije postojala.485/32 od 10. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. Murat i Husein-kapetanova vakufa. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Pored mutevelije. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. Ipak. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman.

Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. koji je i ranije bio mutevelija. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. 3.. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun. vakuf H. godine. u osmanskom razdoblju. godine. donošenjem Gruntovničkog zakona.5499/32 od 24. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Murat i Husein-kapetanov.. to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca. Sendić. vakuf ženskog mekteba.1. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. . prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. zatim naziva vakufa i sl. imajući u vidu historijske okolnosti. Osman. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića..Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. Ipak.1932. U tom periodu. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. a za muteveliju Ibrahim-ef. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman.računovodstvenom pogledu. Također. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886.1932. Hafizović u međuvremenu umro. objekata i vakufskih mukata (zakupnina). Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878.13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. Fond Vakufi. uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. Naime. počev od 1933. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). dok je u austrougarskom periodu. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br. Bećir-begov i Reuf-begov. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić.12. godine. imam Husejnije.3. jer je Nurija H. tj. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa.

posjedovnice i teretovnice. 989. koji je nastao u periodu od 1884-1886. 386. 776. Na njemu nema godine nastanka. koji je bio izdat pod godišnju mukatu.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. paušal. 478. godine. 990. 412. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. zemljarini i šumarini. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. 1219. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. godine. 302. 490. Njegova veličina je oko 90x40 cm. paušalu. zgrada i hajrata u krunama. Sastojao se od vlastovnice. godine. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887.775 i 725). 988. ali. zemljarina. godine. prometna vrijednost zemlje. u osmanskom razdobju iznosila je 188. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. .630 m2. površina vakufa. 484. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. od čega je 162. šumarina i opaske. Fond Vakufi. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. 992.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218.

Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). dućane. čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2. br. br. 412. koja su. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40.č. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. Na k. a u vlasništvu Maše Antonić.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. kućišta. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. dvorišta i bašče. uz dozvolu vakufske uprave.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta.15 15 Nad nekretninom na k.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat.č. magaze i druge objekte. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna.

730 m2.275 m2). malodobni Ismet Sarajlić.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića..265 m2.br. 26/31 od 11.275 m2 iz 1887.č. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218. Spisak vakufa Sreza Gradačac. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. 992 i 478. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog. Na k.210 m2. 990. godine i Spisak vakufa za 1938. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. Ako se uračuna njegova površina od 23.1933. 988. Vlasnik kuće na k. godine17. br. 989. Na k. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484. 16 17 .10/3 stajala je prizemna kuća br. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. godinu.č. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.09.č. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima).1933. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan. 14/1 i 14/2.č. 1219.č. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. onda bi ukupna površina iznosila 26.860. Na k. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. marta 1931. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. Na k. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k. Fond Vakufi. isti izvor. Fond Vakufi. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.č. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna.09. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. od čega je na mezarja otpadalo 20. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 21.302.. br.br. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. Fond Vakufi. br. 490. a u Modriči 130 m2. 412. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23. a 2. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Također. 775 i 776. br. godine.

000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3. Br.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1. kat.000 kovačnicom Opis nekretnine .830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50.000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.k.

. 1219. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. Vakuf je. i 6/153 kao 6/163. koji su brisani. dok se kat.000 15.000 30. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9. i 1938. otkupom mukate. Praćenjem historijata razmatranog vakufa. kao što je bila 1933. 487. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.1945. čestica 6/152 navodi kao 6/162. Na osnovu ovog spiska. spisak iz 1933.481 m2. po svoj prilici. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5..05. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20. 412. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938.godini. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2.520 m2 u 1887.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. godine. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887.481 125. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945.000 jugoslavenskih dinara. 992 i 725. 988.1945. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu.5.br. 990. godine. 484 (i to k. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2. čija je vrijednost procijenjena na 125. prodao te mukate. godine površinu od 19.č. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. promjenama nekih parcela i manjom površinom. Također. godine otkriva nam određene promjene.000 5. godine. godinu došlo je prodajom. 775 i 776.000 Ukupno: 20. jer su. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči. Fond Vakufi. godine. prešli u vlasništvo drugih lica.980 m2.481 m2.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887.520 m2. .

U razdoblju SFR Jugoslavije. br. 4-59). 1590 m2 i 10/23.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu.1954.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni.god.09. Te 1959.1960.. Na temelju Gruntovničkog zakona. juče. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća.godine. gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. 895/54 od 2. «. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88. upriličenom u Gradačcu 24.. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12.5. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. od 1945. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada.2000.list FNRJ. pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe. eksproprijacija i nacionalizacija. godine. Uslijedile su uzurpacija. sutra.5 milona beglučke zemlje. danas.). godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje.). Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. 100 m2 (gr. ul.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. 122/59 od 29. do 1990.godine. pored drugih vakufa.10. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). koja je bila veoma važna za njihov rad. . Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl. a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959. što je ukupno iznosilo 27. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata.1938. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27. groblje muhamedansko.. gradilište pod dućanom.6. 725).Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br.

10/88. kat. Vakuf je postao društvena/državna svojina.845 m2 Prijavljeno 2005.godini. godine za restituciju 3. 725.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. ul. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća. 478). 01/475-21/74 od 3.78 Nusret Kujraković kao i 14/77.608 m2 gr.12. čestice: 9/87. 75 m2 (gr. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7.150 m2 iz gr .728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1.930 m2 iz gr. 15/113 i 18/142 . godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 14/157.1974.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. . 15/1.9/244 i 10/29). Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999. 10/4. 14/159. 9/100.883 m2 7.845 m2 vakufa Husein-kapetana. kat.1974.080 m2 (od toga 10. 484. Gradačac. 15/60. ul. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. godini. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999.521 m2 od ukupne površine 2150 m2. str.377 m2 Oduzeto 1960-1974. zatim 1. godina VIII. 14. br. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13.806 m2 od ukupne površine 15.ul.377 m2 (5. 725.12. čestice: 9/86. 1-120. a isto stanje je i u 2009.ul. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana. kao i 2. godine. 992). arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. gr . Fond Vakufi. 14/64.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. 14/44. ul. 05. 17. 15/93..) Ukupna površina vakufa: 17. ul. gradilište pod magazom.

od 10. 1960 n. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. godine. do 2005. Refik Šehić i Izet Mehmedović. koja će biti predmet restitucije. ukupna površina svih oduzetih vakufa.1960. godine. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st.503 m2. magazom dućan gradilište. Ostala oduzeta vakufska imovima. 725 n. Prema ovom pregledu. koji će biti predmet restitucije. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945.2005. koja je. Shodno našem predmetu razmatranja. akt br.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br. iznosila je 8. st. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu. Medžlis Islamske zajednice Gradačac.122/59. do 2005.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv. 725 br. . obuhvatila samo objekte i poslovne prostore.1235 29. Polovinom 2005. po uputstvima spomenute Komisije.08.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. bila bi naknadno popisana i prijavljena. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. arhiva za 2005.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića.5. 129/1/2005. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945.. godine. Katastar. Medžlis je 2005.

1886. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. Sarajevo. koja ranije nije imao. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. tog zakona. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Kada ti objekti prestanu postojati. uz dozvolu vakufa. Na ovaj način otuđeno je 162.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. godine. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. . Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. Modriči i Brčkom. Zemaljska štamparija. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava.2. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. U austrougarskom periodu. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). 3. godine. i II. Dakle. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. a na tom zemljištu. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Prema članu 24. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. To znači da je stekao i vlasnička prava. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. čiji je bio i vlasnik.-1916. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa. dućan i druge objekte.

godine. akt broj1 ex 1916 od 01. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.01. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. gruntovnog zakona. utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu.09. Osim mukate. Vakufska direkcija u Sarajevu. g.1936. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. akt br. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. godine..01.1933. zastara dugova. 10. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. g.1916.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. opća akta. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. U razdoblju od 1878. Za razliku od mukata.možda ne bi došlo do čl. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. g. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21. .01. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. 1 ex 1916 od 01. Vakufsko-mearifski saborski odbor. Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate.08. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati... Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. g. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» .13926/34 od 27. opća akta. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. Za mnoge dugove nastupila je zastara. do 1941. ako vakufu zatreba. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. i broj 4759 od 24.zeminom (kirijom. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju. godine. Fond Vakufi. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br.1916. Tokom navedenog razdoblja.1903. akt broj 1 ex 1916 od 01. godine. Fond Vakufi. 24. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Vakufska zemljišta pod idžarei. naročito poslije austrougarske okupacije.1916. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.

koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. Maglaj i Brčko. godine.600 m² zemljišta. a vrlo rijetko poslovne prostore. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. postoje još dva spiska.. 1969. spiskovi mukata vakufa. šljivike. godine.1903. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. a drugi iz 1938. godine. vakufi Osman. godine vidi: Husnija Kamberović. godine. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu.1933.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. U spisku iz 1917. Naredbom iz 1832. Fond Vakufi. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. nav. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. str.82 Nusret Kujraković godine27.-1918. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. u Modriči 43 mukate na površini od 58.560 m² zemljišta. oranice). Prilozi za orijentalnu filologiju. XIVXV/1964-1965. dvorišta. godne. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. str. Zagreb. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23.. uglavnom.Sarajevo. bašče. 341-353.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. o njegovm čiflucima.09. godine.08. 2003. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo.29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. Arhiva Medžlisa. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. godne spomento je 60 istih dužnika. Vidi: dr. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . kućišta.dj. Sarajevo.. i Ahmed Aličić. Popis ne sadrži godinu nastanka. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu.. Husnija Kamberović. Jedan je iz 1917. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. Radilo se. Arhiva Medžlisa. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. a u spisku iz 1938. Osim u Gradačcu i Modriči. Fond Vakufi.. 72.

i 1938. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. Nije bilo imena dužnika. godine. Imamoviću. 06.1904. broj gruntovnog uloška. godine). Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. mutevelije dotičnog vakufa. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. godine. godine. spisak iz 1938. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. 662. oznakama nekretnina.p. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14.1899. 1163. 727.01. gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. sadrži samo imena dužnika. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac.06.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. 778.451 m2 zemljišta. 1899. saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. Saslušanje je obavljeno 04. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. Za razliku od prvog. Zapisnik v. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. fond: Vakufi.12. .1898. Modriči i Brčkom. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. a ostale Murat-kapetanovom vakufu. Brčko od 04. 693 i 686. koje su obuhvatale površinu od 32. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima.

čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. 1525 od 27. godine. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. Po zapisniku od 31. 3 odaje. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. Naime. Vakufski objekti. Prihod od tih vakufa do 1879. 6 magaza. a u Modriči 18 dućana. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. Iz tih izvještaja.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. Te objekte sačinjavali su dućani. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. kuće i odaje. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. Murat i Huseinkapetana. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. . 3.1889.1903. bio je prosječno od 200 do 300 forinti.3. Ranije je već izgubio vlasnička prava. berbernicu i pekaru. magaze. koje je sagradio Husein-kapetan.3.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. kahvanu. godine.12. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa. stoljeća pa do 1945.

Opis osiguranih zgrada od 13.20 x 5 m 9x1m 9.70 m 13 x 19 m 22.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14. . kuće. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. mejhana i pekara. 1 kuću. Gradačac.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani.13. mjestu. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije.40 x 5.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. mujezina i muderrisa u Modriči. placevi. za vazove.50 x 6. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. 4 magaze i 1 plac.45 x 5 m 12. Mahmut Traljić. Godine 1913.. imama Sviračke džamije te imama. str. a zatim za troškove preddžumanske mukabele. 1974. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. Fond Vakufi. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. za troškove rasvjete džamija. mevludske programe i sl.5. 1 bašču i 3 mukate.50 x 8 m 8x7m 12. 1 magazu.. godinu.45 x 5 m 9. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese.60 7 x 5. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif.449. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. g. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda. za plaćanje poreza.594. a rashod 2.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. veličini. Osman. prihod vakufa je iznosio 3.56.. za troškove popravki vakufskih zgrada.1909. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu. bašče.1. magaze. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. Muftića).1904.36 forinti. god.

godine. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. god.254 dinara.10.2-02-255/04-5 od 2. Što se tiče stila njezine gradnje.5 m). novembra 2004. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku. vakuf Osman. Ona ne spominje postojanje džamije. odaje i lokale (ukupno 36). Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. Aličić. Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće. ne navodeći izvor ovog podatka.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. S. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. A. dućan (9x3 m) i magazu (12. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. Sagrađena je 1826. godine. dj. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina).5 m). Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. aprila 1962. a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. ne spomnje postojanje ove džamije. 02-881-3 od 18. godine.godine prilikom napuštanja Bosne.. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“.5 m) i kovačnicu (8x5 m). ukupne vrijednosti od 81.. a rashod 42. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. dućan (22x4 m). januara 1951. str. do 1831. 404. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. magazu (9x8. godine.580. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832. koji je iznosio 236.34 33 Ahmed S.5x8.000 dinara. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. prihod vakufa je iznosio 42. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić.000 dinara.1927. Također. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. godinu. Iako nije najstarija. Ovo 34 . Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145.680 dinara. nav. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m).

str.dj. Sahat-kula (1824). str. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog .. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. cijenjeni. a prije ezana i hutbe.dj. koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. očišćeni. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram.1810). čisti i ugledni. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. letif. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). ‘alejhimus-salatu ves-selam. nezif..prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Huskića. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24.7-25. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem.iman ve ehli islam – er(va)huna. ruhuna Murat-kaputan. ruhuna Osmankaputan. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro.34-37. Naime. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. 35 36 . Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef.. nav. efendimiz hadretleri nur menevver. Kujraković. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. ‘aziz.. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . To potvrđuje ploča uzidana u objekat. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. Husnija Kamberović. Gradačac. oktobra 1962.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan. koji bijaše prosvijetljeni. Povodom obilježavanja 180. 36 Osim džamije. Murat-kapetana.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Lillahi-l-fatiha. godine. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. sin Osman-kapetanov. mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. mutahher. Osman-kapetana. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. Husein-kapetana. milostivi. str. Osmana i Murata. petkom poslije džumanskog sunneta. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. 2006. nav.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). Dr. a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija.15-19. šerif. pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana.

88 Nusret Kujraković đave. januara 1951. postupno je slabio. počev od 1820. kulturnog. objekat je stavljen pod zaštitu države. Dr.dj. Također. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. (1824)“. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. Godina 1240. Novi sat je postavljen 1923. godine. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici. godine. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca. novembra 2004. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. ne samo u Gradačcu nego i šire. godine. nav. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. kao i stotine učenika u medresama.37-39. naročito poslije 1945. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. političkog..godine. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009).15-16. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. godine kupljen u Beču. Sat je nakon 1878. godine. . godine. Husnija Kamberović.38 4. a poslije 1878. str. str. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. vjerskog i vjersko-obrazovnog života. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20.dj. nav.. pa do današnjih dana.

Federalno ministarstvo obazovanja. Zagreb. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. 1996. 1986. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Garčević Muhamed. Sarajevo.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. 1980. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.godišnjice izgradnje(1826-2006).-1916. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. Svjetlost Sarajevo. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. 1901. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Husnija. Prijevod Kur’ana. Beograd. Sarajevo. 2003. Nusret. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Gradačac. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. Gradačac. svezak 2. Sarajevo.. BZK Preporod Gradačac. kulture i sporta/športa. Zemaljska štamparija. Sarajevo. 2. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. nauke. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci.godine. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. bez godine izdanja. Kujraković ef. Korkut Besim. Gradačac i okolina. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. .-1918. Kunibert Bartol. 1999. Ćehajić Džemal. 1969 Aličić Ahmed. i II. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Kamberović dr. Prilozi za orijenalnu filologiju. do 1832. Nacrt za monografiju.. 1942. Gradačac. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. Sarajevo. XIV-XV/1964-1965. Kamberović Husnija. 2006.drugo izdanje. 2002. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Kreševljaković Hamdija. 1886. Sarajevo. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. 1960. Povodom obilježavanja 180. Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića. Kula Husein-kapetana Gradaščevića.

Sahat-kula. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. originated from the period between 1820-1831. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. and yearly rental fee (mukate). The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days.2006. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Gradačac. founded by himself. džamija Husejnija. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. Traljić Mahmut. Odbor Islamske zajednice Gradačac. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. Preporod Gradačac. drugo prošireno izdanje. At the beginning. Zmaj od Bosne. Mariborski tisak.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik.godine. Maribor. Through the history the number of waqf property varied. 2007. and the only small part of that waqf remains today. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). Muftića). Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. This waqf possessed land property. Gradačac.). vjerski objekti. 3. buildings. the administer (muteveli) of these waqfs. by family inherited tradition. . vakuf. 1974. Gradačac.2. 1994. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs.

480 1.k.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .100 2.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.650 sa avlijom u varoši Kuća kbr. ul.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.180 330 1. 1263 Broj kat. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1. općina Brčko Broj z.800 1.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.

705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.

119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr.701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr. 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 . 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr.700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.

672 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr.

1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 . 670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr.

377 129.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.914 32.728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.772 7.845 3.451 .210 20.96 Gradačac Godina 1999 17.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.365 25.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

i 1936.Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. ‘Alí al-Birgiwí (um. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. uglavnom. str. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. na period između 1762. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima.. uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. 981/1573). . 1 2 Vidi. Evidentno je. Što se tiče vakufname. 45-85. Muõammad b. knjiga XXV-XXVI.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. 2007. Pír b. (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). . osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. međutim. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. Sarajevo. godine.

hafiz Mulla Ibrahim.5 A-959/TO Testament. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. sin Mulla Jusufa. imam Careve džamije. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama. rođenog 1173. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. godine3. godine. . Kemerli-zade Mulla Ibrahim. sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. šabana 1246. rebiu-l-evvela 1197.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. hafiz Mulla Salih. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. iz Sarajeva. datirana 18. 7 Navedena je samo godina. džmade-l-ahira 1270. kći hadži Mehmed-age. datirana 1297/1879. Mulla Ibrahima. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. godine. datirana 05. Fatime. 6 Svjedok je Muhammed. nastanjene u mahali Miskin džamije.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu. godine7. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. Salih-age Kaukčije. iskati salata i kefareta. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. datiran 21. godine. safera 1230. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. 8 Oporučeno je 3500 groša. Odnosi se samo na troškove ukopa. kćeri hadži Mustafe. Husejin-baša Džino. godine. datirana 07. Nisu ubilježeni svjedoci. a žene Derviš-bega Sokolovića. Požegi-zade Mulla Muhammed. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. Ali-efendizade Mulla Mustafa. svakom ponaosob. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. Umihane. Mehmed-baša Jamak.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. Arife. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. 4 Oporučeno je 209520 groša. a nazir je njena kći Ismihana.8 3 Velikog je formata. kćeri Mehmeda.

datirana 23. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. rođenog 1159. Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. rođenog 1213. Ćurči-baši Sulejman-aga. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. sandžaktar.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. rođenog 1177. trgovac Kujumdžić Abdullah. Salih Efendizade Mulla Sulejman. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. Nakkaš Mulla Salih i drugi. Dženneti-zade Ali-beg. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. godine. Havadže Derviš Ahmed. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Šišo-zade Mulla Ibrahim. Soko hadži Mustafa. Džino-zade hadži Abdullah. Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Derviša Mustafa-bega. Oporučeno je 450 groša. . Hafiz Mulla Sulejman. Mustajbega. Džennetizade Fejzullah-beg.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. a nazir njegov sin Sulejman. godine12. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Abadžić Abdi-aga.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. godine. godine. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. godine10. Šahić Mulla Ibrahim. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. Navedena je samo godina. Dženneti-zade Mustafa-beg. redžepa 1268. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. Srednjeg je formata. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. Iskender-oglu Ali-baša. a što je ubilježeno i u defteru troškova. datirana 1197/1782.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. Višegradli Ali-efendija. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. sina Fejzullah-bega (Džennetića). serdengečtije Ibrahim-age. timurdžija Mulla Husejin.efendija. Efendi-zade Mulla Ismail. Bukara Salih. godine. Moro-zade Ali-beg. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi.

kćeri Halilbašić Mehmed-bega. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. rođene 1287/1870. a nazir je amidžić Abdi-aga. datirana 09. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. sina Ibrahima. upućena muslimanima. godine. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. redžepa 1310. ukopa. kefareta i bedeli-hadža. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. godine. njen sin Nazif. džumade-l-ahira 1305. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. datirana 1265. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. a supruge Ćurčić hadži Lutfage. a. koja je umrla 26. godine. datirana 10. godine. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša. kćeri Mujage Mašića. rebiu-l-ahira 1299. godine.15 A-2204/TO Oporuka.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. Božijeg poslanika Muhammeda. datirana 1267. drugi amidža hadži Mehmed-aga.14 A-1612/TO Oporuka. . Fejzullah-age Klempe. godine.. A-1870/TO Oporuka. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu. Umi Kulsume Kumašin. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. Hašeme. Atife.s. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša. godine. datirana 12.

Mašić Ibrahim-aga i drugi. Abdi-aga. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga.19 A-2207/TO Oporuka. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. Oporučeno je 9000 groša. ševvala 1215. od toga 6000 za bedeli-hadž. safera 1293. sina Ahmed-age. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom. godine20. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. godine. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. majke hadži Mujage Tuzlića. Oporučeno je 4016 groša. godine. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. Merjeme.22 A-2209/TO Oporuka. Oporučeno je 500 groša. Dalagi Hasan-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. sina hadži Mujage. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. rođenog 1227. datirana 1225. Potogi Ahmed-aga. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa.23 A-2285/TO Oporuka. sina Mahmuda. Nije naveden mjesec. džumade-l-ahira 1265. sina Sulejmana. sina Salih-age. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. hadži Mustafa-age. kćeri Ibrahima. godine. Oporučeno je 1500 groša. datirana 27. redžepa 1283 godine18. Subašić Salih-aga. Svjedoci su: Šahi-zade Junus. Ahmed-age Mašića. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. datirana 25. 20 21 22 23 . Mašić Mustafa-age. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. datirana 24.

Nefise. Umihane. godine. kćeri Mulla Muharrema. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine. Murathana-hatun. 25 26 27 28 29 30 31 . godine. A-2464/TO Oporuka. datirana 09. džumade-l-evvela 1246. godine. datirana 11. Navedeni je oporučio 842 groša. redžepa 1245. Nesima Nikšića. sina hadži Hasana.26 A-2659/TO Oporuka. Fatime. Spomenuta je oporučila 500 groša. kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). muharrema 1293. Navedena je oporučila 300 groša. datirana 1263. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. Oporučeno je 2000 groša.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. datirana 03.30 A-2662/TO Oporuka. datirana 15. Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. datirana početkom muharrema 1250. kćeri Ebu Bekira. Navedeni je oporučio 100 groša. Navedena je samo godina.29 A-2661/TO Oporuka. 259).25 A-2637/TO Vasijjetnama. godine. godine28.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. godine. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. muharrema 1247. kćeri Mustafe Hadžiabdića. godine24. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. sina Ibrahima.27 A-2660/TO Oporuka. hadži Saliha.

36 A-2668/TO Oporuka. godine. godine. šerijatski vježbenik.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke.32 A-2664/TO Oporuka. šabana 1261.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu. sina Muharrema Mušanbegovića. godine. Mulla Ahmeda. Navedeni je oporučio 501 groš.35 A-2667/TO Oporuka. Husejina. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha.33 A-2665/TO Oporuka. koji je rođen 1207. Navedeni je oporučio je 410 groša. mjeseca zu-l-kadea 1315. datirana 01. a koji je oporučio 300 groša. Navedeni je oporučio 600 groša. Navedeni je oporučio 3300 kruna. godine.. redžepa 1250. iz Monjara. datirana 25. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. bez datuma. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. Zlatke kćeri Derviša Šoše. XII 1912. sina Abdullahalemdara. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. godine. .34 A-2666/TO Oporuka. šerijatski vježbenik. koji je rođen 1220. datirana 03. datirana 01. sina Smajilova. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. hadži Mustafe Telalagića. Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). Visoko. godine Safije. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije. bez datuma Mulla Ibrahima. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.

Oporučeno je 1500 kruna. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. . iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. godine40.39 A-2814/TO Oporuka. koji je rođen 1200. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. godine. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići). A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun. iz Malina. koja je rođena 1224.42 A-3085/TO Oporuka. koji je rođen 1227.41 A-2985/TO Oporuka. Navedena je samo godina. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. rođene 1208. kćeri Mulla Muharrema. godine i Derviša Abdullaha. Travnik. datirana 1229. bez datuma Safije Hankije. Dokument je oštećen. godine. Oporučeno je 6000 groša. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. Mulla Hasana. kćeri Salih-age Bekirovića. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. Mulla Ahmeda. godine. kćeri hadži Ibrahima. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. iz Sagrdžija u Sarajevu. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. Navedena je oporučila 842 groša. Haše. godine. sina hadži Hasana Tarakčića. kćeri Sulejmanbega. godine.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane.

sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta. Ismail.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. Hadžirustemagić Ahmed-aga. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. zu-l-kade 1282/1865. rođenog 1234/1819. datirana 15. Oporučeno je 11731 groš. Mulla Memiša Mehmedage. safera 1342 godine.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Hasan-age. Vatrenjak Ibrahim-aga. godine. sin Husejina. datirana 04. Kapuzović Mehmed-aga. Malić Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. Zlatke. safera 1287. 45 46 47 48 49 . godine. rođene 1264/1847. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. sina Mustafe Čajničanina. muftije u Prači. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. datirana 13.44 A-3172/TO Oporuka. godine. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. sina Mehmed-age Čajničanina. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. Svjedoci su: Malić Mehmed-aga. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Ispod dispozicije i datacije. a nazir je Munla-agan. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija. godine. sin Bege Husejin-ćehaje. sina Hasana. Hasanbajraktarević Hasan-aga. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga. godine. Jusuf.

Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. Oporučeno je 32. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. godine. Ispod dispozicije i datacije. Ispod dispozicije i datacije. sina Mehmed-agina. Jabučar Ibrahim. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 .efendija. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. Hadžismailović Ibrahim-aga. Čajničanina Hasan-age. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana 08. sina Mehmed-agina. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. Muidović Seid-aga. Novopazarlija Hafiz-efendija. a nazir je Sulejman-efendija.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. Hadžihusejnović Husejin-efendija. Hadži Šišević hadži Hasan. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50. Svjedoci su: Muidović Mehmed. terzija Abd-aga. Oporučeno je 6751 groš. Čajničanina Osman-age. trgovca. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. berber Jusić Abd-aga. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese. Halvadžić hadži Mustafaaga. Uzuni-zade Reuf-efendija. džumade-l-ahira 1307. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. sina Mehmed-agina. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. godine. redžepa 1304. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana 05. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Mustafe Mujage. Nuhić Mustafa-aga. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. godine. berber Sakić Mehmedaga i drugi. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama.

A-3255/TO Oporuka. godine. sin hadži Ibrahima. Zubović Mehmed-efendija. kćeri Isamuddina i Fatime. godine. Oporučeno je 3000 groša. Šerife. Mašić Mehmed-aga. Oporučeno je 1564 groša. džumade-l-ahira 1313. godine. Čomara Mustafa-aga. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. datirana 18. safera 1323. Nalić Ahmed-aga. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Gulsume. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu. datirana mjeseca muharrema 1253. Hafife Bibić. . iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu.58 A-3363/TO Oporuka. Vasfije. Oporučeno je 2010 groša. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina. datirana 18. kćeri Osman-age. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. Mulla Sadika Serdarevića. iz Zenice. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. sina Emina. Oporučeno je 2000 groša.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. godine. datirana 03. datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. mjeseca zu-l-hidždže 1298. kćeri Osman. iz Žagrića u Sarajevu. oporučiteljev punac. asupruge Hamza-age Arnauta.57 A-3271/TO Oporuka.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. Izmirlić Nezir-aga. godine. Paralić Munla Hasan-aga.56 A-3270/TO Oporuka.

datirana 18. imama iz Žagrića. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija. bez datuma. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. redžepa 1335. rođene 1275. ukop i kefarete. godine. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva.63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age. Nema ubilježenih svjedoka. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. godine. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. sina Halil-age. Puhalović Sejde. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. Oštećena. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. rebiu-l-evvela 1355. rođenog 1234/1818. godine. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. rođenog 1279. Tuzla. nedostaje drugi list. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. kćeri Abdi-age. godine. Šećerović Hasan-efendije. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. sina Šaćira. datirana 16. . Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet. godine. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. Velikog je formata.

Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. sina Jusufova. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. Salih-aga Kazić. Mujage Aščerića. berber. datirana 01. 03. Bakardžić Mehmeda. Alije Želje. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. godine. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. godine. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. datirana 28. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. 11. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. godine. sina Mehmed-age. 08. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. godine. sina Ahmeda Handžića. Mustafa-aga Sofić.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. Srednjeg formata. . maja 1925. muharrema 1342. sina Muhammedovog. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. rebiu-l-ahira 1359. datirana 09. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. iz mahale Komatin u Sarajevu. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. Srednjeg formata. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. marta 1939. 1932. Sulejman-aga Fočak. poklon Sejjida Strika.

112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. Poklon M. Poklon M.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. godine74. rođenog 1256. iz sela Obre u visočkom kadiluku. Ćemerlića. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. jula 1919. Šehagić Muhammeda. Testament ima ovjeru 24. sina Husejin-efendije. sina Mustafe. iz Žepča.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. datirana 21. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču.. sina Saliha. Kalo hadži Saliha. datirana 1306/1888. godine. Samo je navedena godina. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . rođenog 1271. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. Oporučeno je 3507 kruna.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama. Ćemerlića. godine. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. i ova oporuka. datirana 29. datirana 1317/1899. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. Nije određen iznos za bedeli-hadž. rođenog 1242. redžepa 1316. godine76. zu-l-hidždžeta 1336. godine. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga. Navedena je samo godina. godine. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. godine. Safije-hatun Sarajke.

godine. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. Nafije. Žuljević hadži Omer-efendija. datirana 1330/1911. posjednika iz Mostara. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. napisana je na tankom papiru i oštećena je. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. posjednika iz Mostara. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. sin Ali-age. sina Muhammeda. datirana 28.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. Vasijjetnama je oštećena. Nije naveden datum. Svjedoci su: Dizdar Abdullah.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. posjednika iz Mostara. Vasi. Čelebić hadži Muharrem. džumade-l-evvela 1340. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. godine. a nazir je drugi sin Mehmed. Muslimbegović hadži Ahmedefendija. Malog je formata. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. kćeri Murat-bega Muslibegovića. sina hadži Muhammeda. Novo hadži Salih-aga. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. . Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. datirana 1270/1853. Riđanović hadži Ahmed-efendija. posjednika iz Mostara. godine.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. posjednika iz Mostara.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. Oporučena je trećina imetka. Muslimbegović hadži Saliha. datirana početkom ševvala 1330. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića.

bajraktara. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. godine Nefise. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Nefise. Ispisana je na tankom papiru.114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. Čelar-zade Mustafa-aga. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. sin Salihov. kćerke Saliha Išerića. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik. godine. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. Salih. Derviš Muharrem Pašalić. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović). kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. sin Pašanića Omeraa spahije.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. sina Ahmeda. Oporučeno je 600 groša. datirana 1255/1839. datirana 25. Umije. posjednika iz Mostara. troškove ukopa i kefareta. Derviš Muharrem Pašalić. kćeri Ali Hušema. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. godine. Odnosi se samo na opremanje. kasaba Zenica. redžepa 1304. Jako je ošećena! . sin Saliha iz Čaršijske mahale. sina Muhammeda. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. bez datuma. godine. Salih. sina Murad-bega. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed.94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Jako oštećena. Muslibegović Ahmedbajraktara.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. Formata 16x24cm. Vasi-muhtar je njen sin Salih. Oporučeno je 4000 groša. posjednika iz Mostara. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. sin spahije Pašanića Omera. Oporučeno je 600 groša. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. iz sela Kočevo (Kučevo). Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan.

vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. sin Abdullaha. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Kurdić Abdullah.96 A-3745/TO Štampani obrazac. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. godine. Munla Salih Tullam (ili Talam). (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. sina Abdullaha. rođenog 1256/1839. kupi dućan ili magaza. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. datiran 1347/1928. mjeseca zu-l-kadeta 1281. datirana 15. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Velikog je formata i lijepo je ispisana. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Svjedoci su: Atif Omeragić. rođene 1292. iz mahale Sekban.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. datirana 24. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. Oporučiteljev brat Salih. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. iz mahale Sarač Ali. Zejnebe Mulla-hanume. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. Munla Edhem Jaliimamzade. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. godine. godine. Sabura Ibrahim-aga i drugi.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. Sarajevo. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. Mustafe hadži Mehmedova. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji. godine. rebiu-l-evvela 1341. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće. Troškovi ukopa iznose 1000 para. Mehmedu Aliji i Abdullahu. godine.

Habibahanume. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. kćeri Mustaj-bega Turhanije. godine. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. iz mahale Abdul-halifa. kćeri Mustafa-age Muždedžije. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99. a udovice Glođo. datirana 01. Henda-zade Asim-aga i drugi. Sudžuka Rasim-aga. Henda-zade Asim-aga. Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. kanuni-evvela 1922. Ćesri-zade Ali-efendija. Šogolj-zade Mahmud-aga. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. rebiu-l-evvela 1326.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. Nezirhodžić Mehmed-aga. Hrvata i Slovenaca. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. redžepa 1326. Čučak hafiz Sulejman. Registracija je datirana 24. oktobra 1927. rođene 1306. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. sin Mustafa-age. Muhammeda Hamdi-efendije. godine. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. rođenog 1300. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. godine. sin Mustafa-age. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. sin Husejin-age. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. sin Ali-age. datirana 05. godine. . pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. godine. Saatči-zade Hilmi-aga. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša.

104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. godine. iz Ali-pašine mahale. godine. Merjem-hatun. Nisu ubilježeni svjedoci. godine. sina Muhammeda. Telebećir Ibrahim-aga. godine. a nazir muž Muhammed-aga. godine. ispisana na debelom papiru i oštećena je.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. rođena 1201. rođenog 1230. godine. Subašić Mehmed-aga. Nefise. Prepolić Hašim-aga. Taltović (Talatović) Hasan-aga. ukop i kefaret. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. sin hadži Mustafe. tufe(n)kči mujezin i drugi. godine. Mehmeda Glođe. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. datirana 07. Imamovića Saliha. kćeri hadži Husejina. . Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga. Šećeragić Mustafa-beg.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. rebiu-l-ahira 1265. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. rođenog 1258. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. iz mahale Sarač Ismaila. 109 Manjeg je formata. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat.

ukopa i bedeli hadža. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. sin Mehmed-age.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. Ima samo uvodni dio. sina Bajrama Gačanina. Hasana. redžepa 1313. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. Odnosi se na troškove opremanja. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. godine. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. sina Mustafa-age. godine. iz Konjica. Oporučeno je 200 kruna za opremanje. godine. iz Sarajeva. sina Sulejmanova. godine. Oporuka je navedena u tekstu naracije. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. rođen 1175/1761. sin Saliha. godine. godine.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. Oporučeno je 400 groša.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. sina hadži Muhammed-zadea. datirana 1176/1762. rebiu-l-ahira 1350.119 111 Manjeg je formata. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija.112 A-3831/TO Vasijjetnama. Saraji Sabura Mustafe. Užičanin hadži Jusuf-aga. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. datirana 1250/1834. datirana 21. rođenog 1289/1873. sina Derviša. datirane 21. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. godine. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . rođenog 1267/1850. Vejsil-age Porče. Nema posebno navedenog mufredat-deftera.

Džafo Ahmed-aga. nedostaje dio dokumenta. Oštećena. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. Hakirzade Ibrahim-aga. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. Osman Mulla Ahmed. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. ukop i kefarete. Karabdić Salih-efendija. Imamović Mehmed. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. Vasi. džumade-l-evvela 1308. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji. ukopa. Mašo-zade Mujaga. Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. sadaku fukari. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. godine Kreševljaka Mulla Saliha.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. djelom je oštećena.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. godine. ukopa i kefarete. rođenog 1253/1837. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. kefarete i bedeli-hadž. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. iz mahale Halač Davuda. Dogramadži Mulla Abdi. sin hadži Sulejman-age. redžepa 1269. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. godine. godine. Oporučeno je 400 groša. rođenog 1236/1820. Novljanin hadži Mehmed-efendija. Svjedoci nisu registrirani. datirana 04. Mulla Salih. sina Mustafa-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. rebiu-l-evvela 1306. sin Ahmed-efendije. datirana 12. sina hadži Ahmeta. Ćamile. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. . Mehmed-age. sin Mulla Ebu Bekira. Odnosi se na opremanje. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). iz Hadži Jahja-pašine mahale. rođene 1285/1868. Dokument je oštećen. godine. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. Srednjeg je formata. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. sin Ali-efendije. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. Varešanović Mulla Salih.

Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. datirana 10. 127 Manjeg formata. Oporučeno je 12000 groša. Softić Junus-aga. Sabura Ibrahim-aga. godine.131 125 Srednjeg formata. ukop i kefarete. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. rođene 1277/1860. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. 128 Oporučeno je 250 groša. i njegov sin Muhammed. Kurdić Abdullah. papučar Ibrahim-aga. Odnosi se na opremanje mejjita. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. 129 Oporučeno je 1000 groša. godine. iz mahale Tuti-bula. godine. rođene 1167/1753. sarač. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. godine. kćeri Softić Salih-age. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. Kara Abdi. Čaklica Mulla Began. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. godine Esma-hanume. hafiz Hasan. džumade-l-evvela 1241. datirana 08. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. . nova vasijjetnama130. datirana 29. komšinice. kćeri Husejina. tj. redžepa 1234. sina Osmana. životinja i ostalih Božijih robova. 130 Velikog formata. roditelja. Muidović Sejjid-aga. Ismail-baša i Mustafa-baša. Mustafe hadži Mehmedova. napisana je na debelom papiru. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. datirana 15. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. sin Jahjaa.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. godine. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. hadži Fejzullah-aga. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. mjeseca zu-l-kadeta 1281. a stavke su vrlo opširno navedene. Hatidže. Muvekkit-zade Husejinefendija. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. šabana 1314. moj amidža Salih-alemdar. ukopa te iskati-salat i kefaret. Mustafe.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. rođenog 1256/1840. godine128. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga.

bez datuma. . godine. datirana 09. ukop. a nazir njen brat Abdullah-efendija. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. koje je svojstveno samo vakufnamama. safera 1341. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. Neretljaković Sejfullah i drugi. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. godine. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. iz mahale Souk Bunar. iz mahale Ćose Sinan. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Srednjeg formata. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. Velikog formata. sina Mustafe. Hadžijamaković Mehmed-aga. Esmahanume. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. godine.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban. godine. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga. Fatime Cico. Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Čizmić Mehmed-aga. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. Madžarević Mehmed-aga. datirana 12. napisana je na debelom papiru. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. a nazir je njegov sin Mustafa. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. Oporučeno je 30000 kruna. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. rođenog 1267/1850. rođene 1293/1876. džumade-l-evvela 1322. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. Neretljaković Muhammeda. rođene 1270/1853. godine. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza.

. 140 Ubilježena je samo godina. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. godine. iz mahale Debbag Sulejman. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. 142 Oporučeno je 600 groša. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. Fišak-oglu kovač Abdi. ukop i kefarete. Abdialemdar Hakir-zade. zu-l-kadeta 1244. sin hadži alemdara Duranovića. kazzaz Mulla Mehmed. hadži Jusuf-aga Užičevi.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. safera 1261. Debbag-oglu Munla Salih. hadži Husejin. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. godine140. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami. godine. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. godine. Mulla Abdullah Ćato. godine. Munla Sabir Hafiz-zade. datirana 23. hadži Muhammeda. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. kćeri Hasana. Svjedoci su: Mehmed-aga.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. a nazir je Salih. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. datirana 1236/1820.. Umihane. Šamo Salih. sin hadži Ibrahima. kazaz jamak Osman. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. kazaz. Svjedoci su: hadži Derviš. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. datirana 15. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. sin hadži Ibrahima. Fatime. Kutudžu-zade Munla Muhammed. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. kćeri Numana. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. Mulla Abdullah Ćato. rođenog 1195/1780. godine Mustafe alemdara.

Jusić Mehmed i njegov brat Emin. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. rođene 1260/1844. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. bez rasipanja obave devr iskati-salata. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. godine Osman Kavazović. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr. Silistra hadži Mustafa-aga. rebiu-l-evvela 1331. godine. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950. godine. Usp. godine. Mehmed-baša Numić. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. kćeri Salih-baše. . Sinan-baša Duranović. nahija Valjevo. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. Mehmeda. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. maslinaste i crvene ispise. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. sina Mustafe Kazića. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Mustafa-baša Duranović. Pazarić. a nazir Ramazan Midžić. Subašić Mehmed-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. Dokument je poklonio 2002. Iz zbirke Osmana Sokolovića. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. iz sela Ferhatli. Abdullah Mehmedi. posta. kćeri Muhammeda Hunića.148 143 Ima narandžaste. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. Meve-hatun. Omer-beg Korić i drugi. datirane 20. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. hadža i hakova. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. godine. Pejgamberske vasijjetname na murad. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. Paše. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. godine. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. iz mahale Kulin Bali.

124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. džumade-l-evvela 1317.150 A-4611/TO Vasijjetnama. Zec Asim-aga. datirana 04. Krmarić) Nuri. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. Šahić Mehmedaga. ukop i kefarete. Šarenkapa Mujaga i drugi. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. ukopa. sina Adema. Oštećena je. rođene 1265/1848. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. Saka (Sakić) Abdullaha. rođene 1284/1867. 151 Velikog formata. Salih Alibegić. Oporučeno je 600 groša. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta. godine. Hasne. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. Šarenkapa Ahmed-aga. Seide. iz mahale Než-zade u Sarajevu. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. Šarenkapa Mehmed-aga. Vasijjetnama je ovjerena 23. Oporučeno je 3000 groša. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. Zadnji dio dokumenta nedostaje. godine. iz Jeni mahale. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. Sokollu Mehmed-aga. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. kćeri Abdi-age Brkanića. kefareta. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad). žene Rende Mulla Mustafe. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. godine. kćeri Mustafe. rođenog 1223/1808. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. godine. datirana mjeseca redžepa 1326. Handžić Mehmed-aga. godine. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. godine. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. Fatime kćeri Mustafe.. a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga. Sokollu Ejjub-aga. sin Ahmeda. Odnosi se na opremanje mejjita. . a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić.

džumade-l-ahira 1283. rođenog 1252/1836. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. godine. Kutijar-zade Osman-aga. 156 Oporučeno je 10000 groša. 159 Velikog formata. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. iz mahale Arab Džedid u Sarajevu.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. džumade-l-evvela 1327. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga. . Odnosi se na troškove opremanja. Telalagić-zade Mehmed-aga. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. datirana 07. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. sina Mehmed-age. hadži kasapa Sulejmana. Nakkaš-zade Salih-aga. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela. Muhammeda. Damadžić Mehmed-aga i drugi. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. Toska Neziraga. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. kefareta i hadža. Oporučena je trećina imetka. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. datirana 14. Odnosi se samo na troškove opremanja. ukopa i bedeli-hadž. godine. sina hadži Saliha. ima ukrasne crvene ispise. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. godine. Baba hadži Mehmed-aga. godine.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. rođenog 1271/1854. godine. Brkanić Ibrahim-aga. datirana 24. godine. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. Hadžihalilović Mustafa i drugi. iz mahale Gazgani u Sarajevu. Toko-zade Edhem-aga. sina hadži Ahmeda. ševvala 1340. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. rođenog 1261/1845. Kundura Omer-age. Hadžić Muharrem-efendija. Zendžil hadži Ahmed-aga.

a nazir je njen stariji sin Abdullah.166 A-4821/TO Vasijjetnama. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. datirana 29. 161 162 163 164 . 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. datirana 18.godine. rebiu-l-ahira 1315. Sadžak Salih-aga. Handžić Mehmed-aga. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. godine. Napisana je na običnom papiru. kćeri Ibrahima. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. Ašidehatun. rođene 1236/1820.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. sina Mehmeda-age Kundure. Havve. redžepa 1296. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. godine. iz mahale Hadži Idriz-efendije.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163. sin hadži Ahmeda. sin Saliha. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića. kćeri Mehmeda Šačića. datirana 05. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. Svjedoci su: Bibić Ahmed. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. sin Ibrahima. rođene 1235/1819. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. godine. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. kćeri Ibrahima Kišlaka. džumade-l-ahira 1336. datirana 24. njegova braća Salih i Ibrahim. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi.165 A-4820/TO Vasijjetnama. ukopa i kefareta. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. ševvala 1325. iz mahale Souk Bunar u Sarajevu.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. godine Vasvijje. godine Ajkune.

rebiu-l-evvela 1312. .171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. napisana je na običnom papiru malog formata. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. rebiu-l-evvela 1337. Munla Mustafa. godine. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. derviš Ahmed. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. sin Mustafe i drugi. sin hadži Salih-age. Slinić. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. iskati salat te kefaret posta i jemina. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. godine. godine. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog.169 V. rođene 1864. rođ. džumade-l-ahira 1336. godine. Svjedoci su: Munla Ahmed. 170 Kratka vasijjetnama. datirana 16. Ovjera je datirana 16. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. 172 Nedostaju dva lista. sin Husejina Bajrića. Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija. Atijje. godine. rođenog 1245. sina Osmanova. a žene Aguši hadži Muhammed-age. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. sin Hasan-hodže. sin Asima Abdullahefendije. poznatog kao Sarač-zade. godine. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para. sin hadži Ibrahim-age.168 A-4853/TO Vasijjetnama. rođene 1291.177 Vasijjetnama170. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. godine. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. a nazir je Turković Muhammed-aga. datirana 1263/1846.

Sarajevo. Anali GHB. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. SV I.. sina Hamida i Murade. redni broj 340 Vasijjetnama. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. a nazir Uzeir Hanjalić. 1978. 245-302. datirana 1305/1888.muhtar je Asim Sirćo. knjiga V-VI. godine. . Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. godine.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. str. godine. očitovanje. godine. Talirević Mulije-Aiše. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. godine. bez datuma. str. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. datirana 1944. rođenog 1878. decembra 1934. iz Foče. Vasi. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. II. III176 SV I redni broj 133. hadži Mehmeda Hanjalića. I 1935. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I. datirana 23. godine u Novom Pazaru.

datirana početka šabana godine 1311. iz Čaršijske mahale u Fojnici. sina Mustafa-bega Biščevića. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. godine. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik. . Kzović (Krzović) hadži Saliha. godine. 38-39. Vasijjetnama180. redni broj 309. Hamdi Juzbašić. Hadžimustafić Husejin i drugi. Rasim Rezzaković. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. str. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. godine. Saračević Munla Husejin. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. Rezzaković Mustafe. za imama i one koji uče Kur’an. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . datirana 1307/1890.. Vasijjetnama178. Čaršijskoj.181 SV I redni broj 272. rođenog 1208. Svjedoci su: Hajrullah Emin. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. rođenog 1252. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. za mukavve svijeće. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. str. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima.179 SV I. mukavvi za džamiju. 179 Oporučeno je 2800. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita. Bjelobrk hadži Salih. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. 37. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. sina hadži Ibrahimova. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. 181 Oporučeno je 1500 groša. redni broj 310. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. Turko Abdija. iz Krupe. datirana 1287/1870. godine. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. sina Abdullaha. str. Papučar Ahmed-aga. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji.

188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. februara 1290. Muharrem Šarić i drugi. sin Ibrahima Ćehajića. iz Krupe. Mustafa.185 SV I redni broj 270. a nazir je imam. sina Mehmeda Šabo. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. Ali-hodža Čaušević. iz Ključa. iz Pazardžik mahale. 71 Kratka registracija vasijjetname186. str. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. 97 Kratka vasijjetnama190. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka. sina Abdije Jugića. datirana 1301/1883. datirana 1307/1890. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. Ibrahim. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. 30 forinti za iskati-savm.bega. 189 U prisustvu Mehmed-bega. godine. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. sina Paše. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sina Hasan. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. godine. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. datirana 1306/1889. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. 71 Kratka vasijjetnama188. sin Ahmed-bega Beširevića. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. sin hadži Ahmed Proho. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. 187 Vasi-muhtar je Mustafa. terzija Osman Ćehajić.187 SV I redni broj 271.189 SV I redni broj 247. godine. iz kasabe Krupa.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. Ahmeda Rešida. . Salka. muhtar Mehmed Ramaš. godine. str. Filipović Dautbega. datirana 1305/1887.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. iz Krupe. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović. naib Zvornika. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. str. Arnautović Husejina. 28. muhtar Ibrahim Spahić. 5 forinti za nišane. godine. salat i kefaret.

godine. pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. muhtar Tvrđavske mahale.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. Vasijjetnama sadrži. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. stanovnice Kala mahale. iz Gradačca. sina Abdul-Fettahova. rebiu-l-evvela 1303. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. redni broj 243. Skraćena. Mulla Salih Šarić (Šarač). bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. Nema ubilježenih svjedoka. godine. Berbić Salih i drugi. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. str. ostali dio za iskati-salat i savm. iz kasabe Kala/ Gradačac. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. 105 Vasijjetnama197. sin Aga-bega. iz Dervente. 101. Sulejman-aga Mahmudćehaja. SV I . Ćosić hadži Mustafa. 194 Oporučeno je 8120 groša. sina Reuf-bega. datirana 07. oporučitelja i vakifa Ahmeda. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega.196 SV I redni broj 237. Gandžić hadži Huseijin. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. Arnaut Ibrahima. Vasijjetnama195. Ibrahim Palić. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. 196 Oporučeno je 2000. rabiu-l-evvela 1265. sina Ibrahima Tuce. Hatidžahanume. Hasan-alemdar. str. kćeri Mehmed-bega. redni broj 230. Halil. Šehjar Mahmudćehaja. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. Mehmed-alemdar Šehić.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. 105 Vasijjetnama192. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. a nazir Hafiz-beg. Mustafa. str. Hatidža-hanume. datirana 25. Hodžić Salih-aga. kćeri Mehmed-bega. Tahiraga Žujo. . sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. datirana 1303/1885. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg. sin Zulfikar Palića. Vasi-muhtar je Ahmed. str. sin Mehmed Reuf-bega.194 SV I. Svjedoci su: Mulla Abdi. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. godine. sin Derviš Hodžića. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. datirana 13. godine. Mulla Husejin Piri.

rođenog 1208. hadži Abdulaha. 201 Oporučeno je 17000 groša. godine. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. Kaukčija hafiz Salih-efendija. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. Sočo Numan-aga. ramazana 1300. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. Mulla Salih Bićo. derviš Ali Hulusiefendija. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. nazir je njegov brat Salih-aga. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. Ibrahim-beg Džino. datirana 1271/1854. Šamić Muhammed-aga. sin Salih-age. godine. rođenog 1236.201 SV I redni broj 52. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. 284 Opširna vasijjetnama200.i. sin Muhammed-bega. 203 Oporučeno je 15000 groša. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. str. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta).199 SV I redni broj 91. Husejn Ismailefendić. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. godine. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. 328 Vasijjetnama202. Abdi Obradić. godine. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. sin Salihage. sin Ibrahim zaimbega. datirana 13. 200 Nije evidentirana kod Fajića. timurdžija hadži Ismail. str. . Slinić/Slino-zade hadži Salih. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. 156 Vasijjetnama. Mulla Abdi Hodžić i drugi. također. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. datirana 1266/1849. i njegov brat Muhammed-aga. godine.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. sina Ahmeda Baščauša. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. Turhanija Ahmed-beg.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. Tulić Ali. i drugi brat Mehmed-aga. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. te drugi brat Husejin-aga. sin hadži Osmana. sin Salih-age. sina Mehmed-age. Tulić Mustafa-age. str.

zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd. Džuvić Abdulatif-aga. U vasijjetnamu je unešena vakfija. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. Traljić Ali-aga. Mandže hadži Mustafe. godine. a kad umre svom muškom evladu. Vasi. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. str. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. godine. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. Telalagić Mustafa-aga. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. Sahani (Sahanija) Ali-aga. Nukić Salih-aga. 205 Oporučeno je 29526 groša. rođenog 1246. datirana 1299/1881. Odredio je tevlijet sebi. iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. za popravku česme u navedenoj mahali. Čoban Abdulah-age. godine. 340 Vasijjetnama204. sina Saliha. . a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi.205 SV I redni broj 107. Bakir i Mulla Husejin. uči mevlud svake godine. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. str. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. sina Ibrahim-age. datirana 1300/1882. 263 Vasijjetnama206. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. Hadžihalilović Mustafa-efendija.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. Hadžihalilović Salih-aga. ali da su poništene te da se po ovoj postupa.

datirana 1300/1883. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. 201 Vasijjetnama208. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. Ova vasijjetnama. godine. godine. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. Ibrahim-beg Džundija. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. godišnje mevlud.209 SV I redni broj 195. str.211 SV-I redni broj 195. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87. 212 Prepis je sravnjen s originalom. Brkić Muhammed-age. Abdi Dubravić. datirana 1300/1883. sin Ibrahim-age. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. Trebinjac/Trebinli Mustafa. str. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. šabanu i ramazanu prouči hatma. redni broj 195. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. rođenog 1260. za kurban i paljenje svijeće. godine. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. str. 156. Hadžiefendića Hašim-agea. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. . Hadžiefendića Hašim-age.213 godine. Ibrahim-beg Džundija. sina hadži Abdi-age. Abdi Dubravić. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. datirana 1292/1875. Brkić Salihaga.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Mustafa Azapagić. Kratka. 156 Ovjerena vasijjetnama210. str. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Vehid Ismailefendić. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. Vehid Ismailefendić. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. napisana na običnom papiru malog formata. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu.

kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. Vasijjetnama. Sadik i Sejdo. str.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. datrana 1324/1906. godine. SV II. mujezina i popravke džamije. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. str. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. klanje kurbana svake godine. godine. iz 1209. rođenog 1252. str. 211. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga.215 SV II. šubata 1905. iz Sarajeva. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. Vasijjetnama214. godine. 140 Spisak troškova. 203. godine. 143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. Hamurović Zehre. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para. kćeri Latifa a supruge Ismaila. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. 2oo kruna za imama. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. 513. iz Novog Šehera iz 1904. sastavljen na osnovu vasijjetname. datirana 15.217 SV II redni broj 428. godine. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. str. poslugu). 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. sina Saliha. a nazir Tufendžić Munla-aga. Abid Salihagić. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. 109 Vasijjetnama. učenje mevluda. str. iz mahale Buzadži hadži Hasana. iz Jajca/ Gol Hisar. datirana 1325/1907. godine.216 SV II. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. učenje hatmi. Mustafe. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). redni broj 458. mekteb.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). redni broj 455. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića.

Za opremanje je odredila 80 forinti. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Svjedoci su: Mulla Ahmed. 250 groša za imama Svirac džamije. Mulla Mustafa. Derviš Ahmed. 108 Kratka vasijjetnama. datirana 1263/1846. Mulla Mustafa. str. Ahmed-beg Filipović. sin Kerim-bega. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. sin Hasana Havadže. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. a kćerke Zlatar Ferid-age. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. napisana na običnom papiru malog formata. Svjedoci su: Munla Ahmed. iz 1263/1846. sin Hasana hodže. dio kćerci. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. godine. sin Mustafe i drugi. Ukupno je oporučila 500 forinti. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. Munla Mustafa. Vasijjetnama222. Fize. Kratka. godine. dio sinu. datirana 1907. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. Svjedoci su: Džafer. sin Hasana Havadže/hodže. godine. Svjedoci su: Mulla Ahmed. str. Derviš Ahmed. str. sin Mustafe i drugi.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. . sin Mustafe i drugi. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. sina Osmanova. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. Mustafa-beg Filipović. 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša.221 SV II redni broj 415. Original je pod brojem 113-415.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . sina Osmana. sin Husejina Bajrića. sin Husejina. 95. sin Hasan-bega Filipovića.219 SV II redni broj 415.

Potogi Fejzulah-aga i drugi. godine Oporučeno je 1200 groša. str. 227 Registrirana je 25. sina Saliha.226 SV II. sina hadži Abdi-age. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. rođenog 1268. 77 Vasijjetnama. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. kanuni-evvela 1905. za vasi-muhtara i nazira. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. kanuni sani 1905. Šahić Muhammed. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. datirana 11. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim. Jasika Ahmed-beg. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. a nazir je Srmić Salih-efendija. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg. Palavra Mehmed-aga. str. kćeri hadži Omer. redžepa 1321. str. Potogi Vejsil-aga. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg.bega Kolunovića. . Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga.225 SV II redni broj 400. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. Mehuljić Murat-efendija i drugi. sin Mustafa-bega.. Šišić Mulla Salih. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. Agić Ibrahim-aga. nazir i drugi svjedoci. Svjedoci su Kečo Abdi. godine. ševval 1323. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. godine. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. sin Ibrahim-bega.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. za klanje kurbana.224 (SV II str. Haše. Potogi Ahmed-aga. str. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. godine/11.81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age.

Bolu Mustafa-age. godine. šadrvan. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. Čajničali Mulla Memiš i drugi. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. sina hadži Mehmeda Mehanovića. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. sin Omer-bega Moštro. godine. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. za sadaku sirotinji. za kurban svake godine. sina Mehmeda Jamaka. godine. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. temmuza 1905. Kaukčija Abdullah-aga. Henda hadži Mustafa. zatim za ulje za džamijske kandilje. a nazir njegov brat Ali-aga. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. datirana 20.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). sin hadži Omera Hadžiomerovića. rođenog 1252. . Muhammed-aga Kaukčija. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. mekteba kao što je mukavva. Svjedoci su: hadži Pašo. godine. Osman-beg. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. datirana mjeseca ramazana 1312. 230 Oporučeno je 13500 groša. Filipović Jusuf-beg. hadži Ibrahima. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. Guremović hadži Ali. rođenog 1246. 28-29 Vasijjetnama. za džamiju Rosulje. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. rođenog 1242. strana 63-64 Vasijjetnama. Registrirano 3. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. Kumašin Ahmed-aga. Svjedoci su: Pandžo Ali.229 SV II redni broj 357. godine. sina hadži Mehmed-age Tiro. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. redžepa 1308. iz mahale Kasab-zade. str. 58-59 Vasijjetnama. godine. Mulla Ahmeda. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija.228 SV II redni broj 390 str. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. Osman-aga Sirćo. da se prouči mevlud. Oporučeno je 2000 groša.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. iz mahale Jakub paše. a po jedan dio ženskim potomcima.

Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. godine. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. i njegov brat hadži Muharem.233 231 Oporučeno je 22000 groša. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. 16-17 Vasijjetnama. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. datirana 27. sina Mujo-age Muratovića.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. sina Osmana Muradbašića. sin Ali-efendije. Bakalović hadži Mehmed. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. te drugi brat Abdi-aga. Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju.232 SV II redni broj 595. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. godine. imam iz Mehmedbegove mahale. sin Ibrahim-bega. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. godine. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. str. Fatime. Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. a nazir je berber Salih-aga. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. ramazana 1330. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. . i Begu.. rođene 1225. sina Mustafe. iz mahale Hadži Isa. sin Ali-efendije. sin Mehmed-age. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. iz Maglaja. iz Stoca. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293.231 SV II redni broj 604. sin Mehmed-efendije. sin Mustafe. str. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. Hodžić/Havadžezade Mehmed. kćeri Ibrahim-age Agića. Delalić Mehmed-aga. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. 284 Vasijjetnama.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. Mullalić hadži Hanife.

rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. sin Mulla Mehmeda Mullalića. bedeli-hadž.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. datirana 19. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. Ibrahim Ismailbegović. rebiu-l-evvela 1291. mjeseca zu-l-kade 1319. opremanje mejjita. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. Redni broj 552. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. sina. Mullalića Rustem-age. sirotinju muslimansku. str.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. str. a nazir je imam Ali-begove džamije. iz Tešnja. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. . Nema posebno izdvojenih stavki. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. sina hadži šejh Osman-age. Hasan Tuzlić. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. iz Žepča. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. Mulla Bego Ajanović i drugi. godine. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584.236 SV II redni broj 550. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. str. godine. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali. kefaret.235 SV II. A 8000 groša za bedelihadž. Ahmedagića hadži Šerifovog. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. Osmanefendića Fehim-efendije. 246 Kratka vasijjetnama. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. za imama i mujezina. datirana 25. godine.234 SV II redni broj 558. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. Širbegović Mehmed-beg. Kjašif-efendija Muftić. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. safera 1300. Svjedoci su: Handžić Mustafa. Turalić Hasan-aga. sin hadži Ibrahim-age. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. Širbegović Muhammed-aga. hadži Firuzbegović Muhamed-aga. datirana 05. str. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. iz Srebrenice. 237 Vasijjetnama.

Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. . iz Donje mahale u Derventi. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. udate Eminagić. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. datirana 16. 238 Kratka. Nema svjedoka ni drugih podataka. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. str. 29 Vasijjetnama.239 SV III redni broj 634. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu. godine. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. str. godine.240 SV II redni broj 704. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. sidžili. sin Hasan-age. informacije o oporuci. rebiu-l-ahira 1323. bedeli-hadž.salat i ostale dužnosti. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). osmanske vasijjetname. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. iskati. redžepa 1337. iskatisalat. vasijjetnama. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. rođene Ibrahimbegović. sina Mustafe. Kazića hadži Salih-age. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17.241 Ključne riječi: regeste. Nema datuma. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. 240 Oporučeno je 1375 kruna. 1600 kruna za hadž. datirana 28. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. iz Visokog. rebiu-l-ahira 1333. str. sin Alije Šerbića. rođenog 1260. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.

as appendices to it. which deal with still unrealized conditions of testator. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament. In this work. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. Because of that. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. As far as vakufnama is concerned. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. However. . in part of our oriental literature. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama.

107. Među tim ustanovama biblioteke su. zauzimale vrlo važno mjesto.. Islamski kulturni centar. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke. za vrijeme turske vladavine. Mostar je. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. str. drugo dopunjeno izdanje. bio administrativni. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. 141. Osnovao ju je 977/1570. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi.2 1 2 Hifzija Hasandedić. Sarajeva. Istanbulu. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. upropašten ili raznesen po svijetu. Bratislavi. Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. možemo zaključiti da je u Mostaru. str. Mostar. pretežno iz islamistike. 178 i 179). poznat po imenu Karađoz-beg. 2005. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. svakako. godine hadži Muhamed-beg. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. te br. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara. shodno njegovom položaju i značaju. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. 226. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. Počitelja. inače. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. sin Ebu Seadetov. . br. Nerijetko. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine.

Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. za vrijeme turske vladavine. godine. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 . str.6 3 Osim Karađoz-begove. uvakufio i sedam naslova rukopisa. biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. str. uz neznatne stilske korekcije. Iste godine.. I. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji. Mushafi su uvezani po džuzevima. kaligrafski dotjeranih mushafa. cit. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu. 100. str. Hifzija Hasandedić. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. str.. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje. Sarajevo. njihovom inventarisanju itd. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. u kožnom povezu.. knj. broj. I. 49. Prijevod vakufname. Tako je Mehmed Ćišić. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. vakufnamom iz 1848. sin Ismail-agin. Ćejvan-ćehajina. 100-102.“sedam kompletnih.. Spahić. Orijentalni institut u Sarajevu. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić. kada je knjižni fond narastao. Prestala je sa radom 1934.. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju.000 dirhema za finansiranje medrese. Spomenici kulture. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. Nakon osnivanja medrese. 1988.) Muhamed Ždralović.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. u Mostaru su. 298. koji su napisani prema pravilima tedžvida. 1985. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. Sidžil vakufnama GH biblioteke. Sarajevo. str. da bi kasnije. 56.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. 159-168. op. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Vakufnama Mehmeda Ćišića. Inače.

godine (R-10139). godine. da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. godine. godine. turskih. decembra 1262. 502-504. az-Zamaõšarī. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. april 1144. perzijskih i bosanskih rukopisa. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. neka im svima Allah podari svoju milost. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. sv.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . safera 661/23. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān. ‘Umar b. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. (1978). al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl. 20-21. govori u prilog ovoj pretpostavci. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. godine.9 . . komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. str.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. Arapsko-turski rječnik. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. koji je napisao Ya‘qúb b.. godine. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. Na l. Katalog arapskih. odnosno za autorova života. Glasnik VIS-a. Foča". Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. Vidi više: Kasim Dobrača. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. XV. XLI. Napisao Mu¥ãafā b. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. 5. umro u Tibrizu 685/1286.. a umro 9. umro 931/1524. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. Sarajevo. Osman Lavić. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. komentar djelu Šir‘a al-islām. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075. Najstariji među njima je prepisan 10. str. odnosno biblioteku. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. Sarajevo. godine.7 .. br. umro 968/1560. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. 2006. Muõammad b.drugo savršeno djelo u jednom svesku.

Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su. školskih i drugih biblioteka Počitelja.146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru. propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. .Biblioteka Ahmed-age. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: . daru-s-seadeta. Na kraju. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. da ne bi propao.Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. Tako je.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ . i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju . . zbog nedostatka sredstava.Biblioteka šejha Juje. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر . zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. pa je njen fond. Mostara. Stoca i drugih mjesta u Hercegovini.

ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. marta 1602.. fol. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. Spomenici kulture. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(. str. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﴍح‬ ّ ّ . državnik i dobrotvor12. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. uglavnom akaidskih. godinu. kalendar za 1940. 216 ) prepis br. ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. str. Hasan Nametak. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. br. 2008. niti igdje iz Mostara iznositi”. Sarajevo. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. str. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. pjesnik. 187-192.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. ﴍح اﳌﺸﺎرق. 100-101. اﳌﻄﻮل. ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. da se iz njega ne prepisuje. str. ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. str. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح..”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. al-Mostarija. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. 1a. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . Na rukopisu br. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića. 116-129. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. R-3769. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. اﻟﺮﺷﺤﺎت. iz bojazni od oštećenja. 41-52. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. godine.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. 147. 1973. te da je ovaj peti svezak autograf: . nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. Sidžil vakufnama I. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . ramazana 1010/8. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. prije 1890. drugom vakufnamom iz 1602.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. Narodna uzdanica.. Adnan Kadrić.. br. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. u posjed uzimati. R-559). ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. Sarajevo. Hifzija Hasandedić.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. prodavati.

Safvet-beg Bašagić. zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ . Tako je već 1061/1650. zatim kapu-aga i napokon. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. 1063/1652. na Uskudaru je. dār as-sa‘āda. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. Mostar. str. Sarajevo. odveden je u Istanbul. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. Ahmed-aga. sin Alijin. godine. još dok je bio dječak.. . Istanbul. 331332. godine. sagradio džamiju. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. 1308-16/1890-98. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. 1986. Hifzija Hasandedić. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. Sicilli Osmani.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. 217. Osim medresu u Mostaru. u Izabrana djela.. Naime. Ahmed-agina medresa u Mostaru. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. „Znameniti Hrvati. te godine je. najvjerovatnije. Bošnjak. kao vakuf majke Kerime. knj. III.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. daru-s-seade. I. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. godine. str. nije dugo radila. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. 93 i 101-102. 1999. 193-194. Zatvorena je... Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. Spomenici kulture.. str. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović.

uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. 1a). fol. bilješka je na turskom jeziku. Ahmed ibn ‘Ali/. davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. Onaj ko to izmijeni. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni. R-2559. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. .اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. 1a. 1a).18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su.. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. pozlaćenim tekstom. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. uvakufljujem (ovu knjigu). sve čuje i zna. vjerovatno pisana prije ostalih. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. fol. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu. sve čuje i zna (bilješka na R-3749. Prema ovim bilješkama. . Naime. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. nakon prestanka rada medrese.a Allah.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. pod uvjetom da se ne može prodati. lijepo i stručno uvezani. sa unvanima. fol. (fol. .19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. zaista. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. kapu-agasi. kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. zaista. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. ali bez jasne potvrde za to.a Allah. godine (R-3584. Onaj ko to izmijeni.

2663‬ ‫4.9473‬ ‫3.2663‬ ‫2.9473‬ ‫2.2663‬ ‫3.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫21.9473‬ ‫4.9473‬ ‫11.9473‬ ‫7.9473‬ ‫6.9473‬ ‫8.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.9473‬ ‫5. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.9473‬ ‫01.9473‬ ‫9.

poznatiji pod imenom Šejh Jujo.. Mostar 1968/69. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. Sarajevo. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. VIII-IX. 1958-9..23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. str. str. "Mustafa b.22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. akaida. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. zajedno sa ostalim djelima autora. stilistike.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ . 23 . sintakse arapskog jezika. Zora.ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme.... nasljednog prava. 219-300. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. 1985. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci". ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu. leksikografije i propovjedništva. POF.. Yusuf al-Mostari. 29-35. 390-400. 39-54. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. Muhamed A. Mujić. počasni broj. str. fikha. Anali GHB. "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". logike. XI-XII. disputacije. Sarajevo. pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu. str. od toga 15 autografa a ostala je.

nas.24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe.4 3870 3915.1 3860.1 3855 3858 3860. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. pravo usuli-fikh stilistika god.1 3974.2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار . nas. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru. a u kome se može prepisati . prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860.1 3957 3974. nas.kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer. l.2 3871 3883 3915.3 3860.2 3987 4027 3860. nas. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. pravo šer. pravo šer.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati. 2b) . Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer.

Sarajevo.4 4071. str. str. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. str. Evlija Čelebi. knj.5 4105.8 4594 3638 3755 3847 4071. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke. Počitelj na Neretvi..3 4104. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. Hifzija Hasandedić. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu.4 4105.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. Egipta (1669).6 4105. Sarajevo. br.2 4105. 10. 461. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25.. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). Sarajevo. fol. Mehmed Mujezinović. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine". . Više o Ibrahim-paši. godine. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. 229. 420. Ibrahim-paša Počiteljac.. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. 16 str.. Ismet Kasumović...ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.7 4105.. njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. str.. XXXV/1972. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661).1 4097 4105. 25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. III. preveo. 1979. 408. bilješka 15. 1933.1 4105. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju.2 . Glasnik VIS-a.3 3915. a kasnije beglerbeg Halepa (1668).

30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ . . 541. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru. knj. str. Neki od njih. br.. Djelo je prepisao Õasan b. godine (Rs 532).154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas.١٤ .٨ . "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke. 1977. turskih i perzijskih rukopisa... maja 1992. porijeklom su iz Egipta. maja 1530. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. III. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17. Katalog arapskih. a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. 209). a jedan krasan prepis Kur'ana. ramazana 936/4. posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. turskih i perzijskih rukopisa. dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. u rukopisu). Mostar. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. Katalog arapskih. Islamska epigrafika. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. 33. Hasandedić. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić." Mujezinović. 408. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. iste provenijencije. str.٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god..

Sarajevo. III. XLVI. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. sin Zulfikar-kapetana. str. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni".. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. i 1842. 4-6. str. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. Hamdija Kapidžić. godine. Između ostalog. isti. . godine više primjeraka rukopisa koji su. str.. Znameniti Hrvati. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. preko Karađoz-begove biblioteke. str. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. 18-23. Glasnik VIS-a. knj. Izet Rizvanbegović. rođen je oko 1783. dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. XVIII (1937). januara 1833. Sarajevo. 2001. str. hercegovački vezir". Blagaja. Sarajevo. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. Ćurić Hajrudin. Spomenici kulture. Sarajevo. 2. Sarajevo 2004. 20-21. br.. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". 102. Sarajevo. Od 1813. III (1952). Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. carskim fermanom od 14. Sarajevo. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. Gajret. POF 52-53/2002-03. Isti. str. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. Kasim Gujić. str. Godišnjica Nikole Ćupića. Hifzija Hasandedić. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. godine gdje je i ukopan. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). Foče i drugih hercegovačkih gradova. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. 201-296. "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. u: Izabrana djela. 88-92. godine. br.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. str. XXXIX(1976). V(1954). "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". Glasnik VIS-a. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. 1937. čime je Hercegovinu dobio na upravu. br. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. godine. Ćurić Hajrudin. 343. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. 1986. 295-328. 47-53. 1. Beograd.

‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23.ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل . nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima. Ÿālib.‪Pečat je iz 1248/1833. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ . fol.‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru.‪ .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫. 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ . prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053. Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”.Njegov rob.ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل .ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis.

dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. godine. koji. naziv djela. Anali GHB. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica. 1977. godine. 62. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo.1 4092. iz 1950. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci. V-VI (1978.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. sadržaj. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. Popisani su prvo rukopisi. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se.2 4092. Hafiz Mahmud Traljić je. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. str. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. ime pisca. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". rukopis ili štampa i primjedba.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. turskom i perzijskom jeziku. u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom.). najvjerovatnije. V/1-3).1 3962. godine. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. izvršen je popis njenog knjižnog fonda. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . a zatim štampane knjige.

Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. R-3873. R-3956. najviše djela iz jezika (199). matematike i drugih naučnih disciplina. bez naročitog nadzora. 3855. Novi Behar. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. X/19336-37. akaid (42). „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. Tako. 3987. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. 3957. zbornika dova. Ova se biblioteka vodi odvojeno". dogmatike. R-4006. rječnik (24). kur’anskih i hadiskih disciplina. godine. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. Smještena u neuvjetnim prostorijama. osnova šerijatskog prava. 3858. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. R-563. u odnosu na temu. R-3785. str. tesavvuf (20) itd. usuli-fikh (29).158 Osman Lavić biblioteke.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. 3915. R-3819. Spahić43. R-3816. R-3855. Dio rukopisa je. R-3982. R-3638. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. a da bi se sačuvao preostali fond. logika (41). Kako smo naprijed spomenuli. br. 3883. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . R-3999. 3940. 3858. da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38. R-3854. Sarajeva42 i drugih gradova. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 274. fetve (32). hadis (40).3 Mustafa Hadžimulić. etika (64). Biblioteka je početkom 1950. R-3836. V-8-2. R-3838. U Karađoz-begovoj biblioteci je. u djela. disputacija (35). ali i medicine. R-3949. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br.. R-478. Nakon prestanka sa radom. Počitelja41. R-3941. djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. slijede: fikh (142). Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. a biblioteka je zatvorena. 3072. tefsir i njiževnost (po 47). 20-22.

82 Mehmed.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. inv. Salih Trako. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta.318. br. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Bošnjački institut. Počitelj. Admed-aga daru-s-eade. 259. Šejh Jujo’s. R-319. turskih. 173 i R-369. br. II/1934. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. str. then darus-seadet. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. kat. inv. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. Handžić. 734.. inv. known as Karadjoz-bey. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. Many other public and private libraries were added to this Library. 46 . Šejh Jujo. 2003. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. svezak II. Turkish and Persian languages) 44 45 R. 635-636. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. The most important of these libraries. by their collection and number. rukopisi.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. br. The functioning of this library ended in the year 1934.Sarajevo. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. 2. str. br.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. Derviš-paša Bajezidagić. 164. Zurich . Katalog arapskih. Fehim Nametak. son of Ebu Sead. br.. Ibrahim-paša Počiteljac. Mostar.

works on Qur’an and Hadith. fol.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. collection of dua. . R-3581. 1b. principles of Shari‘a law. medicine. fol. mathematics and scientific discipline. R-3777. dogmatic. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. R-3770. fol. 1a. 1a.

1b-2a. .Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. fol.

R-3799.162 Osman Lavić R-3871. 1a. fol. . fol. 1a.

uzneseni). stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. a bio je jako star. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. imam bio brat najvećega muteassiba. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. 317-345. Leiden-Boston. fanatici ili.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. derviši kažu „hoćete“. miran i tih. koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. kako se kaže. kadizadelije. Nakon toga onaj imam bude smijenjen. kako ih pisac još naziva. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. jaramazi. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. . inače. možda je imao više od stotinu deset godina. Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. pobijede derviši. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. Kad je preuzeo naimenovanje. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. sarač po zanimanju. elhamdulillah. U džamiji dođe do prepirke. Brill. usta ima a jezika nema. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Na kraju. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. (Ed.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. Vera Constantini and Markus Koller).

pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. godina po Hidžri. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. Novotarijama su. List 9a1-2. 4 . Sarajevo. godine. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. Jednu su činili derviši ili sufije. Veselin Masleša. 1968. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. Godine 1780. ili 1767. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. Preciznije. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. Tako je. Mula Mustafa Bašeskija. godine (1184. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje.3 Prema zapisivačevim riječima. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. tj.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. I sagrađena je medresa Inadija. između ostalog. Ljetopis (Preveo s turskog. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. vaiza iz Amasije. vaiz iz Amasije. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). uvod i komentar Mehmed Mujezinović). i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. to je 1180.

vičući i galameći. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. 1573. Ljetopis. kako navodi Mujezinović. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. Govorio je na turskom jeziku. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. tekije. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. obično bijela.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). derviše. i u tome je bio vrlo vješt.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa. 97.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. u 2. Isto. napomena 3. usto praćeno „vikom i galamom“. ćulahe. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. glasno. 1635. str. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji.5 kadije. februar 1767. Ferman je datiran. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. derviške redove“. List 36a8-10. derviše. tekije. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. derviške redove. . podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17.

14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike. The Journal of Near Eastern Studies. Zilfi. Yeni Türkiye Yayınları..12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. 260. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“.] traže da se čine dobra djela. 253. bio je taj što je Kadizade početkom 17.. Zilfi. 1350. str. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. Mehmet Karagöz. a od nevaljalih odvraćaju. Isto.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva..166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. Isto. Birgivi je u tim. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. 9/71. Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. bez sumnje. 4. „The Kadizadelis. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje. Kemal Çiçek. Madeline C. str. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“. 147. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama.). 9/112. 11/116. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. . tom 11. 45.. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. sljedbeniku Birgivijeva učenja. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“. Salim Koca). Türkler (Ured.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu..: Hasan Celal Güzel. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. str. 146. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. Madeline C. str.

Zilfi.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava.. str. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija. Zilfi. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“.. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga.. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687). str. kako primjećuje M. M. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija.). Karagöz. 146. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. „The Kadizadelis. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea.) i Sivasija (1639. 149... čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. oko 1660. 257-258. Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. Karagöz. Nakon smrti Kadizadea (1635. str. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.“..Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. Također i: M. 19 . Naime. 256. str. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler. Ustuvanija Mehmeda (u. u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. Vjerovatno je. i to u svim društvenim slojevima.. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. od državnika do običnih građana. S druge strane.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. Madeline C.“. Zilfi. „The Kadizadelis. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju.

august-septembar 2009. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište. Zilfi. Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. . 263.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata). Isto. Vlast je to pokazala na vrijeme.). 258. str. 20 21 22 23 24 Madeline C. kad je postao veliki vezir (1661). „The Kadizadelis.. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. socijalni i kulturni život u Istanbulu. Po treći put su snažno obilježili vjerski. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu.. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije. http://kurannesli. Isto. str. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân).24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. uz još veći utjecaj na dvor. “Tarikat-Devlet İlişkisi. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. asp?id=390. Mustafa Aşkar. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). 1661. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. str.info/bilgibankasi/yazi. Ipak.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. Isto. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija. 258-259. koji ga je.“.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija.

29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala. „The Kadizadelis.“. 2002/I. „Kadızâdeliler“. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. naprimjer u medresama i tekijama.26 Ma šta da je bio povod sukoba.. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. 101. 28 29 . Zilfi. 267. Madeline C. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi. Ferhat Koca. kako smo naprijed već spomenuli. XXIV.. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. „The Kadizadelis. 102.27 Upravo je taj događaj. str. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama. str. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. Çavuşoğlu.. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. godine u Ulu džamiji u Bursi.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. str. noći mjeseca ramazana 1692. godine. S.. M. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. Zilfi.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. 265.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. 107.“. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. str. str. koji se zbio u 27.

268.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. str. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. 117-143. kao što je i prljalo džamiju“.. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan. „The Kadizadelis. 123. str. ohol. a mevlevijski šejh poput mušice. ali jeste oko džamijskog prostora. str. Zilfi. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. „Sivas’tan İstanbul’a. 268. nakon što je postao mevlevijski šejh.“. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. Da li je mujezin te iste džamije. . Prema toj priči. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira.30 Taj komentar nastavlja R. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. Madeline C...32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji.“. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. kao i značajnu publiku“. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa.. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. Rüya Kılıç.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. str.

. oholim i grubim. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. august. 256. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. List 24b15-20. „The Kadizadelis. pašama. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. kako smo naprijed vidjeli. o derviškim redovima. osim dobrovoljnog rada kao muderis. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona. šejhovima. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“.. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. str. ulemi. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. kad je. 34 35 36 Madeline C. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. Zilfi. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). postavljen za muderisa u medresi Inadiji.“. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. kazaskeru. nastavili djelovati u vjerskom životu grada. Možda je i on. U svakom slučaju. godine. Zato ga je snašla ta nesreća. Bit će da je do te godine. zanesenjaci su.. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. o šejhu-l-islamu.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš. od kako je došao. SLUČAJ VAIZA.

rüsvây-ı ‘âlem oldun beter. prema Mula Mustafinim bilješkama. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). Na to su kadizadelije. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. posve se izgubi u muftijskom poslu. List 26a15-26b3. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. Kad je primio mahzar. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. List 25b18.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. . O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. i to mu imenovanje dođe na noge. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. on dobije traženi položaj. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. muteassib i munkir. godini 10. dosta! Sram te bilo od svijeta. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. U istoj 1775. no on nijedan nije znao riješiti. Mula stavi pečat na njegov mahzar. sigurno. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. A to je bila očita neistina. Konačno se vrati vjeri. To je za njega obavio mulin čohadâr. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. a osim toga je veoma slabo pisao. ali se vratio za samo dva mjeseca.38 Pisac. inače ljudi neznalica. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. Skupilo mu se puno upita. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. doista postao muftija. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i.

Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. koji je sačino 1786-1787. kako kažu. 42 . čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. derviša. List 97b13-18.40 U zapisu o vaizovoj smrti. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. običan svijet. Napravili su od njega pravoga Karuna. tekija. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. Godine 1780.. džahila. 40 41 List 36a11-14. Derviše nije volio. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. kako je postajao bogatiji. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova.“. prestao da ga uvažava. i takav je stekao ugled. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja.. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. Tako je narod. ali je vremenom. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. sve što je novo slatko je. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem.. neznalica. Najzad su ga jednom protjerali.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. ali se on vratio. spletkario i grdio. Potom su ga proglasili muftijom.

zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha. 268. do 1774/1775.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života..46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. Zilfi. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. str. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. iako je bio muteassib i munkir. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke./1818.“. Koca. očito znao da se približi svijetu.). treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja.“. str. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. 44 45 46 . Cevdet Tasnifi. str. napomena 81. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke..45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. Amasijali“. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. „The Kadizadelis. Amasijali. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. Ipak. Madeline C. Tih desetak godina. F. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. 99. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina.. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti. te da ga je „nakon smrti 1234.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. 1999.. i ustanovljena njegovim zalaganjem. Mula Mustafa to više ne spominje. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija.

turskih. Ždralović. Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. str. Suraiya Faroqhi. Târîkat-i Muhammedijje. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. 74. 219.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. sudeći barem po sačuvanim primjercima. Zagreb 2000. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. str. Istanbul 2005. Faroqhi kako su “neki učenjaci. 220: Hajrudin Ćurić. str. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. Isto. 50-51. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. Ove podatke vidjeti u M. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni.. objavljenim posljednjih godina. 47 48 Prema M. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. 221. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. str. M. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. stoljeća.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni. str. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. Ždralović. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. str. 49 50 51 . Muhamed Ždralović. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci. 207-229. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. (Prev na turski: Elif Kılıç). do sredine 19. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sarajevo 1983.

List 98a12. List 127b23. List 73b25. List 79b5. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. List 135a16. . na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. starac.53 Mustafa Gušo tabutčija. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije.176 Kerima Filan U svakom slučaju. starac. Ali ne zna se. Volio je derviše. Bio je moj dobar prijatelj.55 Derviš Ahmed. Uvijek je nosio ćulah i hrku. List 71a9. možda je živ u zarobljeništvu. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“.54 Kadija Osman-efendija. ali ga život ne poštedi. vitkoga stasa. koji je bio imam u džamiji na Ploči. kao u slučaju nekog abadžije. Bogat čovjek. bogat. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. više od 40.57 Za mula Saliha Sakarata. pristupio redu kadizadelija. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti.52 Kabadaja od 90 godina. Volio je derviše. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. sin hadži Mustafin. List 72b1. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Ponašao se kao kadizadelija. Imao je puno dućana u Sarajevu. Poginuo je na Bukureštu. aščija u imaretskoj kuhinji.56 Mula Hasan abadžija. Bio je pronicljiv. inače trgovac koji je puno putovao. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. sina aščije Alija.58 Ponegdje se nailazi. Božija milost neka je na njega. Volio je kadizadelije. mada veoma rijetko.

Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera. pristalica i. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. Kad se razbolio. možda. Šejh Mehmed. promicatelja purističkog tumačenja vjere. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. Kad je povorka stigla u Sarače. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. Srećom. Ali je znao kroz kakvu priču. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. nije im uzvraćao grdnjom. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at).. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku. izgleda često. Dok smo ga nosili pred džamiju. poput gore spomenutog abadžije. List 81a4. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. Poznata je i kao Mišćina mahala. Napad na dženazi. sin šejha Hadži Sinanove tekije. ali on to nije primao srcu. List 41b25-42a4. sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. pokajao se.strasti su zavodljive’’. 63 60 61 62 63 List 96a1-3. na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. vječito mrka lica i nesređene brade. . izložen verbalnim napadima kadizadelija. nego bi samo govorio . godine. sudeći po tome što je lahko zaustavljen. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. začula se galama na čelu povorke. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima.

potvorom.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. što se pokazuju kao pobožnjaci. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. zabranjivali su kafu. 188. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju. duhan. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. Salih Čolaković). Sarajevo.. Madeline C.67 Devetnaest godina kasnije. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. str.68 64 65 Imam el-Gazali.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća. Zilfi. 257. Knjiga o znanju. grdnjom.. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. vino. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili. cijepanjem odjeće. List 35a6-9. 2004. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. List 35a9. Libris. 66 67 68 . Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. i uostalom svi građani. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. str. „The Kadizadelis. 35a12-13. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu. potezanjem za bradu. Ali neki kadizadelije iz našega grada. u ljeto 1798. (prev. Pehlivani odu u Visoko.“.. List 154a18-20. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda.65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. godine „deset dana po Aliđunu“.

kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. stoljeća. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. Međutim. D A. naprimjer. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. u Istanbulu. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. i 1656. . 199. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. stoljeća. zabava na ljuljačkama. 102. Početkom 17. S. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. „Kadızâdeliler“. godine. dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. Faroqhi.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. kako navodi S. oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam. str. ali i u kasnijim godinama. Isto. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. str. XXIV. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. Ipak. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja.

kravom.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. Sarajevo. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. List 18b6. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. koji obnaša dužnost bosanskog vezira.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami. Munkiri na to da puknu od muke. Chittick. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama.. 2005. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr. 111. . str. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. psom. svinjom. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. Mula Mustafa je munkirom. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. [1774. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije. Dao Bog da napadnu psi na svinje. 72 73 74 List 23a5-7. (prevod: Rešid Hafizović).73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend.. npr: William C. U rebîu-l-evvelu 1188. uznesenima koji poriču istinu). Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. Vidjeti.

no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. pa i do fanatizma. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. Jer treba imati u vidu . dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Mula Mustafa. On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. on ih ne imenuje. nego ih spominje kao članove zajednice. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. zato što je vjernik. Kad ih kritizira.

) List 36a15-20. Istina.77 Ipak. XXV-XXVI. Da ga sluša obrazovan čovjek. I u drugim naukama nije bio neznalica. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. 76 77 . Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje).75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. Ipak. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. bio je muderis u Đumišića medresi. fol. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. Vidjeti rukopis br. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18. nije imao građansko držanje. 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. R-2516. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. Imao je pri sebi tračak zanesenosti.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Kako narod nema razbora. 13b-16b. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. ništa o tome nije znao. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci. Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. Vidjeti na str. Birgivija i Kadizadea. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. koji je u toku izrade. Sarajevo 2007.

„Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“..“.“ na koju medrese. kao i neke druge u njegovoj medžmui. 261. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. kako kaže Katib Čelebi. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka. M.. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. uz određenu podršku.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu.“. postati muftija (onu müfti etdürdiler).79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. str. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet. „The Kadizadelis. str. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. Naime.. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. Zilfi. „The Kadizadelis. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom. Zilfi. str. nisu uspijevale odgovoriti. 149. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su. “bili u paklenim dubinama neznanja”. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. Karagöz. stoljeću. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje.. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. Prema: Madeline C. zabavljene najvišim slojevima društva. 80 . 253.

stoljeću. stoljeća. 1998. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. On u svojim vazovima napada tekije. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. Benim Adım Kırmızı. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. racionalno i doslovno. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. koristan.. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. drska i prijeteća. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija. str. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. Tugra.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. u ime islama. Istanbul. kosati i bradati.. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. nek grade kuće. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. Vaiza iz Amasije. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. vojni porazi. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama. 18-20. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. 266. vikao je jedan promuklo i grubo.184 Kerima Filan u medžmui. derviške redove. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. povode za drugim knjigama i izvorima. epidemije kuge. 2009. kao što su skupoća. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. Drugo izdanje. . str. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. Sarajevo. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije.

Ipak. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri.. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar.. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. štujući sebe i svoju zajednicu. . Hiljadu osamdeset pete (1674. “Tarikat-Devlet İlişkisi. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. Istodobno su. Najzad. kako navodi Mustafa Aškar. 18. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century.) nastupilo je doba primirja između nas i njih. čuveni sufija iz 17. kao kulturno pamćenje.”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”.info/bilgibankasi/yazi. sve zapaža i o svemu promišlja. stoljeće. asp?id=390. sufije.) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa. http://kurannesli.. Ključne riječi: Sarajevo. važne i za druge oblasti nauke. stoljeća Nijazî-i Misrî.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. august-septembar 2009. kadizadelije. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese.

Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. And in fact. Because of that fact. . made in his notes (majmua) between 1760 to 1805.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. the author of this work has tried to show that. According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. citizen of Sarajevo. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi.

sin Hercega Stjepana Kosače. 1466. a njegov otac. po svoj prilici. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. Hercegović . što je. Godine 1463.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. godine već bio miralem. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. . Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće. na Dvoru ubrzo uči turski. šalje ga na Dvor. Ahmed-paša. Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. stoljeću. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. šta će tada biti!? 1. a po drugima 1459. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Ahmed Hercegović je 1478. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu.1 Prema nekima autorima. Svjestan svog plemićkog porijekla. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. rođen je 1456. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). godine. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače.. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve.

-1523. 1991. Hazırlayan: Necdet Öztürk.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije. Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. kćerkom sultana Bajazida II. İstanbul. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. i. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. da bježe. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. godine mladom princezom Hundi hatunom. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. . tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. Adani i Varsagu. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. 1481. pobjegoše na top. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. odlučuje se za napad većih razmjera. potom. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. ženi se 1484. dok je još bio na toj funkciji. nakon smrti Fatiha. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. poklopac staviše Onog trena kad dođe.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. sina Hercegova (Hersek-zade). vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. umjesto fitilja.

naprijed se usamljen pojavi . Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. (Hadidi. (Hadidi. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao.. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe... Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku.. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. Opis izgleda pomalo nestvaran. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima. i to u teškoj situaciji.. . kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske. 4660-4674). 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori..

Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. od roba do vezira. časti i poštenja. pade k zemlji Odmah naredi. a sama njegova sudbina. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. pravde. Ahmed Hercegović. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. pašine. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. on sam. potom. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . i da je. sina Hercegova. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni.

svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je.. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. taj kraj napusti” A on upita – “Pa.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. ata i kaftane Za put oni darivaše. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza. Herceg . 191 A on poštovanje pokaza. uze nas i ode. (Hadidi.. on je musliman.

4675-4699) . na pomalo čudan način. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora. Također se. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ. (Hadidi. prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. 5059-5090) a u formi hronike. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi.

. 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.. neprestano jure i dolaze. sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. str.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. 2081. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući. Ktp. 311-312) Prođe zima. iz Hadidijeve Hronike (Sül. Esad Ef.

). Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. / 1500. Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. (1499. 5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. (Hadidi. .194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. do More stiže lađe jedra podigoše. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke.. g. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar. h. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . (Hadidi. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića. Poluotok na jugu Grčke.. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. sjeverno od Moreje. uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. sina Hercegova.

Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. eto. Esad Ef.. svijet treba da vidi što posrijedi je: . 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. str. pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj. tako. 2081.. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. Sina Hercegova. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on. Ktp. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše.

Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi. (Hadidi. 5175-5183) . 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on. Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji . ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza. tiče patopeje. Što se.hipotipozi opisa radnje ili događaja. pak. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret).. Opisi atmosfere. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama.. pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje. Katkad se sretne pokoja etopeja. hipotipoze opisa psiholoških stanja. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. (Hadidi.

Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. Naime. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. kako dalje navodi. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. sultana Bajazida II i sultana Selima. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. Kod Hadidija.. došao ispred Fatiha i primio islam. Ahmed-beg je.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. kako je kraljev sin konopom sišao vani. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana». a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. s jedne strane.. 197 No. . dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. s jedne strane.

/1551. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. godine./jula 1517. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. 2. Mustafa-bega. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. fermanom iz 958. poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. mlađeg brata Ali-bega.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. 11 . i Sulejmana Veličanstvenog. kćerka Ahmed-paše Hercegovića. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. Huma. uz koju se nalazi turbe. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega.

110. u čast tebi.. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. Cilt. Tuhfe-i Nāilī. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15.. i početkom 16. dok život ovaj napuštaju.. 102. Kurnaz. Mustafa). stoljeća.* . 1. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. Kāmūsu’l-‘A‘lām. ‘Atā Tārīhi. Bizim Büro Yayınları. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade).. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. 12 Usp. .* . i početka 16... i početkom 16. say.. 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika. Cemal – Tatcı. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku.* . ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15).* . upućene sultanu Selimu I. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. tvoja želja za čistotom. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15.. podizanje bajraka je Tvoji podanici.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.) od 15 slogova. stoljeća. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. C. Jezik mu nije težak. Hercegović . stoljeća. say. I. C. 1. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. Ankara 2001. No.

Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću. mihrabom i minberom u starom stilu.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. 14 . dakle. u blizini Carigrada. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. i početkom 16.200 Adnan Kadrić 3. ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu.25x16. krajem 15. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek. prostranom avlijom. četiri kružna kubeta. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. Kasaba je. stoljeća. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto. tri velika kubeta na stupovima.

Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. godina) . Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. a već 1511. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. Prema nekim izvorima. prije stila Mimara Sinana. godine. Prednji dio. česme i hamama. Hercegović. Lica ljudi su bila žuta. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā. prije samog ulaza. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. zu-l-hidžeta 1187. / 1742. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. maja 1766. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi.. / 25. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. nose četiri velika stupa. Godina 1187. hana. doživljavala je dosta popravki.. Već 1509. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. godine. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. Sene 1187.

Hindi-hatun. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II. Džamija je također bila sa kubetima. po 2 akče dnevno za hasuru. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Kirimlu. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. Kajadžik. graditelja džamije. Prema obrađenoj vakufnami. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. Japldak. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. . sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. koje pripada Kešanu. Balilu i druga sela. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. Sekillu. sina Ali-bega. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. čirak i ulje za kandilo. Sgrlar. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole.

za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1.5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima.5 akča. a u avliji se nalazi šadrvan. Njegov rad koriste razni autori poslije njega. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. kako slijedi: za šejha 4 akče. Šef kuhinje i magacina za hranu. za nadglednika (nazira) 10 akči. za nakiba16 dnevno 3 akče. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. Ima munaru sa jednim šerefetom. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. stoljeća. luk i so. za putnike po 1 vakijja19 meda. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku). za kilerdara17 (nije precizirano). po 2 akče dnevno za slani grah. posebno plaćanje za one koji peku ovce. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče.5 kilograma pšenice.. oko 400 drama. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. . po 7. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. Džabija. 3.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. Okka. po 6 akči dnevno za ogrjev. svakog dana se peče hljeb od 1. za pisara (nije precizirano). u oblasti Kešan.207 grama. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice.

Herceg Stjepan Kosača. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. his captivity and his liberation. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan. son of Herceg Stjepan Kosača. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. poetske hronike. Apart being an army commander and high government official. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. unfortunately still in ruins. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. stoljeće. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). Chronicler Hadid. 15. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. was a poet. danas nema ostataka od takvih građevina. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. . pjesnik. možda. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. te građevine postojale. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. and then his successful career. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. veliki vezir. Turbe je još uvijek razrušeno. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. Nažalost.

97 . Sarajevo. 1989. br. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". 2006. Sarajevo. 301 314.III. 28-29/1978-9. Sarajevo.191. str. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).124. uopće. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. između ostalog. "Donjovakufska medžmua". str. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. ili ništa ne znamo. br. br. Vidi: Muhamed Ždralović. 55/2005. 1976. te je ovom prilikom želimo predstaviti. br. "Medžmua pjesnika Šakira". u formalnom pogledu. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. Sarajevo. str. 38/1988. str. formalnim osobinama.. uopće.. uglavnom. kao i fenomenu medžmue. 147. "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". 1970-71. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 187. 109 .. iz astrologije na turskom jeziku.176 i dr. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa. str. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.. str. 55/2005. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).1 O medžmuama općenito.Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. 183-198. Knjiga II . Hamdi Hasan. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 1990.320. 1978.2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. Godina X-XI. u našoj literaturi pisano je dosta.. Sarajevo. 39/1989. Sarajevo. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava.123. Sarajevo. Vidi: "Rukopisne medžmue".. 311 . Sarajevo.213. 1974. "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća". nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. str. Muhamed Ždralović. odnosno rukopise u obliku notesa.. Knjiga X-XI. str.. Sarajevo. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. str. 147 . Salih Trako i Lejla Gazić. XXVI/1976. s hrbatom na kraćoj strani. br. "Donjovakufska medžmua". 2 . Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. pisali su: Salih Trako. XXII-XXIII/1972-73. br. "Dvije mostarske medžmue". 183 . medžmue sefine (džonke). "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće". Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 1980. br. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). pojedinačnih stihova. spada u tzv. tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. 2006.

godine. str. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. Murād ‘Ālamdār b. Salih Trako i Lejla Gazić. 492. godini. ima dimenzije 220 x 110 mm. str. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. rabī‘ al-āêira 1280/28. godine.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. broji 101 list.. 1997. Sarajevo. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. godine. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. Sarajevo. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. koji je rođen 15. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. Bayrām Ôāliõ b. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. godine. godine ili 1276/1859. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. godine. Papir je tamnobijel. septembra 1863. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). nalazio u Orijentalnom institutu.. koja je umrla 1286/1869.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". U drugome rukopisu. aprila 1858. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83.206 Mustafa Jahić 301. srednje debljine i glat. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. koji je rođen 7. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. godine. Godina II. Posebna izdanja XX. sinu Bajrama Saliha Kalabe. koji se. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. u svojoj 58. na fol. Meõmed Õusām b. aprila 1914. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. Murād ‘Ālamdār b. april .juni 1890. õāfië Meõmed Õusām b. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). R 298. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. 4 . Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. godine a umro 1332/4. br. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. također. ramañāna 1274/20. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. godine. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi. 249. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. Meõmed Nūrī b. 143 .

Katalog rukopisa. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. Mustafa Hilmi.)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar.. odnosno neke vrste šiijskog učenja. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. 329.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. vjerovatno ni naročito obrazovan. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. Potomstvo Muhammeda.. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. (ar.s. 28a. kao što ćemo vidjeti. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. i njegova dva unuka Hasana i Husejna. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6.7 Sadržaj medžmue Na fol. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu. nije bio posebno pismen. odnosno Sa‘īd. možda. prema šiijskom učenju. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). bez naslova. Termin āl-i ‘abā. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. R 2763..7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. koja. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu. na fol. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla.. njegovog amidžića i zeta Aliju. Drugi sin Bajrama Saliha. U svim pjesmama. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). ‫ .s..73a. 1b . a. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. 2392. između ostalog. bio pristalica ovoga učenja. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić. 545. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. r. a. njegovu kćerku Fatimu.a.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”. str. 69b . za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija.s.s.al-bayta. moglo bi se pretpostaviti da je. a. osim dvije. Na fol. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju.. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet". Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda.. a. 7 .

Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. Sarajevske muftije od 926. godine. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji.)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji).1916. muõarrama 1226/11. god. 1334. Knjiga I. fol. do 1334. ili da je greška u ovome datumu (npr.. Islamska epigrafika. prema hronogramu u ovoj medžmui. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali.. Sarajevo. str. Mujezinović. Sarajevo. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke.1242/1826. godine.. 109-110. februara 1811. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). 110..10 Međutim. 20-21. decembra 1831. str. godine rođen sin. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. str. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). Vidi: M. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. Mujezinović. na kraju. 9 10 . na fol. Hatidža-hanume koja je umrla 16. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde). . 104a. Naše starine. radi o sasvim drugoj osobi. 1974. um. da je 1236. godine. Mehmedu Seidu 1235/1819. VIII. odnosno poslije 1226/1811. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . “Stari Alifakovac”. Mehmed Mujezinović. dok je. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. umjesto 1226. Fatime Kanite (Fāãima Qānita).9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije.2a. godina. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. M.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. Tako se na fol. str. . hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. T 2552. 1519. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. redžeba 1247/20. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI.1916. 132. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije.

također. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol. a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .‪Na fol.‪Na fol. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. 3b nalazi se pjesma. 4a .3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. muftiji‬‬ ‫.)6281/2421 . 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova.

‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol.)6281/2421 . kraće dove (molitve‬‬ ‫. bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu. također. 5a . od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫.‪Na fol.5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova. 6b nalazi se pjesma. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫. Pjesma je.)‪Na fol. 7b . koju je.)4961/5011 -‬ . 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku.‪Na fol. među njima i prvi stih. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. prema posljednjem stihu.‪Na fol. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫.

12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. 147/6. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 .. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. upućena stanovnicima Istanbula. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10. 94b. 11b . napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Sarajevo. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. septembra 1863. . 17b .. 1998. godine.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku.. sastavio pjesnik Rušdī. 12a . Katalog arapskih.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. Svezak I. među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15.11 Na fol. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. godine. godine. Svezak IV. London-Sarajevo. godinu. ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. 3049 i 3050. uglavnom o liječenju nekih bolesti. prema prijepisu pjesme na fol. Bilješka o rođenju sina Mustafe. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). tj. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. turskih. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880.‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. 1963. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. Početak (fol. 11 Kasim Dobrača. turskih i perzijskih rukopisa. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Bilješku je. 15b . koju je napisao pjesnik Waysī Uways b.1037/1627).14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. rabī‘ al-āêira 1280/28.. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. Na fol. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. Katalog arapskih. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. Na fol. prema posljednjem stihu. nalazi se i na fol. 10b . 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku. Fehim Nametak. istom rukom prepisana. perzijskih i bosanskih rukopisa.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. Na fol. 18a.

‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . aprila 1858. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه.‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ. godine. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol. u 58. godine. godini života‬‬ ‫‪Na fol. april 1914.. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫.‪grafitnom olovkom 4. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. godina. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914..

21b‬‬ ‫‪. koju je.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫. prema bilješci na kraju‬‬ ‫.‪liječenje nekih bolesti‬‬ . također na turskom jeziku. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫.22a. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol.‪stihu (Munāğāt).)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol. Isto je i na fol.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati. 20b . 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol.

. od nama nepoznatog autora. 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ . Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra).25a nalaze se stihovi na turskom jeziku.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave. Početak (fol.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol. um.‫. Bayrām b. 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol. Početak (fol. Na fol. 1103/1691-92. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. na turskom jeziku.199).. sa uputstvom na turskom jeziku. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802. 25b . 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. 27a): . 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. 24b .. 198 . koju je. Na fol. godine. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol.. . prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. bez naslova. prepisana grafitnom olovkom. 36b. nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol. str. Meõmed b.214 Mustafa Jahić Na fol. Murād Abū Qalāba. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol.26a nalazi se pjesma na turskom jeziku.

Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. godine a prema drugim izvorima. Na fol. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji. Katalog arapskih. fol. I. Djelo je. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. godine podignuta je i tekija. 337-38. II. 36b . Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. I-III.1362/1943. godine. Wien. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). godine napisao Šayê Mağduddīn b. Bayrām b. 14 15 .. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Bd. Sadettin Nüzhet.15 13 Muôãafā b. turskih. Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. umro je 977/1569-70.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. XII. 1750. 18. Bursalī Meõmed Ãāhir. Istanbul 1333-1342/1914-1923. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. 240. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. Meõmed b. perzijskih i bosanskih rukopisa. 1865-67.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. 36b. Charles Rieu. 36b. Bayrām b.Sarajevo 1423/2003. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri.)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. 1253) 953/1546. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. Die Arabischen. godine.. sandžak Ôārūêān (Turska). ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um. Devlet matbaası. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem.. London 1888. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti.. 1930. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. Na fol. 7433/3. Mustafa Jahić.. str. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . Gustav Flügel. Na fol.13 Prepisao Meõmed b. Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. Istanbul. Murād Abū Qalāba. Meõmed b. London . I-III. al-Muğallad I-II. 1360/1941 . Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. 1253. Bektašī şairleri. str. III. Svezak XII.3 ‫. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ . 919/1513. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra.14 U blizini turbeta 1538. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún.‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. Istanbul. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol.37a nalazi se nekoliko wafqova. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II. 29a): .

bez naslova. osnivač safavidske države u Iranu. 16 17 18 19 Isto.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku.216 Mustafa Jahić Na fol.1524). 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.18 Na fol. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. Pjesmu je. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. koju je napisao pjesnik Dertlī. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī.17 Na fol.16 Na fol. 347-48. Na fol. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). Agustos 2004. Özgür Yayinlari. Isto. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. Na fol. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. Šayê Õaydar b. Bektašī şairleri. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. koju je napisao pjesnik Šāhī. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Cahit Öztelli. str.19 Na fol. prožeta misticizmom. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal.104-106. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. Onuncu Basim. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). koju je također napisao pjesnik Dertlī. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). inače. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). 191-92. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. str. str. Bektašī şairleri. str. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Šāh İsmā‘īl je. Sadettin Nüzhet. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. . 158-59. osnivača bektašijskog reda. 134-35 i 163-64. str.. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Sadettin Nüzhet. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. 38b .1524). prema posljednjem stihu. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.

53a .21 20 21 Isto.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku. od poslanika Adema. Na fol. a. Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku. .46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). a. Na fol.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. 48a je neispisana. Na fol. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). 51b . Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. Fol. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova. 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama. str. Na fol. Na fol. Na fol. 11-13. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. Na fol. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. 45b .. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. 41. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima.s.20 Na fol. Na fol. str..s. 42a . koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda.). Isto.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. iz Meke u Medinu.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol. godine).s. do seobe poslanika Muhammeda. Na fol. Na fol. koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī. 49a .

Na fol. koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. 59b . 54b . Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. Na fol. 53b . 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. godine. među poezijom navedenih pjesnika. Na fol. 56b. Fol. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b. Na fol. Na fol. Turābīja i Šawqīja. Rif ‘ata.?). bende-i āli ‘abā..60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī).1105/1694). ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Rāhīja. 59a je bez teksta. živio 1821-1889). Na fol. da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba.218 Mustafa Jahić Početak (fol. Êālida-efendīje. Riñā’īja.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). Ğawābīja. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. . 58b nalazi se prigodna dova. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme.54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. Wīrānīja. Būsnawīja. Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. 54a .

63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 69b .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. . U pjesmi se. Na fol. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol. Na fol. 74a . prema tekstu prije početka. godine. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . od nama nepoznatog autora. 48b. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. između ostalog. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). 63b . u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. 1295/1878) 1859. Pjesmu je. Na fol.74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika. napisao Aġağalı Muftī-zāde.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol.63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. Početak (fol. Na fol.69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend). godine od strane turske vojske. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. 62a . 1295/1878).ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol.75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. govori o borbama bosanske i austrijske vojske. 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. 73a .

. 85a . autora i dobrotvora. Haso Popara. godine).Sarajevo. 23 . prema uvodnom tekstu. 1425/2004. Svezak XIII. Dimašq. učenih ljudi.638/1240). Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. Na fol.84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve). ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). 1868. 86b . I-III.22 Na fol.82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. pisaca i šehida. Na fol.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede. Stranice 87b i 88a su bez teksta.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. perzijskih i bosanskih rukopisa. evlija. 77a . Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya). I. šehida. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). Na fol. napisao Ibrāhīm Riñā’ī. Na fol.s. 80b . Početak (fol. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol.80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b.220 Mustafa Jahić Na fol. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. turskih. ‘Alī b. uleme. Pjesmu je. Na fol. 7686/7. London . 83a . 88b . šejh halvetijskog reda.23 Pjesma se sastoji od šest stihova.1748. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . u kojoj se hvale stanovnici Bosne. at-Taôawwuf. a. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). 1398/1978. Na fol. Na fol. Katalog arapskih. 593 i 769-72. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ. 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ . Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše. godine. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . um. gazija.

91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni). Glasnik Islamske vjerske zajednice. zajedno sa ovom pjesmom. XI.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol. 92a .prosinac 1943. Rođen je u Sarajevu 1238/1823. . Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. ista kao i na fol. godine. Mehmed Handžić. M. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. 93b .304. Mujezinović. God. neki u nešto izmijenjenom obliku. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori.60a. 90a . godine a umro 1269/20. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. studeni . u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva.. Na fol. str. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. Sarajevo. 24 H.. 302 . 59b . donosi Mehmed Handžić. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. septembra 1853. Bayrām. koja se nalazi u ovoj medžmui. Islamska epigrafika. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī.. str.24 Početak (fol. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. Broj 11 i 12. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. 273 .276.

99 su bez teksta. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Na fol. Na fol. The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. Sarajevo. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). prožetih misticizmom. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. single verses. kulturna baština. Na kraju. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). notes and some short treatises mainly from astrol- . treba reći da je ova medžmua. medžmua.222 Mustafa Jahić Na fol. Bosna. Listovi 95 . Ključne riječi: Bajram Kalaba. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. vlasnika ove medžmue. Mehmed Kalaba. Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili.

Herzegovinian cultural heritage. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. Because of that. presents one of the crucial documents of Bosnian . Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. this majmua as a source for future research.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. written in Turkish language. the followers of alevi-bektaši teachings. . This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. or nothing. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. as well as note in which some well known personalities are mentioned. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. of it content.

.

Mula Mustafa Ševki Bašeskija.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE .. Džine su uglavnom bili posjednici. Handžića. Sarajevo.sarajevski kadija. umjetnici. ali su se bavili i trgovinom. godine u Sarajevu umro neki Džino. Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. Hasandedića. muderrisi. Šabanovića. Spahe. Kreševljakovića. sudskom strukom. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). . 180. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. po njima. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. vakif. vakifi. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. doselili iz Banje Luke. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. Vajzovići. Takav je slučaj i sa kadijom. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. Zahvaljujući radovima Bašagića. prema porodičnoj tradiciji. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. Bašeskija bilježi da je 1779. čiji su preci. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. muftije. alimi. 1987.2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. o kojem ovdje govorimo. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. ali su izostale njihove potpunije biografije. Ljetopis (Prevod s turskog. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. a jedna ulica pri dnu te mahale. str. zanatstvom. Husedžinovići i druge. književnici.

što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. br.). str.. 331. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino.3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. Sarajevo. novembra 1736. 7-9. Ćurčića vakuf. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. 1957. rukopis. hasećija. pa je 1817. čime je stekao pravo na titulu age.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u. Sarajevo. Njegov sin ga imenuje hasećijom. godine pa nadalje. turskih. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29.600 groša. 334.. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Mostar. 31. vjerovatno amidža hafiza Bakija. Džine se presabraše.8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. Ummi Guslum je umrla 1878. . koji je skupa s bratom Huseinagom. kćerkom Mustaj-bega Džennetića. 1977. Turcizmi. Sarajevo.. 150. 1805. XXVII/1964. pa joj poslaše 1. rukopis. a treba Muhammed Baki-efendija). a ukopana je u mezarju na Kovačima. godine. Abdullah Škaljić. 1800.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Bio je darežljiv. 65. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. str. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. hadži Muhammed-aga Džino. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu. sin Abdullahov. str. Na hadždž je putovao 1783. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović.. . 1985. Mehmed Mujezinović. Vladislav Skarić. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke. str. Turski je lijepo govorio.).. Izabrana djela I. Bijaše pametan. 1961. godine. Katalog arapskih. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. popularan čovjek. Hivzija Hasandedić. Sarajevo 2000. str. 186. a kasnije sultana Selima. Glasnik VIS-a. Mehmed Mujezinović. prilog historiji grada Sarajeva. str. Prijepis je iz 1757. Družio se s vezirima. Umro je kao putnik u Beogradu’’. Tabi-Safom. godine. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. od 1785. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca. Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878.

14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. 2008. muški mekteb. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). str. str. Sarajevo. safera 1185. Sarajevo. str. prema tome. Izabrana djela III. a Džino ga je otkupio prije 1771. Prvi. Original Džinine vakufname od 27. Hamdija Kreševljaković. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. 1. Muslimansko školstvo. Kasim Dobrača.. poznat kao Mehmed-pašin hamam. str. godine porušen je. trgovcem. Sarajevo-Zagreb. str.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali.. Hamdija Kreševljaković. str. Osnovao je dva mekteba.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. 56. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. str. Ljetopis sutješkog samostana. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. str. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. Izabrana djela IV. Isto. 16. Haso Popara.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. 1991... 210. stoljeća. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. Katalog GHB. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. hadži-Jahja Alijom Jabučarom. godine. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. pisarom u sarajevskoj Mehkemi. 526-527.11 Ovaj jednostruki. Bono Benić. 59. 137. (11.. ali o njemu nemamo podataka. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. Vidi L. London-Sarajevo. Iz Džininog je vakufa 1782. lipnja 1771. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. pa je. 291. umro iza 1783. Iza 1848. 1963. 2003. Sarajevo. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. godine. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. 311.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. i hadži-Mustafom Misirlijom. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. sv. godine.. a zatim ga uvakufio. 261. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera.9 Džinin han je bio na Kovačima. 1991. . sv.

810-811. pa još kadija. Dobrača. Jedan ugledan sarajevski hafiz. str. str.. Mehmed Mujezinović. U bilješci. Hašim Šerić. Dobrača. 141.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu. 770. R-484. 2. augusta 1812. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. a krivnja nije dokazana. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. Bašeskija ga već 1780. 1977. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. Ljetopis. ondašnjeg sudstva. doduše. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. Sarajevo. sv. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. 2.) godine. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke.20 Bosanskoj Dubici. šabana 1227. ali se to podrazumijeva.. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. str. Sarajevo.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom.21 Beratom od 15. 41.. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. a jedni se samo svađahu i prepirahu.19 Novom Pazaru. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str. kojeg je optužio hafiz Džino. prenio je 1867. sv. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. 1979. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. Arhiv GHB. tako često osporavane. Katalog GHB. A-748/TO. 3.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. Novi Behar. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. Njegov sin Abdulbaki. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio. rukopisa R-700 GHB. A-1127/TO.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. XVI/1944. a onda studirao u Istanbulu. vjerovatno najstariji. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. Vidi bilješku na L. sa berivom od 499 akči. str. Arhiv GHB. 203. (24. Bašeskija. drugi isticahu njegove loše strane. str. Katalog GHB. “Iz prošlosti Dubice”. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. 20 21 22 . Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. br.

str. rađenog u zlatu i bojama. 11. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. ali je više njih i sam prepisao. 2 obrađen je 41 kodeks. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze.) prepisan. sv. “Iluminirani rukopisi. R-412. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. tabelama. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao.. str. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. na turskom jeziku. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. Dobrača: Katalog GHB. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. 1. u 16..Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. Preporod br. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. Tu je bilo iznimno vrijednih. i 554. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. međutim. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. rađene nasêí pismom. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. 1. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. vjerovatno. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu. 1389. Više je puta predočen našoj javnosti. 3/821. Samo u katalogu br. 1972.. str. Ovaj zbornik.. 1.”. Haso Popara. Njihova zbirka. Osim prekrasne kaligrafije. posebno zbornici fetvi. Tako je 1792. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. 24 25 . 75-89. Sarajevo. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. na perzijskom jeziku. sa oko 130 djela. stoljeću. Izdvojićemo samo dva rukopisa. 43. februara 2006. starih i neponovljivih rukopisa. R-1366. knj.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa.

1983. koja je pisana oko 1878... Hajudin Ćurić. 101. Sarajevo. Avdo Sućeska. Sarajevo. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. str. mlađeg Muvekkitovog brata. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. 1991. 56. str. str. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese.. kćerka hadži Ahmed-age Džine. XIV-XV/1964-65.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića. godine. Primjerice.. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. Sarajevo. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf.. on je 1813.230 Ahmed Mehmedović govoriti. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. Arhiv GHB. astronomije.28 Ove česme su porušene. logike. A-1099/TO. str. 179. medicine. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. Sarajevo. filozofije. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku. . POF. 1974. A-1336/TO. 274. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889.31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB.. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. 192-193. 1969. str. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. jezikoslovlja. Izabrana djela III.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. 139. Hamdija Kreševljaković. te iz lijepih književnosti. Mehmed Mujezinović. 54. jedino je preostala česma u Nahorevu. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. godine.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. Sidžil sarajevskog kadije br. str. Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814.

str. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. gdje je često odlazio i odmarao se. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. Mehmed Mujezinović.. str. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju. djelo sarajevskih klesara. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. Džinić spada u ešraf časnih kadija. Abdu-l-Bakija. klesani nišani od bijelog krečnjaka.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. u skladu sa tada važećim zakonom. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828. 145. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. ograđenim santračem. Nad njegovim mezarom.34 32 33 34 Arhiv GHB. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. 141. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. Za njegovu dušu. Fatiha. Tu je i umro 1822. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. Nišani su bili visoki oko jedan metar.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. nemajući prava nasljedstva. . koja je umrla bez djece. na turskom jeziku. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija.. 1977. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. Mehmed Mujezinović. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. Sarajevo. Godina 1238. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. godine. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. Godina 1243. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. Sarajevo. (1828). 1974. A-1129/TO. Merhum. kćerke Husejnove. sin hadži-hafiza Baki-efendije. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. (1822. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije.

37 . a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. što Mujezinoviću nije bilo poznato. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. Papir je bijel. Mujezinović.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. lijepim. godine i također ukopana na Kovačima. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). ramazana. koja je umrla 1844. a dovršio u Sarajevu. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. 147. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. 19. i kupovao je. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. odužiti za uloženi trud. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. koliko-toliko. Kćerka Muhammed-pašaefendije. pripadao ulemi. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. urađeni ta’lik pismom. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. na turskom jeziku. . godine. umrla je 1841. čvrst. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. na arapskom i na turskom jeziku. vjerovatno u poznim godinama. Tekst je pisan crnom. a povez polukožni. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. 152. dakle. Es‘ad-efendija Uzunić. Svi su njegovi rukopisi. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya. Afifa-hanuma.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. Islamska epigrafika I. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. str. a na ostalim stranicama crvenim linijama. svi iz Sarajeva. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. str. osim dva.

Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. na arapskom jeziku. sadržaj pisan u poljima oblika baklave. str. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u. 809-810. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. .). autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí. Šamsuddín (u. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. crnom i 38 39 Dobrača.). Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867. 1726. str. crnom tintom.). 225. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma. godine. Sarajevo. R.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke. a drugi nasêí pismom. R-484. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. Tekst je uokviren crvenim linijama. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800.38 . a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. na arapskom jeziku. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. str. Šamsuddín (u. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Haso Popara. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). osim prve dvije stranice prvog djela. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. sv. 2. 384-386. R-328. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. Katalog GHB. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. ispisan lijepim nasêí pismom. 1988. Papir je žućkast.39 . Katalog GHB. Tekst je uokviren crvenom linijom. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í.. na turskom jeziku. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. 1780. London-Sarajevo..530. 16. sv. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca. 1515. 2008.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. Muhamed Ždralović. godine. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj. Tekst je pisan crnom.

42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. na arapskom jeziku. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. str. na arapskom jeziku. u Sarajevu. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine. ta‘líq pismom. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. maja 1802.. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. dobro očuvan. Rukopis se vodi pod brojem R-323. iz autografa. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. Papir je žućkast. na 120 stranica srednje veličine. R-269. Haso Popara-Zejnil Fajić. 50. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna. Katalog GHB. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. 7. 1389. Ždralović.. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. Katalog GHB. R-1561. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. a komentirani dio crvenom tintom. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. . 2000.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. sa utisnutim ornamentima. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim. na arapskom jeziku. Prepisivači II. 2. R-3176. sv. London-Sarajevo. Papir je bijel. 1338. originalan. sv. naprimjer: R-1774. hrapav. 1813. vlasniku i vakifu. godine. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. 225.43 . glat. 1284. Džino je. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. crvenom tintom. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. autora Aõmada al-Albuståníja (u. Katalog GHB. bilješ40 41 42 43 Dobrača. a rađen je lijepim. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. i otisak njegovog pečata iz 1811. Papir bijel i žućkast.Godine 1810. str.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm).41 . Tekst je pisan crnom. (1868.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom.-14. Tekst je pisan crnom.) godine.). a uvez polukožni s klapnom.40 . glat. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí. sv. Haso Popara-Zejnil Fajić. 811. London-Sarajevo.) godine. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. str.).). 98-99. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. a povez s klapnom kožni. Na početku su stihovi. 2000. pisanim tupim perom. bilješke o prepisivaču. Tekst je pisan crnom. str. složenim. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. R-217. 7. (4.

sv. 56. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Papir je žućkast. Katalog GHB. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. str. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. Katalog GHB. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí. Na početku je sadržaj. Papir bijel. pisanim tupim perom. na turskom jeziku. (Zbirka sudskih formulara). autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. Osnovni tekst pisan je crnom tintom.46 .Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata). pripisuje Džini. 2005. Papir bijel i žućkast. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom. koje je sakupio Muhammed Sadiq. a povez kožni. originalan. sv. na turskom jeziku. sa krasnim. Rukopis je urađen lijepim. 1688.. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. Prepisivač se nije potpisao. Osman Lavić. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. Dobrača.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: . London-Sarajevo. Nije navedena godina prijepisa. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. sv. 280. str. a ostale crvenim linijama. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. glat.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. a povez polukožni. Tekst je pisan crnom tintom. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu.45 . oštećen. 2. R-615. 788. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. pisan rukom prepisivača. pisanim širokim perom i vještom rukom. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Isto. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. . Katalog GHB. složenim.Bañåi‘ a¥-¥ukúk.). 14. na 206 stranica srednje veličine. London-Sarajevo. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. na turskom jeziku. R-534. 5. mjestimice bijel. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. a Dobrača ga. 1999. Na marginama ponegdje ima komentara. a istaknute riječe označene crvenom linijom. ali je to bilo svakako oko 1791. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. tanji. str. poznavajući njegov rukopis. 969. a povez polukožni sa prijeklopom. R-265. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. Tekst je pisan crnom. str..

kaligraf. Novi Pazar. Gazi Husrev-begova biblioteka. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. artisanship and judicial profession. calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. whose family member was involved in farm estate. vakif. Bosanska Dubica. čifluk. wakif. OsmanŠehdijina biblioteka. Sarajevo. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. Divan Hafiza Širazija. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. Nova Kasaba. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. Tesalija. Džino made evladijet vakuf out of his collection. also well decorated manuscript. He had a valuable collection of oriental manuscripts. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. kadija. mekteb. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. prepisivač rukopisa. utemeljitelj mekteba. Rogatica. trade. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. He copied nine valuable manuscripts in period .

Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. out of which three were collection of fetwa. R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23.

(1792.).1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu. Muhammed Baqi – Njegov rob.238 Ahmed Mehmedović R. Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade. . Muhammed Baqi iz godine 1207.

Hamdija Kreševljaković. 15. nav..dj. Esad Sarajlić.š. 2008. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. Novi Behar. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. Veliki entuzijasta. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. 1973. Veoma obrazovan.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. naučnik. Gradačac i okolina. Gradačac. i Gradačac od 1945.do 1945. Gradačac. muderris. 21 i 22.. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu. 2003. Mahmut Traljić. hatib i imam. i dr. stoljeća sve do svoje smrti 1883.str. 289. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. te je stekao zavidno bogatstvo.14-15. pregalac. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. br. Gradačac od 1941.. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. str. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. 2 3 . do 1991. 2002.. prosvjetitelj i reformator. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima.. Gradačac. godine.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Husnija Kamberović. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku.. Mahmut Traljić. Isticao se naročito u vjerskim znanostima. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. Nacrt za monografiju.. Gradačac sa okolinom u prošlosti. 589. među . Sarajevo. godine.3 Osim toga. osmanskoturskog i perzijskog jezika. 1933.1974. Dr. 2008. komentator Kur’ana. Gradačac.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena.. god. gradačački muftija. biografija. Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo.. maj 1932. pored sarajevskog. mostarskog i travničkog muftije. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. Gradačac. 1960. str.. Esad Tihić.. Vidi: Mehmed Handžić. Gradačac. Po ugledu i znanju. str. 51-52. dž... Hazim Šabanović.

i Mahmut Traljić.000 dinara. 17-18. str. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. i 15. Uz prisustvo Sadika Šehića. akademskoj zajednici i široj javnosti. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović. 88-93.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. već ilustracija. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. septembar 2007. 5 6 .. str.240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. septembra 1974. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. godine Mehmed Mujezinović. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). god. pouzdane informacije o statusu i položajima. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. godini. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. izunname. čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. novembra 1974. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu. Novi Muallim. Mulaibrahimovića (Svirca). Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. br.4 Naprijed rečeno je nužno. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. izjave). koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834.VIII. gdje bi se mogli nalaziti. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. knj. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. i tako stekao časnu titulu vakifa. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. historičara. jer pružaju relevantne. godine 6. obrazovanju. 169-175. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. biografa. teologa. 1999. historiografa. Novčana vrijednost knjiga je 5. 31. Sarajevo. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. do kraja Drugog svjetskog rata).. vakufname. Sarajevo. 29. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. časopis za odgoj i obrazovanje.

str. muderris u Gradačcu. eventualno. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. Mulaibrahimovića (Svirca). Ovu čast.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. muderris h. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. 15. novembar 1974. Također. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina. vidi: Nermana Hodžić.Rukopisi stari 214 godina. muderris i muftija Ahmed-ef. godine u članku S. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. Svi ovi dokumenti. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. 2005.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974.1974. urednik mr. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. preciznije od 1858. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. Izunnama Muhammeda Saduddina. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. Izet Šabotić. priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. Gradačac. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. Muhammed Saduddin. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. do smrti 1883. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. JU Arhiv Tuzlanskog kantona. analitički inventar.11. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef. Imamovića . 291. Tuzla.8 2. a ustupio ju je Sadik Šehić. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. Ahmed-ef. Tuzla. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef. Ostaje obaveza da se istraži da li se. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. Mulaibrahimović. zagubljeni su. 1990. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. 7 8 9 . Na ovaj način. rebiu-levvela 1275/1858. godine. kao i jedne muftijine idžazetname. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. šejhu-l-islama. Više o samom Arhivu. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. od 05. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju.. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. 1. hfz.

ramazana. Izjava regulira porodične odnose. za skrbnika malodobnoj braći. Kao vakif. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. redžeba 1270/1854. safera 1286/1869. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa.11 5.13 7. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 .. hfz. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. njezinom obrazovanju i napretku. kao i naprijed navedena. vodio brigu o široj zajednici muslimana. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove. Mulaibrahimović (Muftić. od 15. godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. Ova vakufnama. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. muftija i muderris. zu-l-hidždžea 1296/1879. od od 07.14 Također. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef.10 4. Berat od 14. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. godine Hadži hafiz Ahmed-ef.12 6. zu-l-hidždžea 1283/1867. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. hfz. godine Jednom potpisanom izjavom h. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. od 15. godine Sve svoje knjige h. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece.242 Nusret Kujraković 3. odobrio je vjenčanje Hatidže. Muftića.

a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef.15 9. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. Najstariji berat datira iz 1229. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. koji su svoje riječi potvrđivali djelima.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. godine Nakon što je muftija h. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. godine. Time bi godina njegovog rođenja. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. koja se može samo pret- 15 16 . hfz. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. Upornost. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. Muslimovićem. godine. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. predavao je u Svirac medresi. 1. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. odnosno 1814.. Berat iz 1229/1814. Muftić. Ahmed-ef. Ahmed-ef. Zapravo. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. godine po Hidžri. od 1296/1879. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. Muftića. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. hfz.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Popis ostavštine Muftića od 1883. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. 10. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić. njihova djela su bile njihove riječi. što im daje posebnu vrijednost. umro 1883. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. Dokument iz 1276/1859-60.

to bio ograničio samo na hitabet. godine Nermana Hodžić. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. Kancelarija vakufskih džiheta. 16. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. rebiu-l-ahir 1253. godine. Preveo ga je Šaban Hodžić i. i iste bude kako reba obavljao. u gračačničkom kadiluku. Bog mu stepen povećao.1837. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. analitički inventar. 1990. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti.18 godine i naređujem da. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. upražnjenih dviju dužnosti. u ime Boga. u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost. koja se nalazi u mahali Svirac. ponos velikana i plemenitih. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. niti oduzimati mu te dužnosti. od njega oduzmu i predaju drugom. 1809-1839). već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. Berat iz 1253/1837. . morala biti prije 1800. 07.244 Nusret Kujraković 2. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. odnosno 21. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. Tuzla. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. Bog mu znanje povećao. . 16. 1837.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. nakon što je to u svojim knjigama proveo.. 17 18 19 postaviti. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. sin hadži Osmanov. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. godine. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. iza navedenog merhuma. godine. rebiu-l-ahira 1253. sina Omerova. navedenog imameta i hitabeta. raniji ministar vakufa. 6. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. Musa Safvet. str.07. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II. iako je moj visoki službenik.

Razlog ostavke je. Berat iz 1290/1873. zu-l-hidždže 1264/29.1839. godine Po uobičajenoj praksi. u ime Boga. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu.. sin hadži Osmanov. u gradačačkoj tvrđavi.. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. 02. Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861)... Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno.07. Kancelarija vakufskih džiheta. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi. pristao je da vrši imamsku dužnost. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. nav. u gračaničkom kadiluku. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima. Berat iz 1264/1848. Hafiz Hilmi-ef. str. a gračaničkom kadiluku. 19. . s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste. vršena je obnova svih starih berata. sina hadži Osmanova.. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. 4. koji je sretno došao na osmanski prijesto. 6. godine. u mahali Svirac. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. godine po Hidžri. odnosno 01. nav.10.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef..dj. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. najvjerovatnije. str. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. Muftić. kako stoji u beratu.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3. Nermana Hodžić. godine.dj. rebiu-l-ahira 1255. Nadalje. između ostalog. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima.1848. 7.

godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. godine. Kancelarija vakufskih džiheta.. odnosno 30. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi. iza svake rečenice crvena tačka. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. Idžazetnama A-4520/ TO. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. 14. redžeba 1290. deblji. Ahmed-ef. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. s obzirom na stečeno znanje. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. redžeba 1290/ 06. 1873. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi. Napisan je u Carigradu.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07.1873. iz 1299/1881. papir žućkast. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. godine. obrubljen crvenim mastilom. krupniji. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. hfz. Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. podučio je i osposobio veliki broj imama.09. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad.22 Sastoji se od šest stranica. . dajući mu dozvolu da može druge podučavati. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. Po tadašnjem običaju.08. ukoričenih u tvrde korice. mogu samostalno podučavati ljude islamu. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku. Prevela Azra Gadžo.Kasumović. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. rukopis čitak. kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef.

Potpisao je idžazet mjeseca safera. Uzvišeni. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. 01. dokumenti. potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. fikhu i usuli-fikhu.23 po Hidžri. dao mu idžazet) da podučava. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. Mulaibrahimović (Svirac). Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. Gradačac. Azra Gadžo-Kasumović. 1-2. . godine 1299. godine. Idžazetnama A-4520/TO. muftija u Gradačcu. prijevod sa arapskog na bosanski. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. 1882. sin hadži Osmana. str. kao što je mene opunomoćio. knjige 23 24 23. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti. – 21. logici. “ 24 Ključne riječi: h. Ahmed ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. hfz. 1881. Allah ga učinio savršenim alimom. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. Pa sam ga opunomoćio (tj. Hvala Alahu u potpunosti. pobožnog. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. retorici. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. 12. neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. i omogućio mu sve želje.

which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. idjazetnama. Mulaibrahimović (Svirac). a significant number of presented documents. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. vakufnama. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. . especially Gradačac’s history. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. because they give relevant and reliable information about status and position.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. iznama. which were recorded in literature. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. have not been preserved. Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. education. Unfortunately.

u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. iz 1588. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. lingvističko i filološko istraživanje. 613). godine. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. lokalizaciju. Kraelitz je. Hofbibliothek in Wien (G. Die . S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju.. njemačkom jeziku. XVIII. koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi. književnohistorijsko. / 1589. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac).) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. naučna slavistička javnost još 1911. osim transliteracije pjesme. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). k. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. und XIX. godine. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. Flügel. već je najstariji dotada poznati autor.

Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. Verfasser war. fol. U tekstu rukopisa (fol. 2008. 11. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. 68). Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. Bd. on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen.org .) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www.na njemackom jeziku. Nr. 2008. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). k. 70 r. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. befindet. pored gore navedene hrvatske pjesme.org . n. Handschriften der k. njemačke i mađarske pjesme). 68). Vrlo vjerovatno. 69 v. fol. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. Schrift zu schließen. Chr. reicht. nur biz Sultan Murad III. 2 . Chr.wikipedia. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. 78) nalazi se 997. die sich in der Handschrift auf fol. Bd. (reg. Der Schreiber bezw. 1574–1595) verfaßt.. u. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. gewiß kein Türke. datum: 24. Hofbibliothek. datum: 24. 2006. 11. Wien 1865–67. III. br.wikipedia.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. godina po H.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. isto tako. odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. može se zaključiti da ovaj pisac. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. Sprache. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. kategorija: Stilistika. Hofbibliothek in Wien. 1636). 1865-1867.na njemackom jeziku. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder. 78 v. Flügel: Arapski. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. k. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k.). pers. Ona sadrži.250 Alen Kalajdžija arab. III. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču.. und türk. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. 2006.) verzeihnet ist.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. što znači narodni. u nauci se. 2005). 251 no bio je prevodilac turskog jezika. 1981. Prema tome. Ako je to tačno u ovome slučaju. prema uzoru na turski jezik. Naime.). voditelja. 1997). što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. međutim. Da bi to uistinu moglo biti istinito. U novije vrijeme. folklorni (up. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). . usmena pjesma. onda. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. Tuna. kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. načelnika.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. premda ju je Kraelitz (1911. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. slušajući je u izvedbi pjevača. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. 57) ili Hirvati türkisi. (1997). Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. duša moja (Huković. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. 30). odnosno Hrvatska turćija. Postoji. što znači narodna. Đinđić i dr. Jahrhunderts. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. neslaven zabilježio. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. dat prema početnim stihovima pjesme. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. šefa. pojavio i naslov Ah nevista. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma.. kao što navodi i Đinđić i dr. ali sa oblikom turčija. 1997. međutim. 613). čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske.. ili pjevanja «solo». pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma.

č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. ali sa trima tačkama ispod. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. za ž. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat. dakle. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. treba čitati kao Hirvat türkisi. bilježi se grafemom ha. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. e je pisano sa he. Pored toga. za što. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef. girlim.. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. međutim. prepisivač razlikuje afrikate. Pored toga. tzv. može čitati sa ć. p. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. bez sumnje. čita se Hirvat türćisi. posebno onome starijem. c isto kao grafem č..252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu. npr. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. ako se drži kriterija izvornosti jezika. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. Prema tome. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. Također. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. npr. koji se piše dvojako. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija.. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. a kaf glasa k. o i u pisani su vavom. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i. .. kao ir. tako da. sirdit. a i grafemom ja. c. odnosno leksema sirce. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. č. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. onda se pjesma.

Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija. pored obilježavanja vokala a fethom. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. ali i bosanske ćirilice – bosančice. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. pošto u drugim primjerima. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. a ne vokala a. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. a ne grafija na kojoj je zabilježena. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. 253 obdan. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene.. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. Ipak. Također. što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti.. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e. Pored toga. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. Također.

koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima.5 Također. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma.. kakvo je. morfološkoj. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju. Na taj način. l. To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine. oblik glagola moći za. = može/more i sl. koja je primarno predstandardnog tipa. U okviru prostornoga kontinuiteta. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet.. a druga progresivnija i dinamičnija. u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. . npr. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. 3. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. Drugim riječima kazano. jd. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. uza spomenuti arebički grafijski sistem. npr. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. Kao specifične ekstralingvističke osobine. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. miješanje jata.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. koji se može pratiti od kraja XVI st. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. a preko vremenske vertikale. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije. do početka XX st. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine.

. što predstavlja «normalan». 1971.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. a recenzija produkt svjesnog. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. ali ne i standardan jezički kontekst. kafa i kahva i sl. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. zapisivača. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir. Kuna. kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine.. 1993). Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. Kuna. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up. 2008). npr. Kuna. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. a u Hrvatskoj. prepisivača. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. npr. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom.. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. učenjem i prevođenjem i sl. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. 7 . što je bila tipična osobina naše starije književnosti. kakva je. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. 1972).Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi..7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. npr. To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. Moguš. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. najčešće u razgovornom diskursu.

kakva je i najstarija Hirvat türkisi. ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu. Pored toga. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8.ali i glagolski oblik izgubil sam te. . Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. 3. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. 30). To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. On. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. prosim tebe.. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. Dalje. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. 2. Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. osobine bliske kajkavštini“. naime. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama... Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta. U prvom redu to su: 1.

u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. obden. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. Isto tako. Osim toga. Inače. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). izgubil. No. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. U protivnom. pesma. evidencija kajkavskih osobina. navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. godine. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. da je u pitanju kajkavska osobina. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč.. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. prosim tebe. koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. obnoć molim tebe. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine.9 Na osnovu datih zapažanja.. Ovako. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). . uza sve spomenute probleme. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan.

uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. Pjesma. cvit i živit. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka). treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. međutim. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. svit. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. generalno.258 Alen Kalajdžija Dakle.10 U pjesmi se. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. oblik imperativa: daj. zapadnog i istočnog tipa. što se može kazati i za oblike). osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu.: oči. tj. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. sintaksi (istina. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. koja dolazi uz prilog dokle–. One kao takve nisu problematične. morfonologiji. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. flektivnoj morfologiji (tvorba. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. onda je svagda. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. koji ne mora biti tipično kajkavski. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. Dakle. ako je obdan. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. obnoć. Ako se odluči za drugačije čitanje. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. npr. oblici glagola htjeti. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan.. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. 11 . prozodiji (raspodjela klitika). enklitika glagola jesam: sam. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska.

ima i značenje predlaganja braka. Prema tome. koji su u pjesmi jasno razgraničeni. Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. i to.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. pak. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika.. pa čak i po narječjima. kako je uobičajeno. koje znači neživo i općeupitno. knj. primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». milostinje i sl. izgleda. . Posrijedi bi. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). momka. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca... 2 značenjem glagola moliti i 3. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. 2004. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. HER. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. značenjem predlaganja braka – zaprositi. tumačiti i kao čakavski relikt. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. Prvo je značenje najšire. Međutim ovaj glagol. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. Tako. značenjem traženja milosti. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. 4). 367. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. Također.

naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme). pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. 8. mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. ukrašena. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. budem veseo. 1973. koji je. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. uljepšana.u značenju lijepo si sređena. međutim./1589. 130. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti.on veli . Nametak. Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio.šta sada mogu. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. na osnovu čijega su podatka saglasni. između ostalog. HER. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. naizgled nedorečena. Prema tome. nakićena (za svadbu). Huković. 1997. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. Posljednja strofa u pjesmi. / zdrav mi budi» . 20). analizirajući . Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije. knjiga 7. sredi. Hronologija. dotjerana.260 Alen Kalajdžija dati se). da postanem. 1981. koji. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. Među njima je i Smail Balić (1973. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. 2004. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. godine. Prema tome. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. 130). 59. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja.

pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. Osim toga. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. 1959. Poljske. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma. s druge strane. odnosno Sedmograđa. kako se on naziva na njemačkom jeziku. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. Pogleda li se sa određene vremenske distance. nikada nije bila dio Osmanskog carstva. . kako pokazuju podaci. Mađarske i Rumunije. Nametak. Uvidom u historijske karte (npr. ova oblast. 261 ovaj problem i. Ihsanoğlu. od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). 130) precizirao kao prostor Siebenburga. Bjelorusije (up. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. a posebno onaj krajem XVI st. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. 446). autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem. 8). poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973.. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. 1981.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje.. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. dok je drugi. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. Albanije. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju.

dajući taj zaključak na osnovu diktusa. pripisano je nekome Mehmedu. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. Također. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. tj. odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. S druge strane. dok s druge strane. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. već postojeće pjesme u medžmui. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. predstavljala uži geografski. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. . pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora. 2004.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. i druga. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. tj. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. 43-44). povijesna Hrvatska. koji ju zapisuje. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. zabilježenog u zbirci. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. Pored toga. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. Autorstvo pjesme.

koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. 1996 i dr. Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). 1998. Like. 263 pristupom. odnosno Vlah. Sućeska. pa tako i u proučavanju ove pjesme). Prema tome. Sedmograđanin. Sućeska. godine (up. kako je to uradio Smail Balić (1973. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up.. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti... sa budimsko-kanjiškom oblašću. Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca. To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu..Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 1998.. odnosno zapisivača. Osim toga. Imamović. 130-131). odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. koji na šire područje današnje Mađarske... kako je kod nas u literaturi navedeno. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. Slavonije. Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. Erdeljac. inače. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine. 130). Oni su. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. npr. Dalmacije dolaze nakon 1580. te. jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). npr. Vlaške. npr. nakon što Bosna..

15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. dok je Balić (1973. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. 130) ustanovio da je pisac „. . S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. lice množine: [nićemo]. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui. tj. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. Muhamed Huković (1997.neki Mađar njemačkog porijekla.. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike.. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a. 1997). Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci. koji je bio prešao na islam“.

od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. 5. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. što odgovara 1588. 3. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. autor je pjesme nepoznat.. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. Jednostavno kazano. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. 265 1. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. Pored toga./1589. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. . ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno.. godinu po Hidžri. godini. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. 2. 4. pa i same pjesme. ali mu je poznato ime – Mehmed.. u Erdelj. odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru.

1911.266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. gizdav budi. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza. 613–614) . prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit.

.. K.) . 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi. oči moje. Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi.

) . duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi. oči moje. K. ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. Veseli se sirce moje Ja sam tvoje.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. gizdav budi Što ću istom. zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A.

Ataturk kültür. Svjetlost. Jahrhundert. Novi Sad . und XIX. Kemura. Preporod. Tanasković. Teodosijević. Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Kultura Bošnjaka . knj. Ihsanoğlu. Zagreb 4. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Ankara 3. Slavoljub. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Balić. II. XIV/1. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Kraelitz. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik.) Kraelitz. Kuna. Imamović. Sejfudin – Ćorović. Archiv für slavische Philologie. Svjetlost. Wien 2. Đinđić. band XXXII. Berlin 10. knj. 11. Mirjana. Huković. Sarajevo 9. Huković. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost.Muslimanska komponeneta. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Sarajevo 6. Berlin Literatura: 1.. str. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira».Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Zbornik za filologiju. Preporod. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Archiv für slavische Philologie. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Türk Dil Kürümü. Sarajevo 8. Novi liber. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. band XXXII. Smail (1973).. Quellen und Forschungen.. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. XVIII. Sarajevo 5. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije.

1972. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. Novi liber. 12.org .wikipedia. Jasen Vrančić. Almanah. datacija i lokalizacija pjesme . 11. Globus.270 Alen Kalajdžija 11. Književni jezik 1-2. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. oktobra 2003. 15. Sarajevo. Kuna. Mala enciklopedija Prosveta. Svjetlost. i 11. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. Forum Bosna. Sarajevo. Hrestomatija alhamijado književnost. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. Bošnjaci i islam. Abdurahman (1981). Reprint izdanje: (1992). Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. Sarajevo Sućeska. 45/08. 18. Mostar www. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. 13. Visoki saudijski komitet. predstandardni idiom. 19. urednici: Josip Raos. Podgorica. Beograd Međedović. 16. imenovanje. 2008. 14. 20. 21. koine. Zagreb Nametak. Sarajevo Tuna.24. Izdavačko preduzeće Prosveta. diktus. Opšta enciklopedija (1959). 17. Erdelj. Zagreb Život. Ključne riječi: alhamijado pjesma. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Apart from that.. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added. in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms. time and origination of the name of poem and to that paleographic. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature. ..

.

što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. Prosveta. Tako. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. Nolit. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji. 824. 2 . Maktaba al-Hanğī. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu. str. pogledamo li u povijest metonimije. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. Metafora figure i značenja. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. 186. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji. Beograd.. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali.2 1 Vidi: Roman Jakobson. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša..Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. 1966. i: Roman Jakobson. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. 195-215. metonimija je bila uočena. primjerice.. u: ur. tom 1.. s. Da ne bude zabune. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori. Na kraju. Abū ‘Ubayda. al-Qāhira.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama.a. Leon Kojen. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. odnosno trop. u značenju: Još uvijek pada kiša. konstitutivnim elementom jezika.) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. No. str. Beograd. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. Mağāz al-Qur’an. Lingvistika i poetika.. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). str. 1986. ili: Još uvijek gazamo po nebu. 211-235. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal.. koji se ne može zaobići. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. No. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito.

Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. 96. jer kiša pada sa neba. a ja ih izbrojati ne mogu. al-Qāhira. misleći pritom kazati: On nema snage. Sarajevo. cit. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat.. Dār al-Turāt. 2. kao i metafore.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. Al-Mutanabbī. str. Ta‘wīl muškil al-Qur’an. a druga posljedicu. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. uvjet je da se ne radi o sličnosti. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. a za bilje kažu vlaga.Kalem. . i to je ključna razlika između metafore i metonimije. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori. po: Teufik Muftić. Klasična arapska stilistika. ili za nekoga kažu: On nema sala. El. Ibn Qutayba (u. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. 1973.. jer ono pomoću vlage raste. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. Tropološki karakter metonimije. 1995. Ubrajam se u jednu od njih. str. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. 302.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. Tako za kišu kažu nebo.

Pio sam vode iz Tigrisa]. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: .Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. oslobađanje roba]6. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya.‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. 229. str.‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj. 1989. 60. Routledge. 226. 227. str. ‫ ..‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun. . Isto. London. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis.. godina].7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio.‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. Bayrūt. 5. 4. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. str. ‘Ilm al-bayān. a znači godina. 2006. cit.. .8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: .5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. Abdul-Raof. str. op.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj. 3. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: . špijuna].

6. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja. poznato je.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . 209.9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe. Vino se. ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. Kur’an: 26: 84. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. Bayrūt. .‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino. .‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ. cit.10 8. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. Dār al-Fikr al-‘Arabī.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju.. Al-Qazwīnī. op. odriješeni trop. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . 2000. str. 7. 97. Bejrut. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. str. ne cijedi. Muftić.

kontigvitet). str. ona zaprečava put doslovnom značenju.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija.. te je rečeno: cijedim vino. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. Uglavnom je riječ o bliskom. Brill. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Leiden. To je generalna karakteristika tropa. 209.kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji.. 1998. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. kako smo već kazali. Bayrūt. 2000. str. već kao semantičko prerušavanje . al-Hağīb al-Qazwīnī. odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. .‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . za koju upotrebljava termin denominatio. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. Noviji arapski autori. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. umjesto cijedim grožđe. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. i to u partikularnom smislu. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije. 256-257. U metafori je to.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. Dār al-Fikr al-‘Arabī. kakva vlada u metafori. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). Tako Ciceron za metonimiju. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. a ne na sličnosti. a ne da stoje u poredbenom odnosu”.

metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. budući da počiva na stvarnom odnosu. kazano terminima savremene jezičke znanosti. ( Josip Užarević. “Tropi i jezik. 209. upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. Zagreb.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani. str.pdf . Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: . u:.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. www. nije temeljni trop metafora.. . ur.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa).de/07/warren. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju. Metaphoric. Odnos nadređeni pojam .‫ .17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. 1995. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski.. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu. Zavod za znanost o književnosti. al-’Īñāõ. Tropi i figure. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. 108. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator.‫ . str..) al-Qazwīnī. Živa Benčić i Dunja Fališevac. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive.اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. nego metonimija.

Bayrūt. Dār al-‘Aôāla. koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti.cjelina i cjelina . cit. Naime. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči. Grupa iz Liježa. 96. 260. op. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. 2003.dio i dio . napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. 19 20 21 . Vidi: Ġāzī Yamūt. str.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko.) Heinrich Lausberg. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. cit. Bayrūt. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. odnosno sinegdohe. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. 222. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. a kamoli figurativno. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. str. str. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”. odnose cjelina . te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. (Vidi: Muftić. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio .Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. Muhta¥ar al-Sa‘ad.21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. i 97. 1983. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte.. 330. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. kada se tiču metonimije.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna.cjelina. što je vrlo dobro odabran termin. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline.. str.. op. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto.

vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. Regularity in semantic Change. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. to od nas zahti22 23 24 J. Dasher. odvija se posredstvom konteksta. 104.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. Cambridge. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. Konačno. dok obrnut slučaj ne vrijedi. 2002. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije. str. Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. 1981. A Dubois. Baltimore. General Rhetoric. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. . odnosno pitanju. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. 29. str.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. Elisabeth Closs Traugott.-103. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . The Johns Hopkins University Press. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. jer su rijetki autori koji se njime bave. kojega značenje ne bi bilo održivo.. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu.. moraju biti održivi esencijalni semovi”. Richard B. 40:13. Da bi razumljivost poruke bila održiva. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. po definiciji. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya). Kur’an. Cambridge University press. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. Međutim kada tumačimo bilo koji trop.

ma koje vrste da je. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti . Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). otežano je zbog činjenice što je. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita. s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije. . a onda i o odnosu između metafore i metonimije. Prije svega. 85-87. Vidi: Angus Fletcher. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi.. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak.opskrba). Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. 1994.. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. metonimijske relacije nisu statične. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. već na drugo preneseno značenje. Cornell University Press. Ãanãā. Ithaca and London. al-Turkī. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije.usjevi . 1970. str.Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. u pravom smislu riječi. odnosno metonimija metonimije.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. Pristanemo li bezuvjetno na to. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. tj. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. Metafora vs. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. pa. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. 135-139. Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto. str. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. Nadalje. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. možda.

na kraju ipak svedivi na određeni broj.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. može se doći do veoma interesantnih zaključaka. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan. a neki su svrstani u figure. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. Pažljivijim čitanjem. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. dok su. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. metafora im je zadala prilične glavobolje. uglavnom... psihološki. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi. s druge strane. odnosno razumijevanja. .irãibāã). to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. pak. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. Naravno. kognitivni. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu.

Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. str. Ali to bi bi bilo suvišno. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”.. niti aserciju (al-iddiā ). Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr.. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. Nelson Goodman je. cit. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana.. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani.). ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije. cit.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada.28 Odgovor je potvrdan. 226. ustvari. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. Metafora se. Grafički zavod Hrvatske..) 29 . (op. Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. kao mehanizme kojima su. 78. kao Pikaso za Pikasova djela. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. str. i kazati. Živa metafora.. (Vidi: Regularity in Semantic Change. Takav postupak nije posebno obrazložen. primjerice. str. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni. između ostaloga. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. op. a zatim malo – pomalo popušta. 1981. kako navodi Ricoeur. u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. 152. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. kazao da je metafora “neobično pridavanje. Zagreb.

kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. to su tzv. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose. tako da je uloga metafore signifikacijska. 2002. govoreći da je. ad hoc metonimije. odnosno uređuje “stare stvari”. Naime. str. “Transfer of Meaning”. 41-43. Clarendon Press. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno.. upotreba riječi oko u značenju špijun. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. . isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. u: ur. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. metafora uvodi nove stvari. Pustejiovsky and B. 131. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji. Kao generalan. Semiotics: The Basics.) Vidi: Traugott. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. op. Ustvari. principijelno posmatrano. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. J. str.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. Oxford.31 Naposljetku. koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije. (Vidi: Nunberg. dok metonimija objašnjava stvari. 1996. 131. (Vidi: Daniel Chandler. London. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). onakvog kako ga definira semiotika. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”.. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. Boguraev.284 Munir Mujić značenje. Routledge. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. cit. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. str. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari. uključuje “aktualnu modifikaciju”. Dasher.. ali posve generalan. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji.

Josip. 1966. A. Bayrūt. J. Zavod za znanost o književnosti.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. Nunberg.. Cornell University Press. Leon Kojen. al-Qāhira. London. 1986. Angus. al-Haûīb. B. and Boguraev. Geoffrey. Pustejovsky. Dār al-Fikr al‘Arabī. Klasična arapska stilistika. Užarević. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. u: ur. Bayrūt. . Tropi i figure. ur. Traugott. Bayrūt. Dār al-Turāt. Leiden. Oxford. Beograd. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. tom 1. Paul. “Tropi i jezik. Mağāz al-Qur’an.metaphoric. Lingvistika i poetika. J. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. s. Ibn Qutayba. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. 2003. The Johns Hopkins University Press. www.de/07/warren. Handāwī. Ta’wīl muškil al-Qur’an. Ithaca and London. Muhta¥ar al-Sa‘ad. Chandler. Nolit. Regularity in semantic Change. Zagreb. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Maktaba al-Hanğī. 2002. u:. Jakobson. 1995. Heinrich. Sarajevo. al-Qazwīnī. Bayrūt. Fletcher. 1973. General Rhetoric. Clarendon Press. Closs Richard B. Ricouer. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Abdul-Raof . Cambridge. 1996..a. Baltimore. 1981. u: ur. al-Qāhira. Prosveta. Routledge. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Živa metafora. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. Semiotics: The Basics. Lausberg. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. Dubois. Sa‘ad al-Dīn. 1970. 2002. ‘Ilm al-bayān. 1981. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. 2000. 1995. Teufik Muftić. 1989. 1994. Daniel. Beograd. Roman. Hussein. Warren.pdf Yamūt. Metafora figure i značenja. Zagreb. Muõammad Mu¥ãafā. Ġāzī. Haddāra.. Jakobson. Ãanãā. al-Taftāzānī. 1998. Cambridge University press. al-Turkī. 1983. London. Aõmad. Brill. Elisabeth and Dasher. “Transfer of Meaning”. El Kalem. 2006. Dār al-Sa‘āla. Routledge. Grafički zavod Hrvatske.

286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. which is based on associations. . metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character. while synecdoche itself does not separate as trop. asocijativnost. kontigvitet. sinegdoha. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

251-256. 1996. godine. pravilnici. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. 1936. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. uglavnom. rasprava i studija. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Sarajevo. 6. koji je izlazio od 1927. završenih ili nezavršenih. Jahrhundert. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. XIII-XIV.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. A. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. O. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. (Neobjavljen tekst) 23 24 . Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. Radio je u Sarajevu. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Das Deutschtum Bosniens in 19. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. Gradačcu.294 Azra Kantardžić teke. Tu su i vrijedna. Drugi dio otkupljene građe (1973. pravila. do 1945. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. Mostaru. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. 1957. godine. Wien.000 knjiga. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. godine23. Sokolović. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. str. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. zatim naučnih i prevodilačkih radova. Anali GHB. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. Umro je u Sarajevu 1986. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. Mahmud Traljić. To je veoma bogata zbirka koja je. u Sarajevu pod nasl. Levy. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. gdje je i doktorirao. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. godine. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. Zagrebu. propisi. 202 str.

koju je završio 1936. Jugoslovenski istorijski časopis. 1910. komplet lista Pravda (1935-1941). Godine 1960. 11-12. te kalendari Narodna uzdanica. Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. . 9377.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima..). Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. Umro je u Sarajevu 1973. jedna Salnama iz 1284. Truhelke.. god.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. br. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. Kreševljakovića. god. godine u Priboju na Limu. Vege i drugih. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr. Prema spomenutom spisku. godine.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. XXXVI. Gajret. 9104. 1885. Ćorovića.. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. 2002.. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. 568-572. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ. po Hidžri.. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima. Naša domovina. Katalog. br. Godišnjak istorijskog društva BiH. različite enciklopedije. Popara. Skarića. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. 9313. periodične publikacije i četiri rukopisa. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. XVI. novine i kalendare. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. leksikone itd. Sokolović rođen je 1911. V. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi. 9037. godine. str. Wissenschaftliche Mitteilungen. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku..

Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. te beletristika. i sl. npr. prve štampane knjige u BiH itd. knjižni fondovi. godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. privatne biblioteke.296 Azra Kantardžić Kur’an.. stara izdanja narodnih pjesama. kultura BiH i slično. šerijatski akti i knjige.s. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića.. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. . This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. works on Bosnia and Herzegovina and its population. leksikoni. narodne pjesme muslimana. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. evropski knjižni fond. rječnici itd. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon. islam. Muhamed.. Poseban dio uključuje periodiku. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. biblioteka Sinanudina Sokolovića.: prijevod Kur’ana iz 1895. godine. historija. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. biblioteka Muhameda Hadžijahića. 1303. a. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906.

Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. . this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. Sinanudin Sokolović and others. Muhamed Hadžijahić.

298 Azra Kantardžić .

Vladar. Onaj Koji nad svačim bdije. Silni. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. Općenito. Gordi. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Univerzum i čovjeka. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. Presveti. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’).”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Uzvišeni. Oblikovatelj svega. LIX:23-24. Ġazālījev Maq¥ad. On ima najljepša imena. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. Darovatelj sigurnosti.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Ibid. Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. II:31 . moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. Tvorac. 1 2 Kur’an. Sazdavatelj iz ničega. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. na narav mističnog cilja. vjekovima nakon njegove smrti. Onaj Koji je bez nedostatka. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega. On je Silni i Mudri.

Također vidjeti W. Journal of the Royal Asiatic Society. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. 225-233. 4 . Zapravo. The chronology of Ghazali’s Writings. čije publiciranje nije datirano.M. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo.. naveden je datum četvrtak. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. 15. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. h. Egipat. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Prvo izdanje. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. godine. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. godine. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. najvjerovatnije u zadnjih šest godina. /1467. Na kraju ovog teksta. Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h.4 3 Vidjeti Hourani G. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. Naprotiv. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. h. Nadalje. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. 1323. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa.. h. Journal of the American Oriental Society. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. 1959. (1904. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah.. i 1324. g. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. 1324. 44.. Osim tog./1905. Pojedine doktrine. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. veoma su gazalijevski. /1906. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi. str. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī./1906. kao i sam stil.3 Djelo spada među ona kasna. ša’bān 872. str. Watt. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. 1952.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. po svemu sudeći. 79. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī.).

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Or. U svakom slučaju. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. Dr. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. h. No. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt. Beyrouth. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. str. redžepa 570.. /1174. Depot der cherm. Preuss. 8. Shehadi. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. tj.10 (G) iz Princetona. navedeno kod Ahlwardta. Mach Rudolph. 16.. Arabic Text. 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. 501 Ellis and Edwards. No. No. vjerovatno oko 700 h. 22196 (B) 7 British Museum. No. Worrell. str./1156. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. 30939 (P1) Yahuda. 5470. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. 7357 (L) Ahlwardt. 9 Ahlwardt.. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. 2907 (P2) Yahuda. No. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. 562 A. loc. cit. Dar el-Machreq. 1891. Na kraju rukopisa ‘T’. vol.. Fadlou A. as yet unpublished The Garrett Collection. h./1300. ‘B’ je završen u četvrtak. i mikrofilm iz Michigena11 (M). Edited with Introduction by Fadlou A. No. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505. Universitätsbibliothek Thübingen. 6 7 8 9 10 11 . 1982. h. 22208 (T) Yahuda. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. Staatsbibliothek. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. H. No. 247. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. No. str. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551./ 1111.

st. i 12. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. ipak.).). st. 107. (16. st. H.. (15. upotrebljavaju riječ al-asnā. njegov . 56).. u trećoj alineji uvodne stranice. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11.). H. vjerovatno oko 11. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. (16. unatoč tome. međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. st.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. u kojima se spominje Maq¥ad. ili 17. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela.. također.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. st. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. H. Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda.). Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. čak relativno ozbiljnijih.12 I u samom tekstu rečenog djela. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. čitljivi rukopisi. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st. . Iako je taj rukopis najnečitljiviji. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je.

koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī. i 1300.. Sarup. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. Naime. Umro je u Abarkuhu. apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja.. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. str. Biographical encyclopaedia of Sufis.naputak’’ (hidaya). Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.2002. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme.. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. Spominje se da je živio u Buhari. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. godine. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. Central Asia And Middle East. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā. 2002. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada. Svakako. Hanif. Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā. str. smještenom između Istahra i Jezda.. koje citira Charles Rieu. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. jer je najeksplicitnija. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. dok je u nekim čestica izostavljena. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. Vidi: N. 507 . 303 upotrebu termina al-asnā. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad.. New Delhi. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). a preuzimali ih neki kasniji pisci. 14 . 294-332. .. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu... ISBN 81-7625-266-2. sinonimi po vrsti i značenju.

Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. Striktno je analitički koncipirana. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. 1867.. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. ili Al-Ğabr. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se.16 On je 1867. Druga cjelina.). Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala. koja je i najobimnija. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. što je. godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. Edward Henry Palmer. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje.udio čovjeka’’ u svakom imenu. str. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. godine. premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina. 546-7.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. Ġazālī nudi . ili funūn.). godine. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna.. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. što je tema treće cjeline. zapravo. . Oriental Mysticism. h. zapravo. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. astronom i geograf. perzijski matematičar. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. Ta cjelina. 845/1441. Katalog rukopisa. Cambridge. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. iz čega je derivirana riječ algebra. Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju .

ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski. sam. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo.. 305 Na samom početku Maq¥ada. stotinu manje jedno. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra.Allāhov poslanik. čiji je broj. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. a koji glasi: . Međutim.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat). na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. neparan. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. kazao je: . što u prijevodu znači jedini.Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. zaista je On jedan i voli nepar.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. zaokružen na devedeset devet. . sukladno hadisima.. jedan. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline. neka je Allāh zadovoljan njim. Allāh ga blagoslovio i spasio. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja.. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički.

Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. moći. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. među ostalima.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. (994. koji glasi: “Štaviše. godine. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). Primatelj pokajanja. popisati. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. Zaštitnik (al-Na¥īr). zapamtiti. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. Osim toga. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. rođen je 384. Pobjednik (al-Ġālib). Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati. Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). 6. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva).”19 Međutim mnogi islamski znalci. godina. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). prebrojati. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. također poznat kao Imam al-Bayhaqī. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. Kairo. potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. Êorāsān. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. shvatiti. Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). Preobrazitelj noći u dan. Bliski (al-Qarīb). međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. Muslim. H. 19 20 . Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt. a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. znati. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). Èikr. 1939. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). Oprostitelj grijeha.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa.18 ući će u Džennet’. u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). Također postoje i složenice imena. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). Al-Bayhaqī je umro 1066. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu.

Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. Odlikovatelj i Određivatelj. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u .. Štaviše. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a.blizina Svevišnjemu. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4).” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva. kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. On osnažuje istinu (XXXIV:48).. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju..naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena. Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62).napomeni’’. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. Ni u . uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa. Osnažitelj istine. To predstavlja tumačenje (šarõ). Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Nakon šarõa svakog Imena. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. imenima i atributima. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. i . U samom Maq¥adu. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb . kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima).” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu. u principu ašarijsku. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima.

zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu.. . ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. tih devedeset devet puteva. za razliku od Allarda. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave.21 Ta činjenica. Fadlou A. ona je ista opća i osnovna teologija.). Shedadi. Bejrut. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. U svakom slučaju. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. 1968. 359). dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. al-Ġazālījevog učitelja. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. o sebi. Michel. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom. naravno. Tako taj mnogoliki okvir pravaca.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. 1965. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova .308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. 1074. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. kako da se brine o svojim bližnjima. Le problem des attributs divins. Kairo. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. str. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Naime. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. drugima i svom okruženju..

str. i prije i nakon Ġazālīja.imenovanja (al-tasmiya). Također nije neuobičajeno.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. McCarrthy. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno. . uredio R.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. 23 24 . Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) .).šta je ime?. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. prije tumačenja samih Imena. Arapska riječ ism. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. imenovanog i imenovanja. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). u zavisnosti od konteksta.). imenovanog i imenovanja. poput latinske nomen. 225-236.. većina skupina se udaljila od istine.23 .Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. 1209.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada.) Kitāb al-tamhīd.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: . 1914. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna.imenovanog (al-musammā) . možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u.. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja. što nalazimo i u njegovim djelima. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. Narav sistematičnog karaktera rasprave. kakvu je primijenio Ġazālī. što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada. što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja. unutar njih.24 22 Bilo je uobičajeno.

dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja. samo povremeno uvodi u raspravu. ali ne u svim slučajevima. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. a ne i na vršioca radnje. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). pak. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. . ‘pokretač’. barem djelomično. imenovanog i imenovanja. posebice odnosa imena i imenovanog. ukazuje na vršioca kretnje. pokretač i pokrenuto’. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). kao i Kur’ān. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. kao sporednim aspektom. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). sadrži suštinske razlike. Prema Ġazālīju. doista. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. dok odnos sa ime-novanjem.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). imenovanog i imenovanja.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). ali iskazuje značenje imenovanja. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne. pokretanje. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. stvorena a ne vječna. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom.

bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu. . a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. riječ je smještena na treći nivo. Kao takvo ono postoji u jeziku. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet.. Sa tog gledišta.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom. Ġazālī kaže: “.. nakon čega su imenice. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. onda se ne može reći da označenom ime pripada.. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen.” U toj hijerarhiji.” U odnosu na ontološku klasifikaciju. glagol. pridjev.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo. koje natkriljuje. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo.. glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi. naposljetku. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. i nebo kao pojamnina. na neodređena ili određena. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta. imenica se može odnositi na nebo. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način. jer nakon takvog pozicioniranja. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. Dakle. također. npr. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje.cilj svega toga je shvatiti da se ime.. tako da se imena dijele na vrste.

koje označavaju relacije koje. Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. Imenica je lišena svake vremenske odrednice.odnosno’’.već što samo po sebi posjeduje značenje’’. primjerice. napokon. Što se.” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja. pak. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. i bitka u imaginativnim kategorijama uma. koja ima isto značenje kao i riječ .čestica’’ (õarf). glagoli. živ . odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. nelingvističke realitete. uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. univerzalan . čovjeka...individualan.slovo’’.. Unutar lingvističke hijerarhije imenica. njihovu relaciju koja nije refleksivna. Turčin. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ . Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. . stoji – kreće se .označava vrijeme trajanja tog značenja’’. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena.konkretan. opći .. tj. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako.. i tsl. pridjevci: imenica.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo.same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . kako kaže Ġazālī . s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. I. Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što . Dalje. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan.sjedi. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija. . koja označava zbiljske. propozicija <sastavni element suda> itd.mrtav. Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap. Perzijanac.. pridjevi). nadimak. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva.. dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat . zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili.predikat. glagol ili čestica i sl. pak. pak.

prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi. Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje ... tj. Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: . Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ).X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu). općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. ili . Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem . U primjeru je naziv .snijeg je bijel i hladan’’. Takve riječi su nazvane . ispoljen je tvrdnjom izricatelja: .. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači .. Treći modus.on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti.drugost’’...je’’ iskazuje istovjetnost identiteta...vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’.britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji.. Drugi modus izražen je propozicijom: .on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa.lav (layï) jeste lav (asad)’’. muhannad).snijeg je bijel hladan’’. onda je nazvana sablja muhannad.bijel’ razli- . bijelo je istostoznačno hladnom”.tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>... ili . Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda.ulazi’’ u smisao drugog – tj. Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina . tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje.. Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje. Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika. ali ne i obrnuto.snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan. ipak.istost/jestost’’ i ...sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’.. Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji. a kako je to Indija.... budući da značenje jednog izraza . pak. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula . Naš iskaz: . 313 Ġazālī. Značenje riječi <pridjeva> .lav (layï) jeste lav (asad)’’. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu. tj.britka sablja’’.. Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. bijelo je isto što i hladno. potom. U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje. u drugosti .. tj.

tj. a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. Tvrdnji da se iskazom . različita su jedna od drugih. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije .. Priročna kopula . da je podmetni realitet.ime’’..imenovanje’’ i .huwa huwa’’.. sinonimnosti.snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće. Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a.lava’’. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. imenovanja i imenovanog. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija .hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta. . Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. Dakle. Premda su sva tri . a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine.. Ostala pitanja poput: izvođenje. nije istovjetan nebu.lav (layï) jeste lav (asad)’’.. Značenja koja . imenovanja i imenovanog. kao.. Za razliku od prvog slučaja. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. opisan kao bijel i kao hladan. tj.nebo’’.snijeg je bijel’’ i . tj. primjera . To što povezuje . kakav je slučaj u drugom primjeru ... situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima.. Pojam. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva . npr.. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa.je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena.. o odnosu među samim svojstvima. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. b.. dvoznačnosti i reduciranja broja atributa.sablje’’. npr. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka.. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa. a ne o identitetu podmeta.imenovano’’ posjeduju. Stoga se može kazati .bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. jedinstvo biti bitka... u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja..bijelo je hladno’’. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. priroci . .bijelo’’ i .

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’. kako će reći Ġazālī. A. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. vidi. tako se ponašaju i oblici: čuje. prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. Anawati. a. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . živi. jer se istina u biti razlikuje od neistine. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. 910). (u. zacijelo.C. Louis. o Kojoj znanje posjeduje samo On. naprotiv. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. može.s. jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. tj. tako mi Allāha. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. Uzvišenom i Svetom. ali. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. str. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. bilo u ovom ili onom svijetu”. Iako je priznavao da odgovarajuće .’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu.bio bi u pravu. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”.M.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo.Allāha poznaje samo Allāh.37 Allāh mu se smilovao. Gardet. djeluje. Kur’ān. LXXXVII:1 38 . 1986). Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ . zna. imao pravo kada je kazao: . Tu se. istina je pojmljiva s obje strane. na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. G. transvijest je ta kojom se potvrđuje .bilo bi ispravno. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto.38 Zato. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. 57-59. 34-35. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. te u tom smislu. Međutim kada je pristup govoru različit.I.ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. također .. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje..) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. str. ako je istina negacija.. Schimmel. među kojima je bio i Õallāğ. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. Sukladno tome je Ğunayd. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu. Ipak. Mystique Musulmane (Paris: Vrin.” 37 Ğunayd.” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata.

a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. I tako imena. Svakako. Zapravo. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. I tako. na devedeset devet načina..Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. hodeći .sličnosti s Bogom’’. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh. poglavito. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. da ni qurb niti fanā’. alQuddūs. a Tvoj sud o meni je konačan.. qurb je konačna težnja. Allāh mu se smilovao i spasio ga. Veliki i Slavljeni. kakva su al-Õaqq. ja sam Tvoj rob.. ako su imena atributivna. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. svjetlom mojih najskrivenijih misli. učini Kur’ān obnovom srca mog. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. A u slučaju Imena. moj perčin kose je u Tvojim rukama. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. neka kaže: “Allāhu moj. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut).” Riječi . al-Raõmān. Arba’īnu i Miškātu. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima.

kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati. njegova riječ stiče narav posvemašnje upute. .324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim.

Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. 1312/1894. Egipat. Shehadi. 1. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Al-Maq¥ad al-asnā. 1. (Supplementband I). al-Maq¥ad al-asnā. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije.). međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. 1. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. Dar el-Machreq. Ahlwardt. 1993. Iõyā’ ulūm al-dīn . prijevod David Burrell and Nazih Daher. 1937.. ISBN 0946621314. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 1982. C. 1322/ 1904. Al-Ghazali. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. (1906... Kairo. prijevod David B. Arabic Text.. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. preveo I priredio: Nakamura Hardcover. Brockelmann. õyā’ ‘ulūm al-dīn. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. 1928. Islamic Text Society. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. Islamic Text Society. edited with introduction by Fadlou A. The Islamic Texts Society 1995.. Prvo izdanje. Berlin.. 6. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. Geschichte der Arabischen Litteratur. 1324. Cairo. March 1993.). 7. 1899. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God.. 2. Kairo: Taqaddum Press. (vol. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. Leiden. 4. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā. Al-Maq¥ad al-asnā. 2. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā.. IV toma. H. prijevod. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Beyrouth.. 5. 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. 3. 8). ISBN 0946621314. Burrell and Nazih Daher.. 39 . uredio Badruddīn alÕalabī.

1884. Fadlou Shehadi. 2. 258-74. 71-132. Studia Islamica. Sekundarna referentna literatura Allard Michel.H. 4. I. in S. A. Les manuscriptes arabes de l’ Escurial. 4.H. Ellis and Edwards. The Garrett Collection. London. Studies in al-Ghazali.. as yet unpublished. 1965. 1975.. 7. 19. Worrell.A. B.. Nu’man. Mach Rudolph. 7. (Typescript). 1985. 3.. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. Cambridge: Cambridge University Press. 6 (1) (1996. 1. LazarusYafeh H. Beyrouth. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. 1994. Paris... (vol. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. Ann Arbor. 5.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. Thesis (M. Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. 1417/1997. 1993/1994. p. No. 8. London: Routledge. Leaman.. 5. 1925.. 160 str. 160 str. 9. Princeton University Press. 6. Kojiro Nakamura. Ghazali and the Ash’arites.. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. Farouk Mitha. University of Melbou-rne.. The Life of al-Ghazzali. 10. Derenbourg. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. Le problem des attributs divins.. Macdonald. H. B. 2002. O.): 17-27. ‘Abdullāh.6. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. Leiden: Brill. Jerusalem: The Magnes Press. I). M.. 11.). Campanini. D. Tauris. 1996. 1964. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. 80. ch. with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. . 29-46.. 1938.. 1912. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Journal of the American Oriental Society 20. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. Al-Ghazzali. 1899. Asian Philosophy. Nasr and O. Al-Ghazali and the Ismailis.. 8.. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n.

. Hartford Seminary Foundation. 5.. 1963. W. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. . 1952. 15. 1. 1960. Sherif. 1403/1982. 4. F. 6 tom. 429/1037.. 30 tom.. Encyclopedia of Islam. 3. Halkin... Montgomery Watt. 7.. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. 6. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. Edinburgh: Edinburgh University Press. Ghazali’s Theory of Virtue. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). 13. pp. 2. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah. 1935. M. uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid. 14. The Chronology of Ghazali’s Writings. pp. Vol. 79. 714-717. Beirut: 1380/1961. Montgomery Watt. u 6. ca.Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā. 327 12. 1959.. Lib.A. L. 18. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). Al-asmā’ al-õusnā. W. Tel Aviv. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān. 19. 1953. Hourani.). Modern cloth. Gardet.. Al-Farq bayn al-firāq.. Bouyges. London: George Allen and Unwin. May. Melkie Selma... Beyrouth. M.. XVIII. 1975. 30 tom. 225-33.. 259 str. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. M. 1959. 5 tom. II . Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī.. pp. 1943. Journal of the American Oriental Society. ISBN: 1333-56/1914-37. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya.. Maãba’at Saydā’ (Sidon. 16. New edition.). Journal of the Royal Asiatic Society. Or. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. NY: State University of New York Press..Ed. Albany. 7547. Brill-Luzac. London: Brit. 24-25. u 6. G.. 17.. Beirut: 1415/1995.

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

„Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). 2002. Haso Popara . Svezak šesnaesti.. Mustafa Jahić 2003. pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. Po ustaljenoj dinamici . Zejnil Fajić 1999. Haso Popara 2008. Zejnil Fajić 2003. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike. Haso Popara 2001. London – Sarajevo... među . od broja 8840 do broja 9381. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda... unutar disciplina. KATALOG ARAPSKIH. perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. turskom. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. šesnaesti svezak..godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. Al-Furqan... Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom. Osman Lavić. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. 1429/2008. stilistike. i posljednji. „Predgovor“ direktora Biblioteke. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu).. raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340. Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Mustafa Jahić 2000. Osman Lavić 200?. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije. djela su razvrstana po jezicima.Zejnil Fajić 2000. iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008. Mustafa Jahić 1999. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. metrike... pod rednim brojevima 9009-9089. Obradio Haso Popara.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. TURSKIH. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998.. a potom na turskom. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). Haso Popara 2004. Osman Lavić 2005. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom. Bogatu. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. perzijskom i bosanskom jeziku.

arapsko-turski. bivših vlasnika i vakifa (str. Indeksi: (originalnih) naslova (str. autora (str. godine na arapskom jeziku.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. pod rednim brojevima 9373-9381. naslova u transkripciji (str. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. ličnosti. stručno i sa puno korisnih detalja. arapsko-tursko-bosanski. 777-780) i kataloški indeks (str. prepisivača (str. . i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18. 743-758). ta’liq. 759-763). 729-742). prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. i 19. pod rednim brojevima 9090-9381. Pri obradi rukopisa autor se služio. arapsko-perzijsko-turski. perzijsko-bosanski. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. Zahvaljujući tome. pojmova i institucija. godine. tursko-bosanski. arapsko-perzijski. hidžretske.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. njih je čak 38. stoljeća. 765-769) i mjesta (str. arapsko-bosanski. rik’a). našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. odnosno u maju 1212. signaturni (str. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. kod navođnja likovnih ukrasa. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. perzijsko-turski. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. stoljeća. napisan u Kairu 1346/1927. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. 701-727). Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. 771-775). u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka.

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. kadije. Andalusi. imami. Nesuha Duvnjaka. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. tekije. Ahmed iz Tripolisa. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . Džafer iz Travnika. Alidedea. po šesnaesti put. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. Alija iz Varcara. hafizu Hasi Popari. turskih. godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. valije). To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih. godine sačinjenog u Banjoj Luci. šejhovi.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. dizdari. Kufi. muderisi. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. ljudima i institucijama. Ishak. Isbeije. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. muftije. također. Akbarabadi. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. kapetani. Mustafe Ševkije Užičanina. Zbog svega navedenog. Aga-dedea. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Salih-efendije i dr. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. turskih. Sabita. Ibrahim. Zikrije). Vrijedno je istaći. perzijskih i bosanskih rukopisa. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. Ilhamije. kadija u Egiptu. Hasana Kafije. Safije. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Davlatabadi. mula Numana Fočaka.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. hadži Halil iz Bagdada). Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Abdulah-efendije Maglajlića. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. medrese. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. Muhamed Pruščak. Azhari. mula Mustafe Biogradlije. perzijskih i bosanskih rukopisa. kadija u Visokom. Šejh-Juje.

perzijskom i bosanskom jeziku. turskom. književnosti. pismenosti. Ismet Bušatlić . umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina. znanosti.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. na arapskom.

u Carigradu). Brill. Leiden and Boston. sintaksičkim. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju. 1615. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. Muhameda Muse Allameka (um. 2008. u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. Muhameda Čajničanina (um. u Pruscu). logičkim. gramatičkim. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. semantike. 1707. 2. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. Profesor dr. u Mostaru). logike. poetike i sl. 1636. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. izd. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. 1792. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. Akribičnost. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. Mustafe Ejubovića (um. isto vrijedi i za Brill. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. (252 pages) 1. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. semantičkim disciplinama. izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in .

25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). islamskim naukovnim područjima i disciplinama. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. V. Brill. 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). Bosniac Authors and Their Works (str. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. IV. - . Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. III. a potom se daje Introduction (Uvod). Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. muslimanima. 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom).340 Ocjene i prikazi Arabic. u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. II. islamskom istoku. ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str.

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

Ankara. i povukao se sa prijestolja iste godine. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). koji sadrži 10 dokumenata. koji sadrži 35 dokumenata. U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira.1478. Djelo sadrži 367 stranica. koji sadrži 28 dokumenata. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”.05. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta. Djelo je izdato u Ankari 2006. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .C. drugi dio pod nazivom “Azilanti”. Yusuf Sarınay. vladao drugi put od 1451. te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. dr.belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. prepisivač je napisao samo 28.-1481. (4.T. 2006. godine.4. maj. nacionalnim. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. sloboda ličnosti.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. ali nije .1463. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. Što se tiče datuma nastanka Ahdname. potom njegova transkripcija. odnosno društvom sa različitim vjerskim. mezhebskim i kulturnim identitetom. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. treći dio.) kojom se 28.

) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije.-1861. te je i nazvan “Azilanti”. koji nije teško naći. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji.. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. septembar 1566. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. 1 2 BOA. Düvel-i Ecnebiye Defteri.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore.350 Ocjene i prikazi napisao godinu.-1861. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama.-1839.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. april 1520. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala.) jermenskoj patrijarhiji. (maju 1560. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. .) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja. kao i mjesečna plaća. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27. zatražio je osmansko državljanstvo. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu.6.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. 14/2_1-. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu.

Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama.-1560. trgovine i mezheba. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja.-6. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana.-1909. izasla- .” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. U pismu se navodi: “Mi.-1574. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske. a pomoć je iznosila 300 lira. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. kao i prema drugim sultanovim podanicima. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. septembar 1566.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi. Ustvari. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Unatoč riječima pojedinih buntovnika.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje. pripadnici Jermena. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima. april 1520. zarobljenika. a koji su se nastanili u Edirnama.).

Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta. Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. trgovine i turizma.3.1745 . godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta.1736-4.1739.7. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. novembra 1736. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. pravednosti i humanosti osmanske vlasti. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4.4. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. Pored toga. preporučuje se svim istraživačima historije. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente.3.1737-22.

....s posebnim osvrtom na novčane vakufe ...........65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ................36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI .......143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar .................................................... ............................................41 Waqf of the town of Tešanj .... ........................................... ............163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo .......................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740.............................................................................142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU .............................................159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ..................185 ....................................90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE . ...................With special emphasize on money based waqf ............................. 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740......................................................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ........................................................................99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library ....64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA ....................................

...249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ................ calligrapher and bibliophile.............................................................................................................................Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) ........187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) ............. Mulaibrahimović (Svirac) ............a qadi of Sarajevo.................225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE ......................286 .........271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI . Mulaibrahimoviću (Svircu) ...............................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo ....239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef.......................... kaligraf i bibliofil .............................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA .........248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589........ vakif...................................)..................................................................................................236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef......sarajevski kadija.........273 Metonymy in Arabic stylistics ........................... vakif..................................................................

.... TURSKIH....... London – Sarajevo.. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda....................... 1429/2008.........299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā ............. (Ismet Bušatlić) ........ Leiden and Boston..... Orijentalni intitut u Sarajevu................. Al-Furqan....296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ.... 252 str.... Sarajevo.. 343 T....... Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ...........................................C.......287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library ....... 349 ....... The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic...Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ............. str................... (Aladin Husić) ............................ Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini............................. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı...334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.. 2006.............belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)... Obradio Haso Popara........ izd............. 2008............. Ankara................. 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. Brill..... KATALOG ARAPSKIH.. (Enes Karić) ....... 2008.......................... PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti...... 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) ........... 318..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful