You are on page 1of 246

1.]2012.

vol.16,bi.1,2u12.
IvanAREVI,Bijalogsateistima
ZdnhoSPA)I,ovjekiuiutvo:obosansko-
heicegovakojstvainostiizpeispektive
socijalnefilozofijeIacquesaNaiitaina
NihoIKI,Novaevangelizacijaupiavoslavnom
iislamskomiazumijevanju
limirPUL)I,Pukapobonostilituigija
piemacikvenimuokumentima
ZubdijaHASANUVI-Urban)AI,-Fakultet
islamskihnaukasosvitomnabioetiku
euukaciju
MarioBERNADI,Ekleziolokiiteoloki
aspektipismaouspostaviPapinskog
vijeazapiomicanjenoveevangelizacije
-0bicumqueetsempei
IvoBALUKI,Nasmeuijiunovojevangelizaciji
KrunoslavDRACANUVI,Katolikacikvauotomanskoj
BosniuXIX.stoljeu
ProSUDAR,Zauaanoveevangelizacijeuaktualnom
uiutvenomkontekstuBiB
S-S1
SS-S6
S7-74
7S-9S
9S-111
11S-124
12S-141
14S-2uu
2u1-2u8
VRHBOSNENSIA GODINA XVI BROJ 1 SARAJEVO 2012.
Izdavac Publisher
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu piiuiuena clanica 0niveiziteta u Saiajevu
Catholic Theological Faculty in Sarajevo - Associate Member of the University of Sarajevo
I Stauleia BiB Saiajevo
Telfax
email vihbosnensiakbfba
httpwwwkbfba
Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief
Baiko Tomasevic
Urednitvo Editorial Board
Niko Ikic Tomislav Iozic Zuenko Spajic Tomo vuksic
Znanstvno vijc Sclentllc Councll
Caimelo Botolo Rim Seiain Bikac Nostai Ante Nateljan Split Anto Nisic Zagieb Anto
Popovic Saiajevo Ruuolf Piokschi Bec Ivica Ragu 0akovo Slavko Sliskovic Zagieb Nilan
epehai Rijeka Anton etiukelj Ljubljana Tomislav vuk Ieiuzalem Ronalu Witheiup SAB
Nato Zovkic Saiajevo
Lektura Language Editor
Naiija Znika
Korektura Proofreaders
Tomislav Iozic Baiko Tomasevic
vihbosnensia izlazi uva puta gouisnje Vrhbosnensia is published twice a year
Naklada Print Run
Craicho oblihovanj i prijlom Graphic design and layout
Baiko Tomasevic
Tisak Printing
Suton uoo eiioki Biijeg
Cijena Price
BiB pojeuinacni bioj KN gouisnja pietplata bioja KN
Euiopa Europe fasc fasc pio anno
Uplata Payment
Tuzemstvo na tiansakcijski iacun in BiH to transactional account: Katolicki bogoslovni
fakultet casopis vihbosnensia Intesa SanPaolo Banka uu BiB

Inozemstvo from abroad Katolicki bogoslovni fakultet casopis vihbosnensia


Intesa SanPaolo Banka uu BiB
IBAN BA
SWIFT 0PBKBA
,asopis je iefeiiian u EBSC0 bazi pouataka te u Religious Theological Abstiacts
This publication is referenced in the EBSCO data-base Ipswich Nassachusetts 0S
anu Religious & Theological Abstracts Nyeistown 0S
Tiskanje ovog bioja je inancijski pomoglo Feueialno Ninistaistvo obiazovanja i nauke BiB
ISNN 1512-5513
vRHBOSNENSIA
Casopis
za teoloska
i meduieligijska pitanja
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
piiuiuena clanica 0niveiziteta u Saiajevu
uou XvI bi

3
6DGUDM &RQWHQWV
Clanci Articles
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj
stvainosti iz peispektive socijalne ilozoije
Iacquesa Naiitaina
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom
i islamskom iazumijevanju
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema
cikvenim uokumentima
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka
s osvitom na bioeticku euukaciju
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma
o uspostavi Papinskog vijeca za piomicanje
nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Prikazi Surveys
Kiunoslav BRAuAN0vIC Katolicka cikva u otomanskoj
Bosni u XIX stoljecu
Peio S0BAR Zauaca nove evangelizacije u aktualnom
uiustvenom kontekstu BiB
Dokumnti Documents
PAPINSK0 vIIECE ZA NEB0RELIuIISKI BIIAL0u Kiscansko
svjeuocenje u multiieligijskom svijetu piepoiuke
za ponasanje
Rcnzij Book reviews
Nijo NIKIC 0cimo psiboloqo teoloqo Peio vIB0vIC
Teiiy EAuLET0N Rozum viero i revoluciio releksiio
o rosprovi oko Boqo 0ihan IASIC i Sejla N0IIC

Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)


Boo 0B0BASIC i uiugi volim liuJe Spomen no mons
Horko Iosipovico Tomislav I0ZIC
Nato Z0vKIC Iokovlievo poslonico u Bibliii i Crkvi
Baiko T0NASEvIC
Bengt B0NBERu Nikael WINNINuE ui lJentitv Iormotion
in tbe New Testoment Nato Z0vKIC
Stipan NIS0RA Biser 0skoplio Crtice iz proslosti upe svetoqo
lliie Proroko u KonJiii Tomislav I0ZIC
B Fiancois T0LNIE ui Pbilemon in Perspective lnterpretinq
o Pouline letter Nato Z0vKIC
O DQFL $UWL FO HV
5
0BK

Izvoini znanstveni iau
Piimljeno sijecanj
Ivan SARCEvIC
Fianjevacka teologija Saiajevo
Aleja Bosne Siebiene BiB Saiajevo
ivansaistgmailcom
DIJALOG S ATEISTIMA
Satak
0nutor proceso evonqelizociie nezoobilozon ie Jiioloq i suroJnio s oteistimo
0 clonku se rozmotroiu rozliciti tipovi oteizmo koko su preJstovlieni u koncilskoi kon
stituciii 6ouJium et spes Noqlosovo se monio otvorenost zo Jiioloq Jonosniib krscono
koo i novi tip oteizmo koii nosilno ili presutno iskliucuie svoki Jiskurs o Boqu i tron
scenJentnom
0 Jruqom Jiielu clonko nostoii se utemeliiti Jiioloq krscono s oteistimo no
temeliu evonJelio lsusov poziv i susret so Zokeiem moJel ie zo nove oJnose vierniko s
onimo koii su Jistoncironi Joleko oJ viere u Boqo koii su iz roznib rozloqo ostoli Jo
slieJni svoiemu oteizmu Holo opokolipso iz Hoteievo evonJelio moe biti kriterii koko
viernici i neviernici treboiu izqroJivoti zoieJnicko Jrustvo bez biieqo u onostronu
utiebu i bez okrniivonio Jrustvene provJe 0 lsusovoi boqonopustenosti no kriu moqu
se susresti viernicki i neviernicki prosvieJ zboq Boie oJsutnosti usliieJ neizmiernoq
zlo i potnie u sviietu lstoJobno se u lsusovoi molitvi Boqu zo oprostonie liuJimo nuJi
poslieJnio i teisticko i oteisticko proviero liuJskosti pitonie povierenio u covieko
Fvonqelizociio povrotok lsusovu evonJeliu troenie ie oJqovoro no suvremenu krizu
viere u Boqo no oteizom u uem smislu oli i no krizu povierenio u covieko ieJnib
zboq teizmo Jruqib zboq oteizmo
Kljucn rijci evonqelizociio tipovi oteizmo 6ouJium et spes Zokei prov
Jo susret Jiioloq suroJnio Boio oJsutnost protest povierenie u covieko

Uvod
0 svijetu se povecava bioj ateista
1
Njihova najveca piisutnost
je u euiopskim zemljama koje su povijesno i kultuioloski ouiedene
kiscanstvom I u zemljama u kojima je ateizam bio uiavna iueologija
1
0 peueset zapaunih zemlja bioj ateista se kiece izmedu i milijuna 0sp
Solange LEFEBvRE Iavna teologija iazlicitosti Concilium
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

socijalistickim i komunistickim i nakon piopasti tih ieima uspoieuo


s oivljavanjem pa i bujanjem tiauicionalne i novih ieligioznosti uspi-
kos i neskiivenoj uiustvenoj pouisci ieligiji i ieligijskim institucijama
ou stiane novih vlasti pojavljuju se iazliciti oblici staioga i novoga ate-
izma ateizma navike iavnouusnog ali i boibenog ateizma koji uis-
kvaliiciia svaki ieligijski i ieligiozni uiskuis te nastoji ocistiti svijet
ou pitanja o tianscenuenciji
Na Biugom vatikanskom koncilu uz uiuge znakove viemena
ateizam se oznacava vec uobicajenim fenomenom i jeunom ou najoz-
biljnijih cinjenica ovoga viemena
2
0u vjeinika se tiai ua pieispituju
uzioke ateizma ua ateiste uvaavaju voue s njima uijalog i suiaduju
na izgiaunji zajeunickoga svijeta S nauahnucem Koncila u pokoncil-
skom viemenu u Katolickoj cikvi se govoii o nunosti evangelizacije
nove evonqelizociie sto je i tema ovoga iaua 0piavuano je stoga unu-
tai piocesa evangelizacije povrotko evonJeliu osvinuti se na sloeni
fenomen suviemenog ateizma i ukazati na neka pouiucja u kojima bi
mogli uijalogiziiati i suiadivati kiscani i ateisti Piije toga nekoliko na-
pomena o znacenju i opsegu pojma evangelizacije
Evanglizacija odakl i zasto
Pojam evangelizacije ustalio se vise u uokumentima Katolic-
ke cikve nego u teologiji Tipicni je euiopskocikveni pojam Naime
kontekstno izvoiiste ovoga pojma nalazi se u Fiancuskoj u zemlji koju
vise ou uva stoljeca kaiakteiiziia s jeune stiane laicizam sekulaii-
zam i s uiuge stiane jeuna ou uiustveno najangaiianijih teologija i
zauzeto laicko kiscanstvo unutai uekiistijaniziianog uiustva 0piavo
je fiancuska tzv nova teologija ou peuesetih gouina stoljeca uva-
avajuci kontekst pocela govoiiti o evonqelizociii fiancuskog i uopce
euiopskog sekulaiiziianog uiustva Tim zagovaianjem poviatka evan-
delju uala je i vaan uopiinos u iaspiavama i uokumentima Biugog
vatikanskog koncila
Pojam evangelizacije ulazi u uokumente cikvenoga uciteljstva
pocevsi posebno ou enciklike Pavla vI Fvonqelii nuntionJi
3
Ta
je enciklika naglasavajuci svoju temeljnu temu pioblem lom izmedu
evandelja i suviemene kultuie uvela ovaj teimin kao zbiini opeiativ-
2
GS (= 6ouJium et spes Biukcije negoli u piijasnjim viemenima nijekanje
Boga ili ieligije ili pak ouvajanje ou njih nisu vise nista neobicno niti pojeuinac-
no uS Citiiamo piema B0K0NENTI Bruqi votikonski koncil vII popiav-
ljeno i uopunjeno izuanje Zagieb Kiscanska sauasnjost
3
PAvA0 vI Fvonqelii nuntionJi Bokumenti Zagieb Kiscanska sauasnjost
0 ualjnjem tekstu EN

ni pojam za kiscansko navijestanje i cikveno pastoialno ujelovanje


u suviemenom svijetu osobiti naglasci su na piopovijeuanju katehi-
zaciji i masmeuijima
Teimin evangelizacija je sloen teimin Pievlauat ce u vecini
uva znacenja Ieunom ce se ounositi na siienje evandelja onima koji
se nisu susieli ili su tek culi za evandelje i Isusa Kiista usp EN 0
tom smislu ovaj teimin ougovaia klasicnom pojmu misija Zato ce se
nekaua nazivati i prvom evangelizacijom 0 uiugom znacenju a sto je
i stvaini humus iz kojega nice ovaj pojam evangelizacija se ounosi na
kiscansko cikvenopastoialno ujelovanje u sekulaiiziianom uiustvu
i sve vise iaskiscanjenoj Euiopi pa ce se govoiiti o Jruqoi evangeliza-
ciji ieevangelizaciji ili kako se u novije viijeme govoii novoi evange-
lizaciji 0nutai tog uiugog znacenja iako tek iubno evangelizacija se
ounosi i na poziv ua se sami kiscani i Katolicka cikva viate evandelju
ua se outoevangeliziiaju
0 uanasnjem pluialnom kontekstu a bosanskoheicegovacki
kontekst je egzemplaian u tom smislu upotieba iijeci evangelizaci-
ja nije bez semantickog opteiecenja 0 najmanju iuku zahtijeva ui-
feienciianije pojasnjenje jei nekiscane i nekatolike vjeinike uiugih
vjeia te posebno ateiste govoi o evangelizaciji asociia na katolicko
misioniianje piozelitizam i nekiiticko piisvajanje Zato i veu pojam
evangelizacije s nasiljem opteiecenim pokistavanjem i euiopskim im-
peiijalizmom ekonomskom i kultuinom kolonizacijom neeuiopskih i
nekiscanskih zemalja
Bouuse i neki uanasnji piema svijetu uefenzivni piema uiu-
gim svjetonazoiima i vjeiama getoiziiani ili nepiijateljski funuamen-
talisticki nastiojeni katolici ucitavaju u teimin evangelizacije apso-
lutisticki stav vlastite ispiavnosti sveznanja i boibenoneuijaloski
citiiaju Isusovo evandelje

0ni u njemu slicno islamskim iauikali-


stima s islamizacijom uiustva viue antipoliticnu mogucnost ua ieligi-
jom zamijene politiku jei ova nije uspjela osiguiati mii i blagostanje
Zbog toga bi teimin evangelizacije valjalo viatiti u njegovo izvoiiste po

0 kontekstu govoia o ateistickom sekulaiizmu enciklika Fvonqelii nuntionJi ne


govoii iziicito o ovakvu iazumijevanju evangelizacije iako ga implicitno uzima
u obzii u uiugoj skupini ljuui nepiaktikantima koji su ieligiozno oholi i opiiu
se evangelizaciji ateisti i oni sto ne vjeiuju s jeune stiane te nepiaktikanti
s uiuge stiane piuaju evangelizaciji znatne otpoie 0 slucaju pivih nailazimo
na otpoi stanovitog oubijanja na nesposobnost ua se shvati novi poieuak stva-
ii novo uoivljavanje svijeta ivota i povijesti sto je zaista nemoguce ako se ne
pode ou Boje Posvemasnjosti Biugi opet piuaju otpoi svojom nepokietno-
scu i pomalo nepiijateljskim stavom covjeka koji se osjeca uomaci koji misli ua
znaue sve ua je sve iskusao i vise u to ne vjeiuje EN
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

kojem evangelizacija za kiscane pouiazumijeva postovanje uvaju za-


htjeva uviju vjeinosti vjeinost Isusu Kiistu Njegovoj poiuci vjeinost
evandelju i s uiuge stiane vjeinost covjeku suviemenom konkiet-
nom covjeku i njegovu svijetu
5
Piva vjeinost bi znacila ua se kiscani i
Cikva tiebaju viacati evandelju pa bi evangelizacija pouiazumijevala
vieunovanje vlastitih iijeci i ujela u svjetlu Isusovih iijeci i Njegove
piakse A u uiugom zahtjevu ili uiugoj vjeinosti to bi znacilo postova-
nje autonomije svijeta i suviemenoga covjeka ucenje ou njih uijalog s
njima kako je to tiaio Biugi vatikanski koncil osobito u pastoialnoj
konstituciji o Cikvi u suviemenom svijetu 6ouJium et spes Bijalog s
ateistima je uakle zahtjev koji pieu kiscane postavlja vjeinost Isuso-
vu evandelju i vjeinost suviemenom covjeku
Atizam od osud do uvaavanja
Piihvacajuci cinjenicu ua je u nasem svijetu ateizam jeuan ou
najvecih znakova viemena pieu suviemenim kiscanima neotklonjiv
je zahtjev za uijalog s ateistima Za uijalog koji ne pioizlazi iz izvanjskih
iazloga nego iz zahtjeva same vjeie u Boga iz evandelja kao i iz nu-
nosti iacionalnoga obiazlaganja vlastite vjeie Ne moe se medutim
ne viujeti cinjenica ua se mnogi kiscani u pogleuu na ateizam i ateiste
gotovo posve viacaju u pietkoncilsko viijeme u ofenzivni mentalitet
u nekim momentima i iauikalnije ou postavki Pivog vatikanskog kon-
cila i antimoueinisticke zakletve Nnogi kiscani ignoiiiaju posto-
janje ateizma ili omalovaavaju ateiste kao manje viijeune Neki pak
pieuzetno smatiaju ua se postojanje Boga moe umno uokazati a
neki misle ua iueistickim uuhovnjackim paiolama oumah uokazuju
Boje postojanje Pivi vatikanski koncil iako u obianaskom i iestau-
iacijskom stavu piema moueinim iuejama osuuio je i iacionalisticki
i iueisticki piistup pitanju Boe egzistencije 0nutai uogmatske kon-
stitucije o katolickoj vjeii Bei Iilius ou tiavnja medu errores
soeculi mateiijalizam ueizam panteizam iueizam tiauicionalizam
ateizam je implicitno ukljucio u opsolutni rocionolizom
Nasupiot iauikalnom iacionalizmu i slijepom iueizmu Pivi
vatikanski koncil je zakljucio ua se Boga moe spoznati ne uokaza-
ti piiiounim svjetlom ljuuskoga uma

Nedutim koncilski teolozi


Papa i biskupi iazumijevajuci Cikvu jeunom vistom utviue piotiv
5
Ta vjeinost poiuci koje smo slubenici i vjeinost osobama kojima poiuku
moiamo pienijeti netaknutu i ivu sieuisnja je os citave evangelizacije EN

0sp BB i BB Beiniich BENZINuER Petei B0NERNANN Zbirko


soetoko vierovonio Jeiniciio i iziovo o vieri i cuJoreJu Bakovo 0PT

suviemenih zabluua ne analiziiaju iazlicite tipove ateizma nego ga


pausalno i apiioii osuduju Nevjeia je za koncilske oce neuopusteno
ignoiantsko uianje piema Cikvi nijekanje Boga ounosno skiivljena
i hotimicna zabluua
Koncilskom stavu ce se piiuiuiti i uekiet pape Pija XI piotiv
komunizma Bivini ReJemptoris 0slijeu apokalipticke boibe
piotiv vjeinika u komunistickim zemljama piije svega u staljinistic-
kom Sovjetskom Savezu Papa ce u ovom uekietu izjeunaciti boibu
piotiv nevjeinika s boibom piotiv komunizma boljsevicki i bezboni
komunizam ce nazvati i sotonskim bicem

0vaj antagonizam izme-


du katolika i komunizma s manjim ili vecim oscilacijama tiaje uo ua-
nas i kaua su komunisticki ieimi piopali u istocnoj Euiopi Ios nema
sustavnijeg istiaivanja niti teoloskoga iazlikovanja izmedu nacizma
nacionalizma i komunizma

Biugi vatikanski koncil ce uciniti koijenitu piomjenu 0 svojoj


jeuinstvenoj i za Katolicku cikvu iznimno iauikalnoj novosti a ona
se ounosi na ostavljanje osuua i nepiijateljstava i na nastojanje ua se

Nisu s uostatnom panjom niti ou emocija lisenom akiibijom u nasoj suvie-


menoj katolickoj povijesti teoloski analiziiane uvije enciklike pape Pija XI ni
u tom smislu teoloske iazlike izmedu nacizma i komunizma Hit brennenJer
Sorqe enciklika piotiv nacizma antisemitizma kiscani su Abiaha-
movo uuhovno potomstvo novopoganstva i panteisticke smetenosti u sicu
kiscanstva enciklika je piokiijumcaiena u Njemacku i citana na Cvjetnicu po
svim cikvama te Bivini ReJemptoris enciklika piotiv komunistickog
bezbostva lanog iueala piaveunosti i jeunakosti lanog misticizma boljsevic-
kog komunizma sotonskoga bica koji oubacuje svaki svet i uuhovan kaiaktei
ljuuskog ivota PAPINSK0 vIIECE ZA K0LT0R0 viero i kulturo Antoloqiio tek
stovo popinskoqo ucitelistvo oJ lovo Xlll Jo lvono Povlo ll Zagieb Kiscanska
sauasnjost bi

0piavo u kontekstu govoia o uvjema u piijasnjoj biljesci spomenutim encikli-


kama Naiuesic smatia ua je nacisticka iueologija bila uuboko i neozuiavljivo
zla i bolesna u sebi Iei njezina je iasna pouloga ponistavala kiscansku sinu
istinu o ljuuima kao ujeci Bojoj Zato je u teoloskom smislu nacisticka iueo-
logija bila nekiscanskija ou komunisticke makai se to nekima cinilo uiukcije
Piva je iueologija naime nijekala smu mogucnost spasenja svih ljuui uok je
zlo uiuge baiem ublaavala tenja za uiustvenom piavuom Razumije se ua je
ta tenja u najvecem bioju isla pieko uiustvene nepiavue Biuga je pak stvai
sto je komunizam vise ugioavao Cikvu kao ustanovu nego nacizam koji je vise
ugioavao covjeka kao Boje stvoienje Noglo bi se cak ustviuiti ua je komuni-
zam napauao vjeinika a nacizam covjeka 0uatle paiauoksalna poiuka vise se
biani vjeinike i Cikvu kau se biani covjeka nego kau se samo piogon vjeinika i
Cikve uzima za povieuu covjeka Iakov I0KIC Zeljko NARBESIC lico i moske
svetoqo 0qleJi iz Jrustvene reliqioloqiie Zagieb Kiscanska sauasnjost

Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima


Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
10
ougovoii zahtjevima viemena Koncil poziva na uijalog sa suvieme-
nim svijetom i u njemu s ateistima Pii tome uifeienciiano piogovaia
o iazlicitim tipovima ateizma jei ateizam valja ubiojiti medu najoz-
biljnije cinjenice ovoga viemena te ga pouvignuti biiljivijem ispitiva-
nju uS Koncil ce napiaviti iskoiak ou anateme k uijalogu nece
ateizam svesti na puki hii ni zlonamjeinost

nego ce piogovoiiti i
uanas nenaumasno samokiiticno tviueci izmedu ostaloga Ateizam
naime piomatian u cjelini nije nesto izvoino nego on piije nastaje iz
iazlicitih uzioka medu koje se takodei ubiaja kiiticka ieakcija piotiv
ieligij i to u nekim kiajevima napose piotiv kiscanske ieligije Stoga
u nastanku tog ateizma ne mali uuio mogu imati vjeinici jei tieba ieci
ua oni zanemaiivanjem vjeiskoga ougoja ili pogiesnim izlaganjem na-
uka ili takodei neuostatcima svojega ieligioznog cuuoieunog i uius-
tvenog ivota piavo lice Boga i ieligije piije zakiivaju negoli otkiivaju
uS
0 ovim koncilskim iijecima ocituje se ua jeuna ou oznaka su-
viemenog ateizma nije neizostavno iziavna negacija Boga nego vise
negacija ieligije koja se peiveitiiala u svoju supiotnost jei piekiiva
Boje lice 0vom stavu je blizak i militontni oteizom koji je svoj vihu-
nac imao u staljinizmu totalitainom bezbonom uiedenju ljuuskog
uiustva bez ieligije jei su ieligije tako su smatiali staljinisticki a i neki
uanasnji ateisti ne samo uziokovale sukobe i iatove nego su po sebi
negativne neljuuske Pii tome piesucuju nebiojena zla koja su poci-
nili ateisti i u ime nijekanja Boga ounosno u ime ateisticke iueologije
koja ieligiju smatiala najvecom stetom za covjeka i uiustvo No cilj
ovoga iazmisljanja nije pivotno kiitika ateizma na nju se ukazuje i u
biljeskama nije ni uspostavljanje eticke ekviuistancije izmedu nebio-
jenih povijesnih zala logoia i genociua pocinjenih ou stiane vjeinika
ili stiane nevjeinika zloupotiebljavanjem ieligije ili njezinim ponista-
vanjem nego uijalog i suiaunja vjeinika kiscana i ateista Najpiije po-
gleuajmo ukiatko sto Biugi vatikanski koncil kae o nekim oblicima i
koiijenima ateizma
Tipovi atizma prma Gaudium et spes
Koncil konstatiia ua neki nikako ne uvidaju najuublju i i-
votnu povezanost s Bogom ili je pak iziicito oubacuju a zatim govoii
ua ateizam nije jeunoznacan fenomen nego su u njemu zastupljene
iazlicite pojave 0vuje cemo navesti tipove ateizma njihove uzioke i

Anuies T0RRES 00EIR0uA Ateizam i kiscanska pieuouba o Bogu Concilium



11
oblike kako ih nacelno navoui 6ouJium et spes u bi i na njih cemo
se ukiatko osvinuti
6ouJium et spes na pivom mjestu ateistima oznacuje one koji
iziicito nijecu Boga Iz kiatkoce ove tviunje i nepojasnjavanja o kojim
se ljuuima konkietno iaui mogli bismo zakljuciti ua je iijec o onim
ateistima koji oubijaju svaki iazgovoi u kojem bi kao moguca tema
mogla biti Bog 0ni mogu zastupati militantni vulgaini i netoleiantni
ateizam neku vistu ateistickoga miacnjastva koje nasilno zabianju-
je svaki spomen Boga Povijest nasa bliska povijest upiavo poznaje
nasilje nau jezikom i nau misljenjem piepuna je zabianjenih tema a
i teme Bog uslijeu cega se oubacuje i svaki uijalog i suiaunja s vjeini-
cima Iziicito nijekanje Boga moe se takodei ounositi i na sutljive
inuifeientne u nacelu toleiantne ateiste koji su otvoieni za uijalog i
suiaunju s vjeinicima samo ako pieumet uijaloga nije Bog No opce-
nitost koncilske tviunje moe upucivati i na to ua ona pietpostavlja
iazlicite viste iziicitog nijekanja Boga o cemu se govoii u nastavku
Biugu skupinu sacinjavali bi oni koji misle ua covjek o nje-
mu o Bogu ne moe nista tviuiti Iako se iziicito ne kae ova tviu-
nja moe pouiazumijevati stav pivoga Wittgensteina i lingvistickog
pozitivizma ua o onome o cemu se ne moe govoiiti tieba moia su-
tjeti
10
Noe takodei ukazivati i na ielativno iaspiostianjen stav po
kojem se svaki govoi o tianscenuenciji ieuuciia na tobonju nemoguc-
nost ljuuske spoznaje i jezika ua oriieci Boga a u stvainosti to moe
biti puki bijeg u piazninu ili aktivizam nemisaoni piecac u kojem
se uzvisenim imenom tajna reJuctio in mvsterium pokiiva intelek-
tualna i uopce uuhovna lijenost
Tiecu skupinu ateista sacinjavali bi oni koji pitanje o Bogu
pouvigavaju takvoj metoui ispitivanja ua se cini kako ono nema smisla
Koncil ovuje navoui pozitivne znanosti koje svojim metouama izlaze iz
svojega pouiucja i ielativiziiaju ili nijecu mogucnost apsolutne istine
To bi se i u nase viijeme ounosilo na scijentisticki natuializam i neke
10
Rijec je o semantickom pozitivizmu ili semantickom ateizmu sto ne znaci
ateizam koji iziavno nijece Boga niti agnosticizam koji ne nalazi ijesenja za taj
pioblem nego o jeunoj visti iavnouusnosti koja ne viui smislenost ua se uopce
postavi pitanje postojanja Boga ili misticnog Pivi Wittgenstein ili Wittgen-
stein Troctotuso smatia Sve sto se moe uopce kazati moe se jasno kazati
a o onome o cemu se ne moe govoiiti o tome se moia sutjeti Wittgenstein
ne nijece postojanje misticnoga niti ua je tianscenuentno po sebi besmisleno
nego pokusaj ua se o tianscenuentnom uopce govoii Bosljeunom sutnjom o
neiziecivom nestat ce i pitanje o njemu 0sp Luuwig WITTuENSTEIN Trocto
tus loqicopbilosopbicus Toqebcber Pbilosopbiscbe 0ntersucbunqen
Weiksausgabe FiankfuitN Suhikamp
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
12
uiuge ateisticke postavke koje pioizlaze iz piiiouoznanstvenih meto-
ua istiaivanja
11
Ateizam je za neke nastavlja 6ouJium et spes posljeuica to-
talnog humanizma 0ni toliko uzvisuju covjeka ua vjeia u Boga ta-
koieci gubi svoju snagu vise oirmiroiu covjeka nego sto niiecu Boga
0vaj bi ateizam pioizlazio iz stava ua je ieligija stetna za covjeka Bog
je covjekov piotivnik oiobljivac njegove siece i nepiijatelj 0vom
ateizmu je blizak i suviemeni sekulaiizam koji tieba iazlikovati ou
sekulaiizacije
12
Novovjeki ateizam kao humanizam svoje glavne za-
stupnike ima u Feueibachu ieligija je covjekova piojekcija Naixu
ieligija je opijum potlacenoga naioua i Fieuuu ieligija je iluzija
13
0 sljeuecu skupinu ateista piibiajaju se oni koji oubacuju lik
Boga iskiivljenu sliku Boga koja nije istoznacna s Bogom evandelja
Ne tumaci se guje su konkietni koiijeni ovoga nijekanja Boga Ne is-
kljucuje se mogucnost sto se i na uiugom mjestu kae ua i vjeinici
kiscani mogu zakiivati piavo lice Boga Ateist ne nijece Boga kao sto
ga ni vjeinik ne moe zaposjesti nego nijece jeuan uiskuis sliku o
Bogu koji smatia ua je piotiv covjeka koji moe biti iuolopoklonstvo
Iz posieuovanja kiive slike Boga ovakav ateizam ieakcije moe biti
antiteizam ili antikleiikalizam piije nego ateizam Ako se Boga zatvo-
ii u ljuuske uieube magiju sentimentalizam lituigizam skiiptuiali-
11
0 suviemenom scijentistickom Richaiu Bawkins Baniel Banetts i ui kul-
tuinoteoiijskom Sam Baiiis Chiistophei Bitchens i ui novom ateizmu te
postavkama konstitucije 6ouJium et spes usp uiegoi Naiia B0FF Bie neuen
Atbeismen Fine notwenJiqe Provokotion Kevelaei Topos plus
Posebno je viijeuno ujelo u kojem kiscanski neomaiksist Eagleton kiitiziia
suviemeni aiogantni pseuuoznanstveni ateizam R Bawkinsa i Ch Bitchensa
pou zajeunickim iionicnim imenom Bitchkins Teiiy EAuLET0N Rozum vie
ro i revoluciio Releksiie o rosprovi o Boqu Zagieb Ljevak Svoju kiitiku
ovaj autoi baziia na pietpostavci sloboJe koja uolazi iz Novoga zavjeta i kiscan-
stva i piihvacanja svijeta kao Joro
12
Fvonqelii nuntionJi u kontekstu iazlikovanja sekulaiizacije i sekulaiizma govoii
o uanasnjem ne toliko metaizickom koliko antiopocentiicnom i jos vise pia-
gmaticnom i boibenom ateizmu o ateistickom sekulaiizmu koji je u svojem hu-
manizmu usmjeien tako nehumano Sekulaiizam je poimanje svijeta piema
kojem se svijet tumaci sam sobom i nema potiebe ua piibjegava Bogu Bog tako
postaje suvisan i samo smeta Takav sekulaiizam ua bi piiznao covjekovu moc
na kiaju napusta Boga i stovise pocinje ga nijekati EN
13
Ieuna ou najboljih ilozofskoteoloskih iaspiava o novovjekim ateizmima je sva-
kako knjiga Bansa K0NuA Postoii li Boq 0Jqovor no pitonie Boqo u novome
viieku Rijeka Ex libiis vano ujelo o ovom pitanju je i knjiga napisana
Benii BE L0BAC Bromo oteistickoq bumonizmo Rijeka Ex libiis
13
zam ili moializam ako se navijesta Boga koji je socijalno neosjetljiv


iskiivljuje se slika Boja pa ateisti vise nego sto nijecu Boga nijecu
ljuuski posieuovane slike o njemu
15
0 ovu skupinu piipauao bi uije-
lom i suviemeni nihilizam koji svoje glavno upoiiste ima u Nietzsche-
ovu nijekanju Boga kiscanske moialnosti
Sljeuecem tipu ateizma piipauaju oni koji uopce ne nacinju
pitanje o Bogu i uopce nisu iskusili ieligiozni nemii pa i ne viue cemu
bi jos vouili biigu o ieligiji veuci se uz koncilski iziicaj mogli bismo
taj tip ateizma nazvati inJiferentnoscu za pitanje Boga ali i za tian-
scenuentno Takva iavnouusnost moe imati iazlicite iazloge Noe
pioizlaziti iz totalne zatvoienosti u imanentno

ali i iz pievaienih
naua i neispunjenih ocekivanja i onih ieligioznih Noe se ugnijezuiti
i unutai same ieligije Teolog Netz bi kazao ua uanas nije iijec o kiizi
ieligije nego o kiizi Boga koju nije lagano uijagnosticiiati Nije iijec
o velikim ateizmima nego je bitka za tianscenuenciju pievlauana i
onostianost utinula

Najvaniji iazlog tog ateizma ieakcije moua se nalazi u egzistencijalnoj za-


pustenosti i osami u kojoj je Cikva ostavila pioleteiske mase stoljeca Te
mase kao siiocau obiatile su se auoptivnom ocu antikleiikalnom socijalizmu
vIIECE BISK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu
Fvropu Bokumenti Zagieb Kiscanska sauasnjost
15
0 antiteizmu u bivsoj uiavi kao i antikomunistickom ievizionizmu uanas
usp Iauianka BRNCIC Ateizam i ieligija u postsocijalizmu hivatski slucaj
Concilium

Eagleton smatia Napieuni kapitalisticki sustav je inheientno ateisticki Bezbo-


an je u svojoj konkietnoj mateiijalnoj piaksi kao i u viijeunostima i vjeiovanji-
ma koja su mu implicitna ma koliko pojeuini njeni poboinici pobono uokazivali
supiotno Kao takav on je ateisticki na sve pogiesne nacine uok su Naix i Ni-
etzsche ateisti na uglavnom ispiavan nacin Nije vjeiojatno ua ce uiustvo pakiia-
nog ispunjenja upiavljane elje menaueiske politike i konzumeiisticke ekono-
mije uopiijeti uo te uubine na kojoj bi se teoloska pitanja uopce mogla piopisno
postaviti bas kao sto oubacuje politicka i moialna pitanja koja u sebi imaju bilo
kakve uubine Koji bi pobogu bio smisao Boga u takvom uiedenju osim kao iueo-
loske legitimacije uuhovne nostalgije ili sieustva osobnog ispetljavanja iz svijeta
lisenog viijeunosti Teiiy EAuLET0N Rozum viero i revoluciio

Pioivljavamo neku vistu kiize Boga u ieligioznom iuhu uoba ieligije bez
Boga ueslo naseg uoba moglo bi glasiti Religija ua Bog ne to Ne opet ne
misli se kategoiicki u smislu velikih ateizama Njih vise nema Kao ua je bitka
za tianscenuenciju pievlauana i onostianost konacno utinula sezuesetih go-
uina boibeno se oulagala u buuucnost a sau teiapijski u psihu Bog nam tako
uanas opet moe nemaino ili opusteno stalno biti na jeziku a ua se zapiavo ne
misli na Nj kao slobounolebueca metafoia salonskog caviljanja psihoanalitic-
kog kauca estetickog uiskuisa ili cega vec Iohann Baptist NETZ uovoi o Bogu
osjetljiv za patnju Iohann Baptist NETZ ui Kroiolik oJ krikovo 0 Jromotici
teoJiceiskoq pitonio Rijeka Ex libiis
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Seumu skupinu ateista 6ouJium et spes iazvistava u uvije


pouskupine obje povezuje nemiienje i piotest piotiv Boga i ieligije
0 pivu pouskupinu spauaju oni za koje mnogi autoii a medu njima i
teolozi npi Rahnei Netz Noltmann smatiaju ua su jeuini stvaini i
opiavuani ateisti Njihov ateizam ima svoj iazlog svoju stijenu u
Bchnei

u postojanju neobjasnjivog enoimnog zla u svijetu u ne-


skiivljenim piiiounim katastiofama neizljecivim bolestima i naglim
smitima ujece i mlauih u neizmjeinom stiauanju neuunih u iatovi-
ma holokaustu i genociuima

0 uiugu pouskupinu ovih ateista koncilski uokument svistava


one koji se piotive sto se apsolutno uobio neopiavuano piiuaje pii-
pisuje ljuuskim uobiima tako ua ono onua zauzima Boje mjesto
Apsolutizacija zemaljskih uobaia moemo konkietiziiati uogada
se kaua neka ljuuska zbilja neko zemaljsko uobio uzuipiia Boje mje-
sto kaua biblijski kazano postane iuol uiava nacija tlo kiv iasa
ieligija klasa voda spoit pa i uzviseni pojmovi kao sto su ljubav
sloboua ljuuska piava
0 posljeunji koiijen i oblik ateizma Koncil navoui ua nasa
civilizacija a nju oznacuju obiteljske kultuine nacionalne uiustve-
nopoliticke uvjetovanosti i okolnosti ne iz sebe same nego u onoj
mjeii u kojoj je upletena u zemaljske stvaii moe zapiijeciti piistup
Bogu 0va foimulacija uopusta zakljucak ua nasa civilizacija nije po
sebi ateisticna nego ua mateiijalizam ili ougoj i uiuge okolnosti mogu
jeunostavno biti zapiekom ua si covjek ikaua postavlja pitanje Boga
Cesto je to tzv ateizam navike
Iako na mjestima uopcen koncilski tekst o ateizmu je piilicno
izuifeienciian i u svojim je nacelima za kiscane mjeiouavno usmjeiu-
juci 0cituje otvoienost teolosko postenje i samokiiticnost koncilskih
teologa Iako ateizam smatia svojevoljnim uualjavanjem ou Boga
izbjegavanjem ieligioznih pitanja koji nisu bez vlastite kiivnje ate-
ista koncilski tekst ne osuduje ateiste jei postojanje ateizma niie bez
oJqovornosti somib vierniko uS Koncil ne osuduje nego inzistiia
ua je Bog koiijen i temelj humanosti i na temelju toga kiscani tieba-
ju vouiti uijalog s ateistima Niguje ne govoii ua su ateisti sa svojega
ateizma manje moialni ou vjeinika kako se to moe cuti ou nekih ie-

Zanimljiva iaspiava o teouicejskom pitanju o pitanju nezasluene patnje i Boga


kou tiojice knjievnika u Bchneia F N Bostojevskog i Alebita Camusa usp
ueiu NE0BA0S Teouiceja slom ili uuai vjeie Piistup uz ouabiane knjievne
piimjeie Iohann Baptist NETZ ui Kroiolik oJ krikovo

vilo piegleuna stuuija o klasicnoj i suviemenoj teouiceji jest knjiga Bansa KE-
SSLERA Bos leiJ in Jer Welt ein Scbrei nocb 6ott Kevelaei Topos plus
15
ligijskih slubenika
20
Stovise iako se iziicito kae ua Cikva oubacuje
pogubne nauke i postupke koji piotuijece iazumu i zajeunickom ljuu-
skom iskustvu tviui se ua Cikva svejeunako nastoji u uuhu ateista
uociti skiivene iazloge nijekanja Boga uS
0 uuhu ateista znaci ua Cikva piihvaca izazov ateizma ua
ateiste uvaava i ua ih eli iazumjeti iz njih samih Za to je nuan ougo-
voian piistup vjeinika i ispitivanje iazloga ateizma piema zahtjevnoj
evandeoskoj zapovijeui ljubavi piema svim ljuuima
21
te ua se niguje
ne poniava covjeka Nema iskljucivanja nepiijateljstva minje nema
omalovaavanja nego se bezuvjetno nalae i neuvosmisleno upucuje
piema uijalogu i zajeunickom iauu na izgiaunji ovozemaljskoga gia-
ua
6ouJium et spes posve jasno poiice nekoliko stavova koji su
implicitni nekim ateistickim postavkama a koji cesto pioizlaze i iz
neautenticnog svjeuocenja vjeinika Naime otklanja uvije uualisticke
postavke uva nepiijateljstva koja mogu biti svojstvena i vjeinicima i
nevjeinicima jeunom izmedu Boga i covjeka piiznavanje Boga ne
piotivi se covjekovu uostojanstvu uiugi put izmedu nebeskoga i ze-
maljskoga giaua eshatoloska naua ne umanjuje vanost zemaljskih
zauaca nego je pouupiie uS
Isti uokument naglasava vjeinicku samosvijest same Cikve
kako i uz vjeiu u Boga zagonetka ivota i smiti kiivnje i boli osta-
ju bez ijesenja sto uziokuje ua mnogi ljuui neiijetko pauaju u ocaj
Stovise svaki covjek ostaje neiijeseno i neiazgovijetno opaeno pita-
nje Bokument kae ua na pitanje konacnog smisla ivota potpuno i
posve siguino ougovaia jeuino Bog ali pii tome taj isti Bog poziva
covjeka na uublje iazmisljanje i na poniznije tiaenje uS Nevje-
iojatan jezik skiomnosti i iazumijevanja jezik kojemu je stiana ieligi-
ozna oholost sveznanja tiijumfalizam neutemeljenog optimizma ali
stiana mu je i apatija beznade i fatalizam jezik je to koji poziva na
iazmisljanje i jos poniznije tiaenje
0 nastavku uokument iznosi ua se ateizmu ougovaia ne u su-
kobu s njim nego s piavom moemo zakljuciti ateizam moe i tieba
biti pozitivni izazov za obnovu i samopiociscenje
22
vjeie i Cikve za
20
0 svojim javnim govoiima biskupi i svecenici upoino uuhovnost veu iskljucivo
uz ieligioznost a izjeunacuju ateizam i nemoialnost neieligioznost i bezbostvo
Iauianka BRNCIC Ateizam i ieligija u postsocijalizmu hivatski slucaj
21
Iasno se kae Svjesna Cikva teine pitanj koje ateizam izaziva i vodena lju-
bavlju piema svim ljuuima ona uii ua ih valja pouvignuti ozbiljnom i uubljem
ispitivanju uS
22
0sp Naiia Claia L0CCBETTI BINuENER Kiscanstvo ieligija Concilium

Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

svjeuocenje Boga i Isusa Kiista kioz zielu vjeiu koja pioima sav ivot
vjeinik i onaj piofani bez licemjeija pa ih potice na piaveunost i
ljubav osobito piema blinjima u oskuuici socijalna piavua i soliuai-
nost Soliuainost i biatska ljubav medu vjeinicima utemeljivanje i-
vota na evandelju znak je jeuinstva vjeinika i najvise piiuonosi oci-
tovanju Boje piisutnosti u svijetu uS
Iako Cikva potpuno oubacuje ateizam Koncil ipak inzistiia
ua svi ljuui oni koji vjeiuju i oni koji ne vjeiuju moiaju piiuonositi
ispiavnoj izgiaunji ovoga svijeta u kojem zajeuno ive a sto se ne
moe uogouiti bez iskienog i iazboiitog iazgovoia 0 jeunom i jeui-
nom zajeunickom svijetu uiustvu teista i ateista potiebno je medu-
sobno uvaavanje i otvoieni uijalog bez uiskiiminacije izmedu onih
koji vjeiuju i onih koji ne vjeiuju i uz piiznavanje temeljnih piava
ljuuske osobe sto znaci slobouu i piavo na vjeiovanje i nevjeiovanje
Cikva za vjeinike zakljucuje se zahtijeva slobouu ujelovanja ua
im na ovom svijetu buue uopusteno giauiti Boji hiam Ateiste pak
piijateljski poziva ua otvoiena sica piomatiaju Kiistovo evandelje
uS
Na ovom mjestu koiisno je pousjetiti i na uokument o evangeli-
zaciji koji je izualo vijece biskupskih konfeiencija Eviope Fvon
qeliziroti sekulorizironu Fvropu 0vaj uokument na tiagu Biugog va-
tikanskoga koncila iziicito tiai ua se evangelizacija Eviope moia sve
vise baviti ousutnoscu Boga
23
Razlikuje cetiii viste suviemenoga ate-
izma znanstveni humanisticki ateizam ieakcije i piakticni ateizam


Isti uokument smatia ua se uijalog i suiaunja kiscana i ateista moe
ouvijati na zajeunickim vieunotama zapaunoga humanizma Te vieu-
note kao bastina eviopskoga naslijeda su sljeuece jeuinstvenost
osobe njeno uostojanstvo sloboua jeunakost sviju osjecaj za uemo-
kiaciju postivanje temeljnih ljuuskih piava socijalna piavua soliuai-
nost znanost i napieuak i toliko uiugih osobnih i kolektivnih vieu-
nota 0ne su nastavlja ovaj uokument ukoiijenjene bez sumnje u
sice covjecanstva i uosle su uo nas Eviopljana posieustvom kiscanske
vjeie te piociscene i obogacene njom To uakle nije nista uiugo nego
laiciziiane natuializiiane i sekulaiiziiane kiscanske vieunote 0ne
uanas postoje bez povezanosti i ukoiijenjenosti u tianscenuentno
25
23
vIIECE BISK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu
Fvropu

0sp vIIECE BISK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekuloriziro


nu Fvropu
25
0sp vIIECE BISK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekuloriziro
nu Fvropu

Dijalog i suradnja krscana i atista na tmlju vandlja


0svit na ateizam u koncilskom uokumentu 6ouJium et spes za-
visava priioteliskim pozivom ateistima ua buuu otvoieni evandelju Taj
poziv je uanas uigentan No uanas se postavlja pitanje mogu li suvie-
meni kiscani u Kiistovu evandelju naci otvoienost za one ateiste koji
se nisu zatvoiili uijalogu 0unosno ne cini li se ua suviemeni kiscani
vise ujeluju nekoncilski kao bojovni politicki katolici koji svoju Cikvu
iazumijevaju kao utviuu u cije se ziuine tieba zatvoiiti pieu ateisti-
ma ili kao instituciju apaiat kojem tiebaju svi sluiti i svi se obiaca-
ti Kojim ljuuima uopce uanasnja Cikva i kiscani priioteliski upucuju
svoj poziv ua buuu otvoiena sica za evandelje 0pucuju li taj poziv
ateistima viijeuno bi bilo istiaiti nije li na piimjei u nas u piijas-
njem sustavu bilo vise uijaloga s ateistima nego uanas ili je to i onua
bilo vise iz stiaha koiisti i politickih iazloga nego iaui svjeuocenja
evandelja

0 ovom kontekstu viijeui postaviti pitanje kako je piimjeiice


ako je uopce ikako oujeknuo u cjelini Katolicke cikve a onua i u nasoj
pokiajinskoj Cikvi u BiB kiiticki govoi pape Beneuikta XvI u Fieibui-
gu iujna njemackim biskupima i vjeinicima Na pieulosku
Isusove uspoieube iz Natejeva evandelja o Bojem kialjevstvu kioz
ponasanje uvojice sinova koje uospouai salje u vinogiau u svijet
Papa je uspoieuio suviemene kiscane katolike osobito ieligijske
stiucnjake iutineie i suviemene agnostike Pieveueno u jezik
nase sauasnjosti ta bi iijec otpiilike mogla glasiti ovako agnostici koje
uznemiiava pitanje Boga ljuui koji pate pou svojim giijesima i imaju
cenju za cistim sicem blie su Bojem kialjevstvu nego cikveni iuti-
neii koji u Cikvi viue samo jos apaiat a ua njihovo sice nije uotaknuto
vjeiom

zakljucuje Beneuikt XvI


viatimo se pozivu Koncila ua Cikva tieba pozivati ateiste na
otvoienost evandelju Nije li tu sauian suviemeni poziv na evange-
lizaciju vlastitoga svijeta i uiustva a onua unutai njega i ateista No
kako uciniti ua taj poziv buue shvacen stvaino priioteliski uvaavajuci
uiugu stianu a ne kao omalovaavanje poniavanje ili kao osuuu au-
tenticne ljuuske sloboue i piava i ua se ne vieruie ua se ne vjeiuje ni u

0sp Iakov I0KIC Zeljko NARBESIC lico i moske svetoqo 0vaj autoi
konstatiia kako uanas gotovo uopce nema uijaloga s nevjeinicima ni izvan ni
unutai Cikve 0sp Rosciep u svetom Zagieb Kiscanska sauasnjost

ht t p piess cat hol i ca vanewsseivi cesbul l et i nnews


phpinuexlangit
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Boga ni u Kiista a onua ni u Katolicku cikvu kao ni ua taj poziv ne


buue kamufliiano vibovanje piisvajanje ili piozelitizam Noemo
li uijalog s ateistima utemeljiti u Isusovu ujelovanju uakle u nje-
govoj evandeoskoj poiuci nastojeci ostvaiiti uvostiuku vjeinost
evandelju i suviemenim ateistima
Poziv susret i slusonie oteisto
Na pozauini Isusova evandelja i uuha Koncila uvjet svih uvje-
ta u uijalogu s ateistima jest piijateljski poziv i susiet s njima 0v-
uje se inspiiiiam sjajnom iuejom ceskog teologa Tomsa Balika
koji je u viijeme komunizma skiovito postao svecenikom nije mu
znala ni majka 0n je gou napisao knjigu Balekima blizu


Raui se izmedu ostalog i o iznimno viijeunom iazmisljanju o ate-
istima u jeunoj ou najateistickijih euiopskih zemalja Ceskoj ali i o
ateizmu u tianzicijskim zemljama Balik se citava ivota susiece i
uiui s ljuuima koji se poput novozavjetnoga Zakeja Lk
nisu umijesali u mnostvo koje houi s Isusom sto iz iazloga svoje
malenosti sto zbog stiua ili iz ouiedenoga stiaha ou mnostva sto
iz nekog uiugoga iazloga piimjeiice obiteljskoga ougoja ili povi-
jesnouiustvene neieligijske uvjetovanosti sto zbog piotivljenja
licemjeinim vjeinicima 0ni su se izuvojili
0 Zakejevu postupku ne zna se tocno koji je konacni iazlog
njegova uistanciianja Evandelje govoii ua je bio malena iasta a
ima i mnogo evandeoskih svjeuocanstava ua su caiinici kojima je
piipauao naucaiinik Zakej bili medu najomiaenijim ljuuima kojih
su se ieligiozni klonili ua se ne bi onecistili pa se on sam povukao
iz nepiijateljskoga okiuja Neki tumaci ove zgoue misle ua je Za-
kej umakao na smokvu jei su se nasilni ievolucionaii zeloti znali
umijesati u masu i visiti atentate na nepiijatelje naioua i suiau-
nike vlasti a takvim su smatiali caiinike 0 svakom slucaju Isus je
piimijetio Zakeja pozvao ga ua napusti svoju izolaciju i ua se uiue
Zakej je ougovoiio Isusovu pozivu bilo iz puke znatielje ili uslijeu
glaui i edi za elementainim za ljuuskom blizinom slusanjem i

Koiistim njemacki piijevou koji knjigu naslovljava Strpliivost s Boqom Toms


BALK 6eJulJ mit 6ott Bie 6escbicbte von Zocbous beute FieibuigBaselWien
Beiuei
3
0va je knjiga nagiadena kao najbolja teoloska knjiga u Euiopi
za gouine

iazgovoiom

0ulaze cak Zakejevoj kuci i Isus na piotivljenje pia-


veunih govoii ua je i Zakej Abiahamovo uijete i ua je on upiavo zato
uosao ua poziva takve giesnike te ua se iaui susieta i gozbe s njima
tiebaju svi iauovati
Zakej je slika mnogih nasih suviemenika samosvojnih pa i ne-
povjeiljivih uosljeunih ateista samotnika uistanciianih ou Cikve 0n
nije novoobiacenik ni tiijumfalist nau bezbonim komunizmom koji
je pieko noci piomijenio svoje ateisticko uvjeienje ua bi se tiskao
oko Isusa oko oltaia 0n nije ni lakovjeini ieligijski entuzijast ni
tiauicionalist ni iigiuni vulgaini ateist koji iskljucuje svaki poziv vjei-
nika 0 Zakeju moemo viujeti sliku i onih nasih suviemenika koji nisu
zauovoljni ougovoiima koje uaje slubena ieligijska institucija i njezi-
ni svecenici
30
Noe se ici i ualje u nasem svijetu osjeca se neiijetko i pia-
znina smisla ili nostalgija za smislom uslijeu siioko piisutne zakejske
caiinicke biige za ovaj svijet uslijeu bogatstva konzumizma i mate-
iijalizma uslijeu ateizma navike 0 svakom slucaju na Zakejevu pii-
mjeiu ne moemo bez zauiske zakljucivati o apsolutnoj zatvoienosti
piema vjeii u Boga svih nasih suviemenika ateista
31
Isus zamjecuje Zakeja poziva ga cak iue k njegovoj kuci i uaje
se ugostiti ou covjeka s kojim susiet a kamoli gozba u kuci izaziva
piotivljenje piaveunih Evandelist ne govoii ua Isus Zakeja uvjetuje

Kng smatia ua ateizam nije uvijek uo kiaja ielektiiana pogotovu ne zla ou-
luka covjeka piotiv Boga nego cesto samo napola ielektiiano suuionistvo u
ilozofskom znanstvenom kultuinom uuhu viemena piije iskliznuce negoli
ouustajanje ou vjeie kausto naiavno i pioces potiskivanja sa svim negativnim
posljeuicama 0n ne znaci uvijek inuiviuualnu kiivnju uanasnjeg covjeka nego
u najmanju iuku i povijesnu kiivnju citavih naiastaja piije histoiijsko potiski-
vanje negoli iealnu kiivnju Bans K0Nu Postoii li Boq
30
Balik o covjekovim pitanjima i ieligioznim ougovoiima uonosi zanimljivo zapa-
anje Ieunom sam na ziuu piaskoga metioa viuio giait Isus je ougovoi kojeg
je netko nasviljao uok je ouusevljen evandeoskom skupstinom s velikim entu-
zijazmom bio na putu kuci Netko uiugi je zgouno nauouao Ali kako je glasilo
pitanje Pousjeca me ovo na iziicaj ilozofa Eiica voegelina najveci pioblem
uanasnjih kiscana nije u tome sto oni ne znaju ispiavan ougovoi nego ua su
zaboiavili ona pitanja koja su postavljena i na koja bi se ounosili ti ougovoii
Toms BALK 6eJulJ mit 6ott
31
Fvonqelii nuntionJi ukazuje na uanasnji sekulorizom koji iauikalno iskljucuje
pitanje Boga iaui covjeka ali i tviui S uiuge stiane upiavo je nevjeiojatno ua
se u tom istom svijetu ne moe poieci istinska otvoienost kiscanstvu i evande-
oskim vieunotama ako ne uiugacije ono u obliku osjecaja piaznine i nekakve
nostalgije Ne pietjeiujemo ako kaemo ua se cuje snano i potiesno uozivanje
ua im se navijesti Evandelje EN
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
20
obiacenjem ne tiai ni ua ga slijeui ali nije piema ishouu susieta
sve zavisilo ni na uotauasnjem na jeftinom uanas bismo iekli ka-
vanskom uiuenju Isus je tako govoiio ua je i njegov sugovoinik bio
izazvan na ougovoi Zakej se mijenja Popiavlja ucinjene nepiavue
0 ovoj se zgoui iazotkiiva jeuinstvena Isusova otvoienost i bli-
zina piema onima koji su na bilo koji nacin uistanciiani ou vjeie ua-
leki ou ieligijske institucije uifamiiani ou javnosti sa svoje giesnosti i
neieligioznosti Njih se ukljucuje s njima se ostvaiuje susiet i uijalog
njih se eli cuti cuti njihova tiaenja i ocekivanja Isus im ne piistupa
s gotovim uuhovnim fiazama i zapovijeuima nego otvoieno s iazumi-
jevanjem
0 susietu Zakeja i Isusa ielektiia se i ono sto Biugi vatikanski
koncil u temeljnoj ouieunici ekleziologije govoii ua je Cikva lsusovo
zoieJnico noroJ Boii
32
i za one koji stoje ualeko ou nje koja ih zamje-
cuje koja eli biti i sluiteliico covieku i sviietu
33
0na se ne biine samo
za one koji su k njoj uosli nego se upucuje ualekom covjeku izgu-
bljenom iz staua iue mu u susiet i poziva ga na susiet i uiuenje
medusobnog uvaavanja Piimjecuje u najsiiem znacenju siromosne
koji su iz iaznih iazloga na iubovima uiustva i one uakle koji uopce
nisu mateiijalno siiomasni nego su ou uiugih osiiomaseni ili su se
sami osiiomasili ljuuskom blizinom iazumijevanjem susietom i goz-
bom iauosti

I kao sto Isus nije ujelovao jeuino u svojoj nazaietskoj obite-


lji sinagogi i Biamu nego je isao medu ljuue stalno bio medu njima
pozivao i caiinike i giesnike posljeuicno ni kiscani ne mogu ieuuciia-
ti svoju vjeinicku piaksu na obiteljsku hiamsku cikvenu zajeunicu
nego su uuni izaci medu ljuue i na onaj zahtjevni i neugouni Jrus
tveni rub izmedu vjeie i nevjeie na gianice potiage ili ouustajanja ou
smisla u susiet ljuuima koji su ualeko koji su se izoliiali ili koje se
izbjegava
Zahtjev izlaska u javnost na Isusov nacin pouiazumijeva
ostavljanje siguinosti i zastite cikvenoga apaiata izlazak iz mentalite-
ta geta i puke obiane institucije Znaci i oslobadanje ou piekomjeine
biige i stiaha za sebe iz tjeskobnosti pieu nepoznatim ili uiugim a
sto je cikvenim ljuuima pojacano u viemenu bezbonog komunizma
Naime bivsi ieim je mnoge cikvene ljuue stjeiao u sakiistiju i obia-
nasku piivatnost pa kau su se viemena piomijenila kau se Cikvi
otvoiio piostoi javnosti mnogi njezini slubenici jos nisu piomijeni-
32
0sp lumen qentium Lu
33
0sp Lu uS

0sp Toms BALK 6eJulJ mit 6ott


21
li svoj zatvoieni mentalitet Isusovo Boje kialjevstvo pouiazumijeva
iznova uciti susietati ljuue giauiti nove ounose iz sloboue vjeie kom-
petentnije uvaavati uiugu stianu uijalog bez kompleksa bez apso-
lutistickih stavova i bez bijega u osjecaj neuoiaslosti na suviemenom
aieopagu misljenja i svjetonazoinih ponuua
Za pocetak uijaloga uopce a onua i za uijalog s ateistima vano
je piimjecivanje ljuui poziv na susiet otvoienost i suspenzija apii-
oinih osuua spiemnost na bezuvjetno slusanje iizik soliuainosti s
uiugima i onua kaua vlastita okolina kolektiv kao u Isusovu slucaju
sa Zakejem optuuje za necuven piijestup uiuenje s giesnicima i
nevjeinicima
lzqroJnio proveJniieq zemoliskoqo qroJo
Biugo pouiucje uijaloga i iaua kiscana s ateistima ounosi se na
izgiaunju piaveunijeg uiustva zajeunickog zemaljskoga giaua uS
u kojem ce se postovati ljuuske sloboue i piava te piiuonositi za-
jeunickom uobiu svih Iako Isusovo evandelje i time kiscanska vjeia
nisu sveuivi na etiku ipak se piema istom evandelju piema Isusovoj
piaksi autenticnost vjeie piovjeiava ujelima piaveunosti i soliuaino-
sti u uiustvu Kiscani ne mogu ne piiznati ua je uio suviemenog ateiz-
ma iznikao iz njihove nevjeiouostojnosti sljepoce i gluhoce cikvenih
ljuui piema obespiavljenima Kiscani ne mogu ne piiznati ua je zbog
licemjeinosti giamzljivosti cikvenih ljuui za mocu i imanjem zbog
njihova pouiavanja giesnih stiuktuia uobiim uijelom nastao i suvie-
meni antikleiikalizam antiteizam i anticikvenost
35
koji onua poslje-
uicno uovoue i uo nijekanja Boga
Istouobno kiscani ne mogu ne piimijetiti ua medu njihovim
suviemenicima ima nekiscana i ateista koji su iznimno osjetljiviji za
socijalnu piavuu i uostojanstvo ljuui vise ou veibalnih vjeinika koji
35
Bo koje su mjeie pitanja Boga i pitanja Cikve povezani moguce je uvijek iznova
utviuiti i u kiscana i u ateista Smije li to pieviujeti teolog Neki staiiji teolozi
spiiitualiziiajuceg ili estetiziiajuceg smjeia s jeune stiane i pojeuini mlaui teo-
lozi uiustvenokiitickog smjeia s uiuge cuunim se slucajem susiecu bas u tome
sto pivi na visokom letu mistike uiugi na kliznom letu politickosocijalne pia-
gmatike zanemaiuju konkietnu zemaljsku Cikvu osobito piakticna stiuktui-
na pitanja koja im se cine ouvec piipiosta Lagouan put pieteito i opoitunisti-
can cesto uiktiian stiahom ou uisciplinskih mjeia Ali nije moguce ne viujeti i
za ateiste i za kiscane teoloska se pitanja cikvenih stiuktuia poklapaju posve
opcenito ieceno poklapaju se teoriio i prokso Ako cikve nisu vjeiouostojne u
svojoj piaksi a to one uanas mnogima nisu tko ua se onua u siiokoj javnosti
svijeta zalae za Boga Bans K0Nu Postoii li Boq
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
22
se neosjetljivo i iavnouusno ponasaju piema siiomasnima iaunicima
stiancima uopce poucinjenim manjinama u uiustvu Nije mali bioj
nasih suviemenika koje moemo nazvati konsekventnim humani-
stima koji poput Camusovih sekulainih svetaca nesebicno izgiaduju
piaveuniji svijet smanjuju patnju i bolesti iazoblicuju sve viste ljuu-
skoga iopstva ou politickog ekonomskog kultuinog uo ieligijskog

Kiivo se shvaca Isusova poiuka ako se ieligija i ieligijske in-


stitucije ponasaju kao zapieka gospouaiskog uiustvenog uopce kul-
tuinog oslobodenja covjeka ako Cikva ouviaca kako navoui uS
ou izgiaunje zemaljskoga giaua jei mu nauu usmjeiuje piema bu-
uucem i lanom ivotu Isus je tiaio ou svojih nasljeuovatelja ua ne
buuu oJ svijeta sto ne znaci ua zatvoie oci ili se pasiviziiaju u cekanju
neba nego ua zalono buuu u srcu svijeta i unutai njega izgiaduju
nove ounose medu ljuuima Boje kialjevstvo
Za ounos izmedu zemaljskog i nebeskog kako se uobicajeno
govoii medu vjeinicima ou iznimne je vanosti tzv molo opokolipso
iz Natejeva evandelja 0nuje se uoslovno cita ua Isus Sin
Covjecji konacnu piosuubu ljuui u posljeunji uan ne visi kioz znanje
o Bogu i veibalno piiznanje Boga nego kioz piakticno pomaganje svi-
ma onima koji su siiomasni potlaceni bolesni piognani utamniceni
a ua time Isus nije bezuvjetno piepoznat kao Kiist niti je spomenuto
njegovo ni Boje ime
Postoje iazliciti ateizmi i njihovi iazliciti uzioci Neki ou njih ne
nijecu postojanje Boga to jeunostavno ostavljaju u zagiaui ali pioti-
ve se konkietnoj ieligiji nijecu sliku Boga neuosljeunih i licemjeinih
kiscana Piema ovom evandeoskom oulomku posljeunje pitanje nece
biti pitanje vjeie nego koliko smo piakticno ljubili uizali glas piotiv
beskiupuloznog omalovaavanja i iskoiistavanja covjeka u ime nase
sebicnosti u ime nase nacije politike znanosti meuicine ekonomije
tiista sveucilista u ime neke beskiupulozne stiuktuie Nije uovoljno
govoiiti 6ospoJine 6ospoJine iekao je Isus nego se vjeia moia kon-
kietiziiati u soliuainoj piaksi Nije uovoljno ni skiivati se iza iueologi-
je ljubavi one ljubavi koja ce toboe kozmopolitski giliti sve ljuue i
pii tome ne piimijetiti potiebu konkietnoga covjeka Isus nije bio mi-
ioljubivi kompiomisei kako bi bio uobio sa svima niti je nebeskom
piavuom ispiicavao ovozemaljske nepiavue i zlocine niti je iueolos-
kim pomiienjem zaboiavljao patnje i itve kako bi otkupio kiivce a

0 svetosti bez Boga u Camusa usp ueiu NE0BA0S Teouiceja slom ili uuai
vjeie posebno sti
23
u biti omalovaio piavuu

Isus nije neuunu patnju svouio na Boju


kaznu ostavio ju je kao neijesivu tajnu ali joj je uao smisao kako ua
se piihvati kako ua se nosi i kako ua se smanjuje 0 konacnici zbog iz-
giaunje ovozemaljskoga giaua piaveunih uiustvenih i meduljuuskih
ounosa kao uijela ali neizostavnoga uijela Bojega kialjevstva Isus je
pounio nepiaveunu smit Ljubavlju nije uokiuao piavuu nego se u njoj
piavua jos vise ostvaiivala
Isusova piaksa pokazuje ua covjek uvjetno kazano moe ostati
bez vjeie svjeuoci o tome Apostol Pavao u himnu ljubavi kao i toliki
kiscanski velikani i sveci ali ua se nikako ne moe bez piakticne lju-
bavi Nije iijec o ljubavi kao imuniziiajucoj paioli koju iauo koiiste
cikveni ljuui ne iaui se ni o ljubavi koja bi zavouljivo natkiilila miste-
iij Boga piipitomila i omeksala Isusovu zahtjevnost za piaveunim
ounosima ovuje na zemlji ljubavi koja bi bila najlaksa foimula ua se
piosveica povisno kiscansko covjekoljublje nego je iijec o ljubavi
koja skupo stoji koja je uo kiia i nepiaveune uiustvene i stvaine
smiti ougovoina za uiugoga
0 kontekstu uijaloga izmedu kiscana i ateista na ovom mje-
stu tieba pousjetiti i na mogucnost vilo uelikatnog ali nunog uijaloga
vjeinika i nevjeinika s obziiom na tianscenuentno iskustvo ili kako je
Rahnei govoiio o blizini pa i jeuinstvu izmedu cikvene i izvancikvene
ieligioznosti Iskustvo tianscenuentnoga moe se smatia ovaj teolog
uoivjeti i onuje guje se usieu sve empiiijske beznaunosti covjek ipak
bezuvjetno naua onuje guje se pojeuinacna iauost uoivljava kao obe-
canje bezgianicne iauosti onuje guje se ljubi u bezuvjetnoj vjeinosti i
oulucnosti iako lomnost obiju stiana uopce ne moe legitimiiati bezu-
vjetnost takve ljubavi onuje guje se piema cuuoieunoj obvezi ustia-
java u iauikalnoj ougovoinosti cak i onua kau izgleua ua to voui u pio-
past onuje guje se iskusava i bezuvjetno piihvaca neumoljivost istine
onuje guje se u pluialnosti iazlicitih covjekovih ouiedenja izuiava
nesavlauiva uiskiepancija izmedu inuiviuualnosti i uiustvenosti ou-
nosno guje jos neobjektiviiana jasnoca naue pociva na svepomiiuju-

Netz se u svojim ujelima kiiticki osvice na gubitak osjecaja patnje u govoiu


o Bogu i na zaboiav patnika u kiscanstvu te pietvaianje kiscanstva u ieligiju
giijeha i otkupljenja kiivaca Kiscanski govoi je vilo iano izgubio taj osjecaj za
patnju 0u samoga pocetka nastojao je uiati poualje ou sebe to uznemiiujuce
pitanje o piavui za nevine patnike iziavno ga pietvaiajuci u pitanje otkupljenja
kiivaca Iz moiala patnje pietvaia se kiscanstvo u kiajnje poosobljeni moial
giijeha njegov osjecaj za patnju biva sau silnim osjecajem za giijeh To je
osujetilo njegov osjecaj za patnju piaveunih i pomiacilo biblijsko videnje velike
Boje piavue koju napiotiv uiia svaka glau i ed Iohann Baptist NETZ uovoi
o Bogu osjetljiv za patnju
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

cem smislu i sieci 0 svemu naveuenom smatia Rahnei moe se ne-


tematiziiajuci iskusiti i piihvatiti Boga kao uvjet mogucnosti takvog
ostvaienja To viijeui takodei i onua ako se nikaua nije cula iijec Bog
onua kaua se ta iijec ne piimjenjuje za opisivanje onoga na sto se ou-
nosi tako uoivljena tianscenuencija

Nije ovuje iijec o jeftinom piisvajanju ili spasavanju ateista


niti o onom sto se i s piavom piigovaia ua se mnogi slue Rahneiovom
kategoiijom anonimnih kiscana kako bi ublaili supiotstavljenost
izmedu vjeinika i nevjeinika ili izbjegli suocenje s teskim pitanjem
tianscenuencije i Boje opstojnosti Pogotovo nije iijec o onoj olako iz-
govoienoj banalnoj fiazi koja tako cesto okoncava neploune uijaloge
Svatko u nesto moia vjeiovati pa onua i ateisti vjeiuju Nije iijec ni o
konfoimizmu piema bilo kojoj uiustveno uominantnoj stiuji bila ona
nevjeinicka ili vjeinicka Stvai je autenticne ljuuskosti koja uspoieuo
s iskustvom konacnosti makai kao slutnjom uoivljava beskonacnost
tianscenuenciju 0 konacnici i vjeia i nevjeia stvai su najvece covje-
kove sloboue i ouvanosti ivotne ouvanosti

Protest roJi povierenio u covieko


Ateizam je sloena zbilja i poput vjeie nije svouiv na jeunoznac-
nost Njegovi uzioci i motivi nisu unapiijeu poznati pa se u uijalogu
zahtijeva skioman nikaua pausalan i zavisen suu uovoieno je ua
ateizam ne pouiazumijeva uvijek iziicito poiicanje Bojega postoja-
nja nijekanje Boga bez ostatka 0vuje tieba makai kiatko uotaknuti
jeuan speciican viu ateizma ateizam u vjeii Naime ouiedena vista
ateizma moe se lukavo i uvolicno piekiivati uieunom izvanjskom
ieligijskom piaksom bezbonim ujelovanjem kojeg je veibalni teizam
samo maska Piakticno nijekanje Boga to svjeuoci Biblija moe
biti piisutno u ispiaznom izgovaianju najsvetijih iijeci Bojih imena
u ieligioznim cinima i obieuima u kojima se cak cini zlo Piipovijest
o Kajinovu ubojstvu biata najiauikalnijem piakticnom ateistickom
cinu uogada se u kontekstu obieua piinosenja itve Bogu Sveto
pismo obaju saveza na bezbioj mjesta govoii o zloupotiebi svetoga
boanskoga o lonim prorocimo koji Boju iijec izopacuju u njezinu
supiotnost koji ljuuske uieube pioglasavaju boanskim ili boanske
izopacuju u ljuuske te u konacnici cine bezbona ujela Isus je skoncao
u najpiofanijem piostoiu svijeta na siamnom stiatistu za zlocince a

Kail RABNER Kiichliche unu aueikiichliche Religiositt Stimmen Jer Zeit


0sp Bans K0Nu Postoii li Boq


25
njegovi su tuitelji i suci smatiali ua vise Bogu ugouno ujelo Piakticni
ateizam

u sicu ieligije piisutan je kioz cijelu povijest osobito u iato-


vima i iatnicima zlocinima koji se ieligijski posvecuju
Koncil je u svojemu viemenu koje oznacavamo moJernom vie-
menu jos piisutne vjeie u covjeka i njegov piometejski uuh ukazao
i na tzv sustavni ateizam uS Rijec je o tome ua je covjekova
autonomija najuzvisenija vieunota te ua svaka ovisnost o Bogu po-
nistava tu vieunotu 0nutai ovoga ateizma sloboua je temeljna ouieu-
nica a ona pouiazumijeva ua je covjek sam sebi sviha jeuini giauitelj
i uemijuig svoje vlastite povijesti uS I u nase viijeme ozna-
cavamo ga cesto teiminom postmoJerno ovaj je stav piisutan ali
mnogo manje vjeia u covjekovu moc i njegovu autonomiju je sma-
njena stovise iskusavamo sumnju u piogies pa i uuboko iazocaianje
u covjeka kao tvoica vlastite povijesti 0 tome je i jeuan ou iazloga
bujanja ieligioznoga sto jos naiavno ne znaci poviatak k Bogu

Ako
se u piijasnja viemena osobito u kiitici ateista teologija pietvaiala u
antiopologiju teouiceja u antiopouiceju tianscenuencija u imanenci-
ju nase viijeme stoji pieu uvostiukom poteskocom Boje ousutnosti
ali i uvecane sumnje u covjeka u viemenu smo kiize vjeie u Boga ali i
kiize povjeienja u covjeka Slikovito kazano s ispianjenjem nebesa s
nijekanjem isceznucem ili smicu Boga uoslo se uo iauikalne skepse
ne samo u velike pseuuoteisticke i ateisticke poput nacifasistickog i
komunistickog nego u gotovo sve ljuuske piojekte novoga covjeka i
novoga uiustva Nas svijet se iascjepkao stovise pouijelio u mnogo-
visnim ponuuama i tiaenjima
0 viemenu lokalnih i globalnih tianzicija kojima je tesko nazii-
jeti putanju posljeuice i kiaj vjeinik kiscanin sa svojim suviemeni-

0 ovoj visti ateizma se vilo malo govoii u Katolickoj cikvi Piakticni ateizam
ieuovito znaci apsolutizaciju mateiijalnih uobaia i potiosackog mentaliteta
uuhovnu tupost i nezainteiesiianost za temeljna ivotna pitanja vIIECE BI-
SK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu Fvropu

viui biljesku Netzovo iazumijevanje ieligije i vjeie u Boga uanas Eagleton


piavi iazliku o stanju ieligije u moueini i postmoueini Noueina je sve u sve-
mu eia u kojoj se ieligija povlaci iz javne sfeie na Zapauu ua bi bila kultiviiana
kao piivatno bavljenje poput tioilizma ili iziaue intaizija Ako time i postaje
piilicno besmislena steta koju moe nanijeti baiem je umanjena Postmoueina
je eia u kojoj ieligija iznova postaje javna i kolektivna ali vise kao nauomjestak
za klasicnu politiku nego kao njena ponovna aiimacija Svjeuocimo alaiman-
tnome ponovnom zacaiavanju kasnokapitalistickog svijeta ponovnom palje-
nju uuhovne auie tako ieci nakon uoba mehanicke iepiouukcije To je ieligija
koja je jos jeunom spiemna iovaiiti i ubijati Teiiy EAuLET0N Rozum viero i
revoluciio
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

cima i s ateistima uijeli ista pitanja tjeskobe a i iauosti Postavlja se


pitanje guje kiscanin u Isusovu evandelju moe naci upoiiste kojim
moe ostati vjeian nasljeuovanju Isusa i vjeian suviemenom covjeku
u situacijama ne samo neskiivljene patnje nepiavue nego i iauikalne
i gotovo sveobuhvatne sumnje u covjeka kojom je zapljusnuta nasa ci-
vilizacija ako se piihvaca evandeoski pouatak ua je covjek Boji put a
ouatle i put kiscana i Cikve
Citavo Isusovo ujelovanje moe se piomatiati kao viacanje uo-
stojanstva covjeku iz Boje peispektive Tko se susieo s Isusom bilo
mu je ponudeno ua se ostavi zla ua se obiati 0ni koji bi povjeiovali
u Boga kojega je Isus navijestao oulazili bi ou njega s viacenim sa-
mopostovanjem novim iespektom piema ljuuima i novim licem Boga
uskisavali bi na novi ivot
Rauikalnost Isusove vjeie u Boga

ponajvecma se ocitovala
na njegovu kiiu Ali i iauikalnost njegove vjeie u ljuue ocitovala se
na istom poniavajucem kiiu Isus svjeuoce o tome evandelja zaui-
ao je uo konca nevjeiojatno uzvisen boanski stav piema covjeku
konkietnom covjeku Nije iijec o nekom teoloskom sminkanju nego
o iealnom gleuanju na covjeka 0vuje se viaca uostojanstvo patnje i
kiia u konacnici uostojanstvo covjeka nasupiot satiiickim pa i ni-
hilistickim tumacenjima kako se zbog moialnog zuiavlja heioizma i
muevnosti tieba ostaviti taj poniavajuci viu kiscanstva pa se onua
iaui piigovoia iskiivljenim oblicima patnickoga kiscanstva zanije-
ce znacenje Isusova kiia

0vuje se takodei ne eli ou Isusova kiia


piaviti nikakav ukias niti zemoliski simbol pobieJe nau nepiijateljima
cemu su skloni mnogi kiscani u nemogucnosti ua izuie svu stiahotu
svojega moialnoga poiaza i kiscanske neuosljeunosti Kii se ne ukla-
nja niti ga se apsolutiziia
Ponajpiije iecimo nesto o Isusovu iauikalnom ounosu vjeie
piema Bogu Njegovu apsolutnom cinu pouzuanja u onoga kojega je
nazivao Abba0cem Evandelja to svjeuoce ponajvise u njegovoj muci
ou uetsemanskoga vita uo smitnog molitvenoga vapaja Boe moi
Boe moi zosto si me ostovio Boja ousutnost koju svjeuoci Isus isku-

0sp Beb
W Kaspei tumaci vihovnicke Isusove titule uovoii ua pii govoiu o Isusovu
naslovu Sin Boji ne smijemo uzeti za polaziste kasnije uogmatske iziicaje o
Isusovom metaizickom Bojem sinovstvu Ima naime takvo sinovstvo oznake
poganske mitologije u bioloskom i gnoseoloskom smislu Kaspei iaspiavlja i o
mogucem govoiu o Isusovoj vjeii na temelju Novoga zavjeta 0sp Waltei KAS-
PER lsus Krist Split Cikva u svijetu
2
posebno i

0sp Benii BE L0BAC Bromo oteistickoq bumonizmo

stvo je mnogih ljuui i uanas i vjeinika i nevjeinika Tu se i za vjeinika i


nevjeinika zgusnjava i pitanje smisla ivota 0 Bojoj ousutnosti nijeu-
nomu nije ponistena ali ni osiguiana naua spasenja Boista je to stvai
iauikalne vjeie ili nevjeie vjeiniku na Isusovu piimjeiu naua moe
biti utemeljena u Isusovu uskisnucu ali taj put tek tieba piijeci
A s obziiom na pitanje covjeka na sumnju u covjeka kiscanin
ne moe izmaci Isusovoj molitvi Bogu za ljuue koji su ga iazapeli 0 toj
se molitvi saima njegov cjeloivotni stav piema ljuuima 0ce oprosti
im ier ne znoiu sto cine Koliko gou nastojali ua saznamo o kojem se
ljuuskom neznanju iaui hotimicnom ili ne o onom ua konkietni ljuui
nisu upoznali Boju ljubav konkietiziianu u Isusu ili ua su bili ocaia-
ni i zaveueni zlocom pojeuinaca ili giesne stiuktuie ova Isusova iijec
kioz citavu povijest ujeluje i uznemiiujuce i utjesno 0piastanje i po-
miienje nije samo cin piiuian Bogu nego osobni cin svakoga covjeka
jeuan ou glavnih uvjeta ua se uopce nastavi ivot na zemlji
Iz goinjeg uakle pioizlazi ua se uijalog izmedu vjeinika kon-
kietno kiscana i nasih suviemenika i medu njima na poseban nacin
ateista posve nuno i opiavuano tieba uogadati i iazvijati i u najteem
pitanju Boje ousutnosti njegove svemoci ljubavi i ujelotvoinosti na-
supiot tolikim ljuuskim nevoljama patnjama i smiti u pitanju smisla
ivota I pieu nama suviemenim ljuuima su kao i pieu nasim piethou-
nicima ista pitanja ouakle smo zasto smo na svijetu i kamo sa smicu
oulazimo 0vo su otvoiena pitanja na koja tieba ougovaiati i o kojima
je nuno uijalogiziiati jei su eminentno ljuuska
Nista manje nuno i nista manje tesko nije ni pitanje viacanja
povjeienja u covjeka pieu kojim stoje suviemeni ljuui i vjeinici i ne-
vjeinici Iz te peispektive gleuano nije uanas samo kiiza vjeie u Boga
nego i u covjeka konkietne ljuue Sumnja u ljuuski um iazocaianje u
humanizam iasisticki nacionalisticki ateisticki te u iazne iskljucive
stavove piema uiugima i uiukcijima ocituju tamnog pieziiu pa i
mizantiopiji sklonog covjeka
Kiscanska teologija govoii o covjeku sklonom zlu i giijehu o
misteiiju covjekova zastianjenja mvsterium iniquitotis koji tako
snano osjecamo no kojemu ne moemo naci posljeunji uziok ali se
zbog covjekove lomnosti i nagnuca zlu covjeka moe piezieti i miziti
cak i pou opiavuanjem vjeie u Boga Isusov se nasljeuovatelj ne moe
medutim zauiati na covjekovoj giesnosti nego se tieba uputiti pie-
ma opiastanju i pomiienju kao konacnom cilju i peispektivi iz koje
piomatia svijet svoje uiustvo nacionalne i uiuge ounose i upiavo iz
te peispektive imenovati i piiznati i svoje i tude zlo zlom covjekovu
giesnost konkietnim giijehom piotiv covjeka i Boga te osim iijeci
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

piakticno nauoknadivati pocinjenu nepiavuu


0 kontekstu opiastanja i pomiienja tog vilo sloenoga piocesa
u kojem cesto ima nase namjestenosti kolektivisticke zaslijepljenosti i
minje nuno tieba piiznati kako u nemalom bioju slucajeva i u nase
viijeme svjetovni ljuui humanisti i ateisti znaju pieteci i postiujeti
vjeinike a ua su vjeinici konkietno kiscani i njihove Cikve piepie-
ka pomiienju medu ljuuima i naiouima Pokazuju se bezbonijima ou
samih ateista nespiemni za uijalog i licemjeini u najteoj i istouobnoj
najuzvisenijoj opiastajucoj molitvi koju je Isus Kiist izgovoiio pieu
Bogom i Bogu u posljeunjoj ivotnoj boibi na kiiu boibi za kon-
kietne ljuue svoje piotivnike
Ios jeunom se osvinimo na implikacije koje su sauiane u spo-
menutim uvjema Isusovima molitvama s kiia 0 Isusovom samotnic-
kom bogonapustenom molitvenom vapaju s kiia sauian je vjeinicki
ali uopce ljuuski piosvjeu zbog Boje ousutnosti i neujelotvoinosti
zbog njegove neosjetljivosti za patnju sto je i jeuan ou koiijena mo-
ueinog ateizma 0 Isusovu vapaju naziiemo i onaj tako stvaini Naixov
piigovoi vjeinicima ua je njihova ieligija iziaz bijeue i istouobno pio-
test piotiv te bijeue Iziaz bijeue jei su vjeinici pouiavali i svoje
i tude giijehe vise spasavali zlocince nego itve kiijuci se iza obe-
canoga neba piibjegavajuci utjesi uskisnuca bez velikoga petka ili
pielazeci bizo pieko velike ua velike subote moua citavoga ivota
subotnje sutnje nezauovoljstine za tolike neuune patnje i nepiavue u
svijetu pietvaiajuci tjeskobu patnje i sutnje u pobieJnicku mitoloqiiu
uskisnuca

Cesto se kako i Koncil naglasava ostavljalo i ostavlja ze-


maljski giau u nemogucnosti ua se izuii Boja nepiisutnost i oumah
se utjecalo pouatku vjeie o uskisnoj nagiaui a ua se ucinkovito ne uje-
luje u povijesti Cesto je ieligija uoista opijum naioua pouiavatelji-
ca nepiavui a onua time i piepieka novim piaveunijim meduljuuskim
ounosima

Slusali tko piimjeiice teoloski govoi o uskiisenju Kiista te u njem piecuje kiik
Raspetoga taj ne slusa teologiju vec mitologiju ni Evandelje vec mit o Pobjeu-
niku
vjeiojatno ima pievise ciste kiistologije 0skisne neujelje a piemalo kiistologije
velike subote 0 kiistologiji smo ako smijem tako ieci zagubili put i viijeme iz-
medu velikog petka i 0skisne neujelje Rekao bih ua i unutai same kiistologije
tieba ispiipovjeuiti oziacje velike subote Bocu ieci uio su kiistologije i povijest
viemena i puta zatim iskustva velike subote pa i svojevisni velikosubotni kiisto-
loski jezik sto nasupiot mitu nije tek pobjeunicki 0 tom se skiiva oumak teologi-
je ou mitologije 0znemiiujuce se pitanje u mitu zaboiavi on zato i jest piiklauniji
za teiapiju i bolje smiiuje tjeskobu tako ieci bolje pievlauava kontingenciju no
vjeia Iohann Baptist NETZ uovoi o Bogu osjetljiv za patnju

No uza svu kiitiku neouiivosti Naixova ateizma tieba kazati


ua su i vjeinici a pogotovo kieatoii i zagovoinici ateistickoga komu-
nizma na Naixovu pieulosku ievolucionainoga stvaianja besklasno-
ga uiustva u kojem je tiebala ouumiijeti ieligija zaboiavljali uiugi uio
njegove iecenice reliqiio ie protest protiv zemoliske biieJe Pokazalo se
kioz povijest i ne samo u komunizmu ua vjeia ima nesagleuiv pozi-
tivni potencijal osobito potencijal sloboue i ljuuskoga uostojanstva i
onua kaua nisu uspijevale piakticno piomijeniti nepiaveune ounose


Ipak mnogi su ieligiozni ljuui nenasilno i po cijenu mucenicke smiti
bili piotagonisti i uonositelji piava i sloboua citavim skupinama na-
iouima i klasama i ostali nauahnitelji covjestva citavom covjecanstvu
Biblijskim jezikom kazano nasa je povijest pioeta pioiockom iijeci i
pioiockim ujelovanjem koje se ne miii s ljuuskom bijeuom nepiavua-
ma kao ni s ostavljenoscu ou Boga upiavo iz vjeie u Boga To takodei
sauiava Isusova iecenica Boe moi zosto si me ostovio Isus se ne
miii s ousutnoscu Boga u kojega vjeiuje Njegov kiik s kiia kiik je
bogonapustenoga koji nikau nije napustio Boga

0n se iz sieconio na
Boju aktivnu piisutnost u povijesti njegova naioua i vlastitoj povijesti
obiaca piitubenim vapajem Bogu zbog njegove ousutnosti Biblijski
iziicaji o Bojoj uobioti piaveunosti i svemoci itu usp Iz uo Iv
nisu piojiciiani ieleks ljuui u sietnom stanju ili ljuui optimisticne
naiavi Nnogo vise su oni nastali u nevolji i poiazu uobiih u patnji ne-
uunih u izostanku Boje pomoci izgovoieni su uakle usieu iskustava
koja su cesto upiavo bila protiv njih


Nije li slicno i s mnogim uanasnjim ljuuima ateistima Ne uoga-
da li se njihov bunt pa i hula molitve piotestni govoi i sutnja zbog
tolike nesiece zla i nepiaveune patnje u svijetu upiavo jei nema niko-

Eagleton navoueci Naixovo iazumijevanje ieligije kae Poput iomantizma


ona ieligija je ieakcija na svijet bez sica koji ostaje ogianicen na sfeiu osjeca-
ja i viijeunosti Stoga pieustavlja piosvjeu piotiv uuhovnog kiaha u kojem bez
ostatka ucestvuje No takva je ieligija ipak simptom nezauovoljstva koliko gou
zastianio i oubojan bio Iziazi poput uzuah potlacenog stvoienja uusa svijeta
bez sica i uuh bezuusnih piilika za Naixa nisu puko pejoiativni Religiozne
iluzije zamjenjuju piakticnije oblike piotesta 0ne ukazuju na pioblem za koji
sme nisu ijesenje Teiiy EAuLET0N Rozum viero i revoluciio

Iohann Baptist NETZ uovoi o Bogu osjetljiv na patnju Netz to naziva


Isusovom mistikom Boga 0na je na jeuinstven nacin mistika patnje zbog Boga
on izuii pou Bojim boanstvom u bogonapustenosti kiia potviui Boga
koji je posve uiugo i uiukcije no jeka nasih ma kako goiljivih elja posve uiugo
i uiukcije uoli ougovoi na nasa pitanja pa bila i najostiija i najgoiljivija kao
Iobova ili ona samog Isusa isto

Bans KESSLER Bos leiJ in Jer Welt ein Scbrei nocb 6ott
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
30
ga komu bi bili upuceni u totalnoj ousutnosti svakog auiesata njihove
patnje Zai se u tom piotestu kojemu se uolazi autenticno ne mogu
susiesti vjeinik i nevjeinik kiscanin i ateist Nije iijec uakle o onom
ateizmu koji je to iz politickih lukiativnih iazloga koji je to iz banalne
tviuokoinosti ili intelektualisticke pieuzetnosti nego iz najljuuskijeg
iskustva u zastiasujucem poiazu opiavuanih ocekivanja i vjeinika i
nevjeinika Nije iijec ni o onoj vjeii koja je to iz bilo kojeg piivilegija i
za bilo koju nagiauu Nije iijec ni o vjeii koja bi spasavala Boju ou-
sutnost nego o vjeii koja ne usiecuje i ne ispunja obecanja nego osta-
je cenja za siecom i za Bojom pomoci vjeia je to koja je svjesna ua
se Boga ne moe uvjetovati nego moliti patnicki kiik koji je kozmicki
usamljeni vapaj najosobnijeg pouzuanja
Isus umiie s iijecima neispunjenih ocekivanja ne zna hoce li
uskisnuti on to vjeiuje ne zna koliko ce tiajati Boja sutnja on se naua
ua ce Bog konacno spasenjski piogovoiiti Ali on umiie s molitvom kao
sto su mnogi umiiali i umiiu s Bojim imenom i njegovim imenom po
iaznim stiatistima svijeta Kiscani vjeiuju ua ce i njihovo uskisnuce
uoci ali ne mogu uvjetovati njegovo ostvaienje ne mogu olako i bez
uvaavanja iazloga uiugih uskisnom foimulom zataskavati Boju ou-
sutnost ili ishitieno tjesiti i sebe i uiuge u nepounosljivim patnjama
vjeinicima kiscanima uakle ostaje ua na ovoj zemlji stipljivo i po-
stojano vjeiuju i ufaju se u Boga koji se objavio u Isusu Kiistu 0staje
ua uvaavaju i piakticno ljube ljuue 0staje im uijalog i s nevjeinici-
ma uslijeu zajeunickog iskustva ljuuske konacnosti zakazivanja i zla
uslijeu i one iauikalne situacije kaua je sve na ispitu kaua se iskusava
Boja ostavljenost ali i spomen na spasenje koje se uogouilo mnogi-
ma u povijesti i u povijesnom vihuncu s uskiisenim Isusom Kiistom
Pieu svakim je covjekom vjeinikom i nevjeinikom posljeunja ivotna
uionica vlastita smit i pitanje konkietnog opiastanja ljuuima s kon-
kietnim licem i konkietnim imenima Nije li u tome vihunac poviatka
evandelju s kojega paua svjetlo po nasoj zemaljskoj zbilji svjetlo i na
uijalog i suiaunju s ateistima
0 pluialnom svijetu koji je iazmivljen poujelama smitno ustia-
sen ekstiemizmima kao sto su ieligijski funuamentalizmi i boibeni
ateizmi na ieligioznom tiistu uifuznoga svetoga evangelizacija zna-
ci pieispitivanje kiscana o sebi samima o svojemu mjestu i znacenju
u takvu svijetu pou kiiteiijem Isusove vjeie u Boga i Njegove ljubavi
piema ljuuima
31
DIALOGUE WITH ATHEISTS
Summary
Fvonqelizotion is one of tbe moin concepts in postconcilior Cbristionitv lt co
vers tbe clossicol mission os well os reevonqelizotion in Western JeCbristionizeJ
societies Tbis olso meons o return to Iesus 6ospel for Cbristions tbemselves onJ for
tbeir cburcbes Tbe process of evonqelizotion inevitoblv incluJes Jioloque onJ coope
rotion witb otbeists since believers sbore tbe some time onJ spoce witb otbeists onJ
ultimotelv tbe some concerns Tbe orticle oJJresses Jifferent tvpes of otbeism os pre
senteJ in tbe Council constitution uauuium et spes lt points to contempororv Cbristi
ons wbo mov be less open to Jioloque especiollv in postcommunist countries wbere o
mentolitv of closeminJeJness onJ selfcontoinment bos persisteJ onJ to o new form
of otbeism tbot forcefullv or tocitlv Jismisses onv Jiscourse or Jioloque on 6oJ onJ tbe
tronscenJent
Tbe seconJ port of tbe orticle sets out o 6ospelboseJ rooJmop for Jioloque
onJ cooperotion between believers Cbristions onJ otbeists Iesus invitotion onJ mee
tinq witb Zoccboeus serves os o moJel for new relotions between believers onJ tbose
wbo mointoin o Jistonce from foitb in 6oJ onJ ore stronqlv committeJ to otbeism
for monifolJ reosons Tbe little Apocolvpse in tbe 6ospel AccorJinq to Hotbew Hott
mov serve os o bencbmork for believers onJ nonbelievers to builJ o sboreJ
societv witbout escopinq into otberworlJlv consolotion or curtoilinq sociol iustice Ie
sus pleo on tbe cross obout beinq forsoken bv 6oJ onJ bis prover to 6oJ to forqive
bis enemies is tbe tbirJ onJ most importont oreo of Jioloque between Cbristions onJ
otbeists Tbis experience onJ tbe worJs of Iesus relect tbe veorninq of believers for
closeness to 6oJ onJ tbe protest of nonbelievers over 6oJs obsence in times of unfot
bomoble evil onJ sufferinq in tbe worlJ At tbe some time Iesus pleo to 6oJ to forqive
people offers tbe ultimote tbeistic onJ otbeistic ofirmotion of bumonitv onJ trust in
mon ln tbis respect evonqelizotion return to Iesus 6ospel is not onlv obout inJinq o
response to tbe contempororv crisis of foitb in 6oJ more speciicollv to otbeism Fvon
qelizotion must olso responJ to tbe crisis of trust in mon to tbe contempororv Joubt in
bumon reoson onJ culture to tbe wiJespreoJ misontbropv tbot oflicts so monv people
toJov eitber on occount of tbeir tbeism or tbeir otbeism
Ky words evonqelizotion tvpes of otbeism uauuium et spes Zoccboeus
iustice encounter Jioloque cooperotion 6oJs obsence protest trust in bumonitv
Tianslation Biagana Bivkovic anu Kevin Sullivan
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
32
33
0BK


Izvoini znanstveni iau
Piimljeno stuueni
Zuenko SPAIIC
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
I Stauleia BiB Saiajevo
zspajicbihnetba
CUV)EK I DRUSTVU U BUSANSKUHERCECUVACKU) STVARNUSTI
IZ PERSPEKTIVE SUCI)ALNE FILUZUFI)E )ACQUESA MARITAINA
Satak
Brustvo u Bosni i Eerceqovini ie vec Jvo Jesetlieco zobvoceno krizom koioi se
uzroci u konocnici moqu svesti no morolnu krizu Ne upustoiuci se u onolizu poslieJniib
uzroko krize ovoi roJ se koncentriro no fenomen politickoqo iz rozloqo sto politicko
krizo u Jrustvu niie tek poslieJico neriiesenib meJunocionolnib oJnoso neqo se poli
ticko stvornost koo tokvo iovlio koo qenerotor krize u Jrustvu i to no rozini sbvoconio
politickoqo i nieqovib bitnib sostovnico koo sto su Jrovo noroJ ili qroJonin Stoqo ie
zJrovo politicko ilozoiio sostovni Jio troenio riesenio zo Jrustvenu krizu u BiE Clo
nok se sostoii oJ Jvo Jiielo 0 prvom Jiielu ie izneseno tezo Jo ie bosonskoberceqovoc
ko Jrustvo benJikepirono u svoiem poviiesnom rozvoiu utoliko sto niie poput vecine
europskib Jrustovo no oJekvoton nocin proslo proces izqroJnie nocionolnoq iJenti
teto izqroJnie moJerne Jrove i tronsformociie iz feuJolnoq u moJerno qroJonsko
Jrustvo Koo poslieJico toqo iovlio se porolelizom sustovo u koiem se miiesoiu ostoci
feuJolnoq i elementi nometnutoq Jovtonskoq sustovo 0 Jruqom Jiielu se promislioiu
neki osnovni elementi iz poJrucio politicke ilozoiie zo sto se outor slui ponoivise i
lozoiiom Iocqueso Horitoino lmoiuci u viJu bosonskoberceqovocku stvornost outor
noipriie onoliziro rozliku izmeJu zoieJnice i Jrustvo No temeliu te rozlike Jeinironi
su poimovi nociie noroJo i politickoq Jrustvo Jo bi no kroiu bili usporeJeni koncepti
Jomovine i Jrove
Kljucni pojmovi Bosno i Eerceqovino Iocques Horitoin zoieJnico Jrustvo
nociio noroJ Jomovino Jrovo sociiolno ilozoiio politicko ilozoiio
Uvod
Kiiza koja tiaje u bosanskoheicegovackom uiustvu jos ou po-
cetka ueveuesetih gouina piosloga stoljeca zahvatila je sve aspekte
uiustvenoga ivota politicki gospouaiski kultuini zuiavstveni obia-
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

zovni itu 0va konstatacija nije nikakva novost u uiustvu naviknutom


na kiizu kao konstantu svojega ivota Novost u iazvoju bosanskohei-
cegovacke kiize cine tek ocjene uomacih i stianih analiticaia ua se ona
sve vise piouubljava i ua je ovo uiustvo uosegnulo najozbiljniji oblik
kiize u poslijeiatnom iazuoblju
1
Ako bi se tiaio posljeunji uziok
same kiize i njezina piouubljivanja zasiguino bismo ga moiali naci u
kiizi moiala osobnoga i uiustvenoga iz koje je eiuptiialo okiutno na-
silje tijekom iata i u kojoj je ukoiijenjena nespiemnost iili nesposob-
nost iznalaenja ijesenja za nagomilavajuce piobleme koji sve uublje
povlace bosanskoheicegovacko uiustvo u ponoi bespeispektivnosti
i sveopce uepiesije 0 kiizi moiala moemo naci i iazlog zbog cega
u BiB nije uoslo uo ozbiljnog i iskienog zgiaanja nau cjelokupnim
zlom i pocinjenim zlocinima tijekom ali i nakon iata sto bi bilo pocet-
kom kajanja za vlastita zloujela i oulucnost cjelokupnoga uiustva ua
se takvo zlo ne ponovi Napiotiv vise ou petnaest gouina nakon zavi-
setka iata najcesce smo svjeuoci isticanja i manipuliianja tudim zlo-
cinima piesucivanja ili cak opiavuavanja vlastitih zlocina te stvaianja
i izgiadivanja emotivnopsiholoske potiebe stalne opieznosti i stia-
ha ou piipaunika uiugoga ili uiugih naioua Susiecemo se gotovo sa
skolskim piimjeiom stvainosti koju Cikveno uciteljstvo oznacuje kao
stiuktuie giijeha koje nastaju iz osobnih giesnih cina pojeuinaca ali
se ucviscuju i postaju tesko iazgiauive te u svoje magnetno polje uvla-
ce mnoge uiuge navoueci ih na giijeh i ugioavaju iazvoj pojeuinca i
cjelokupnog uiustva
2
Nedutim ovuje se necemo baviti tiaenjem i analizom posljeu-
njeg uzioka kiize u bosanskoheicegovackom uiustvu nego jeunim
uiugim geneiatoiom pioblema i kiiznoga stanja u BiB koji se na ouie-
deni nacin nalazi kao posieunik i pienosilac utjecaja opce kiize moia-
la na uiuge aspekte uiustvenoga ivota Raui se o politickom aspektu
o kojem vlaua gotovo opci konsenzus ua je glavni uziocnik teskoga
stanja u uiavi uleuajuci iz uomace peispektive neiijetko se istice
Baytonski spoiazum i uiavno ustiojstvo koje je iz njega pioisteklo te
medunaiounu zajeunicu kao glavne kocnicaie za iazvoj funkcionalne
1
New Yoik Times na piimjei kiajem lipnja gouine opisuje Bosnu i Beice-
govinu kao jos uvijek iazbijenu i gioznicavu zemlju koja se suocava s najteom
kiizom nakon iata viui Natthew BR0NWASSER Bosnia Flounueis as Poweis
Aigue httptopicsnytimescomtopnewsinteinational vI
2
0sp IvAN PAvA0 II Sollicituuo iei socialis Socijalna skib Enciklika o uva-
uesetoj obljetnici enciklike Populoium piogiessio XII Naiijan
vALK0vIC ui Sto qoJino kotolickoq sociiolnoq nouko Zagieb Kiscanska sa-
uasnjost bi PAPINSK0 vIIECE I0STITIA ET PAX KompenJii so
ciiolnoq nouko Crkve Zagieb KS bi ualje KompenJii
35
uiave i piaveunijih ounosa u zemlji Iz njihove pak peispektive kiiv-
nja lei na uomacim politicaiima koji su nacionalisticki usmjeieni te
na naiouima koji uspikos nikakvim iezultatima politicaia i losem sta-
nju u zemlji pouisku nepiestano uaju nacionalnim politikama 0vakva
objasnjenja mogu moua i biti tocna i uo ouiedenoga stupnja objasniti
kiizu u BiB Razlicitost peispektiva i pojavnih oblika kiize uaju i iazli-
cita objasnjenja No politicko nije stvainost koja geneiiia kiizu is-
kljucivo iz vlastitih inteiesa nositelja politickih slubi ili iaui taktickih
pa cak niti iaui stiateskih ciljeva Ta stvainost je geneiatoi kiize na
ualeko uubljoj iazini na iazini shvacanja politickoga i njegovih bitnih
sastavnica kao sto su uiava naiou ili giadanin Bakle govoi o feno-
menu politickoga kao geneiatoiu kiize u BiB nuno zahtijeva i govoi o
shvacanjima iz kojih se iadaju ujelovanja S uiuge pak stiane tiaenje
ijesenja za zaustavljanje i izlazak iz kiize nuno voui piema potie-
bi zuiave politicke i socijalne ilozoije Iei povijesno gleuajuci iueje
su uvijek piethouile stvainim oblicima uiustvenoga uiedenja bilo ua
se iaui o napietku ka humanijem uiedenju uiustva bilo ua se iaui o
kataklizmama humanosti kao sto se to na piimjei uogouilo tijekom
XX stoljeca u fasizmu nacionalsocijalizmu i komunizmu I na lokalnoj
iazini je moguce uetektiiati iueje i misaone kiugove iz kojih se kasnije
iziouilo politicko ujelovanje koje je uovelo uo uasa kivopiolica i ia-
zaianja koje je tesko pojmiti u njegovu viemenskom i zemljopisnom
kontekstu
Bez pietenzija ulaenja u sustavna pitanja politicke i socijalne
ilozoije pokusat cu naznaciti ouiedena pouiucja guje bi zuiava ilo-
zoija zasiguino bila ou koiisti u tiaenju ijesenja za piaveuno i hu-
mano uiedenje ounosa u bosanskoheicegovackom uiustvu Istovie-
meno cu na temelju politicke i socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
pokusati uati baiem mali uopiinos toj iaspiavi i mogucem ueiniianju
ougovoia
3
Raui se o ugleunom katolickom ilozofu koji ne samo ua se
uugo viemena i sustavno bavio ovim pitanjima nego je uao i znacajan
uopiinos u foimuliianju cikvenog ucenja

0sim utjecaja na cikvene


3
Za uiukcije piistupe pitanju nacije viui Zvonko LER0TIC Nociio Teoriisko istro
ivonio Jrustvenoq temelio i izqroJnie nociio Zagieb ulobus

Naiitain je svojom ilozoijom utjecao na sauiaj iauiopoiuka pape Pija XII u


kojima upoiaba pojmova poput ljuuskih piava i opcega uobia ielektiiaju Na-
iitainova piomisljanja saeto objavljena u ujelu Tbe Riqbts of Hon onJ Noturol
low iz Poseban utjecaj se osjeti kou pape Pavla vI koji je jos kao bliski
suiaunik pape Pija XII s Naiitainom taua fiancuskim veleposlanikom pii Sve-
toj Stolici bio u cestom kontaktu Taj utjecaj se osjeti posebno
u enciklici Populorum proqressio Naiitain je ouigiao i znacajnu ulogu u pio-
cesu nastanka Beklaiacije o vjeiskoj sloboui Biqnitotis bumonoe vise o tome
viujeti u Petei BEBBLETBWAITE Poul vl Tbe Iirst HoJern Pope New Yoik
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

uokumente Naiitain je znacajno suujelovao u nastanku jeunog ou naj-


znacajnijih i stoeinih uokumenata suviemenog svijeta 0pcoi Jeklo
rociii o liuJskim provimo 0jeuinjenih naioua No ovuje nam
nije namjeia pieustavljati ili pieispitivati cjelokupnu Naiitainovu ilo-
zoiju nego piije svega pokusati kioz pojeuine elemente njegove po-
liticke i socijalne ilozoije pieispitati mogucnost ueiniianja ounosa
u uiustvenom ivotu BiB na putu tiaenja ijesenja za izlazak iz kiize
0 naui ua politicka stvainost u BiB nece biti piepustena isklju-
civo politickim stiankama uskogiuunih nazoia i onima koji pieko njih
mogu napieuovati uo politickog poloaja nego ua ce se tom stvaino-
scu ponajpiije pozabaviti politicka i socijalna ilozoija ou pomoci u
tiaganju za ijesenjima moe biti i Naiitainovo videnje gianica ujelova-
nja ilozofa Noialna ilozoija a posebno politicka ilozoija buuuci
ua je po svojem pouiijetlu oriqin usmjeiena na ujelovanje moia ici
uo ekstiemnog piakticnog limita piakticne znanosti ispou toga limita
je samo ujelovanje kojim neposieuno upiavlja kiepost iazboiitosti u
kiscanskom ne sekulainom znacenju ovoga pojma a posebno kiepo-
scu politicke iazboiitosti koja nuno zahtijeva znatnu tehniku i umjet-
nost Filozof kao takav ne moia penetiiiati u takvo pouiucje bujice
okolnosti i vaiijabilnosti pojeuinacnoga to piipaua vodi posla i covje-
ku akcije Ali ilozof kao takav moe i tiebao bi piistupiti pouiucju
istinskog ljuuskog i politickog ujelovanja sto je moguce blie znanju
koje ostaje opce i zainteiesiiano za univeizalne zakone posebno ia-
zlicito u ovome ou iazboiitosti Bjelujuci tako na svojoj iazini on pii-
piavlja iau opeiacija koje mogu neposieuno pieobiaziti svijet i ivot
5
Dijagnosticiranj problma
0pcenito je poznato ua uspjesno lijecenje tiai tocnu uijagno-
zu Bok je kou tjelesnih bolesti ako je uopce moguce iskljuciti psi-
Nahwah Paulist Piess Iohn P LANuAN The Chiistmas Nessages of
Pius XII Kenneth R BINES ui HoJern Cotbolic Sociol Teocbinq
Commentories onJ lnterpretotions Washington BC ueoigetown 0niveisity
Piess Leslie uRIFFIN Commentaiy on Biqnitotis bumone
(Beclorotion of Reliqious IreeJom Kenneth R BINES ui HoJern Cotbolic
Sociol Teocbinq Commentories onJ lnterpretotions Washington BC ueoige-
town 0niveisity Piess Allan FIu0ER0 BECK Commentaiy
on Populorum proqressio (0n tbe Bevelopment of Peoples Kenneth R BINES
ui HoJern Cotbolic Sociol Teocbinq Commentories onJ lnterpretotions Was-
hington BC ueoigetown 0niveisity Piess
5
Iacques NARITAIN A Lettei on Inuepenuence 0tto BIRB ui Tbe CollecteJ
Works of Iocques Horitoin Notie Bame 0niveisity of Notre Bome Piess

hosomatsku povezanost ualeko lakse veiiiciiati tocnost uijagnoze


i piopisane teiapije kou uuhovnih stvainosti je pioces veiiiciianja
postavljene uijagnoze i pieuloenog puta za izljecenje ualeko sloeniji
i uugotiajniji A uiustvo je upiavo jeuna takva stvainost jei ono iako
se sastoji ou konkietnih i izicki postojecih pojeuinaca ima ontolosko
mjesto svoje stvainosti u svijesti covjeka te je stoga uuhovna a ne i-
zicka iealnost

0spikos takvoj naiavi uiustva ono je stvainost koja


opstoji te se poput svakog ivog oiganizma a ovo je upiavo jeuan ou
atiibuta uiustva koji se makai analogno piimjenjuje na uiustvo nije
staticna nego uinamicna stvainost koja se iazvija ili ouumiie Nouei-
na sociologija naglasava upiavo tu uimenziju uiustva koja je uugo bila
zanemaiivana pa je uiustvo slicno kao i obitelj piomatiano kao sta-
ticna stvainost sa svojim nepiomjenljivim foimama i stiuktuiama Za
uijagnosticiianje pioblema u bosanskoheicegovackom uiustvu pii-
hvatit cemo ovaj stav o uiustvu kao ivom oiganizmu koji se iazvija
0 tome kontekstu se cini piiklaunim piimijeniti na uiustvo spoznaje
iazvojne psihologije o tzv iazvojnim zauacima 0kiatko iaui se o noi-
mativnim zauacima kaiakteiisticnim za ouiedenu iazvojnu uob koju
osoba tieba savlauati kako bi se uspjesno iazvijala 0visno o uspjes-
nosti savladivanja tih iazvojnih zauataka i upotiijebljenim tehnikama
osoba se iazvija stjece samopouzuanje i iskustvo za savladivanje uiu-
gih zauataka koji uolaze s novim iazvojnim iazuobljem

Imajuci u viuu ove uvije postavke usuuit cu se postaviti sljeue-


cu uijagnozu za bosanskoheicegovacko uiustvo Pivo iaui se o uius-
tvu koje je henuikepiiano u iazvoju 0no nije pioslo noimalan iazvojni
put uspjesno savlauavajuci iazvojne zauatke nego je u piijelomnim
povijesnim tienucima bilo ueiniiano vanjskom silom Biugo zbog
takva iazvojnog puta bosanskoheicegovacko uiustvo nije iznutia
tiansfoimiiano u suviemeni oblik ustiojstva nego je zauialo poje-
uine oblike ianijeg uiedenja na sto je nakon posljeunjeg iata naka-
lamljeno uaytonsko ustiojstvo sto je uovelo uo paialelizma sustava i
nefunkcionalnosti uiustvenih institucija
EenJikepironi rozvoi bosonskoberceqovockoq Jrustvo
Noueina euiopska ili opcenito zapauna uiustva su se foimiiala
tijekom piocesa koji je tiajao vise stoljeca Iako su ouiedeni piocesi

0sp na piimjei Ivan NACAN Sociiolno etiko i Jruqe stuJiie Zagieb FTI

vise o iazvojnim zauacima viui Rolf 0ERTER Leo N0NTABA ui Fntwick


lunqspsvcboloqie Fin lebrbucb Weinheim Psychologie veilags 0nion
2

Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz


peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

zapoceli jos u sieunjem vijeku kao na piimjei iazvoj pailamentaine


uemokiacije tijekom i stoljeca u Spanjolskoj sto se pielilo i na
uiuge zemlje kao povijesnu iazujelnicu za pocetak toga piocesa mo-
emo uzeti kiaj sieunjeg vijeka i pocetak novoga uakle kiaj sto-
ljeca Nnogi su se piocesi tijekom toga iazuoblja ouvijali na uiustve-
nom gospouaiskom politickom znanstvenom vjeiskom i kultuinom
pouiucju koji su ostavili ualekosene tiagove na moueina euiopska
uiustva i utjecali na njihov suviemeni kaiaktei Izazove koje su ovi
piocesi postavljali pieu euiopsko uiustvo moemo nazvati iazvoj-
nim zauacima Nedu najznacajnije iazvojne zauatke koje su pojeuina
uiustva tiebala savlauati jesu izgiaunja moueine uiave izgiaunja na-
cionalnog iuentiteta i inuustiijalizacija koja je uovela uo tiansfoima-
cije feuualnog uiustvenog poietka u moueini giadanski poieuak Iako
se ovuje ne moemo upustati u pouiobno tumacenje i uokazivanje po-
jeuinih stavki i tviunji uiim ua suviemeno bosanskoheicegovacko
uiustvo tijekom svojega nastanka i iazvoja nije pioslo niti uspjesno
savlaualo ni jeunu ou ovih iazvojnih faza i zauataka ili je znacajno ka-
snilo u suocavanju s tim iazvojnim zauacima
Izgiaunja moueine uiave
Razvoj moueine uiave kako je mi uanas poznajemo zapocinje
Westfalskim miiom iz gouine kojim je okoncan Tiiuesetogouis-
nji iat sto je pieustavljalo tiijumf monaiha nau Cikvom
caistvom vlastelom i giauovima Iako je u pocetku uiava jos uvijek
vezana uz osobu apsolutnog monaiha s viemenom se iazvija biiokia-
cija giaui infiastiuktuia i monopoliziia vlast nau upoiabom sile sto
ce postati bitne kaiakteiistike suviemene uiave

Ieuna ou znacajni-
jih piomjena tijekom ovoga piocesa sastojala se u piijelazu ou inuiiek-
tne upiave zemljoposjeunika na uiiektno upiavljanje auministiacije
koja je to cinila u ime kialja

Razvojem tih piomjena zapocinje ouumi-


ianje feuualnoga sustava koji je bio uominantno uiustveno uiedenje u
Euiopi gotovo citavo jeuno tisucljece a kaiatkeiiziialo ga je hijeiaihij-
skooigansko ustiojstvo temeljeno na obvezama niih slojeva piema
visim za sto su uobivali zastitu i ouiedene povlastice S iazvojem mo-
ueine uiave sto je jeuan ou iezultata sveukupnih uiustvenih piocesa
toga iazuoblja sve ce se vise iazvijati i iueja slobounog giadanina koji

vise o povijesnom iazvoju uiave viui u Naitin vAN CREvELB Tbe Rise onJ
Becline of tbe Stote Cambiiuge CombriJqe 0niveisity Piess posebno
poglavlje III The State as an Instiument to

0sp Naitin vAN CREvELB Tbe Rise onJ Becline of tbe Stote

svoj iuentitet ne temelji na mjestu koje zauzima u zamisenoj hijeiai-


hijskoj miei gospouaia i pouanika nego na svojoj inuiviuualnosti
Banasnja Bosna i Beicegovina je za iazliku ou mnogih uiava
ne samo zapaunoeuiopskih nego i bliih susjeua piosla sasvim uiuk-
cije iskustvo 0 viijeme kaua zapocinje nastanak moueine uiave ona
je jos uvijek piovincija 0tomanskog Caistva u kojoj pievlauavaju feu-
ualni ounosi uo kasno u stoljece Nakon toga slijeui okupacija pa
aneksija ou stiane Austio0gaiske Nonaihije unutai koje postaje po-
novno jeuna piovincija bez vlastite uiavnosti Piopascu Nonaihije
ova pouiucja ulaze u sastav Biave SBS ponovno bez vlastite uiav-
nosti sto ce biti znacajka i tijekom postojanja Kialjevine Iugoslavije
Tek nakon Biugog svjetskog iata Bosna i Beicegovina uobiva znacaj-
ke uiavnosti ali kao feueialna jeuinica unutai SFRI Konacno nakon
paua komunistickih ieima Bosna i Beicegovina se pivi puta ou paua
Bosanskog Kialjevstva gouine pou Tuike javlja kao samostalni
i neovisni medunaiouno piiznati piavni subjektivitet Nedutim zbog
svih uiustvenopolitickih pioblema koji su uoveli uo iata te njime jos
vise uvecani uiavno ustiojstvo BiB je ouiedeno Baytonskim miiov-
nim spoiazumom s kompliciianim i nejasnim politickim ustiojstvom
te ogianicenim suveienitetom kioz 0ieu medunaiounog pieustavni-
ka
Izgiaunja nacionalnog iuentiteta
vilo je nezahvalno na ovako skucenom piostoiu govoiiti o
kompleksnom pojmu kao sto je nacija 0pcenito se smatia ua se naci-
onalna uiveiziikacija pocela znacajnije uogadati u kasnom sieunjem
vijeku
10
Sm pojam se javlja u vise znacenja sto neiijetko izaziva kon-
fuziju Noguce je iazlikovati baiem tii iazlicita znacenja
11
0 svojem
najstaiijem znacenju nacija oznacava jeuan naiou koji ima zajeunicko
pouiijetlo i zajeunicku vlast pii cemu su pojmovi nacije i uiave u biti
izjeunaceni pa je moguce govoiiti o fiancuskoj naciji ali isto tako je
bilo moguce govoiiti o kialjevstvu Bavaiskoj ili Piusiji kao nacijama
Biugo znacenje je istouobno najpiosiienije i najznacajnije a javlja se
nakon Fiancuske ievolucije kaua ovaj pojam oznacava jeuan naiou s
vlastitom povijesnom svijescu i jezikom Tiece znacenje je kaiakteii-
sticno za Aziju i Afiiku koje su se u stoljecu oslobadale ou euiop-
10
0sp Antony BLACK Politicol Tbouqbt in Furope Cambiiuge Cam-
biiuge 0niveisity Piess Waltei B0SSNAN Nation Stootslexikon
III FieibuigBaselWien Beiuei


11
0sp Naitin WIuBT Power politics New Yoik Penguin Books
2

Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

skog kolonijalizma te pojam nacije oznacava politicku jeuinku sa svo-


jim piavom na neovisnu uiavu Kao sto pojam nacije nema potpuno
istovjetno znacenje tako se ni pioces nastajanja nacija nije ouvijao
na isti nacin
12
Kaua je iijec o Euiopi koja je kolijevka nacije iazliciti
piocesi su se ouvijali u zapaunoj Euiopi guje je vaan cimbenik bilo
voluntaiisticko nacelo uemokiatskog legitimiianja Nasupiot apsolut-
nom monaihu javlja se zahtjev pieustavljanja sveukupnog pucanstva
tj nacije Ti ce piocesi uovesti uo iuentiiciianja nacije s teiitoiijem tj
s uiavom sto se naziva uiavnom nacijom Stootsnotion 0 sieuis-
njoj i istocnoj Euiopi je pak situacija znatno uiukcija Zbog politicke
iscjepkanosti teiitoiija Njemacka Italija ili velikih visenacionalnih
monaihija npi Babsbuiska nije bilo moguce poistovjecivanje naio-
ua teiitoiija i uiave Na tim pouiucjima uolazi uo stvaianja tzv kultu-
ialnih nacija Kulturnotion pii cemu su za osjecaj nacionalne piipau-
nosti ou iznimnog znacenja jezik kultuia povijesna svijest zajeunicki
obicaji i iskustva a neiijetko i piipaunost ieligijskoj skupini
13
Piema
nekima uva su elementa osobito znacajna za nastajanje nacionalnog
osjecaja osjecaj zajeunistva koji voui uo unutiasnjeg povezivanja i
zazoi piema uiugima

0 svemu tome znacajnu ulogu je igiala gia-


danska klasa o cemu cemo nesto vise ieci kasnije
Iako je iaznolikost piocesa bila znacajka nastanka nacija u Eu-
iopi Bosna i Beicegovina je uz to piosla kioz svoj speciican pioces iz-
giaunje nacionalnog osjecaja Ako piomotiimo povijesti i mouele na-
stanka i izgiaunje nacionalnog osjecaja u Euiopi viujet cemo ua Bosna
i Beicegovina nije imala niti jeuan kohezivni element za izgiaunju na-
cionalnog iuentiteta Piije svega zbog otomanske vlauavine ti su pio-
cesi piolongiiani uo kasnog ounosno pocetka stoljeca Pojeui-
nacno gleuajuci izgiaunja nacionalnog iuentiteta u BiB nije se mogla
ouvijati ni po jeunom kohezivnom nacelu Za iazliku ou tzv uiavnih
nacija ovuje nije bila moguca iuentiikacija naioua teiitoiija i uiave
Zemlja je nastala spajanjem uviju tuiskih piovincija koje su imale ma-
njevise ouvojenu povijest no za iazliku ou npi Italije ili Njemacke
koje su bile iscjepkane na mnostvo malih uiavica s cesto nepiijatelj-
skim osjecajima neuostajao je osjecaj piipaunosti jeunom naiouu koji
bi bio uovoljno jak ua ujeuini politicki iazlicite cjeline i omoguci stva-
12
0sp Waltei B0SSNAN Nation
13
0sp Waltei B0SSNAN Nation viui takodei pojam Nacija u Ervotsko
opco enciklopeJiio vII

0sp pojam Nacija Ervotsko opco enciklopeJiio vII

ianje nacionalnog iuentiteta


15
Ieunako tako su neuostajali elementi
za stvaianje tzv kultuialne nacije jei etnicke skupine na ovome pio-
stoiu nisu uijelile isti jezik istu kultuiu povijesnu svijest nisu ima-
le zajeunicke obicaje i iskustva 0piavo ce ieligijska piipaunost biti
temeljni element za foimiianje nacionalnog osjecaja u BiB A buuuci
ua je BiB uugo viemena ostala pieteito agiaina zemlja bez iazvijene
giadanske klase i inteligencije glavni nositelji izgiaunje nacionalnog
iuentiteta bit ce upiavo vjeiski slubenici Bva pokusaja izgiaunje je-
uinstvenog nacionalnog osjecaja bosnjastva iz viemena Benjmina
von Kllaya i jugoslavenstva iz iazuoblja socijalisticke BiB nisu ni-
kaua uhvatili uubljeg koiijena Ne moemo se ovuje upustati u uublju
analizu iazloga za to no uiim ua je jeuan ou vanih iazloga uvjeienje
ua takvo ijesenje iue na iuku jeunoj stiani a na ustib uiugih
Tiansfoimacija feuualnog u giadanski poieuak
Ispiepleteno s piocesima izgiaunje uiave i nacije tekao je i
pioces tiansfoimacije iz tisucljetnog feuualnog ustiojstva uiustva
u moueino giadansko uiustvo

Kao i u uiugim velikim povijesnim


tiansfoimacijama pioces pieobiazbe je tiajao uugo viemena i mno-
gi su cimbenici utjecali na iazvoj uogadaja Iako je u najvecem uijelu
15
vilo znacajnu ako ne i najznacajniju ulogu u izgiaunji nacionalnog osjecaja su
ouigiali ilozoija i liteiatuia Nedu najznacajnijim likovima u Fiancuskoj je Ie-
anIacques Rousseau koji ueiniia potrie kao izvoi iz kojega pojeuinac izvoui
sve mentalne i moialne sposobnosti 0 Njemackoj su posebno zasluni piavnik
Iustus Nosei publicist Iohann uottfiieu von Beiuei te ilozoi Iohan uottlieb
Fichte i ueoig Wilhelm Fiieuiich Begel Bok piema nekima Fichteovo ujelo
pieustavlja piekietnicu izmedu uotauasnjeg njemackog kozmopolitizma i pa-
ciizma te pielazak na militantni i sovinisticki nacionalizam uotle Begelovo
ujelo pieustavlja ueinitivnu eniubu izmedu uiave i nacije 0 Italiji je po-
sebno znacajnu ulogu imao politicai i novinai uiuseppe Nazzini viui Naitin
vAN CREvELB Tbe Rise onJ Becline of tbe Stote Waltei B0SSNAN
Nation

Naglasavam ua pojam giadansko uiustvo ne elimo shvatiti u smislu u kojem se


u nase viijeme pojavljuje kou ouiedenih politickih fiakcija u BiB koje izjeunaca-
vaju giadansko uiustvo i giadansku uiavu pii cemu pouiazumijevaju politicki
sustav po nacelu jeuan covjek jeuan glas kako bi eliminiiale nacionalnu kompo-
nentu 0ve politicke fiakcije u konacnici pokusavaju nametnuti uominaciju jeune
nacionalne skupine nau uiugima Napiotiv ako koiistim ovaj pojam onua se pou
tim pouiazumijeva civilno uiustvo kao skup ounosa i iesuisa kultuinih i uuiu-
ivih koji su ielativno samostalni bilo s obziiom na politicko bilo s obziiom na
gospouaisko pouiucje i koje ima sveopcu svihu jei se ounosi na opce uobio na
koje svi i pojeuini giadani iazmjeino imaju piavo KompenJii bi
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Euiope konacno uokinut ievolucijama iz gouine njegovo ouu-


miianje je zapocelo jos ianije u zemljama poput Engleske i Fiancuske
a na to su utjecali mnogobiojni uiustveni piocesi piosvjetiteljstvo
inuustiijska ievolucija iazvoj znanosti iazvoj inuustiijskog kapita-
lizma itu S iazvojem inuustiije tigovine i bankaistva pojavljuje se i
jeuan novi sloj giadanske buioazije koji vise nije voljan zauovoljiti se
svojom pozicijom u staleskom uiustvu 0iganskohijeiaihijsko feuual-
no uiustvo sa svojim sustavom ispiepletenih medusobnih piivilegija
i obveza potpuno se uiusava pou naletom ievolucija i ustupa mjesto
giadanskom uiustvu u kojem pojeuinac postaje stvainost za sebe koja
nije ouiedena ounosom piema nekoj uiugoj nauiedenoj jeuinki Isto-
uobno sa zahuktavanjem inuustiijske ievolucije uolazi i uo masovne
migiacije sa sela u giauove Konacno tijekom toga iazuoblja uolazi i
uo znacajnog poiasta pismenosti
0 Bosni i Beicegovini ovi piocesi gotovo ua nisu piimjetni Sve
uo paua otomanske vlauavine u BiB pievlauava feuualnibegovski
sustav u kojem je na poseban nacin kiscansko pucanstvo pouvignuto
teskoj tlaci i obespiavljenosti Bominantna pioizvouna giana je po-
ljopiivieua a ako se moe govoiiti o inuustiijskoj pioizvounji onua
se iaui o iscipljivanju piiiounih iesuisa kao sto su iuue i uivo Takva
situacija ce uobiim uijelom potiajati i kioz iazuoblje austiijske vlaua-
vine tako ua ce ozbiljnija inuustiijalizacija zapoceti tek nakon Biugog
svjetskog iata Analfabetizam je iznimno piosiien a uiustvena inteli-
gencija je jako siiomasna Piva visokoskolska ustanova je osnovana
tek vihbosansko bogoslovno sjemeniste a pivo sveuciliste tek
u Saiajevu
Porolelizom sustovo
Pielazimo na pouiucje koje nije jeunostavno znanstveno obia-
zloiti i uokazati jei bi to zahtijevalo ualeko opseniju stuuiju nego
sto je ova Stoga ovo piomisljanje iznosim u obliku teze Biim ua
mentalitet i nacin ujelovanja iz feuualnogbegovskog iazuoblja BiB
nisu nikaua u potpunosti ouumili nego se na tiansfoimiian i piikii-
ven nacin nastavljaju manifestiiati i u suviemeno uoba Iz tih iazloga
uaytonsko ustiojstvo zemlje koliko gou bilo kompliciiano manjkavo
i nepiiklauno za funkcioniianje jeune moueine uiave uaje jos manje
iezultata jei se mnogi piocesi uiustvenog politickog ekonomskog pa i
kultuinog ivota ouvijaju po nacelima feuualnogbegovskog sustava u
kojem postoje gospouaii i potcinjeni uospouaii iaspolau uiustvenim
bogatstvima a potcinjeni mogu paiticipiiati u tome ako su pogouni

i poslusni Biti giadanin ovoga uiustva ne znaci samo po sebi imati


ouiedena piava i obveze nego i piava i obveze mogu biti suspenuiiani
ovisno o volji vlastouisca Na politickoj sceni uolazi uo konfiontacije
izmedu uva piiviuno sic opiecna koncepta nacionalnog i giadan-
skog ali se u biti iza oba koncepta kiije elja za uominacijom jei ni
nacija ni giadanin nisu shvaceni kao subjekt u cijem inteiesu se ouvi-
ja politicko ujelovanje nego ualeko vise kao sieustvo za potenciianje
uiustvenih poujela tako ua uiustvo ostaje i ualje fiagmentiiano bez
mogucnosti postizanja opceg uobia koje je potiebno za potpunije os-
tvaienje pojeuinaca i skupina
Poticaji za rjsnj iz prspktiv Maritainov ilozoij
Ako uiustvo shvatimo kao uinamicnu stvainost i ivi oiganizam
koji se iazvija pou voustvom iazuma onua ni jeuan ou piocesa koji su
se u pioslosti ouvijali a koji su zbog manjkavog ili neauekvatnog pio-
vodenja uoveli uo pioblematicnih iezultata ne ueteiminiia buuucnost
uiustva u Bosni i Beicegovini na nacin ua bi ono moialo ostati pou me-
dunaiounim piotektoiatom kako bi se izbjegla nova kivopiolica ili ua
bi izgiaunja giadanskog uiustva u kojem bi pojeuincima bila zajam-
cena njihova piava bez obziia na nacionalnu ili vjeisku piipaunost
nuno zahtijevala itvovanje sauasnjih nacionalnih iuentiteta i izgiau-
nju nekog novog naunacionalnog iuentiteta Za iazliku ou vecine ako
ne i svih euiopskih zemalja u BiB su utkane speciicnosti koje nikako
ne bi smjele biti zanemaiene ako se eli izgiauiti moueino uiustvo
koje ce biti sposobno oiganiziiati uiavu politicki i ekonomski ivot
za ostvaienje boljitka svih giadana Za postizanje toga cilja potiebna je
zuiava politicka i socijalna ilozoija a kiscanska socijalna misao moe
uati svoj uopiinos tome piocesu Za pocetak se cini vanim piije svega
napiaviti uistinkciju izmedu ouiedenih pojmova koji po svojoj naiavi
nisu iskljucivi ali njihovo neauekvatno shvacanje i ueiniianje moe
vouiti i obicno voui uo iskljucivosti koja moe biti izvoi nepiestanih
pioblema i sukoba Raui se o pojmovima kao sto su uiustvo i zajeunica
nacija i naiou uomovina i uiava Shvacanje i ueiniianje tih pojmova
utjece na ueiniianje mjesta uloge i uobia covjeka pojeuinca u svim
njegovim inuiviuualnim i skupnim ouieunicama piavima i obvezama
Napominjem ua se ovuje necemo upustati u pitanje nastanka i izgiau-
nje nacija bilo kou Naiitaina bilo kou uiugih teoieticaia jei polazim
ou postavke ua u BiB vec imamo izgiadena tii nacionalna iuentiteta
kao i ou uvjeienja ua stvaianje nekog novog bosanskoheicegovac-
kog nacionalnog iuentiteta nije ni poeljna ni iealna mogucnost
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Brustvo i zoieJnico
Iako mnogi ne piave niti piiznaju iazliku izmedu uiustva i za-
jeunice u ovom iauu ce biti zastupana iueja ua su uiustvo i zajeunica
uvije iazlicite stvainosti medusobnih ljuuskih ounosa Na temelju ui-
stinkcije koju piavi Feiuinanu Tonnies

i na tiagu politicke ilozoije


Iacquesa Naiitaina

pokusat cemo stvoiiti misaoni i logicki okvii za


poblie ouiedivanje ostalih pojmova Tonnies polazi ou uvjeienja ua
se ljuuske volje nalaze u mnostvu medusobnih ounosa koji pielaze u
medusobno ujelovanje pii cemu je jeuna stiana aktivna a uiuga pa-
sivna jeuna uaje uiuga piima Svako ujelovanje je ili pozitivno jei iue
za ocuvanjem uiuge volje ounosno ivota ili je negativno jei iue za nji-
hovim unistenjem Piomatiajuci samo pozitivna ujelovanja Tonnies
tviui ua se skupina koja je oblikovana kioz ovaj pozitivni tip ounosa
naziva uuiuga verbinJunq kaua je shvacena kao stvai ili bice koje
ujeluje kao jeuinka piema unutia i piema vani Sam ounos a takodei
i iezultiiajuce uuiuge shvacen je ili kao stvaini i oiganski ivot to
je bitna znacajka zajeunice 6emeinscboft ili kao imaginaina i me-
hanicka stiuktuia ovo je koncept uiustva 6esellscboft

Zajeunica
je staia stvainost i oznacava sveukupno intimno piivatno i iskljucivo
zajeunicko ivljenje te tieba biti shvacena kao ivi oiganizam Biustvo
pak pieustavlja javni ivot kao pojam i fenomen je novost te je meha-
nicka cjelina i iukotvoiina
20
Iacques Naiitain se ne poziva na Tonniesa ali piihvaca iazliku
izmedu zajeunice i uiustva 0n istice ua je vilo vano iazlikovati zajeu-
nicu i uiustvo ako elimo imati zuiavu politicku teoiiju
21
Iako se ova
uva pojma cesto koiisti i moe ih se koiistiti kao sinonime u svakou-
nevnom govoiu oni ipak piipauaju uvjema iazlicitim uiustvenim sku-
pinama 0ba su etickouiustvene i ljuuske stvainosti nisu tek biolos-
ke Razlika postoji utoliko sto je zajeunica vecma piiiouna tvoievina i
u uoj je vezi s bioloskim ieuom uiustvo je vise iazumska tvoievina te
je u uoj vezi s covjekovim umnim i uuhovnim sposobnostima
22
Bistinkcija izmedu zajeunice i uiustva je utemeljena na iazlici
koja pioizlazi iz poloaja koje objekt ima u svakoj ou ovih skupina

Feiuinanu T0NNIES Communitv onJ Societv New Biunswick Tiansaction


Books

Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo Zagieb ulobusSkolska knjiga

Feiuinanu T0NNIES Communitv onJ Societv


20
0sp Feiuinanu T0NNIES Communitv onJ Societv
21
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo
22
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

Buuuci ua je svaka uiustvena skupina oiganiziiana oko ouiedenoga


objekta Naiitain izvoui uistinkciju izmedu zajeunice i uiustva iz uloge
koju objekt ima u ovim oblicima uiustvenoga ivota Tako je piema
njegovu videnju objekt zajeunice neka cinjenica koja piethoui namje-
iama covjecjeg uma i volje te ujeluje neovisno o njima stvaiajuci zajeu-
nicku pousvjesnu uusevnost psiholoske stiuktuie i zajeunicke osje-
caje jeunom iijecju zajeunicke obicaje
23
Za iazliku ou toga objekt u
jeunom uiustvu ima kaiakteiistike cilja koji tieba postici i ostvaiiti
0n je ouieden ljuuskom inteligencijom i voljom 0vom objektu piet-
houi iazum pojeuinca ocitovan kioz ouluku ili piistanak tako ua on
ima vouecu ulogu 0ve iazlike izmedu zajeunice i uiustva u pogleuu
njihova objekta utjecu na uiuge aspekte kao sto su uiustveni ounosi i
uiustveni piitisak
Zajeunica je ouiedena objektom koji piethoui ouiedenju ljuu-
ske inteligencije i volje te ujeluje nezavisno ou njih kako bi stvoiio za-
jeunicke osjecaje psiholosku stiuktuiu i obicaje Zajeunica je iezultat
nasljeustva i povijesnih uatosti te stoga i socijalne ielacije pioistjecu
iz tih stvainosti Biustveni piitisak u zajeunici uolazi ou piisile koja
namece covjeku piihvatljive nacine ponasanja na ueteiministicki na-
cin Nasupiot tomu uiustvo je ouiedeno zajeunickim objektom koji
tieba biti ostvaien ili postignut te stoga ovisi o ljuuskoj inteligenciji i
volji Biustvo je iezultat iazuma i moialne snage a uiustvene ielaci-
je pioizlaze iz ouiedene inicijative ili iueje i ovise o voljnom ouiede-
nju osoba Biustveni piitisak uolazi ou zakona iacionalnih ouieubi ili
ouiedene iueje za postizanje zajeunickog cilja

Piomisljajuci suviemenu uiustvenu stvainost Bosne i Beicego-


vine pojmovno i konceptulano iazlikovanje zajeunice i uiustva cini se
vanim iz vise iazloga Piije svega iaui se o uvije stvainosti koje nisu
iskljucive i u sukobu jeuna s uiugom Biti clanom jeune zajeunice ne
iskljucuje mogucnost suujelovanja u jeunom ili vise uiustava Buuu-
ci ua su i uiustvo i zajeunica iziaz i potieba covjeka koji je po naiavi
usmjeien na uiugoga iaui vlastitoga ostvaienja u oba ova socioloska
oblika iaui se o covjeku kao osobi i njegovu sto potpunijem iazvoju
Katolicko socijalno ucenje i misao ueiniiaju covjeka kao temelj sve-
ga uiustvenog politickog ekonomskog i svakog uiugog oblika ivo-
ta A ivot u zajeunici i uiustvu mogu i tiebaju pomoci njegov iazvoj
Ako uzmemo obitelj kao piimjei temeljne zajeunice iako ona sauia-
va i neke znacajke uiustva neuvojbeno cemo moci uviujeti i ustviuiti
23
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

0sp Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo


Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

komplementainost ivota u zajeunici i uiustvu Koliko gou obitelj bila


nuna za bioloski iazvoj i moialni ougoj covjeka ona ipak nije uostat-
na za svestiani iazvoj mnogostiukih kapaciteta osobe Stoga se osoba
s viemenom ukljucuje u iazlicita uiustva pocevsi ou skole pieko uiu-
stava za iazvijanje posebnih talenata i sklonosti spoitska kultuina
umjetnicka uo pouuzeca u kojima piivieduje sieustva za uzuiava-
nje vlastite obitelji
Biugo sto je vano uociti i istaknuti kao iazliku izmedu zajeuni-
ce i uiustva jest naiav autoiiteta Buuuci ua u uiustvu piitisak uolazi
piije svega ou zakona i iacionalnih ouieubi autoiitet u cijoj je naule-
nosti postizanje zajeunickog cilja je manjevise statutaino ueiniian i
ima moc bez obziia na moialne kvalitete Autoiitet u zajeunici je uiuk-
cije viste Tonnies navoui tii viste autoiiteta autoiitet uobi autoiitet
sile i autoiitet muuiosti ounosno uuha
25
Bok je u uiustvu uominantan
autoiitet sile koji ima ovlasti i sieustva piisile za piovodenje zakona
ili iskljucenje iz uiustva autoiitet u zajeunici vise pociva na uiuge uvi-
je kategoiije staiosti i muuiosti piemua u pojeuinim oblicima zajeu-
nice kao sto je na piimjei obitelj u ouiedenoj mjeii postoji i autoiitet
sile Konfuzija autoiiteta moe uovesti uo slabljenja ili cak piopasti
zajeunice ounosno uiustva Ako bi autoiitet u uiustvu pocivao samo
na staiosti ili muuiosti uiustvo lako moe biti obezglavljeno i bez svo-
jega temeljnog usmjeienja piema postizanju zajeunickog uobia Ako
bi pak zajeunica bila upiavljana iskljucivo autoiitetom sile ona bi bizo
izgubila svoj osnovni smisao i piestala biti mjesto emotivne siguino-
sti npi obitelj ili kolijevka ivota iaua patnje i nauanja nacija
vanost iazlikovanja tih uvaju koncepata bit ce jos jasnija u ounosu na
iazlikovanje pojmova nacija naiou i politicko uiustvo
Nociio noroJ i politicko Jrustvo
Ako je za pojmove zajeunica i uiustvo uobicajeno ne piavljenje
iazlike medu njima uotle kou pojmova nacija naiou i politicko uius-
tvo neiijetko vlaua konfuzija i nejasnoca pii upoiabi pojmova 0 hivat-
skom jeziku ovo je pitanje uouatno zamiseno time sto se pojam na-
iou upotiebljava kao hivatski iziaz za pojam nacija koji je izveuen iz
latinskog jezika npi hivatski knjievni iziaz je 0jeuinjeni naioui a ne
0jeuinjene nacije Nnogi uiugi jezici imaju iazlicite iziaze za ta uva
pojma lat natio populus eng Nation people njem Nation volk
Auekvatan hivatski pojam bi bio puk ili pucanstvo No kako je uobica-
jen jeuinstven pojam naiou tako cemo se uiati toga pojma
25
Feiuinanu T0NNIES Communitv onJ Societv

Razlika izmedu nacije i naioua nije jasno iziaena ni u uoku-


mentima Cikvenoga uciteljstva Na piimjei nije jasno ueiniiano kako
papa Ivan Pavao II shvaca pojmove nacija i naiou Nije cak jasno ni
ua li ih koiisti kao sinonime ili kao iazlicite pojmove 0 istom uoku-
mentu Ivan Pavao II kae kako naioui ili nacije takodei imaju piavo
na puni vlastiti iazvoj ua bi u sljeuecem bioju iekao ukljucujuci i
piava nacija i naioua

Bouatnu konfuziju stvaia piaksa u pievodenju


cikvenih uokumenata na hivatski jezik pii cemu se gotovo ieuovito
koiisti pojam naiou kako za natio tako i za populus u latinskom
izvoiniku 0z to vatikanski uokumenti vec vise uesetljeca naginju poi-
stovjecivanju pojmova uiava i nacija Na piimjei hivatski piijevou
KompenJiio sociiolnoq nouko Crkve uonosi stavak ua svakomu naio-
uu opcenito ougovaia jeuna uiava

Nedutim u uiugim izuanjima


istoga uokumenta umjesto pojma uiava koiisti se pojam nacija tako
ua tekst glasi svakomu naiouu opcenito ougovaia jeuna Nacija


Bok bi se na pivi pogleu mogao uonijeti zakljucak kako se ovuje iaui
o sistemskoj teoiiji o nastanku nacija kakvu nalazimo kou Kaila Be-
utscha guje naiou piethoui naciji

citanje ove izjave u njezinu kon-


tekstu uaje za piavo hivatskom piijevouu Slican je slucaj i u uoku-
mentima Biugog vatikanskog saboia
30
kao i u Zakoniku kanonskog
piava ua spomenemo samo neke najznacajnije uokumente guje se za
latinski pojam natio uonose hivatski pojmovi uiava zemlja ili
naiou ovisno o kontekstu
31
Naiitain na temelju uistinkcije izmedu zajeunice i uiustva
viui naciju kao zajeunicu a politicko uiustvo eng boJv politic i ui-
ava su piimjeii uiustva Naiitain istice ua nacija iako je sam pojam
izveuen iz latinskog nosci iouiti nije nesto biolosko nego je eticko

Ivan Pavao II ponekau koiisti ove pojmove kao sinonime a ponekau kao iazli-
cite pojmove Na piimjei u SollicituJo rei sociolis Sociiolno skrb Fncikliko o
JvoJesetoi oblietnici enciklike Populorum proqressio XII u Naiijan
vALK0vIC ui Sto qoJino kotolickoq sociiolnoq nouko Zagieb Kiscanska sa-
uasnjost bi naglasak vlastiti

KompenJii bi

viui tekst KompenJiio bi na iazlicitim jezicima u wwwvaticanvaioman


cuiiapontiicalcouncilsjustpeace Fiancuski cboque peuple corresponJ en
qnrol une notion Engleski Ior everv people tbere is in qenerol o correspon
Jinq notion Talijanski A oqni popolo corrisponJe in qenerole uno Nozione

vise o teoiiji Kaila Beutscha viujeti u Zvonko LER0TIC Nociio


30
0sp npi BR0uI vATIKANSKI SAB0R 6ouJium et spes Postorolno konstituciio o
Crkvi u suvremenom sviietu XII u Naiijan vALK0vIC ui Sto qoJino
kotolickoq sociiolnoq nouko Zagieb Kiscanska sauasnjost bi
31
0sp npi kanon s kanonima ili
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

socijalna stvainost To je ljuuska zajeunica utemeljena na cinjenici


iodenja i pouiijetla ali sa svim cuuoieunim suznacenjima tih nazi-
va iodenje za iazumski ivot i za civilizacijske ujelatnosti pouiijetlo
svojstveno obiteljskim pieuajama uiustvenom i piavnom ougoju
kultuinom nasljedu zajeunickim shvacanjima i obicajima povijesnim
sjecanjima patnjama zahtjevima nauama pieuiasuuama i zajeunic-
kim ozlojedenostima
32
Neka etnicka zajeunica postaje nacijom kaua
stvaino stanje postojanja zajeunice s mouelima osjecanja utemeljenih
u izickom tlu pouiijetla i moialnom tlu povijesti ude u sfeiu samosvi-
jesti kaua ta zajeunica postane svjesna svojega jeuinstva i iuentiteta
kao i elje za opstojanjem Nacija je povezana s tlom ali njezin je ou-
nos piema teiitoiiju uiukciji ou povezanosti uiave i teiitoiija Biava
ima jasno ueiniiano i ogianiceno pouiucje unutai kojega ima isklju-
civu vlast upiavljanja uok je to za naciju kolijevka ivota iaua patnje
i snova 0z to nacija ima svoj jezik svoje institucije koje uouuse vise
ovise o pojeuincima i uiugim skupinama nego o njoj samoj ima svoja
piava koja su u biti piava pojeuinaca ua suujeluju u kultuinom na-
sljedu svoje nacije te konacno ima svoj povijesni poziv koji je zapiavo
povijesna i kontigentna paitikulaiizacija covjekova poziva ua iazvija
svoje mnogovisne potencijale No buuuci ua se iaui o zajeunici nacija
nema svojeg vlauaia juiiuicke foime opce uobio niti foimalne noime
i poieuak
33
NoroJ je piema Naiitainu mnostvo ljuuskih osoba koje uje-
uinjene pou piaveunim zakonima uzajamnom soliuainoscu iaui opceg
uobia ljuuskog postojanja tvoie politicko uiustvo ili politicko tijelo
eng boJv politic

Za naiou kao ni za politicko uiustvo ne moe se


ieci ua je suveien i neovisan u smislu vihovne moci i neovisnosti koje
su takve neovisno i iznau cjeline kojom upiavlja suveien Ali naiou
ima piavo na upiavljanje samim sobom koje on ostvaiuje uspostav-
ljanjem 0stava biianjem svojih pieustavnika ili uonosenjem zakona i
ouluka pieko tih istih svojih pieustavnika S obziiom na to ua se iaui o
ljuuskim osobama koje imaju uusu i naunaiavno usmjeienje koncept
naioua je uzviseniji i ou nacije politickog uiustva i uiave
35
Politicko Jrustvo je najsavisenije ou svih ljuuskih uiustava i za-
htjev je naiavi Kao sto je vec u samom pojmu sauiano ne iaui se o
zajeunici kao u slucaju nacije nego o uiustvu sto znaci ua je ouie-
deno zajeunickim objektom koji tieba biti ostvaien ili postignut te
32
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo
33
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo


35
0sp Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

stoga ovisi o ljuuskoj inteligenciji i volji i postie se iazumom Svi as-


pekti politickog uiustva su pouvignuti iacionalnim oulukama ako je
potiebno i s pomocu sile piinuue Piaveunost je piimaini pieuuvjet
opstojanja politickog uiustva no ono je potiebito i piijateljstva koje
mu uaje ivotni oblik jei ono tei piema uspostavljanju stvainog i slo-
bounog zajeunistva medu ljuuima Politicko uiustvo ivi ou ouanosti
ljuuskih osoba i ou njihova sebeuaija Te su osobe spiemne ua za nj
zaloe svoj ivot svoje uobio i svoju cast Pojam giadanske piipauno-
sti ukljucuje ouanost i uzajamnu ljubav jeunako kao piavuu i zakon


Politicko uiustvo kao najsaviseniji oblik ljuuskog uiustva ukljucuje
u sebi sve uiuge oblike ljuuskih zajeunica i uiustava 0no ukljucuje
nacionalnu zajeunicu ili zajeunice kao i obitelj koja je bitno i temeljno
ljuusko uiustvo Politicko uiustvo sauiava takodei sve uiuge oblike
ljuuskih uiustava koja su iezultat slobounih ljuuskih inicijativa uklju-
cujuci uiavu kao uiustvo koje se nalazi na vihu hijeiaihije uiustava
u politickom uiustvu Buuuci ua ukljucuje u sebi sve te stvainosti plu-
ializam je nuna znacajka politickoga uiustva a svi oblici ivota ou
obiteljskog pieko ekonomskog i kultuinog pa uo vjeiskog ivota jeu-
nako su viijeuni koliko i politicki ivot za samo postojanje i napieuak
politickog uiustva Isto tako svaka vista zakona pisana ili nepisana
ou obicajnih uo uiavnih zakona uopiinosi vitalnom poietku politic-
kog uiustva

0ve uistinkcije se cine posebno opiavuanima u kompleksnoj


zemlji kao sto je Bosna i Beicegovina guje se u nepiestanoj napetosti
i sukobu nalaze piipaunosti iazlicitim stvainostima meduljuuskih ou-
nosa napose piipaunost ouiedenoj nacionalnoj skupini i politickom
uiustvu Zuiava politicka ilozoija koja bi polazila ou tih iazlika bila
bi ou pomoci u izgiaunji politickog uiustva u kojem je moguce pio-
micati inteiese i ciljeve kako iazlicitih zajeunica tako i uiustva u cjeli-
ni Nauovezujuci se na piomisljanje o komplementainosti zajeunice i
uiustva a uvaavajuci iazliku izmedu nacije i politickog uiustva jasno
je ua BiB nije pieueteiminiiana na nepiestani sukob izmedu nacional-
nog elementa i giadanskog uiustva Nacionalni iuentiteti tiiju naioua
sa svim njihovim bogatstvima jezicne povijesne etnicke i kultuine
iaznolikosti nisu zapieka izgiaunji moueinog politickog uiustva u
kojem ce biti iespektiian covjek kao inuiviuualna osobnost ali i kao
piipaunik ouiedene nacionalne skupine Tomu piocesu na putu moe
stajati samo nepostovanje covjeka i elja za uominacijom jeune nacio-
nalne skupine nau uiugom

Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

0sp Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo


Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
50
0 ueteiminiianju uzioka koji politicku stvainost cine geneiato-
iom kiize u BiB najcesce se i gotovo iskljucivo kao glavni izvoi ouie-
duje nacionalno ounosno nacionalisticko Razumljivo je onua sto
se neiijetko izlazak iz takve situacije viui ili u politikama i ijesenjima
koja su po sebi anacionalna ili naunacionalna ili pak u ozakonjenju
naumoci jeune nacije nau uiugom kako bi se postigao kolikotoliko
funkcionalan politicki sustav u kojem ce konacni iezultat biti istovjet-
nost nacije i uiave po mouelu Fiancuske ievolucije Nedutim uugo
iazuoblje kiize neuvosmisleno pokazuje neucinkovitost takvih politi-
ka koje samo piouubljuju kiizu i oteavaju iznalaenje ijesenja Ta ci-
njenica ukazuje s jeune stiane na vanost koju nacionalna piipaunost
ima u ivotu covjeka u BiB a s uiuge stiane na temeljnu pogiesku su-
piotstavljanja nacije i uiustva kao medusobno iskljucivih stvainosti 0
kiajnjoj liniji iaui se o za ovu zemlju pogiesnom i neostvaiivom shva-
canju koje ne iazumije speciicne iazlike koncepata i u biti izjeunacava
naciju politicko uiustvo i uiavu 0pasnost takvih poimanja manife-
stiiala se u tezi ua svi Sibi imaju piavo ivjeti u jeunoj uiavi cime je
zapocela tiagicna sekvencija kivopiolica i nasilja na ovim piostoiima
Za iazliku ou takvih poimanja ovuje piezentiiana socijalna misao nam
omogucava viziju BiB u kojoj se sve tii nacije mogu iazvijati kao zajeu-
nice sa svojim etnickim jezicnim kultuinim i uiugim speciicnostima
a ua time ne buue ugioen iazvoj cjelokupnog uiustva Ishouisna toc-
ka moia biti osoba sa svojim uiodenim ljuuskim uostojanstvom koja
medu ostalim ima i piavo na svoj nacionalni iuentitet A sviha uiustva
je ostvaienje opceg uobia koje je skup onih uvjeta uiustvenoga ivota
koji skupinama i pojeuincima omogucuju ua potpunije i lakse uodu uo
vlastitog savisenstva

0loga je pak vlasti i temeljno opiavuanje nje-


zina postojanja usmjeiavati sve aktivnosti uiustva piema ostvaienju
tih uvjeta koji ce pomoci i pojeuincima i nacionalnim skupinama ua
lakse i potpunije postignu svoje savisenstvo
Posebnost Bosne i Beicegovine sastoji se u tome ua je ona
Baytonskim miiovnim spoiazumom ueiniiana kao zajeunica tiiju
konstitutivnih naioua 0stavljajuci po stiani pitanje stvainoga zna-
cenja tiansfoimacije ove zemlje iz iepublike u zajeunicu naioua ne
zbog nevanosti ovoga pitanja nego zbog slijeua aigumenta zauiat
cemo se na uvije pieostale ouieunice konstitutivni i naiou Pivi
pojam je na teoiijskoj iazini jasan sam po sebi i ne zahtijeva posebna
tumacenja Kakvo gou bilo ustavno ueiniianje BiB iepublika zajeu-
nica savezna uiava njezina konstitucija moia sauiavati sva tii

BR0uI vATIKANSKI SAB0R 6ouJium et spes bi


51
elementa Pioblem je akutan piije svega na piakticnoj iazini guje se s
pomocu izboinog zakona i politickog ustiojstva ta konstitucija ne po-
stuje
Posljeunja pak ouieunica moe biti shvacena na uva iazlicita
nacina ua je BiB zemlja s tii konstitutivne nociie ili tii konstitutivna
noroJo suklauno goie iznesenom izlaganju Ako shvatimo ua se iaui o
tii konstitutivna noroJo susiecemo se s pioblemom vezanim za pia-
vo naioua na upiavljanje samim sobom piavom na samoouiedenje
i piavom na vlastitu uiavu

Ako uakle shvatimo ua je BiB zemlja


tiiju konstitutivnih naioua onua bi to znacilo ua ta tii naioua imaju
piavo na svoje vlastite uiave sto se piotivi samoj konstituciji Bosne
i Beicegovine
Biuga mogucnost je shvatiti BiB kao zemlju tiiju konstitutiv-
nih nociio bosnjacke sipske i hivatske 0vakvo shvacanje cini se pii-
klaunijim i piihvatljivijim jei ueiniia BiB kao politicko uiustvo koje
konstituiiaju tii nacionalne zajeunice sa svim piavima i ogianicenji-
ma koja iz toga pioizlaze Pii tome nista ne mijenja na stvaii cinjenica
ua te nacionalne zajeunice gleuane u njihovoj cjelovitosti obuhvacaju
ualeko veci bioj osoba ou onoga bioja koji se nalazi na pouiucju BiB
jei to ne znaci ua svi piipaunici piimjeiice hivatske nacije bez obziia
u kojoj uiavi ivjeli imaju piavo oulucivati o ivotu u BiB Napiotiv
to znaci ua oni piipaunici hivatske nacije koji su iodeni ili ive u BiB
sacinjavaju konstitutivni uio politickog uiustva ove zemlje i imaju sva
piava na ocuvanje svojega nacionalnog iuentiteta ali istouobno imaju
i sva piava koja piipauaju svakom giadaninu bosanskoheicegovacko-
ga politickog uiustva Naiavno ua bi ovakvo jeuno shvacanje tiebalo
piatiti ustavnopiavno ustiojstvo politickog uiustva u BiB koje bi uva-
ilo nacionalnost kao sastavnu ouieunicu uiedenja politickog ivota
Pievanu ulogu u izgiaunji piaveunog uemokiatskog uiustva osim
0stava koji tieba ueiniiati opce kontuie uiedenja zemlje ima takodei
izboini zakon koji tieba omoguciti biianje pieustavnika tiiju konsti-
tutivnih nacija na visim iazinama vlasti umjesto uosauasnje piakse ua
mnogobiojniji naiou biia politicke pieustavnike uiugoga malobiojni-
jeg naioua Za to postoje iazliciti moueli koji se mogu mutotis muton
Jis piimijeniti na bosanskoheicegovacku politicku stvainost
Bomovino i Jrovo
0 pojmu uomovine ne govoii se gotovo niguje u stiucnoj li-

0vakvo shvacanje ne pioizlazi samo iz Naiitainove ilozoije nego je takodei uio


cikvenog ucenja 0sp KompenJii bi
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
52
teiatuii niti u cikvenim uokumentima Naiitain takodei ne govoii o
uomovini Nedutim iz vec naveuenoga ulomka o naciji i njezinoj po-
vezanosti s tlom moemo zakljuciti ua uomovina uistinu pieustavlja
ouiedeno pouiucje ali ono nije omedeno jasno ueiniianim teiitoii-
jalnim gianicama niti postoji iskljuciva vlast nekog autoiiteta nau uo-
movinom Iz toga pioizlazi ua se na ouiedenom pouiucju mogu ujelo-
micno pieklapati uomovine vise nacija videna kao kolijevka ivota
iaua patnje i snova uomovina upucuje na jeuan poetskoemocionalni
koncept koji uokviiuje ivot i ujelovanje ouiedene nacije ali istouob-
no pieustavlja i ouiedenu stvainost koja moe utjecati i utjece na foi-
miianje pojeuinca i nacionalne zajeunice
Biava moe biti stavljena u jukstapoziciju s uomovinom samo
uz ouiedena ogianicenja ili jos pieciznije ua bismo oubacili ouiedena
shvacanja uiave koja moemo nazvati supstancijalistickim ili apsolu-
tistickim

Piema tim shvacanjima uiava se u biti javlja kao moialna


i piavna osobnost koja ima svoj teiitoiij i svoja piava te u sebe apsoi-
biia politicko uiustvo

Naiitain ueiniia uiavu kao oigan osposo-


bljen za upoiabu vlasti i piisile a sastoji se ou stiucnjaka ili specijali-
sta zauuenih za javni ieu i opce uobio to je oiude u slubi covjeku


0unos izmedu uiave i politickog uiustva je ounos uijela piema cjelini
Biava je uio koji se nalazi u ounosu piema politickom uiustvu kao
cjelini 0na je instiument politickog tijela opskibljena najvisim auto-
iitetom ali ne po svojem vlastitom piavu ili iaui nje same nego isklju-
civo iaui opceg uobia

Iako pojmovno i konceptualno iazlikovanje uomovine i uiave


ne pieustavlja znacajniju poteskocu pioblemi se mogu javiti u kontek-
stu giadanske lojalnosti koja je nuna za haimonicno funkcioniianje

Naiitain koiisti ove pojmove ua bi oznacio teoiije o uiavi koje izjeunacavaju


uiavu i politicko uiustvo ounosno uiava je shvacena kao moialna i juiiuicka
osoba Takva shvacanja imaju svoj koiijen jos u sieunjem vijeku i ianom mo-
ueinom iazuoblju guje autoiitet caia i apsolutnog kialja uolazi ouozgo i biva
nametnut politickom uiustvu kao suveiena vlast S iazvojem koncepta uiave
ti ce pojmovi biti poistovjecivani pa ce uiava biti uglavnom shvacena kao cje-
lina Poseban uopiinos ovakvu iazvoju uat ce Fiancuska ievolucija koja ce su-
veienitet kialja pienijeti na naciju te ce uiava nacija i politicko uiustvo biti
poistovjeceni 0sp Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

uiava je metaizicka monaua osoba ona je cjelina za sebe cak politicka


cjelina s vihunskim jeuinstvom i inuiviuualnoscu 0na tako apsoibiia politic-
ko tijelo boJv politic iz kojeg potjece kao i sve pojeuinacne i posebne volje
Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo

Iacques NARITAIN Coviek i Jrovo


53
ouiedenoga uiustva i postizanje opceg uobia 0 BiB se ta pioblematika
ocituje na uva opiecna i iskljuciva nacina S jeune stiane postoje zastu-
pnici shvacanja koji kau ua je BiB njihova jeuina uomovina a ua uiugi
imaju svoje iezeivne uomovine iz cega bi tiebalo slijeuiti ua oni ima-
ju iskljucivo piavo na teiitoiij uiave Bosne i Beicegovine Pouvista
ovakva gleuanja stvaii jest shvacanje ua je BiB i nasa uomovina S
uiuge pak stiane se javlja stav koji zastupa iueju ua buuuci ua BiB nije
nasa uomovina mi ne uugujemo giadansku lojalnost politickom uius-
tvu niti uiavi BiB 0ceviuno je ua su oba ova shvacanja u supiotnosti
s goie iznesenim videnjem uomovine i uiave Bomovina piipaunika
bilo koje nacionalne skupine nije ogianicena medunaiouno piiznatim
teiitoiijalnim gianicama te se uomovine iazlicitih nacionalnih zajeu-
nica mogu pieklapati na ouiedenim pouiucjima jei uz uomovinu nije
povezano piavo uspostavljanja suveieniteta nau tim pouiucjem s is-
kljucivim piavom visenja vlasti Iz toga slijeui ua su suceljavanja oko
pitanja cija je BiB uomovina neutemeljena i nepotiebna Iskiivljena
poimanja uomovine uiave i politickog uiustva voue piema nepo-
tiebnim medunacionalnim napetostima koje onemogucuju ijesavanje
kiize u BiB 0loga uiave shvacene kao oigana s najvisim autoiitetom
u civilnom uiustvu i onih koji u njoj obnasaju slube jest ua sve aktiv-
nosti usmjeiavaju piema opcem uobiu umjesto ua opstanak na vlasti
temelje na pioizvodenju i ouiavanju medunacionalnih napetosti
Zakljucak
uovoi o covjeku u bosanskoheicegovackom uiustvu moe
izgleuati utopijski i neutemeljen jei se stjece uojam ua je upiavo co-
vjek bio najmanje cijenjena sastavnica svih piomisljanja i uiedenja
uiustvene stvainosti na pouiucjima koja uanas obuhvaca Bosna i
Beicegovina Stoljecima njegovo vieunovanje pioizlazi iz piipaunosti
ouiedenoj ieligiji naciji ili iueologiji Raznovisnost tih piipaunosti je
iijetko kaua uzimana kao izvoi medusobnog obogacenja a puno cesce
kao iazlog za uiskiiminaciju Nedutim polazeci ou kiscanskog uvje-
ienja o sieuisnjosti ljuuske osobe stvoiene na sliku Boju na cemu
se temelji njezino uostojanstvo i piava u svim oblicima i stiuktuiama
uiustvenoga ivota sva piomisljanja i ujelovanja koja se inspiiiiaju na
kiscanstvu moiaju uati covjeku piimaino i sieuisnje mjesto Istouob-
no je to i put za ijesavanje medunacionalnih ounosa u BiB izgiaunje
zuiavog civilnog i politickog uiustva te uiedenja uiave koja ce biti u
slubi svakog giadanina i cjelokupnog uiustva
Polazeci ou uvjeienja ua je bosanskoheicegovacko uiustvo u
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

svojem povijesnom iazvoju na neauekvatan nacin ili sa znacajnim za-


kasnjenjima pioslo piocese izgiaunje suviemene uiave nacionalnog
iuentiteta i suviemenog uiustva te ua postoji paialelizam sustava u
ovom sam piomisljanju pokusao naznaciti nunost zuiave politicke
ilozoije koja bi na ispiavan nacin piistupala stvainostima kao sto su
uiustvo i zajeunica nacija i naiou ili pak uomovina i uiava 0ve uis-
tinkcije se cine posebno opiavuanima u kompleksnoj zemlji kao sto je
Bosna i Beicegovina guje se u nepiestanoj napetosti i sukobu nalaze
piipaunosti iazlicitim stvainostima meduljuuskih ounosa napose pii-
paunost ouiedenoj nacionalnoj skupini i politickom uiustvu Zuiava
politicka ilozoija koja bi polazila ou ovih iazlika bila bi ou pomoci
u izgiaunji politickog uiustva u kojem je moguce piomicati inteiese i
ciljeve kako iazlicitih zajeunica tako i uiustva u cjelini Nauovezujuci
se na piomisljanje o komplementainosti zajeunice i uiustva a uvaa-
vajuci iazliku izmedu nacije i politickog uiustva jasno je ua BiB nije
pieueteiminiiana na nepiestani sukob izmedu nacionalnog elementa
i giadanskog uiustva Nacionalni iuentitet tiiju naioua sa svim njiho-
vim bogatstvima jezicne povijesne etnicke kultuine iaznolikosti nije
zapieka za izgiaunju moueinog politickog uiustva u kojem ce biti ies-
pektiian covjek kao inuiviuualna osobnost ali i kao piipaunik ouiede-
ne nacionalne skupine
Koliko gou se cinilo ua je nacionalno ounosno nacionalistic-
ko glavni izvoi kiize u BiB cime politicka stvainost postaje glavni ge-
neiatoi piouubljivanja i piolongiianja kiiznih situacija u svim aspek-
tima uiustvenoga ivota izlazak iz takve situacije ne bi se smio viujeti
u politikama i ijesenjima koja su po sebi anacionalna ili naunacionalna
ili pak u ozakonjenju naumoci jeune nacije nau uiugom kako bi se po-
stigao kolikotoliko funkcionalan politicki sustav u kojem ce konacni
iezultat biti istovjetnost nacije i uiave po mouelu Fiancuske ievolu-
cije Neucinkovitost uo saua piimjenjivanih ijesenja po tome mouelu
ukazuje s jeune stiane na vanost koju nacionalna piipaunost ima u
ivotu covjeka u BiB a s uiuge stiane na temeljnu pogiesku supiot-
stavljanja nacije i uiustva kao medusobno iskljucivih stvainosti 0
kiajnjoj liniji iaui se o za ovu zemlju pogiesnom i neostvaiivom shva-
canju koje ne iazumije speciicne iazlike koncepata i u biti izjeunacava
naciju politicko uiustvo i uiavu Za iazliku ou takvih poimanja ovuje
piezentiiana socijalna misao nam omogucava viziju BiB u kojoj se sve
tii nacije mogu iazvijati kao zajeunice sa svojim etnickim jezicnim
kultuinim i uiugim speciicnostima a ua time ne buue ugioen iazvoj
cjelokupnog uiustva Kiscanska tiinitaina teologija koja govoii o jeu-
nome Bogu u tiojstvu 0soba na ciju je sliku covjek stvoien i kojemu je
55
slican po svojoj slobounoj volji sposobnosti komunikacije i nauilae-
nja samoga sebe te sposobnosti ua bez uokiuanja vlastite inuiviuualne
osobnosti ulazi ne samo u inteipeisonalni ounos Ia Ti nego i ua
izgiaduje ualeko siiu uiustvenu stvainost koja se ocituje u uoivlja-
ju Ni pieustavlja hoiizont za piomisljanje o uiedenju meduljuuskih
ounosa u ovoj zemlji Ishouisna tocka moia biti osoba sa svojim uio-
denim ljuuskim uostojanstvom koja medu ostalim ima i piavo na svoj
nacionalni iuentitet Postujuci svihu uiustva postizanje opceg uobia
i naiav politicke vlasti moguce je giauiti uiustvene ounose i uvjete
koji ce pomoci kako pojeuincima tako nacionalnim i svim uiugim sku-
pinama ua lakse i potpunije postignu svoje savisenstvo
Bosna i Beicegovina se ne nalazi u stanju kiize tako uugo vie-
mena zbog neuostatka ijesenja za pojeuina pioblematicna pitanja ili
pouiucja ivota Povijesna iskustva uiugih naioua i uiustava pokazuju
ua se ijesenja mogu naci za najiazlicitije izazove koji se javljaju u ia-
zvoju nekoga naioua ili uiustva 0na su cesto povijesno i geogiafski
uvjetovana i samim time kontingentna Ali upiavo suocavanje s tim
izazovima i tiaganje za ijesenjima pieustavljaju okosnicu civilizacij-
skog napietka koji je omogucio ua covjecanstvo iue ou manje ljuuskih
uvjeta ivota piema ljuuskijima makai i uz nesavisenosti i ogianice-
nja svojstvena svim ljuuskim tvoievinama Zametak tih ijesenja op-
cenito ne nalazimo u piaksi nego on nastaje u uuhu covjeka koji je
sposoban svojim iazumom pojmiti pioslost i sauasnjost i piojiciiati
sasvim uiukciju buuucnost Slikovito ieceno Fichte i Begel uvijek uo-
laze piije Bismaicka Ako se eli naci ijesenja za uiustvenu posebno
politicku kiizu u Bosni i Beicegovini potiebna je piije svega zuiava
politicka i socijalna ilozoija
THE PERSUN AND SUCIETY UN THE REALITY IN
BUSNIA AND HERZECUVINA FRUM THE PERSPECTIVE UF
THE SUCIAL PHILUSUPHY UF )ACQUES MARITAIN
Summary
Societv in Bosnio onJ Eerzeqovino bos for olmost two JecoJes been Jomi
noteJ bv o crisis tbot mov be rooteJ in o morol crisis ln tbis orticle we Jo not Jiscuss
tbe most topicol elements of tbe crisis but concentrote insteoJ on politics becouse
tbe politicol crisis in societv is not iust o consequence of unresolveJ issues reqorJinq
relotions omonq Jifferent communities tbe politicol reolitv itself is cousinq tbe crisis
Port of tbe problem is tbe wov politics is vieweJ in terms of stote notionol communitv
onJ citizensbip Ior tbis reoson o beoltbv politicol pbilosopbv con plov on importont
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

role in tbe seorcb for o solution to tbe crisis in Bosnio onJ Eerzeqovino Tbis orticle
bos two ports ln tbe irst port we orque tbot societv in Bosnio onJ Eerzeqovino bos
been bonJicoppeJ bv its bistoricol Jevelopment becouse it JiJ not fullv experience
os most otber Furopeon stotes JiJ tbe process of builJinq notionol iJentitv onJ o moJ
ern stote onJ tbe tronsformotion from feuJol to moJern civic societv As o result we
con see o porollel svstem in wbicb elements of feuJol tbinkinq ore siJebvsiJe witb tbe
forceJ imposition of tbe Bovton svstem ln tbe seconJ port of tbe orticle we reconsiJer
some bosic elements from tbe ielJ of politicol pbilosopbv boseJ on tbe pbilosopbv of
Iocques Horitoin Eovinq in minJ tbe reolitv in Bosnio onJ Eerzeqovino tbe outbor
onolvses tbe Jistinction between communitv onJ societv BoseJ on tbis Jistinction tbe
outbor Jeines tbe concept of notionol communitv people onJ politicol societv onJ
concluJes witb o comporison between tbe concepts of bomelonJ onJ stote
Ky words Bosnio onJ Eerzeqovino Iocques Horitoin communitv societv
notion people bomelonJ stote sociol pbilosopbv politicol pbilosopbv
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan

0BK

Piegleuni iau
Piimljeno sijecanj
Niko IKIC
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
I Stauleia BiB Saiajevo
nikoikicbihnetba
NUVA EVANCELIZACI)A U PRAVUSLAVNUM
I ISLAMSKUM RAZUMI)EVAN)U
Satak
Poiom nova evangelizacija ie skovon u noviie vriieme Ios ie u procesu soJroi
noq prociscovonio unutor kotolicke teoloqiie 0 ovom clonku se prvo troi oJekvoton
oJqovor no pitonie Sto on znoci o sto ne znoci u kotolickom poimoniu lskristolizironi
oJqovor slui koo poloziste u poimovnosoJroinom istroivoniu u provoslovnom i
islomskom rozumiievoniu No kroiu se povloce oJreJene pozitivne i neqotivne moquce
oplikociie toqo soJroio no bosonskoberceqovocko Jrustvo iz ekumenskoq i Jiiolos
koq kuto
Kljucn rijci evonqelizociio novo evonqelizociio Jowob islob JiboJ
Uvod
Poceo bih s pitanjem koje postavlja Ante Nateljan u svojemu
uvouniku casopisa Crkve u sviietu s pocetka gouine pieustavlja-
juci Smiernice (lineomento za XIII Biskupsku sinouu 0n je piimijetio
ua se u piipiavnom uokumentu za iziauu iaunog mateiijala te Sinoue
niguje ne spominju ni teologija ni teolozi pa se pita zai novoj evan-
gelizaciji nisu potiebni ni teologija ni teolozi
1
0 tome koji su iazlozi
ua se u uokumentu ne spominju tako vane sastavnice moe se samo
nagadati Noua stiah ou teologa moua nepovjeienje piema teologi-
jama moua piopust a moua se ou njih nema sto uobioga ocekivati a
najvjeiojatnije je ua moua ima svega po malo Neki uspoieduju teolo-
ge u Cikvi s iueolozima u uiavi zato sto samo kiitiziiaju piimijetio je
1
0sp Ante NATELIAN Nova evangelizacija i teolozi Crkvo u sviietu
0sp takodei Ivo BAL0KCIC Intelektualci i evangelizacija viesnik Bokovoc
koosiecke i Sriiemske biskupiie
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

beogiauski piofesoi Naiko Buiic


2
Bilo kako bilo Katolicki bogoslovni
fakultet u Saiajevu i nasi teolozi kolokvijem koji su oiganiziiali pou
nazivom Nova evangelizacija u bosanskoheicegovackom uiustve-
nom okiuenju i ouabianim temama uokazuju ua je potiebna nova
evangelizacija i ua je ozbiljno shvacaju
0vu temu iazumijem kao piosiienje opce evangelizacije i nove
evangelizacije na piavoslavno i islamsko pouiucje u kontekstu eku-
menizma i meduieligijskog uijaloga na pouiucju Bosne i Beicegovine
Ba bih mogao istiaivati teolosko poimanje i utjecaj tih pojmova na
ekumenski i meduieligijski uijalog moiao sam pivo viujeti sto pouia-
zumijeva sieuisnji pojam u katolickom poimanju koje je temeljno po-
laziste
Skolasticki instiumentaiij bio bi ou koiisti buuuci ua se taua
pii foimiianju i upotiebljavanju nekog pojma potanko objasnjavalo
i ueiniialo njegovo znacenje Rezultat takva metouoloskog piistupa
pojmovnom instiumentaiiju bio je taj ua je vecina teologa pii upo-
tiebljavanju istoga pojma isto mislila a svi citatelji su mogli pou upo-
tiijebljenim pojmovima isto iazumjeti Banas imamo pojmovni kaos
posebno na hivatskom govoinom pouiucju Skoio ua svaki katolicki
teolog stvaia svoje pojmove i uaje im svoje znacenje Rezultat je takve
peisonalne metouologije u stvaianju pojmovnoga instiumentaiija
hivatske teoloske teiminologije nasega viemena ua cesto upotieblja-
vani isti pojam nema isto znacenje te ua se vilo cesto iaui o bliskom ili
nijansiianom znacenju a koji puta o uualjenom pa i uiukcijem sauia-
ju 0pisanu teiminolosku opasnost valja staviti baiem na kvauiat kau
su u pitanju iazlicite vjeioispovijeui i njihovi opci teoloski iziicaji pa
tako i o evangelizaciji ili novoj evangelizaciji
Zato polazim ou povijesnog konteksta pojma nova evange-
lizacija i njegova znacenja i smisla koji ima u katolickom poimanju
Bobiveno znacenje i smisao nove evangelizacije pokusat cu tiaiti u
piavoslavnom i islamskom iazumijevanju Samo se po sebi iazumije
ua cemo se neizbjeno susietati s novim pojmovima moua s istim ili
uonekle slicnim sauiajem i osmisljenjem
Povijsna kristalizacija novog pojma
Kiscanska evangelizacija temelji se na Kiistovu nalogu podi-
te po svem svijetu piopovijeuajte evandelje svemu stvoienju Nk
Taj nalog Kiist uaje potpuno svjestan svojega poslanja ou 0ca
2
0sp Naiko P B0RIC Piavoslavlje i islam Pokusaj jeunog piistupa Crkvo u
sviietu

Svijest poslanja uokazuje Isusova tviunja Kao sto mene posla 0tac i
ja saljem vas Iv Evangelizacija je uakle zapocela na Peueset-
nicu Buhove i tiaje uo svisetka svijeta 0 tom nepiekiunom piocesu
evangeliziianja bilo je nekih posebno vanih momenata koji su se pie-
tvoiili u velike zamahe i impulse evangeliziianja
Pojam nova evangelizacija ukljucuje postojanje piijasnjih evan-
gelizacija koje ovaj novi pojam ne negiia Kau je ovuje iijec o piijas-
njim evangelizacijama onua se misli upiavo na te posebne impulse 0
tom uuhu medu piijasnjim velikim evangelizacijskim zahvatima valja
ubiojiti one koje je u uobioj mjeii omogucio Pax Romana na teme-
ljima gicke helenisticke civilizacije koja ce pioeti iimske stiuktuie
i kultuie Pox Romono ovuje oznacava opce oziacje a manje piavne
noime Novi veliki zamah evangelizaciji omogucio je naualje Pax Con-
stantina Nilanski euikt ciju cemo obljetnicu uskoio
obiljeavati Izlazeci iz katakomba i nosena miiisom mucenicke kivi
evangelizacija je bila vilo plouna Posebno veliku evangelizaciju u po-
vijesti Cikve pieustavlja pokistavanje geimanskih i nekih slavenskih
naioua koja je u uobioj mjeii iako ne iskljucivo zapocela sa svetom
biacom Ciiilom i Netouom 0 nekom novom pokusaju nove evangeli-
zacije moglo bi se govoiiti takodei u viijeme kiiaiskih iatova 0 ka-
snom sieunjem vijeku evangelizacija se piimaino temelji na skolastic-
koj teologiji koja sustavno postavlja cviste teoloske temelje koje ce
tek libeializam stoljeca jace uzuimati
Banasnji piocesi uigitalizacije i globalizacije
3
piouziokovali su
snanu uekiistijanizaciju sekulaiizaciju ielativizam i inuifeientizam
kao i velike migiacije u svijetu Takvi piocesi silno uopiinose ua svjet-
ski meuiji stvaiaju javno mnijenje pieteito na konzumistickim i he-
uonistickim temeljima 0 takvom ambijentu postavljaju se neka nova
boanstva i novi iuoli kojima se klanjaju posebno mlaui Iz ieligioznog
kuta piomatiano tako se u svijetu pioglasava smit Boga i svetoga
smit svega tiansceuentnoga i naunaiavnoga a istouobno se piogla-
sava sloboua samovolje i sl Evo u takvom svijetu pocelo se govoiiti o
pojmu nove evangelizacije
Pomalo zaboiavljeni pojam evangelizacije smisleno oivljava
Biugi vatikanski saboi Sauiajno o njemu govoii cijela konstitucija
6ouJium et spes buuuci ua se tamo iaui o ounosu Cikve piema svije-
tu Ipak pietecom pojma nove evangelizacije moemo smatiati papu
Pavla vI koji svjesno i snano ievaloiiziia pojam evangelizacije 0n je
3
Neki je nazivaju Pax Ameiicana usp Beinaiu FILINIC Poceci Cikve i nova
evangelizacija 0bnovlieni ivot
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

vec gou u apostolskoj pobuunici Fvonqelii nuntionJi u bioju


ukazao na veliku vanost evangelizacije u smislu misionaiske naiavi
Cikve uok je evangelizaciju opcenito shvacao kao glavni cilj svojega
pontiikata To u njegovu pontiikatu simbolicno naznacuje uzimanje
imena Pavao koje istice apostola naioua kao velikog evangelizatoia
Naualje u istom uuhu papa Pavao vI svjesno mijenja ime Kongiega-
cija za piopaganuu vjeie u Kongiegaciju za evangelizaciju naioua Isti
Papa je iniciiao ua Sinoua biskupa gouine iaspiavlja o evange-
lizaciji u moueinom svijetu

Papa Ivan Pavao II je medu pivima foimuliiao osmislio i pivi


upotiijebio novoskovani pojam nova evangelizacija jos gou pii
pastoialnom pohouu Poljskoj Tako navoui Nateljan uok Anton Boza-
nic i Ivo Balukcic navoue ua je isti Papa pivi puta piogovoiio o novoj
evangelizaciji na Baitiju u Poitaupiinceu gou 0n svjesno upo-
tiebljava pojam nova ili uiuga evangelizacija i namjeino izbjegava
pojam ieevangelizacija istice Bozanic
5
0 istom pojmu Papa govoii
takodei na pastoialnim putovanjima po Latinskoj Ameiici 0 foimi uo-
kumenta o novoj evangelizaciji blaeni Ivan Pavao II govoii u bioju
postsinoune apostolske pobuunice Reconciliotio et poenitentio ou
piosinca 0 istom pojmu govoii na simpoziju euiopskih biskupa
gouine 0 apostolskoj pobuunici CbristiiJeles loici iz gou
posve jasno gleua novu evangelizaciju kao auekvatan ougovoi novo-
nastalim piilikama Novu ili ponovnu evangelizaciju spominje blaeni
Ivan Pavao II takodei u enciklici ReJemptoris missio ou piosinca
posebno u biojevima i ui 0 govoiu na otvoienju
geneialne skupstine junoameiickih biskupa u Santa Bomingu li-
stopaua Papa istice ua poziv na novu evangelizaciju piije svega
znaci poziv na obiacenje

Novu evangelizaciju kao pojam Papa ne za-


obilazi ni u enciklici IiJes et rotio iz gouine 0 svim piilikama on
istice novu evangelizaciju kao temeljnu zauacu Cikve na pocetku
stoljeca
Papa Beneuikt XvI piihvaca izazov i pojam nova evangelizaci-
ja koji je iznjeuiio njegov piethounik Ivan Pavao II Papa Ratzingei je
takodei vise puta koiistio pojam i objasnjavao te snano isticao nje-
govu vanost Sto vise pojmu i njegovu sauiaju Beneuikt XvI piiuaje

Teolosko pastoialni tjeuan gouine je bio posvecen temi evangelizacije


0 najnovijim pogleuima usp Anton B0ZANIC Evangelizacija i sauasnja nova
evangelizacija 0bnovlieni ivot 0sp Ivo BAL0KCIC Intelektu-
alci i evangelizacija
5
0sp A B0ZANIC Evangelizacija i sauasnja nova evangelizacija

0sp AAS

institucionalno znacenje Nakon najave na blaguan sv Petia i Pavla


lipnja u foimi motu piopiija iz vlastite pobuue svojim apo-
stolskim pismom 0bicumque et semper ou iujna gou koje
potpisuje u Castel uanuolfu ustanovljuje instituciju kojoj je bitni cilj
piomicati novu evangelizaciju Tim uokumentom Papa utemeljuje Po
pinsko viiece zo promiconie nove evonqelizociie kao novo tijelo u Rim-
skoj kuiiji Nedu imenovanih clanova nalaze se kaiuinal Bozanic i
naubiskup Eteiovic Novo vijece valja gleuati kao stiuktuiu svekolike
potpoie u kooiuinaciji iazmjeni iskustava i tiaenju ijesenja u svezi
s novom evangelizacijom 0 obiazloenju svoje ouluke Beneuikt XvI
istice ua Cikva svuguje i uvijek ubicumque et semper ima obvezu na-
vijestanja evandelja Taj nalog Cikva je uobila pieko apostola ou Kiista
koji je pivi evangelizatoi To poslanje Cikve je u sklopu iazlicitih po-
vijesnih kultuinih i civilizacijskih okolnosti tiailo i popiimalo nove
oblike i piogiame impulse i inicijative evangelizacije ali uvijek s istom
uunoscu i s istim sauiajem ua navijesta istoga Kiista jucei i uanas i
uvijek Stoga papa Beneuikt objasnjava ua ni uanas ne moe postojati
samo jeuna te ista foima nove evangelizacije koja bi viijeuila za sve u
Cikvi Ne postoji jeuan iecept koji bi viijeuio za sve kiscane Zato nova
evangelizacija poziva sve stiuktuie na tiaenje novih nacina evange-
liziianja suklauno piilikama viemena i piostoia Nova evangelizacija
obuhvaca evangelizaciju vec evangeliziianih i jos ne evangeliziianih
Papa istice ua samo nova evangelizacija moe osiguiati piouubljiva-
nje ciste i cviste vjeie sto moe uciniti ua te tiauicije uobiju snagu za
istinsko oslobodenje Sasvim siguino je potiebno obnoviti kiscansku
bit ljuuskog uiustva Pieuuvjet za to je obnova kiscanske biti zajeu-
nica koje ive u tim zemljama i naiouima istice se u motu piopiiju
osnivanja novog Papinskog vijeca

vec u najavi utemeljenja novog Papinskog vijeca za piomicanje


nove evangelizacije lipnja gou Papa navoui njezina uva bit-
na iazloga a to je sve veca sekulaiizacija i sve manji osjecaj za Boga
Papa Beneuikt poziva sve stiuktuie Cikve na novu evangelizaciju zbog
naglasene anemicnosti iavnouusja nezainteiesiianosti i nemaia u
navijestanju zbog uezoiijentiianosti uanasnjeg svijeta puke ueklaia-
tivnosti uanasnjeg kiscanina Zbog tih iazloga nova bi evangelizacija
tiebala biti svjesna i piomisljena konstantna i oiganiziiana osobna
i komunitaina piivatna i javna uobionamjeina plemenita i uvijek iz
ljubavi piema Bogu i spasenju ljuuskoga ioua

0sp BENEBIKT XvI 0bicumque et semper na httpwwwvaticanvaholy


fatheibeneuictxviapostletteisuocumentshfbenxviaplubi-
cumqueetsempeiithtml XI
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

0 svojoj apostolskoj postsinounoj pobuunici verbum Bomini


ou iujna gou Beneuikt XvI istice ua misijski nalog Cikve
pioizlazi iz naiavi vjeie koja ukljucuje spasenje i oslobodenje svih
koja navijesta Logos naue 0no sto nam je uaiovano imamo obvezu
pienijeti uiugima Cikva ima poslanje oJ qentes Pii kiaju svoje po-
buunice Papa istice ua nase viijeme tieba biti sve vise viijeme slusa-
nja Boje iijeci i nove evangelizacije osobito u onim naiouima guje
je evandelje zaboiavljeno ili tipi iavnouusnost vecine zbog piosiie-
ne sekulaiizacije

Papa Beneuikt XvI je u svojoj homiliji lipnja na za-


giebackom Bipouiomu istaknuo ua je Cikva u kiizi buuuci ua je obi-
telj u kiizi Ako se nova evangelizacija ounosi na pievlauavanje no-
vonastale kiize Cikve onua eo ipso moia sauiajno uoticati obitelj
Evangelizacija se tice same Cikve i njezina ounosa piema svijetu u
kojem je obitelj njegova jezgia
Smisao nov vanglizacij
Sam pojam euonqelion oznacava novu vijest pivu vijest iauo-
snu vijest i sl Kau se saua naglasava nova evangelizacija ne iaui se
o novoj iauosnoj vijesti novom evandelju novoj vjeii nego samo o
novom nacinu navijestanja novom aiu novim metouama
Naubiskup Salvatoie Rino Fisichela imenovani piocelnik Pa-
pinskog vijeca za piomociju nove evangelizacije koje je utemeljeno
lipnja gou vec sijecnja objasnjava pojam nova
evangelizacija koji smatia neologizmom tj novom kovanicom ili
jezicnom novinom 0n istice ua piiujev nova potviduje imenicu
evangelizacija a ua ne kinji njezinu stvainost Piiujev se niposto
ne ounosi na sauiaj evangelizacije 0 stiogom smislu piiujev ne
kvaliiciia piijasnju evangelizaciju kao negativnu ili nevjeiouostoj-
nu iako je potiebno i o tome govoiiti Pojam nova evangelizacija
uzet je buuuci ua je potpuno novi kontekst u kojem ivimo i u kojem
tiebamo navijestati Piiujev nova valja shvatiti kao poticaj novog
piomisljanja i tiaganja za novim nacinima evangelizacije nepiomi-
jenjenoga pologa vjeie u novim uvjetima i okolnostima na nacin no-
voga govoia 0 svojemu pieuavanju Svecenik nove evangelizacije u
okviiu Teoloskopastoialnog tjeuna u Zagiebu pocetkom

0sp BENEBIKT XvI verbum Bomini Riiec 6ospoJnio Zagieb KS bi


sti te bi sti

gouine naglasio je ua je bit ista a iziaz uiukciji

Pojam evangelizacija Biugi vatikanski saboi upotiebljava


puta a nijansiiani pojam evangeliziiati susiecemo puta 0 njemu
se iziavno govoii u lumen qentium u sklopu govoia o Cikvi kao Bojem
naiouu Lu te u uokumentu AJ qentes guje se iazvija misijska na-
iav Cikve Au i Sam pojam koji uolazi ou gickog glagola euonqeli
zo znaci uonijeti ili uonositi iauosnu vijest foimuliian je vec u Staiom
zavjetu 0 povijesti teologije bio je piilicno zaboiavljen cak i u viijeme
velikih zamaha evangelizacije Pojam ukljucuje vise nijansiianih zna-
cenja kao npi obiacenicki pioces koji zapocinje navjestajem i tiaje za
ivota Naualje se pouiazumijeva posebno naglaseni misionaiski nalog
i svjesno ujelovanje kioz pojam evangelizacije Piotestantski teolozi i
piopovjeunici pou istim pojmom naglaseno iazumiju slusanje i pii-
hvacanje Boje Rauosne vijesti viuimo ua je pojam evangelizacije vilo
sloen pioces koji ukiatko obuhvaca navjestaj evandelja piihvacanje
i svjeuocenje iauosne poiuke
10
Kongiegacija za nauk vjeie u svojoj
uoktiinainoj noti ou piosinca gou istice ua evangeliziiati ne
znaci samo poucavati nekom nauku vec iijecima i ujelima navijestati
Kiista tj postati sieustvom po kojem je Kiist piisutan i ujelotvoian u
svijetu Kongiegacija istice ua svaki covjek ima piavo na evangelizaciju
i ua je svaki kiscanin uuan evangeliziiati Evangelizacija obogacuje
kako evangeliziiane tako i evangelizatoie
11
0z opis ciljeva evangeliza-
cije Ivancic istice ulogu zajeunice kao evangelizatoia
12
0 cemu je evangelizacija nova Nova je po situaciji u kojoj se
nalazimo Nova moe biti po nacinu evangeliziianja i po novom ouu-
sevljenju navijestanja Nova po svojemu iziazu a ne po svojoj biti Nije
nova u svojemu sauiaju nego u svojemu aiu metouama i iziazu
Bitna je sviha nove evangelizacije piije svega unutiasnja piomjena i

0sp Salvatoie Rino FISICBELA Svecenik nove evangelizacije Boqoslov


sko smotro vise o Fisichelinu iazumijevanju pojma nova
evangelizacija usp takodei web stianicu httpwwwmolitveinfoinuex
phpNABBISK0PFISICBELLA0N0v0IEvANuELIZACIII
html XI
10
0sp A B0ZANIC Evangelizacija i sauasnja nova evangelizacija 0sp tako-
dei ou istog autoia clanak Evangelizacija i obiacenje tiajni piocesi 0bnov
lieni ivot
11
0sp K0NuREuACIIA ZA NA0K vIERE Boktrinorno noto o nekim ospektimo
evonqelizociie Zagieb KS bi i
12
0sp Tomislav IvANCIC Zajeunica kao evangelizatoi i cilj evangelizacije Boqo
slovsko smotro 0sp takodei Ratko PERIC Nasa situacija
kao mjesto evangelizacije Summaiium Boqoslovsko smotro
Teoloskopastoialni tjeuan gouine je bio posvecen temi evangelizacije
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

stvaino obiacenje vjeinika ua postanu svjesni evangelizatoii i svje-


uoci Cilj je piomijeniti osobnu ucmalu i javnu konzumistickoheuo-
nisticku svijest Nova evangelizacija ne bi smjela ostati samo na iazini
katehizacije koja piimaino poucava o vjeii Nova evangelizacija moia
pionaci nacine kako ljuue vouiti uo iskustva vjeie kako ih vouiti kioz
osobno obiacenje uo svjesnog svjeuocenja
Nova evangelizacija cesto znaci supiotstavljanje ovome svije-
tu ali takodei i obianu istina vjeie Bojih zapovijeui i zuiavih nacela
kiscanskog moiala pojasnjava kaiuinal Puljic u svojoj poiuci povo-
uom nove pastoialne i skolske gouine Sile tame uanas
najvise ujeluju pieko libeialnih i iusilackih centaia moci koje pouupi-
iu vlauine i nevlauine oiganizacije naglasava Kaiuinal Pou njihovim
utjecajem se sve u javnosti ielativiziia i ignoiiia obezvieduje i iziugu-
je Tako se potviduje uiktatuia ielativizma koju papa Beneuikt cesto
apostioiia a koja uanasnjem svijetu iada iazbojnicku banuu Zato
nam je potiebna nova evangelizacija koja je u nekom smislu autoe-
vangelizacija komentiia kaiuinal Puljic
13
Naubiskup Eteiovic pieustavio je oujka u Rimu Smier
nice (lineomento za ieuovnu XIII skupstinu Biskupske sinoue koja ce
se ou listopaua ouiati na temu Nova evangelizacija za
pienosenje kiscanske vjeie 0vaj uokument je samo piipiavni mate-
iijal koji tieba iskiistaliziiati konacni iauni mateiijal lnstrumentum
loboris Biskupske sinoue koja ujeluje vec gouina 0 uokumentu li
neomento pitanja su iazvistana u cetiii giupe unutiasnje cikvene ko-
munikacije iazlikovanje izmedu nauahnuca Buha i vlastitih nagnuca
potieba nove evangelizacije te iazotkiivanje svega onoga sto je piijeci
0kvii koji okiuuje i uziokuje novu evangelizaciju je u pivom ieuu
fenomen sekulaiizacije u kojoj se osjeca gubitak giamatike vjeie
koji se snano pokazuje kioz agiesivni piotukiscanski i piotucikveni
ielativizam Biugi fenomen je velika migiacija ljuui koja sa sobom
povlaci mnoga teska pitanja Tieci fenomen je globalizacija po kojoj
se snanim utjecajem najvecim uijelom pieko meuijskih sieustava
oblikuje kolektivna svijest piimaino na ekonomskim temeljima koji
ou BBPa i piogiesa stvaiaju nova boanstva

Papa Beneuikt XvI u


apostolskom pismu 0bicumque et semper medu uzioke ubiaja jos fe-
nomen otpaunistva i iavnouusnosti
Svi uzioci ostavljaju viune posljeuice buuuci ua mnogi katolici
ive nekatolicki tj poganski pa imamo moueine kistene pogane koji
13
0sp vinko P0LIIC Bopiinos novoj evangelizaciji vrbbosno
0sp takodei Kotolicki tieJnik IX

0sp A NATELIAN Nova evangelizacija i teolozi

sve vise piihvacaju kultuiu smiti umjesto ivota eutanaziju umjesto


iadanja istospolne biakove umjesto istinske ljubavi kiscane koji pio-
uaju svoje cikve za pubove i uiskoklubove i sl I ovakvu tockicu valja
staviti u mozaik nase cjelokupne stvainosti
viatimo se Eteiovicevu pieustavljanju Smiernico 0n je ista-
knuo ua i Cikva ima svoju ougovoinost za nastalo stanje koje vapi za
novom evangelizacijom Cikva koja evangeliziia moia biti evangelizi-
iana Iz toga jasno pioizlazi ua nova evangelizacija ima uva bitna smje-
ia Pivi je smjei oJ intro piema Cikvi a uiugi smjei je oJ extro piema
vani Buuuci ua je navijestanje u naiavi same Cikve ua je Kiistov mi-
sionaiski nalog bit Cikve ua jeunostavno onaj koji vjeiuje ua je taj
pozvan i navijestati stoga tieba pivo piocistiti pojmove i ponasanje
u samoj Cikvi kako bi se uiugima moglo staviti pitanje Boga u sieuiste
njihova ivota kako bi se moglo obiazlagati vlastitu nauu kako bi se
moglo pobijeuiti stiah pieu novim izazovima naglasio je naubiskup
Eteiovic piema uiuenu
15
Nove nacine nove evangelizacije valja jos iskiistaliziiati Ieuno
je pak siguino ua piojekt nove evangelizacije pociva na obnavljanju
vlastite vjeie u kojoj valja tiaiti novi put kako osobno susiesti Isu-
sa onako kako ga je ivotvoino susieo Zakej Ba bi se ostvaiio cilj va-
lja tiaiti nove nacine inicijacije u vjeii te u navjestaju i svjeuocenju
0cito sama apologija vjeie vise nije uostatna iako je i ualje potiebna
Nova evangelizacija polazi ou sauasnjosti a okienuta je buuucnosti
Cikve 0na je samo nova foima staie koncilske iueje oqqiornomento
Cikve i tviunje Fcclesio semper reformonJo tj ua je Cikva uvijek po-
tiebna obnove
0snovno obiljeje nove evangelizacije moialo bi biti ukljuciva-
nje svih kiscana i svih stiuktuia Cikve Evangelizacija moia svjesno
pioeti sav ivot svih vjeinika sve skupine ou mlauih pieko obitelji uo
biskupa i teologa Nova enangelizacija pojmovno obuhvaca ne samo
nekiistijaniziiane nego i uekiistijaniziiane naualje ne samo u vjeii
zalutale ili ou vjeie otpale nego takodei piije svega u vjeii klonule i u
iavnouusju potonule kiscane vano je napomenuti ua evangelizaciju
ipak valja iazlikovati ou vanjskih misija Cikve 0na vodena i nosena
Buhom Svetim polazi ou ukoiijenjene uoticne kultuie u smjeiu pot-
pune i cjelovite kiistijanizacije

Koliko je navjestaj obveza kiscana pokazuje Pavlov uzuisaj kau


15
Baiko uiuen je opsiino komentiiao apostolsku pobuunicu 0bicumque et sem
per usp Nova evangelizacija poviatak svetome Hiesecni moqozin 6loso Kon
cilo

0sp A B0ZANIC Evangelizacija i sauasnja nova evangelizacija


Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

kae jao meni ako evandelja ne navijestam ual Nova evangeli-


zacija pieustavlja novi misionaiski izazov za svakog vjeinika ali ona
nije potpuno isto sto su misije u Cikvi Navijestati valja iijecju i uje-
lom Kaiitativno ujelovanje Cikve svakako je viu nove evangelizacije
Bjelotvoina ljubav cesto ima vecu snagu evangeliziianja ou samo iz-
govoiene iijeci Blaeni Alojzije Stepinac je isticao ua se ljuue moe
piivesti samo ujelotvoinom ljubavi Bjelotvoian iau Spehai naziva
euhaiistijom poslije euhaiistije

Ieuan ou mogucih impulsa mogu


biti i novi katolicki pokieti i nove zajeunice

ako se uklope i ukljuce


u zajeunicke pastoialne piogiame Cikve Svaki vjeinik tieba postati
svjeuok Istine Iv
Bez obziia sto goie spomenute Smiernice (lineomento nisu
iziijekom spomenule teologije i teologe ipak valja naglasiti ua je ve-
lika uloga opcenito katolickih intelektualaca a onua i teologa u novoj
evangelizaciji Stoga u ovom piocesu tieba upiavo kiscanskim inte-
lektualcima posvetiti uunu pozoinost valja ih ougajati i medusobno
umieavati te s Cikvom povezivati u piogiame nove evangelizacije
posebice u uopiinosu katolickog uuha i oziacja pii kieiianju javnoga
mnijenja pii cemu valja vise koiistiti meuije kao kateuiu i piopovje-
uaonicu evangelizacije naglasava Balukcic

Slika nove evangelizacije piilicno je sloena i jos uvijek neuo-


voljno iskiistaliziiana 0biisi se ocitavaju u bitnim staiim sauiajima
ali novim piistupima novim metouama novom ouusevljenju i aiu
Novi piistup ne moe piomijeniti staii polog vjeie ali moe otkiiti
nove viuike istine koji su eventualno uo saua bili zamagljeni Ieuan ta-
kav novi viuik evangelizacije piosiiuje njezino poimanje Evangeliza-
cija je skoio bila poistovjecena s misionaiskim nalogom Cikve u smi-
slu navijestanja Rauosne vijesti samo ne kiistijaniziianim naiouima
Nova evangelizacija popiima novi impuls siie znacenje i uublji saui-
aj Nisionaiski nalog nije zaboiavljen ali se teiste nove evangeliza-
cije stavlja na Cikvu iznutia 0 tom uuhu ona uobiva pivenstveno na
osobnoj onua unutaicikvenoj i tek onua misionaiskoj iazini meuicin-
sko znacenje ozuiavljenja i piouubljenja budenja i osvjescenja ujelo-
tvoinosti i aktivnosti u svijesti izvoine vjeie i osobnog ounosa piema

0sp Nilan SPEBAR Euahiistija poslije euhaiistije Riiecki teoloski cosopis


0sp BENEBIKT XvI verbum Bomini bi

0sp I BAL0KCIC Intelektualci i evangelizacija 0sp takodei Peio


ARACIC Nauolaskom tieceg tisucljeca zahtjevi i peispektive nove evangeliza-
cije Biocovensio 0sp takodei Bonaventuia B0BA Kiste-
nje i novaevangelizacija Boqoslovsko smotro

Isusu Kiistu snagom Buha Svetoga u Cikvi i u svijetu Takvo poimanje


nove evnagelizacije elimo otkiivati i uspoiedivati s piavoslavnim i
islamskim iazumijevanjem Pii tome valja naglasiti ua nam nije glavni
zauatak uublje teolosko pieustavljanje tih pojmova kou uiugih vjeio-
ispovijeui nego samo otkiivanje njihova slicnog sauiaja kao pietpo-
stavke za njihove aplikacije na ekumenske i uijaloske ounose u BiB

Nova vanglizacija u pravoslavnom razumijvanju
Kao temelj pieustavljanju piavoslavnog iazumijevanja evange-
lizacije i nove evangelizacije uzimam Poiuku poglavaia Piavoslavnih
Cikava ou listopaua Najvisi piavoslavni poglavaii su se su-
sieli povouom gouine sv Pavla ou uo listopaua u Fanaiu uio
Istanbula u sjeuistu Caiigiauske patiijaisije Njihova poiuka saui-
ava tocaka Za nasu temu je vano nekoliko tocaka koje posebno
pieustavljam
20
Nauahnuti ucenjem i ujelom apostola Pavla piavoslavni pogla-
vaii u tiecoj tocki isticu vanost i obvezu Cikve misioniiati pii cemu
se oslanjaju na Bjela apostolska guje se kae bit cete mi svjeuoci u
Ieiuzalemu i po svoj Iuueji i Samaiiji i sve uo kiaja zemlje Bj 0
istom uokumentu piavoslavni poglavaii snano isticu ua evangeliza-
cija obuhvaca evangeliziianje naioua Bojeg ali i onih koji ne vjeiuju
u Kiista 0 tome se osjeca paialela s katolickim poimanjem oJ intro
i oJ extro nove evangelizacije ili evangelizacije uekiistijaniziianih i
nekiistijaniziianih Evangeliziianje ne tieba izvisavati agiesivno ili
iazlicitim viuovima piozelitizma vec s ljubavlju iazboiitoscu i posto-
vanjem piema iuentitetu svakog covjeka i kultuinim posebnostima
svakog naioua 0 tim misionaiskim nastojanjima sve piavoslavne Ci-
kve su uune uati svoj uopiinos postujuci kanonski poieuak nagla-
sava se u tiecoj tocki u kojoj se ponavljaju slicni pogleui na evange-
lizaciju i njezino iazumijevanje koja obuhvaca kako one u Cikvi tako
i one izvan Cikve Slicno katolickom pogleuu s obziiom na okolnosti
evangeliziianja istice se ua Kiistova Cikva uanas visi svoje sluenje
u jeunom svijetu koji se iazvija velikom bizinom koji postaje ouvec
uzajamno povezan zahvaljujuci sieustvima komunikacije i iazvoju ko-
munikacijske tehnologije Nedutim uspoieuo s tim povecava se i po-
stotak otudivanja poujela i sukoba
0 cetvitoj tocki Poruke naglasava se ua je za kiscane izvoi ova-
20
0sp Poruku na httppiavoslavljespcisbiojtekstpoiukapoglavaia
piavoslavnihcikvava XI
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

kva stanja covjekovo uualjavanje ou Boga Svetost ljuuske osobe biva


opteiecena pietenzijama inJiviJue a covjekov ounos piema ostaloj
boanskoj tvoievini pouvigava se njegovoj utilitainoj ili zloupotiebno
potiosackoj samovolji naglasava se u petoj tocki koja poblie ukazuje
na uzioke koji poticu i uovoue uo ovakva stanja Smisao evangelizacije
gleua se kako u istiaivanju uzioka tako i u neposieunom suceljava-
nju s njihovim tiagicnim posljeuicama koje ih piate
Zaunja tocka sastavljena je ou vise poutocki 0na tieca
poutocka iznosi elju poglavaia Piavoslavnih Cikava ua i uspikos
svim poteskocama nastave teoloske uijaloge s ostalim kiscanima kao
i meduieligijske uijaloge posebice s juuaizmom i islamom buuuci ua
uijalog pieustavlja jeuini nacin ijesavanja iazlika medu ljuuima po-
sebno u viemenu kao sto je uanasnje u kojemu svakovisne poujele
ukljucujuci i one nastale u ime ieligije piijete miiu i jeuinstvu ljuui
isticu poglavaii
Zaokiuujuci kiatko pieustavljanje piavoslavne teologije o na-
soj temi valja jasno istaknuti ua piavoslavna stiana slubeno i izii-
jekom ne upotiebljava pojam nova evangelizacija ali iz aktualnog
piistupa najvisih poglavaia tom pitanju moe se pietpostaviti ua na-
celno ne oubijaju sam pojam i njegov sauiaj Naualje se moe sa si-
guinoscu potviuiti iuenticne ili piiblino slicne temeljne pogleue kako
na iazumijevanje evangelizacije kao bitnog poslanja Cikve tako i na
uocavanje slicnih uzioka i njihovih posljeuica Kao potviuu ove teze
spomenimo ua piavoslavni poglavaii govoie o uualjavanju ou Boga
kao bitnom uzioku a papa Beneuikt istice uualjavanje ou vjeie Na
pitanje kakva tieba biti nova evangelizacija uaju se piilicno slicni ou-
govoii Papa Beneuikt misli ua ona moia biti svjesna piomisljena
konstantna i sl a piavoslavni poglavaii kau ua evangelizacija tieba
biti ne agiesivna ne piozelitska iazboiita postujuci iuentitet osobe i
naioua i sl
Slicni globalizacijski piocesi su zahvatili cjelokupno covjecan-
stvo pa i Cikvu koja nije niti moe biti neki neuouiiljivi otok Cjelo-
kupnu Cikvu zapljuskuje tsunami ielativizma i sekulaiizacije koja
se pietvaia u iueologiju i postaje velik izazov cijelom kiscanstvu
21

Zanimljivo je ua je teolog Sipske piavoslavne cikve jeiomonah Iustin
Popovic jos gouine u pivom izuanju svoje knjige Provoslovno
Crkvo i ekumenizom napisao ua je ielativizam u ilozoiji euiopskog
humanistickog piogiesa moiao iezultiiati ielativizmom u etici 0n
smatia ielativizam ocem anaihizma i nihilizma Iz svega slijeui ua je
21
0sp Iakov I0KIC Kiscanstvo i sekulaiizacija Biocovensio

etika postala anaihija i nihilizam


22
Njegova pieuvidanja su se na a-
lost ostvaiila buuuci ua smo svjeuoci anaihije na svakom koiaku a
etiku i moial skoio ua se moe susiesti samo u knjigama Kao i ne-
kaua tako se i uanas osjecaju svuua piiblino isti uzioci i piimjecuju
piiblino slicne posljeuice Stoga bi tiaenje ijesenja i novih nacina
evangelizacije takodei tiebalo postati globalno jeuinstveno sto bi se
moglo tumaciti uouatnim motivom i potiebom ekumenskog zbliava-
nja Za sto plouonosniji ucinak nove evangelizacije ou velike koiisti za
cijelu Cikvu bio bi uskladeniji piistup Katolicke i Piavoslavne cikve
naiavno uvaavajuci sve povijesnokultuine pa i teoloske posebnosti
Nova vanglizacija u islamskom razumijvanju
Smail Balic tviui ua islam ne pozna stvaini misijski nalog Svoju
tviunju temelji na Kuianu guje se u petoj suii kae ua oni koji su vje-
iovali u Alaha i vjecni ivot medu kojima se nabiajaju iuovi sabejci i
kiscani te koji su cinili uobia ujela ua se oni nemaju cega bojati i ua ni
za cim nece tugovati Naspiam monoteistickim ieligijama islam
se iazumije kao bolja alteinativa ali ne kao jeuini put spasa napomi-
nje Balic Piema njemu islam teoloski ne pozna ni pojam missio ni
pojam misije iako su ih pomalo stiuktuialno piihvatili po uzoiu na
kiscane Nesto slicno misijskom nalogu iz islamske peispektiva ougo-
vaia pojam piotumisija istice Balic
23
Ipak ono sto kiscani sauiajno pouiazumijevaju pou pojmom
evangelizacija i nova evangelizacija ili jos siie ieceno pou pojmom mi-
sije to u uobioj mjeii iziaavaju tii islamska pojma To su uawah
islah i uihau Noiamo ih malo iz bliega upoznati
Pojam uawah uawa uava ili uave piema ulosaiu uolazi
ou aiapske iijeci uawah 0 uem smislu pojam uawah znaci poziv
na islam i piopagiianje vjeie a u siiem smislu znaci socijalna skib i
22
0sp Iustin P0P0vIC Provoslovno Crkvo i ekumenizom Nanastii Bilanuai

23
0sp Smail BALIC lslom fr Furopo Neue Perspektiven einer olten Reliqion Koln
Weimai Wien Bohlau Pou naslovom lslom i krsconstvo
izuala je Biskupska konfeiencija Emilie Romagne objavila izuavacka kuca Ki-
scanska sauasnjost u Zagiebu uokument koji ima svoj povou u mnogo-
biojnim uolascima muslimana u Italiju Tamo se saeto iznose moguce zajeu-
nicke pouloge uijalogu uz navodenje i bitnih teoloskih iazlika usp sti
0vuje je koiisno spomenuti ua je Toinistvo zo nekrscone izualo uokument pou
naslovom Stov Crkve premo slieJbenicimo Jruqib reliqiio Zagieb KS
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

misionaiske aktivnosti

Sloeno i viseslojno iazumijevanje pojma ta-


kodei istice Islamska enciklopeuija Tamo se pojasnjava ua se izmedu
ostalih znacenja pou pojmom uawah iazumijeva i poziv mitvima ua
ustanu iz gioba na suunjem uanu kao i poziv na jelo s gostima naualje
takodei poziv na molitvu kao sto iziice sljeueci ajet uiuge suie oua-
zivam se molbi molitelja kau me zamoli Isti pojam takodei
znaci poziv u kucu miia onomu koga hoce pozvati ili poziv na
obuiavanje zakona i sl Bakle poziv obuhvaca ieligiozno Boje ljuue
i pioioke koji su pozvani i koji pozivaju ua se vjeiuje istini islamske
ieligije
25
Kuian u tom uuhu istice istina vam uolazi ou uospouaia
vaseg i onaj koji se uputi Piavim putom uputio se za svoje uobio a
onaj koji kiene stianputicom kienuo je na svoju stetu a ja nisam vas
ouvjetnik
Pojam uawah siioko moe obuhvatiti svaku aktivnost musli-
mana Ipak uavu ili uawah ne tieba gleuati kao stup islamske vjeie
0 Kuianu se pojam uava ili uawah pojavljuje u iaznim veizijama
vise ou stotinu puta Piema jeunoj uiseitaciji o viseslojnom poima-
nju pojma uawah obianjene u Belsinkiju gouine ciji je autoi
Eguunas Racius nije posve jasno koliko je pojam usmjeien nemusli-
manima a koliko muslimanima

Pozivanje u obauva piavca moe se


naci u samom Kuianu Tako se npi suia ajet moe iazumjeti
u smislu pozivanja muslimana uospouaiu moj ja sam naiou svoj i
nocu i uanju uoista pozivao ali ga je pozivanje moje jos vise uualjilo
Na uiugoj stiani pojam svakako ukljucuje i pozivanje nemuslimana 0
suii ajet kae se Neka medu vama buue onih koji ce na uobio
pozivati i tiaiti ua se cini uobio a ou zla ouviacati oni ce sta ele
postici 0 suii ajet nalazimo u najvecoj mjeii misionaiski po-
ziv Tamo se kae Na put uospouaia svoga muuio i lijepim savjetom
pozivaj i s njima na najljepsi nacin iaspiavljaj uospouai tvoj zna za
one koji su zalutali s puta Njegova No on zna one koji su na Piavome
putu

0 suii ajet istice se ua se samo Alahu tieba klanjati


Sve uiuge on poziva na Piavi put 0nima koji ne vjeiuju bit
ce pokazana Alahova ouviatnost buuuci ua su pozvani ua vjeiuju a
ostali nevjeinici Suia ajet istice ua je najljepse kau se

0sp Islamski glosai 6losor reliqiiskib poimovo Saiajevo Neduieligijsko vije-


ce Bosne i Beicegovine
25
0sp Tbe encvclopoeJio of lslom ll C6 Biill Leiuen s

0sp Eguunas RACI0S The multiple natuie of the islamic uawa uiseitacija
obianjena u Belsinkiju Belsinki

Koiisten K0RAN s piijevouom Besima Koikuta Saiajevo ElKalem sti

covjek poziva moli Alahu ua cini uobia ujela i ua govoii ja sam


uoista musliman
Ako ovo kiatko piomisljanje smijemo zakljuciti onua moiamo
istaknuti ua islamsko pozivanje u smislu evangelizacije ipak ukljucuje
oJ intro i oJ extro uakle pozivanje muslimana i nemuslimana na pia-
vi put Bobia ujela i molitva piate pozivanje sto se moe iazumjeti
kao svjeuocenje vjeie Pojam uakle oznacava kako islamiziianje ne-
muslimana tako i piouubljenje vjeie muslimana Iz ovog kuta gleuano
ukljucuje islamiziianje oJ extro kao i oJ intro 0vakvo iazumijevanje
pojma uavet ougovaia katolickom poimanju evangelizacije evange-
liziianih i neevangeliziianih
Ios siii islamski pojam koji je povezan s nasim pitanjem je
islah koji oznacava obnovu iefoimu koja se pivenstveno ounosi na
kolektivno uskladivanje Izvoini aiapski pojam islah znaci uoslovno
nekamo se uputiti npi u skioviste takodei znaci uati nanovo pivotni
oblik 0 ovom smislu znaci poviatak pivotnom obliku 0 povezanosti
s pojmom uawah ukljucuje kako pozivanje ili upucivanje nemu-
slimana na islam tako pozivanje muslimana na ivot piema islamu u
izvoinom obliku
Bolazimo uo tiecega pojma uihau i pitamo se je li uihau
neka vista evangelizacije ounosno islamiziianja 0ugovoi na to pita-
nje uvelike zavisi ou pozicije na kojoj se nalazite 0 zapaunom svije-
tu pojam uihau je peicipiian kao najbiutalniji nacin siienja islama
macem i sabljom Pojam se cesto iazumije kao vjeiski iat ili sveti iat
Islamski pisci pak na uiugoj stiani isticu ua se islam siiio snagom
uuha i istine a ne sabljom i macem buuuci ua ga nalazimo i tamo guje
islamski vojnik nikaua nije kiocio kao npi u Inuoneziji 0ni misle ua je
pojam uihau neka vista vanjskog ougovoia na tiijumfalizam Cikve
0vuje nas vise ou apologije uihaua zanima iazumijevanje pojma
ou islamskih teologa 0slanjam se na piiiucnik lslomsko vieronouko
Piema njemu uihau je viseslojan pojam Pivo ga valja shvatiti kao
uosljeunu piimjenu svih islamskih piopisa kako bi zakoni Istine uos-
li uo punog iziaaja Bihau naualje znaci aktivnu boibu u uiustvu
piotiv svih nastianih pojava piije svega u uiustvu Tiece u visestiu-
kom iazumijevanju pojma uihau valja iazumjeti i boibu piotiv svih
stiasti i zabluua Kao cetvito valja istaknuti ono posebno piosiieno i
isticano znacenje pojma uihau u iazumijevanju obiane vjeie uo-
movine ivota i uostojanstva muslimana 0vako shvaceni uihau je
fais tj obvezni islamski piopis za svakog punoljetnog muslimana i
muslimanku Bihau se teoloski vieunuje kao ibauet sto pieustav-
lja obvezni i neobvezni javni i tajni vanjski i nutainji foimalni i ne-
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

foimalni oblik pobonosti Bihau uakle obvezuje na boibu snagom


vjeie i vjeiske pobonosti svaku punoljetnu i zuiavu muslimansku
osobu u slucaju ugioenosti vjeie i uomovine ivota i uostojanstva
muslimana Bihau obvezuje svakog muslimana ua se boii oiujem
i svakim iaspoloivim sieustvom u obiani i zastiti naveuenih viijeu-
nosti Piema ovome uihau valja shvatiti kao vjeiu i akciju kao boi-
bu na Bojem putu koja svakom muslimanu tieba biti pieca cak i ou
iouitelja Takvi boici zasluuju najvece nagiaue Poginuli u boibi na
Bojem putu su sehiui Spiemnost na uihau uz Boju pomoc jamci
opstanak islama i muslimana zavisava svoje pieustavljanje uihaua
Bilal Basanovic


Zaokiuujuci kiatki piegleu u islamskom shvacanju onoga sto
se u katolickom poimanju iazumije pou pojmom evangelizacija i nova
evangelizacija moia se na kiaju istaknuti ua se pojmovi uakako expre
ssis verbis ne pojavljuju ali ua se mogu naci slicni sauiaji kojima se
uaje iazlicito nijansiiano znacenje Islamsko pozivanje ili upuciva-
nje uihauom ili na uiugi nacin ima svoje uouiine tocke s evangeliza-
cijom i misijama
Izazovi nov vanglizacij u BH drustvu u kumnsko
dijaloskom pogldu
S katolicke stiane neospoina je pouiska meduieligijskom ui-
jalogu Evo samo uva uokaza Papa Beneuikt XvI vieunuje uijalog su-
siet i suiaunju kao bitne uijelove i nacine navijestanja

Piema njemu
su sve ieligije pozvane uati svoj uopiinos zajeunickom uobiu S uiuge
stiane neka buue spomenuto ua je na svojemu ieuovitom zasje-
uanju ou uo listopaua gou Biskupska sinoua piepoiucila
guje je piiklauno i koiisno piomicati susiete izmedu kiscana i musli-
mana
30
uuje je to piiklauno i koiisno ako ne u BiB Bosna i Beicegovina
je zemlja iazlicitih kultuia i vjeioispovijeui Kultuie ne smiju biti za-
pieka navijestanju izvoine ieligije buuuci ua svaka autenticna kultu-
ia ua bi bila uistinu za covjeka tieba biti otvoiena tiansceuenciji Be-
neuikt XvI u pobuunici verbum Bomini istice uz naglasavanje potiebe
evangelizacije kultuia ua Rijec Boja ocituje inteikultuialnu naiav
koja je sposobna susiesti i uciniti ua se susietnu iazlicite kultuie
31

0sp Bilal BASAN0vIC lslomsko vieronouko osnovi visoko

0sp BENEBIKT XvI verbum Bomini bi te bi


30
0sp BENEBIKT XvI verbum Bomini bi
31
0sp BENEBIKT XvI verbum Bomini bi

0vo posebno viijeui za ekumenizam ali i za meduieligijski uijalog


Ako su iazlicite kultuie inteikultuine naiavi onua iazlicite
ieligije jos vise imaju inteiieligijske naiavi te bi se i one uspikos
ogiomnim uogmatskim iazlikama mogle i moiale susietati na tian-
sceuentnom i antiopoloskom ieligioznom pouiucju Nova evangeliza-
cija kao i pojam islah tiebali bi biti poziv i poticaj meduieligijskom
uijalogu i meduieligijskoj teologiji Kako meduieligijski uijalog tako i
meduieligijska teologija moiali bi biti viuno iazluceni ou svakog sin-
kietizma i svakako jos uublje iaziadeni i povezani
32
Tiojica posljeu-
njih papa beziezeivno pouiavaju meduieligijski uijalog kao veliki
uopiinos miiu u svijetu
Bosna i Beicegovina je puna stianputica Tako je i ovuje mogu-
ce naznacene pojmove kiivo iazumjeti i inteipietiiati Kiiva inteipie-
tacija i polovicno iazumijevanje naznacenih pojmova nove evangeliza-
cije te pojmova uawah islah a posebno uihau mogla bi biti veliki
izazov BB uiustvu Ako bismo evangelizaciju s islamske stiane shvatili
samo kao ieislamizaciju s piavoslavne stiane samo kao iepiavo-
slavizaciju s katolicke stiane samo kao iekatolicizaciju moglo bi
u BB uiustvu uoci uo svjetskog pivenstva u ieligijskom natjecanju u
kojemu bi izgubile sve Cikve i vjeiske zajeunice kao i svi vjeinici ove
zemlje Noglo bi uoci uo misionaiske eskalacije koja bi nezaustavljivo
vouila uo sukoba vjeia i kultuia sto bi uiiektno vouilo uo sukoba civi-
lizacija
S pozitivne stiane ispiavno shvacena evangelizacija u svim ni-
jansama i pojavama ali utemeljena na vjeii nosena Buhom polazeci
ou nutainje obnove vjeie i ivota po vjeii oJ intro takva evangeli-
zacija se viaca svetom izvoinom obliku takva piizna Boju tiansce-
uenciju Takva evangelizacija omogucuje susiet Boga i u Bogu covjeka
kao Boje stvoienje sto pietpostavlja ounos vjeie piema Bogu i ou-
nos ljubavi piema covjeku Ako nam uspije takva nova evangelizacija u
svojem temeljnom sauiaju i ovakvom iazumijevanju iako u iazlicitim
ieligioznim tiauicijama i pou iazlicitim nazivima onua se nece ima-
ti stiaha ou uiugoga i uiukcijega Tako shvacena evangelizacija bit ce
most na kojemu ce se susietati vjeie i medusobno obogacivati vjeinici
Tako shvacena evangelizacija moe biti temelj toleiancije i meduieli-
gijske teologije
32
0sp Niko IKIC Neduieligijski uijalog i meduieligijska teologija vrbbosnen
sio
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Umjsto zakljucka
Zavisavam s jeunim zanimljivim pogleuom o toleianciji cak s
kiaja stoljeca i jeunom konstatacijom iz naseg viemena Zanimljiv
pogleu o toleianciji u ounosu na ljuue uiuge vjeioispovijeui oslikava-
ju iijeci pape Inocenta III u konstituciji licet periJio luJoeorum ou
iujna gou Biuga vjeioispovijeu ovuje je iuovstvo Papa
polazi ou toga ua iuovstvo tieba visestiuko kuuiti ali ih vjeinici ne
smiju tlaciti 0 onome sto im je uopusteno ne bi smjeli tipjeti nikakva
ogianicenja Inocent im iskazuje svoju zastitu i ouieduje ua ih nitko
ou kiscana bez njihova piistanka ne smije uovesti na kistenje Naua-
lje zabianjuje kiscanima ua ih se povieduje kao osobe ua se ouuzima
njihova imovina ua ih se piisili na mijenjanje obicaja Naualje neka
ih nitko bicevima ili kamenjem ne uznemiiuje u slavljenju njihovih
blaguana Takodei neka nitko ne oskvinjuje njihova gioblja niti ua za
novac iskapa vec ukopana tijela Koji se ne buuu uiali ovih ouieuaba
bit ce izopceni zavisava papa Inocent III koji kao ua je iz st
unapiijeu gleuao sto ce se uogadati u BiB na kiaju stoljeca
33

Zavisnom konstatacijom elim naglasiti ua sve Cikve i vjeiske
zajeunice u Bosni i Beicegovini pocetkom st izvanjski pioivljava-
ju svoju ienesansu a iznutia svoju kiizu Kiiza se ounosi i na evange-
lizaciju Ba nije tako ne bi nam bilo potiebno govoiiti o novoj evange-
lizaciji
NEW EVANCELIZATIUN ACCURDINC TU URTHUDUX
AND ISLAMIC UNDERSTANDINC
Summary
Tbe concept of new evonqelizotion is relotivelv new Tbe substonce of tbe
concept is still in tbe process of inetuninq witbin Cotbolic tbeoloqv ln tbis orticle
we trv to exploin wbot tbis concept meons onJ wbot it Joesnt meon in tbe Cotbolic
unJerstonJinq Tbis explonotion serves os tbe stortinq point for stuJvinq tbe concept
onJ content of new evonqelizotion in ortboJox onJ lslomic belief ln tbe conclusion
we point out some positive onJ potentiollv neqotive opplicotions of new evonqelizo
tion to societv in Bosnio onJ Eerzeqovino from tbe point of view of ecumenism onJ
Jioloque
Ky words evonqelizotion new evonqelizotion Jowob islob iiboJ
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
33
0sp Beiniich BENZINuER Petei B0NERNANN Zbirko soetoko vierovonio
Jeiniciio i iziovo o vieri i cuJoreJu Bakovo 0PT bi

0BK
Piegleuni iau
Piimljeno listopau
Zelimii P0LIIC
Iuija Bijankinija
BR Zauai
zelimiipuljicuutcomhi
PUCKA PUBUZNUST I LITURCI)A PREMA
CRKVENIM DUKUMENTIMA
1
Satak
0 clonku se qovori o covieku koii troqo zo smislom i znoceniem loko znonstve
nici opisuiu covieko koo biolosko psibolosko rozumno politicko ekonomsko morolno
reliqiozno tebnicko poviiesno utopiisko i estetsko bice on ie toino beskroino KoJor
ie qovoriti misliti osiecoti se sloboJnim volieti i biti reliqiozon A reliqiozni problemi
uviiek su suvremeni o ne notroni ivotni o ne otuJuiuci l bumoni Zboq toqo se i
qovori o covieku koo o osobitom stvoreniu i reliqioznom bicu
0 clonku se zotim Jonosi Jio preJovonio koii ie outor oJroo no SinoJi bisku
po o puckoi pobonosti koio ie imolo vonu uloqu u prenoseniu vierskib i mo
rolnib vreJnoto koo i u stvoroniu kulture i poviiesti brvotskoq noroJo lsti roznovrsni
oblici puckib pobonosti koii su i Jonos nozocni imoli su vonu uloqu u teskim vre
menimo protuvierskib iJeoloqiio poput one morksisticke loko pucko pobonost niie
kliuc nove evonqelizociie ne trebo ie otpisivoti puritonskim Jubom koo Jo bi ono
bilo somo folklor ili proznovierie ili pok neki noJivieli oblik poqonskib obreJo 0no
ie izroz iskonske krsconske viere i onJo koJo ie olternotivno liturqiiskim oblicimo 0
tom viJu noloe se biskupimo neko bJiiu noJ rozlicitim oblicimo pucke pobonosti s
crkvenim osiecoiem Fcclesioe imoqo
0 trecem Jiielu clonko qovori se o crkvenim Jokumentimo koii qovore o puckoi
pobonosti priie i posliie ll votikonskoq soboro Posebice o liturqiiskoi konstituciii So
crosonctum Concilium koio u Jubu postorolne rozboritosti uskloJuie o ne suprotstov
lio liturqiiu i pucku pobonost Bopoce preporuco sve pobone viebe krsconskoq
puko ukoliko su sukloJne zokonimo i propisimo Crkve SC Crkvo noime smotro
potrebitim upoznoti vreJnote pucke pobonosti stititi niezinu iskonsku bit cistiti ie oJ
nepotrebnib nosloqo osvietliivoti ie tekstovimo Svetoqo pismo te usmierovoti ie i ne
suprotstovlioti svetoi liturqiii 0 tom viJu izJon ie Birektorii pucke pobonosti u koiem
ie Crkvo izreklo svoie postovonie premo puckoi pobonosti 0 niemu ie opisono norov
1
Pieuavanje je ouiano u sklopu pastoialnog kolokvija Bivatske piovincije sve-
toga Ieionima u Zagiebu iujna Naslov kolokvija bio je Nasa pastoial-
na uanasnjica i Pioviunosti otvoiena sutiasnjica
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

i bt principi i iezik pucke pobonosti koo i potrebo bormonicne usmierenosti s liturqi


iom koio ie vrbunoc i izvor svokoqo krsconskoqo slovlio
Kljucn rijci coviek smisoo reliqiozno bice osobito stvorenie toino be
skroino pucko pobonost protuvierske iJeoloqiie novo evonqelizociio folklor pro
znovierie Socrosonctum Concilium postorolno rozboritost liturqiio i pucko pobo
nost Birektorii pucke pobonosti
Uvod
0vaeni fiancuski politicai Iacques Belois iziekao je piije sko-
io uvaueset gouina veljace iecenicu koju se kasnije u vise
naviata ponavljalo i citiialo Euiopa tieba uusu Ako joj tijekom slje-
uecih ueset gouina ne uspijemo uati uusu viatiti uuhovnost i otkiiti
njezino znacenje izgubit cemo Bomovinu Iacques Belois je znamo
bio u tii susljeuna manuata pieusjeunikom Euiopske komisije
koja je pou njegovim pieusjeuanjem piovela ne-
koliko vanih iefoimi gleue piocesa euiopskih integiacija Njegov na-
sljeunik i imenjak Belgijanac Iacques Santei ponovio je slicnu misao
sest gouina kasnije Za uati uusu Euiopi nije uovoljno piisjetiti se na-
cela pomiibe piavue i soliuainosti sloboue i ljuuskog uostojanstva
valja uociti uvaiti i piihvatiti kako ieligijski i ilozofski sustavi i stavo-
vi imaju vanu ulogu u ivotu ljuui i u stvaianju iuentiteta
Piiklauno je citiiati tu uvojicu euiopskih javnih ujelatnika ki-
scanske oiijentacije na pocetku teme o kojoj se ovuje govoii A iijec je
o ievaloiiziianju tiauicionalnih oblika navijestanja iliti uiugim iije-
cima ieceno o puckoj pobonosti Ne bih htio stvai simpliiciiati pa
govoiiti kako je to ta uuhovnost koju je Belois piieljkivao viatiti
Euiopi Ali zasiguino spaua u ieligijske i ilozofske sustave i stavove
za koje je njegov nasljeunik Santei iekao ua ih valja uociti uvaiti i
piihvatiti jei imaju vanu ulogu u ivotu ljuui i u stvaianju iuentiteta
Covjk j osobito stvornj i rligiozno bic
Kaua se pak govoii o puckoj pobonosti zapiavo se na inuiiek-
tan nacin govoii o covjeku koji se ouuvijek pitao i tiagao za svojim
koiijenima za smislom za znacenjem
2
Znanstvenici su ga u tom smi-
slu opisivali kao biolosko psiholosko iazumno politicko ekonomsko
2
0sp Raymonu F uALE Wbo ore You Tbe Psvcboloqv of Beinq Yourself En-
glewoou Cliffs Pientice Ball In this book uale uesciibes the challen-
ging task of becoming anu giowing anu explains why eveiy selfaccepting self
actualizing inuiviuual must paiticipate in this lifelong auventuie to achieve an
integiateu authentic iuentity

moialno ieligiozno tehnicko povijesno utopijsko estetsko otvoieno


nesiguino bice Noglo bi se u neuogleu nabiajati umotvoine pojmo-
ve iziecene o njemu Svaka ou spomenutih iijeci ueinicija iziaava
poneku njegovu mogucnost Ali sve zajeuno zbiojene ne obuhvacaju
covjeka u potpunosti Covjek je naime tajna Tajna beskiajna
3
Njego-
va izvanjska pojava navouila je mnoge ua o njemu iazmisljaju teme-
ljem nekih njegovih viuljivih obiljeja Tako su ga nazivali homo so-
maticus sapiens volens loquens socialis cultuialis uialogans fabei
luuens i homo ieligiosus

Kau je u pitanju ovaj posljeunji opis onua


nam se cini ua smo na pouiucju punom nejasnoca na pucini oceanskoj
guje se obiisi cvistoga jeuva i naziiu a pogleu se gubi u beskiaju ne-
uokucivoga i neuokucenoga No zamisenost pitanja piouubljuje se jos
vise zbog cinjenice sto svi govoie kako je covjek vihovna vieunota
kako njegovo uostojanstvo valja bianiti postovati i piomicati Iei on
ima neotudiva piava I uok se u tomu slau ljuui iazlicitih politickih
i iueoloskih opieujeljenja piije ili kasnije pojave se pitanja Zasto je
covjek takva vieunota uapace vihovna vieunota 0tkuua mu takva
piava koja mu se ne mogu ouuzeti Ako je on samo mateiijalan otku-
ua mu uostojanstvo koje uiuga iva bica nemaju Zasto se covjeka ne
smije upotiebljavati kao sieustvo za postizanje ouiedenih ciljeva
Zasto ga se tieba smatiati vihovnim uobiom neuspoieuiva uostojan-
stva kao kiunu svih stvoienja Postoji li nesto u njemu sto ga cini
sasvim uiukcijim ou uiugih bica I sto je to
Tim zamisenim i teskim pitanjima bavili su se veliki umovi po-
vijesti Ne kanim ovuje pieustavljati antiopologiju ljuuske misli a niti
piouiiati u uubinu velikoga i neougonetivoga otajstva No elim ot-
kloniti misljenja onih koji zbunjeni kompliciianoscu njegova bivstva
vele ua covjek nije nista uiugo nego obicna malo inteligentnija i-
votinja sklop mateiijalnih cestica pioizvou piiioue i njezinih sila
Bume Belvetius Feueibach Naix Lenjin Comte Spencei Fieuu ne-
3
0sp Alexis CARREL Coviek nepoznonico Zagieb Bivatska naklaua
0uista nase neznanje see uuboko Najveci uio pitanja koja su sebi postavili
istiaivaci covjekove biti ostao je bez ougovoia Citava pouiucja naseg unutias-
njeg ivota jos su uvijek nepoznata Znamo ua smo tvoievina iz tkiva oigana so-
kova i svijesti 0unos izmedu svijesti i mouanog stanicja medutim jos je uvijek
za nas tajna

0sp Battista N0NBIN l uomo cbi e elementi Ji ontropoloqio ilosoico Nila-


no Nassimo Knjiga ima stianica i soliuno je enciklopeuijsko ujelo
o covjeku kojeg je autoi obiauio fenomenoloski i metaizicki 0 svezi s opiav-
uanjem naslova homo ieligiosus usp sti 0na manifestazione tipi-
camente umana e la ieligione essa si impone come una costante uell esseie
umano anche se non e coltivata ua tutti gli inuiviuui uella specie sti
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

opozitivisti i stiuktuialisti Po tom shvacanju covjek ne bi bio nista


uiugo uoli epifenomen mateiije posljeunji pioizvou i najsaviseniji
cin evolucije mateiijalnoga Baiwin pioizvou socijalnih povijesnih
i ekonomskih uvjetovanosti kako se cesto cuje u svijetu suviemene
znanosti i tehnike
Coviek ie osobito stvorenie u sviietu
Tko je onua covjek Ie li on mateiijalno bice ivotinja koja se
iazlikuje ou uiugih samo malo vecom savisenoscu i kompliciianoscu
izickih psihickih i intelektualnih sastavnica Ili moua ima nesto u
njemu sto ga iazlikuje sasvim ou uiugih ivih bica i cini ga posebnim
stvoienjem Postoji li u njemu uuh uusa koja ga cini inteligentnim i
slobounim sposobnim nauivjeti ovozemaljsku smit Kau ga se us-
poieduje s uiugim ivim bicima posebice sa svijetom ivotinja vise-
ga ianga otkiivaju se zapanjujuce slicnosti Ali i jos vece iazlike Sa
ivim stvaiima veu ga zajeunicki zakoni ivota po kojima ivi poput
biljke i ivotinje ouiedenim bioloskim iitmom iada se iazvija ziije
staii i umiie I tu zapiavo nema nikakve iazlike Sa ivotinjskim svije-
tom ima osjecajni ivot i vitalne potiebe ua se hiani i pieivi Na tom
pouiucju moglo bi se cak ustviuiti kako je covjek siiomasniji u uspo-
ieubi sa ivotinjama jei mu neuostaje savisenstvo instinkta kojima
su obuaiene ivotinje
Tako je eto iz bioloske peispektive covjek obicna ivotinja
No je li on samo ivotinja pa makai bila i viseg ianga Ipak nas neke
stvaii piisiljavaju o covjeku iazmisljati kao o posebnom stvoienju
Najuzvisenije kou covjeka jest cinjenica sto je kauai govoiiti misliti
osjecati se slobounim voljeti biti ieligiozan te zakljucivati unutai-
njim mocima sica i savjesti sto je uobio a sto lose Nosi naime u sicu
upisan moialni zakon kojem mu se valja pokoiavati I kau se iz te pei-
spektive piomatia covjeka otkiivamo kako su to zapiavo kvalitete
koje ga svistavaju u sasvim uiugu sfeiu ivota I cine ga ne samo obic-
nim ivim bicem vec sasvim posebnim 0n je c o v j e k celovjek
0n je najpiije bice koje iazmislja piosuduje i zakljucuje Ni-
jeuno uiugo ivo bice nije to kauio uiauiti Ima jos jeuna cuuesna
cinjenica kojom se covjek slui bez poteskoce on je naime sposoban
zamisljati i apstiaktne stvaii 0n je kauai misliti o uobioti muuiosti
piavui miiu Covjek ne samo misli vec i govoii 0n je uz to slobouan
Sloboua ga izvlaci iz kaveza ueteiminizma i osposobljava ga ispisi-
vati stianice povijesti 0n je sposoban stvaiati i tiansfoimiiati piela-

ziti iz svijeta natuie naiavi u svijet kultuie Civilizacija zapocinje


tek s covjekom jei nema povijesti tamo guje nema iazuma i sloboue
Coviek ie reliqiozno bice
Postoji jos jeuno tipicno ljuusko pouiucje a to je njegova ieli-
gioznost Covjek je u svojoj biti ieligiozno bice Nema plemena ni na-
ioua koji bi bili neieligiozni Isto viijeui i za moialnost za moialni
osjecaj I on je piisutan u svim kultuiama Ima stvaii koje su uobie
koje tieba iauiti ali ima i losih stvaii koje tieba izbjegavati Tog osje-
caja za moialno vieunovanje ne nalazimo kou ivotinja 0ne ne mogu
zakljucivati vec cine ono sto im instinkt nalae Covjek uijeli epite-
te uobia ili loseg stvaiima oko sebe 0n opisuje i kvaliiciia lisicu kao
losu jei jeue kokosi a janje naziva uobiim jei ne nanosi stetu uiu-
gim ivotinjama
Ima jos nesto sto ga cini skioz na skioz iazlicitim ou uiugih
svjetova svijeta biljaka ivotinja i mineiala 0n posjeuuje nesto uz
pomoc cega moe ieci IA ja mislim ja osjecam ja vjeiujem Izgovo-
iiti IA moe samo covjek Biuge ivotinje istina ive ali nisu svjesne
kako ive 0ne ive u nekoj visti ivotnog sna kako je netko zapisao
A covjek je svjestan svega sto se oko njega uogada Na koncu ovih kiat-
kih ieleksija o covjeku pitamo se je li slicnost ounosno iazlika izmedu
covjeka i ivotinje samo kvantitativne naiavi covjek je samo malo sa-
viseniji pioizvou evolucije ili je u pitanju i kvaliteta covjek je kvali-
tativno iazlicit ou ivotinje 0 piocesu hominizacije ou piije uesetak
milijuna gouina u uanom tienutku uogouio se lom i pojavio se co-
vjek Kau se to uogouilo tesko je ieci Ali se s tim uogadajem pojavljuju
tipicni obiisi covjeka sto kou ivotinje ne nalazimo Covjek pioizvoui
oiude i oiuje s obieuom i pijetetom pokapa svoje mitve slika svijet
i ivotinje velicanstvenim bojama po spiljama I to je taj piijelaz iz
ivotinjskog u ljuusko caistvo iz piiioue natuie u kultuiu
Zbog toga je covjek skioz iazlicit ou ivotinje iako ga s tim
svijetom veu mnoge moifoloske veze Kau ivotinje zauovolje svoje
potiebe zauovoljne su i ne tiae vise Covjek napiotiv nije nikaua
sasvim zauovoljan eli upoznati vise steci vise uobaia tiaiti nove
putove Postoji nesto u njemu sto ga tjeia ua istiauje giaui stvaia
Ljuuskom sicu uvijek nesto tieba zauovoljno nikau posve nije cim
eljenog cilja se uovieba sto mu elja opet iz njeg klije Pieiauovic
0piavo njegove bezgianicne moci namecu ieligioznu pioblematiku
A ua bi se potpuno ostvaiio i bio sietan njemu je potiebno neogiani-
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ceno Bice Cijelim svojim uuhovnim mocima covjek tei piema Bogu
koji se postavlja kao posljeunja sviha njegovih tiaenja i smiiaj njego-
vih nemiia Za sebe si nas stvoiio o Boe i sice nase nema miia uok
ne otpocine u tebi sv Augustin Zato su ieligiozni pioblemi uvijek i
suviemeni a ne natiani ivotni a ne otudujuci I humani Istina
nisu ieligiozna pitanja jeuina s kojima se covjek moia suociti Zivot
nosi sa sobom i mnostvo uiugih pioblema ou kojih su neki stalno pii-
sutni i neposieuni kao na piimjei potieba kiuha i zaposlenja No ie-
ligiozna pitanja spauaju medu najvanija jei se oko njih viti suubina
svakog pojeuinca
Reliqiozni nereliqiozni i ontireliqiozni oJqovori covieko
valja oumah naglasiti kako je ieligiozna stvainost vilo kom-
pleksna jei je covjek kompleksno bice S piavom je Chailotte Bhlei
zapisala kako je covjek velika enigma tajna i otajstvo Ei ist uazu
bestimmt ein ewiges Nysteiium zu bleiben I nijeuna znanost ni te-
oloska a ni ilozofska niti bilo koja uiuga ljuuska znanost ne moe
ga u potpunosti objasniti 0sim na ustib njegove cjelovitosti svoue-
ci ga na uobicajenu foimulu ieuukcionizma Covjek nije nista uiugo
nego 0no sto se medutim siguino moe ustviuiti ieligija se javlja
s covjekom Ali nemoguce ju je iekonstiuiiati kao nesto sto je covjek
nacinio Isto onako kao sto psihologija ne moe iepiouuciiati i stvoiiti
jezik koji se takodei iada s covjekom
Ne kanim ovuje objasnjavati zasto se jeunom piiuaje velika
vanosti ieligioznim stavovima a uiugi put se ieligiju i sve sto je s
njom povezano omalovaava Piisjetimo se npi sieunjeg vijeka i XX
stoljeca u jeunom povijesnom iazuoblju ieligija je bila matiica kioz
koju se sve vieunuje i cita a u uiugom ieligiju se smatia natianim
elementom i kocnicom napietka pa je tieba eliminiiati uokusuiiti
Polazna tocka naseg psiholoskog iazmisljanja o ieligioznosti
jest ambivalentnost i pioblematicnost ljuuske situacije Na takvu situ-
aciju egzistencijalne napetosti covjek moe ougovoiiti na ieligiozan
i na neieligiozan nacin Reliqiozno ougovaia onaj koji u tom piocesu
osmisljavanja i tiaenja ougovoia tianscenuiia ovaj bioloski logicno
iacionalni ekspeiimentalni svijet i iue ualje iue u uubinu i tiai
posljeunje znacenje I kau se uogoui taj piijelaz iz ivotne situacije u
sfeiu neceg iauikalno uiukcijeg onua govoiimo o ieligioznom isku-
stvu Zapiavo covjek svjesno i nesvjesno tiai osmisljenje svojega po-
stojanja 0n je bice koje se po svojoj konstituciji pita i tiai zauovolja-

vajuce ougovoie na posljeunja pitanja Religija je jeuna ou tih napoia


u tiaenju smisla
Biuga vista ougovoia jest ona nereliqiozno koja ne piavi isko-
iak piema onom uiugom vec u okviiu bioloskog logicnog iacio-
nalnog svijeta izabiie neke vieunote u kojima nalazi uovoljno sna-
ge ua piebioui pozitivno takve piobleme Slikovito to ovako izgleua
isti covjek pita otkiiva i apsolutiziia neke vieunote u ivotu kao npi
piavuu ljubav ljepotu umjetnost slobouu altiuizam i njima zauovo-
ljava biojna ivotna pitanja
0z ieligiozne i neieligiozne postoje i oni antiieligiozni ougovo-
ii kau se Boga nijece i boii se piotiv njega jei ga se shvaca kao opasnog
konkuienta ljuuske siece kao antagonista koji ogianicava slobouu
kao bice koje je sebi piisvojilo sve one kvalitete koje piipauaju co-
vjeku govoiili su i pisali Naix Nietzsche Feueibach i Fieuu I zato su
se boiili piotiv Boga i piotiv ieligije u svakom iziazu i iastvoiu Feuei-
bachova je npi stiastvena nakana bila ljuue ou teologa uciniti antio-
polozima ou teoila ilantiopima ou kanuiuata onosvijeta upoiistima
ovosvijeta ou ieligiozne i politicke sluincaui nebeske i zemaljske mo-
naihije i aiistokiacije slobounim i samosvjesnim giadanima Zemlje
A Naix koji je ieligiju pieziivo nazivao aiomom i opijumom naioua
uzuahom potlacenog stvoienja vjeiovao je kako ce iaui ponovnog
uspostavljanja istinske covjekove ljuuskosti ieligija biti pievlauana
uokiuanjem izopacenih ounosa u kojima je utemeljena
U puckoj pobonosti na Sinodi biskupa
Na X ieuovitoj sinoui biskupa u vatikanu koja je imala iauni
naslov Biskup posluitelj evandelja Isusa Kiista za nauu svijeta a
ouiana je tijekom listopaua u siijeuu listopaua nastu-
pio sam kao pieustavnik BBKa i govoiio o puckoj pobonosti
5
Naime
u tocki iaunog uokumenta Sinoue pisalo je kako biskup moia po-
kazivati osobitu pozoinost piema iazlicitim oblicima kiscanske pucke
pobonosti kao i piema njezinu ounosu s lituigijskim ivotom Cikve
Buuuci ua je pucka pobonost ouigiala vanu ulogu u pienosenju vjei-
skih i moialnih vieunota kao i u stvaianju kultuie i povijesti hivat-
skog naioua smatiao sam uputnim ieci nekoliko iijeci o tomu Taua
nisam ni znao ua je i Kongiegacija za bogostovlje toj tematici posve-
5
viui SYN0B0S EPISC0P0R0N B0LLETTIN0 X ASSENBLEA uENERALE 0RBI-
NARIA BEL SIN0B0 BEI vESC0vI settembie ottobie Nons Zeli-
mii P0LIIC in italiano
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

tila veliku pozoinost na svojim plenainim skupstinama sto je uiouilo


uiedivanjem Biiektoiija koji je ista kongiegacija objavila u piosincu
gouine a Kiscanska sauasnjost pievela i objavila
Sto sam govoiio u tom kiatkom inteiventu listopaua
Rekao sam kako su iazliciti oblici puckih pobonosti bili a jos su i ua-
nas nazocni u hivatskim biskupijama 0ne su imale vilo vanu ulogu
u piijenosu vjeiskih moialnih i kultuinih vieunota osobito u teskim
viemenima okupacije i piotuvjeiskih iueologija poput one maiksistic-
ke Zbog toga ucinilo mi se koiisnim ieci nesto o ovoj temi 0 izlaganju
iznio sam nekoliko povijesnih pouataka te uonio iazlicita tumacenja
nastanka pucke pobonosti 0pisujuci Cikvu kao Boji naiou koji je
obuaien vjeinickim osjecajem uogmatska konstitucija o Cikvi Lu
opsuje njezin kultni uio pa veli ua naiou ostvaiuje vjeiu u lituigijskoj
i izvanlituigijskoj kultnoj uimenziji koje naziva pobonim vjebama i
puckom pobonoscu
Bonoseci nekoliko povijesnih citica istakao sam ua je vec u
samim pocecima u Cikvi uz onaj slubeni lituigijski uio bilo puno i
izvanlituigijskih oblika pobonosti kao npi houocasca u Svetu Ze-
mlju pohou giobovima apostolskih pivaka i mucenika guje nalazimo
pive pobone napise i zavjete Rekao sam takodei sto je piiuonijelo
piocvatu puckih pobonosti Lituigija npi koja je u to viijeme bila
ouiaz ukusa i potieba kleiika monaha i kanonika nije bila piiklauna
za obicnog covjeka pa je on sa svoje stiane tiaio piiklaunije oblike
pobonosti valja takodei imati na umu ua latinski jezik novi piiuosli
baibaiski naioui nisu smatiali svojim pa je i lituigija postala neiazu-
mljivom Zbog toga su neguje uiuguje tiaili nacin zauovoljenja svo-
jih vjeiskih potieba Boua li se tomu i cinjenica ua je u lituigiji sve bilo
piopisano i ouiedeno te nije bilo piostoia za kieativnost spontanost i
nepieuviuive eventualnosti iazumljivo je ua je obicnim ljuuima pucka
pobonost bila blia i uiaa 0z piocvat pucke pobonosti u sieunjem
vijeku moe se ieci kako je i iazuoblje iomantizma i neoklasicizma
ualo uouatni poticaj njezinu iazvoju 0sobiti pak piocvat pucke po-
bonosti uogouio se u XX stoljecu Bvije pobuunice Pavla vI Naiialis
cultus i Evangelii nuntianui te Tieca sinoua biskupa o evangeliza-
ciji u suviemenom svijetu bile su tiokut obnove pucke po-
bonosti pa XX stoljece uoivljava ouiedeni vjeiski ievival puckih
pobonosti
Zbog toga su se biojni znanstvenici posvetili pioucavanju toga
fenomena pa izloili svoje tumacenje o tomu Tako uanas uz teolosko

uoktiinaino i pastoialno tumacenje imamo i uiukcije inteipietacije


puckih pobonosti Imamo npi klasicno maiksisticko videnje tih po-
java piema kojima je pucka pobonost kiik potlacenih Postoji i ono
laicisticko antikleiikalno tumacenje koje na pucku pobonost gleua
kao na piotest piotiv slubene hijeiaihijske ieligije Neoiluminizam
tumaci pucku pobonost kao iziaz nekultuie puka koji nije ougo-
jen koji je opoi i kultuino neiazvijen Nedu iaznim teoiijama ima i
ona infantilisticka koja veli kako je pucka pobonost iziaz nezielih i
ujetinjih ljuui Etnoloskoiomanticka teoiija tviui kako je pucka po-
bonost iziaz kolektivnog uuha naiounog genija onoga kolektivno
nesvjesnoga Na koncu spominje se i socioloskobuiujsko tumacenje
koje za pucku pobonost veli ua je iziaz ieligioznosti osieunjeg covje-
ka u socioloskom smislu iijeci sieunje klase
Nalazimo se tako pieu silnim biojem iazlicitih tumacenja ovo-
ga kompleksnog fenomena To je bilo i iazlogom ua se uciteljstvo Ci-
kve oulucilo ieci svoju iijec o puckoj pobonosti posebice onoj koja se
tice stovanja BBN Biiektoiij za pastoialnu slubu biskupa Ecclesiae
imago kaua tumaci s kojim se sve zauacima on susiece veli
kako izmedu ostalog biskup ima bujeti nau iazlicitim oblicima pucke
pobonosti s cikvenim osjecajem I nastavlja kako je njegova uunost
biti pozoian i bujeti ua se ne pojave sauiaji koji bi bili piotivni vjeii
te u isto viijeme ostaviti piostoi sloboue za nove iziicaje pucke pobo-
nosti jei ona je integialni uio cikvene pobonosti
Ima medutim onih koji bi ih najiauije eliminiiali Ali ima i onih
koji bi ih umnaali Izmedu ta uva ekstiema postoji pozicija sieuine u
siijeui na zlatnoj gieui Taj sieunji put ne piihvaca uklanjanje kipo-
va i slika ikonoklazam Ali i ne zanosi se kako je pucka pobonost
kljuc nove evangelizacije o kojoj je hiabio govoiio blaeni Ivan Pa-
vao II kao o novim aieopazima punim naboja i poleta Pucku pobo-
nost ne tieba otpisivati nekim puiitanskim uuhom kao ua bi ona bila
samo folkloi magija ili piaznovjeije ili pak neki nauivjeli oblici po-
ganskih obieua Niti je tieba piomatiati kao neki ostatak ieligioznosti
poucinjenih klasa nasupiot onima koji vlauaju 0na je iziaz iskonske
kiscanske vjeie u kojoj veliki uio ljuui ivi onu kiscansku poiuku koja
je evandeoska i onua kaua je alteinativna lituigijskim oblicima
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Drugi vatikanski sabor o puckoj pobonosti


0 puckoi pobonosti priie ll votikonskoq soboro

Pielistamo li naslove stuuija clanaka i knjiga koji su se pojavi-


li o puckoj pobonosti u posljeunjih peuesetak gouina naici cemo na
cuunu pojavu u kojoj se pucku pobonost i vjeiovanje poistovjecuje s
folkloiom piaznovjeijem i magijom Zbog toga je nekoliko cikvenih
uokumenata o njoj piogovoiilo kao npi CoJex luris Cononici can
enciklika pape Pija Xll HeJiotor Bei
Instiukcija Svetog zboia za obieue Ti uokumenti ne uonose
ouiedenu ueiniciju pucke pobonosti nego vele ua se iaui o osta-
lim nelituigijskim ili izvanlituigijskim svetim cinima koji se obavljaju
bilo u cikvi bilo izvan nje I uok je znacajka lituigijskih cina kiatko-
ca i tocnost u iziaavanju i piimjeni kou puckih pobonosti upiavo
to neuostaje 0ne ne steue na iijecima Pune su maste spontanosti i
sentimentalnosti

Kou puckih pobonosti jace uolazi uo iziaaja za-


jeunistvo vjeinika Bolje se poznaju i blii su jeuni uiugima sto se ne
bi moglo uvijek ieci za lituigijske cine
BuJuci Jo se kou puckih pobonosti cesto opaaju znakovi na-
glasenog sentimentalizma nuno je ua pastoialni iaunici tu sklonost
uie u gianicama noimalnosti 0sjecajnost je naime po sebi uobia
stvai sve uok je pou kontiolom iazuma Zabiljeeno je ua se zagiebac-
ki biskup bl Augustin Kaotic u jeunom izvjescu potu-
io kako medu vjeinicima njegove piostiane uijeceze ima i onih koji
uolaze na piostenja ua se opijaju potuku iune pjesme pjevaju ua
kolo voue u kojem viagometno plesu

Nikakvo onua cuuo sto cemo


u tom kontekstu naci clanaka koji pucku pobonost poistovjecuju s
folkloiom i piaznovjeijem Boua li se k tomu neuostatak i naglaseni
inuiviuualizam puckih pobonosti guje se olako zaboiavlja na potiebe
opce Cikve i njezine teskoce i piobleme iazumjet cemo zasto se Ci-
kveno uciteljstvo u vise naviata osvitalo na pucku pobonost kao na

Pioblematici pucke pobonosti s osobitim obziiom na stovanje uospe posvecen


je uvobioj Boqoslovske smotre vol Ni 0 sauiajnim i povije-
snim ouieunicama iazvoja i istiaivanja pucke pobonosti u istom bioju Bogo-
slovske smotie pisao je ui Fianjo E Bosko sti 0biauio je iazuoblje
kasnog sieunjeg vijeka potiiuentsku epohu iazuoblje jozeinistickoga piosvje-
titeljstva te iazuoblje katolicke iestauiacije

0 smislu iaznolikosti i temeljnim znacajkama pucke pobonosti pisao je ui Na-


iijan Biskup viui Boqoslovsko smotro

Boqoslovsko smotro

nesto sto je tiajno piisutno u svijesti vjeinika I po sebi je uobio Ali


potiebno ju je tiajno teoloski piouubljivati I piociscavati ou svega sto
nije u sklauu s cikvenim ucenjem Navouim ovuje samo neke kaiakte-
iisticne uokumente u posljeunjih malo vise ou pola stoljeca
x NovoJim noipriie encikliku pape Pija XII HeJiotor Bei
u kojoj na vise mjesta spominje pucke pobonosti i veli kako
tiebaju biti vodene uuhom lituigije te kako iz njih nuno tie-
ba biti uklonjeno sve ono sto nije uostojno vjeie A pii kiaju
same enciklike Papa ivo piepoiuca pucke pobonosti u pasto-
ialnom iauu Cikve


x Besetak gouina nakon enciklike Neuiatoi Bei Sveti zboi za
obieue objavio je naputak 0 svetoi qlozbi i svetoi liturqiii
u kojem uonosi objasnjenje o pjevanju i puckim po-
bonostima sauianim u enciklikama HeJiotor Bei
i Be musico socro 0 biojevima spomenutoga
naputka nalaze se opcenita piavila za izvodenje bogostovnih
cina Pucke pobonosti moiaju vouiti vjeinike piema potpu-
nijem i aktivnijem suujelovanju kou euhaiistije kako je pisao
Pio XII i moiaju biti vodene uuhom lituigije A iz njih moia biti
uklonjeno sve ono sto nije uostojno vjeie
10
Zbog toga u uuhu
enciklike nalae se biskupima neka buiju nau lituigijom i po-
bonostima opcenito
11

x 0 puckim pobonostima piogovoiio je siie i uetaljnije i Biugi
vatikanski saboi u lituigijskoj konstituciji Socrosonctum Con
cilium guje ih piepoiuca uz uvjet ua buuu u sklauu s
cikvenim piopisima 0 tome cu ieci kasnije nekoliko iijeci
x Poznato je takodei kako je papa Pavao vI za viijeme svojega
pontiikata u vise naviata govoiio o puckoj pobonosti Pose-
bice u svojoj pobuunici Horiolis cultus govoii o ia-
znim viuovima maiijanskih pobonosti te potice stvaialastvo
i naglasava potiebu ievizije tih pobonosti Zelimo ua ievizija
postuje zuiavu tiauiciju i ua buue otvoiena za piihvacanje za-
konitih zahtjeva suviemenih ljuui

viui Acto Apostolicoe SeJis


10
Acto Apostolicoe SeJis Necesse tamen est ut saciae lituigiae
aflatus eiusque piaecepta ita in eauem valeant salubiitei utnihil pioisusin
uucatui quou ineptum sit vel Bei uomus inuignum uecoie vel uenique saciis
sit peiagenuis uetiimentosum sanaeque pietati obstet
11
Acto Apostolicoe SeJis quou quiuem ut ieligiose obseivetui
vigilantiae vestiae commenuamus
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Pucke pobonosti uakle nazocne su tijekom povijesti kao iziaz


uuhovnih tenji ljuui toga viemena i kao znak vjeiovanja minulih ge-
neiacija No kako se cesto uogadalo ua se uualje ou slubenog bogo-
stovlja lituigije spomenuti cikveni uokumenti naglasavaju kako ih
tieba usmjeiiti piema lituigiji kao svojem cilju Iei njihova opstojnost
je koiisna i hvaleviijeuna samo uotle uok slui uuhovnom iastu vjei-
nika pa se stoga u pastoialnom iauu i piepoiucuju
Konstituciio Saciosanctum Concilium o puckoi pobonosti
Btio bih u ovoj tocki naglasiti kako je cetiueseta obljetnica pio-
glasenja saboiske konstitucije o lituigiji Socrosonctum Concilium bila
obiljeena na Kateuii za lituigiku KBFa Sveucilista u Zagiebu jeunim
znanstvenim kolokvijem piosinca 0sim toga tim povouom
objavljeno je i nekoliko piigounih uiauaka ugleunih hivatskih litui-
gicaia
12
valja takodei ieci kako je u sklopu te obljetnice Kongiegaci-
ja za boanski kult objavila i Biiektoiij o puckoj pobonosti i lituigiji
koji je izuavacka kuca Kiscanska sauasnjost u Zagiebu pieve-
la i objavila
13
Cini mi se koiisnim ovuje napomenuti kako je uz
biojne piigoune clanke o toj temi objavljene u nasim uomacim ievi-
jama poseban uvobioj Bogoslovske smotie

bio posvecen temi puc-


ke pobonosti posebice stovanja BBN 0bjavljeni iauovi uglavnom su
plou hivatskog maiijoloskog simpozija koji je ouian u Naiiji Bistiici
ou uo iujna Suuionici toga simpozija zakljucili su ua je
nasa pucka pobonost naglaseno maiijanska a tiebala bi biti iznau
svega kiistocentiicna i eklezioloska Buuuci ua je papa Pavao vI upo-
zoiio na povisnu lakovjeinost u cisto izvanjske pobone cine kao i
jalov i casovit sentimentalizam koji je tud evandelju
15
suuionici sim-
pozija su oulucili poiauiti na svestianoj obnovi pucke pobonosti u
smislu iecene kiistocentiicnosti i eklezijalnosti

12
Fia Beneuikt v0IICA objavio je clanak Cetiueseta obljetnica konstitucije o
svetoj lituigiji Saciosantum Concilium Bosno froncescono
a piof fia Ante CRNCEvIC piigouni clanak Iesmo li potiebni nove lituigijske
obnove 0z obljetnicu konstitucije Saciosanctum Concilium Slubo Boio
uouinu uana kasnije je piof ui sc Ivan SINIC objavio uiauak
inteiesantan za ovo nase pieuavanje Poloaj pucke pobonosti piema konsti-
tuciji Saciosanctum Concilium 0bnovlieni ivot
13
Birektorii o puckoi pobonosti i liturqiii Zagieb Kiscanska sauasnjost

Boqoslovsko smotro bioj


15
PAvA0 vI Naiialis cultus bi

Aualbeit REBIC 0vounik Boqoslovsko smotro

Poznato je takodei kako je piije Biugog vatikanskog saboia kao


i u viijeme njegove piipiave izvanlituigijska osobito pucka pobonost
bila je izvignuta estokom uuaiu mnogih kiiticaia posebice nekih ista-
knutih pieustavnika lituigijskog pokieta Nedu biskupima pastoial-
cima i onima koji su pioucavali povijest lituigije postojale ouiedene
nesuglasice o viijeunosti pucke pobonosti i nacinu kako je usklauiti
s lituigijom Neki istaknuti pieustavnici pokieta lituigijske obnove
uiali su ua je pucka pobonost uziokovala nazauovanje lituigije u
ivotu Cikve te su nastojeci oko poviatka lituigije u sieuiste ivota
i ujelovanja Cikve smatiali ua se posve tieba oslobouiti svih oblika
pucke pobonosti

zaboiavljajuci pii tom njezine pozitivne stiane


0ptube koje su uolazile sa svih stiana govoiile su o iaznim oblicima
pietjeianosti posebice o piaznovjeiju i sentimentalizmu Toga je bio
svjestan i novoizabiani papa Ivan XXIII koji je cesto poticao ali i upo-
zoiavao

No kioz cetiueset gouina nakon Saboia o puckoj pobonosti su


iziazito pozitivno govoiili Pavao vI i Ivan Pavao II a oglasavala se i
Kongiegacija za boanski kult kao ieuovita Sinoua biskupa CELAN
pojeuine biskupske konfeiencije kao i pojeuini biskupi

vilo bizo
uakle nakon II vatikanskog saboia pozoino se piati pucku pobonost
posebice njezino uskladivanje s lituigijom Takvu usmjeienju svoj je
uopiinos posebice uala lituigijska konstitucija Saciosanctum Conci-
lium Njezin uoktiinaini temelj i pastoialna oiijentacija pokazuje ua
je Biugi vatikanski saboi u teskom pitanju uouiia i ounosa lituigije i
pucke pobonosti slijeuio liniju pastoialne iazboiitosti A to znaci po-
kusao je usklauiti a ne supiotstavljati te uvije stvainosti Iasno uajuci
pivotnost lituigiji koja ostaje neupitna To je osobito naglaseno u bi
saboiske konstitucije guje se govoii o pia exeicitia Taj tekst za-
piavo postaje magna chaita kasnijeg pozitivnog vieunovanja pucke

Ivan SINIC Poloaj pucke pobonosti

Ivan SINIC Poloaj pucke pobonosti biljeska Lespeiienza uel pii-


mo anno uelle sollecituuini pastoiali uel nuovo vescovo ui Roma che vi paila
ha uato la sensazione ui una ceita vaghezza ui alcune anime uevote e pie au
avviaie uevozioni paiticolaii titoli nuovi e ui culto con ispiiazioni ui caiatteie
locale che uanno limpiessione ui lasciaie campo alla fantasia e poco alla con-
centiazione uello spiiito

Poslije Biugog vatikanskog saboia o puckoj pobonosti se govoiilo u biojnim


uokumentima Tu je piije svega apostolska pobuunica Naiialis Cultus
i Evangelii nuntianui Katehetski geneialni uiiektoiij iaspiave
na tiecem zasjeuanju Sinoue biskupa kao i iaspiave na zasjeuanju uiu-
ge i tiece konfeiencije latinskoameiickih biskupa u Neuetlinu i u Puebli

Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima


Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

pobonosti koja ce nakon posaboiskog piopuha omoguciti njezino


ponovno otkiivanje i vieunovanje na pastoialnom katehetskom kul-
tuinom pa cak i na uiustvenom planu To piavilo iazboiitosti pose-
bice je uoslo uo iziaaja i u biojevima i te lituigijske konstitu-
cije Tamo se naime veli kako lituigija ne iscipljuje citavu ujelatnost
Cikve
20
te kako se uuhovni ivot ne iscipljuje samo suujelovanjem
u lituigiji Komplementainost tih uviju stvainosti nagnala je koncil-
ske oce ua toplo piepoiuce i savjetuju sjemenistaicima i bogoslovima
i uiuge pobone vjebe koje su pioete uuhom lituigije SC A u
uekietu o ougoju i obiazovanju svecenika piepoiucit ce te pobone
vjebe uz piipomenu ua ne ostanu samo na njima ili ua se ne pieuaju
nekom povisnom vjeiskom osjecaju 0T
Saboi uakle najivlje piepoiuca sve pobone vjebe kiscan-
skog puka ako su suklaune zakonima i piopisima Cikve SC
Nakana pak ove saboiske konstitucije mogla bi se ovako foimuliiati
Svi oblici pobonosti tiebaju biti uskladeni s lituigijskim piopisima
i pouiedeni samoj lituigiji koja ih po svojoj naiavi ualeko nauvisuje
pa je obvezatan piopis o nunosti ua se isti s lituigijom usklaue Sve
pobone vjebe kiscanskog puka ako su suklaune zakonima i piopisi-
ma Cikve Saboi piepoiucuje Buuuci ua lituigija po svojoj naiavi ua-
leko nauvisuje svaku pucku pobonost lituigijska konstitucija u bi
ouieduje neka se one s lituigijom usklaue
21
Konstitucija SC zapiavo
ovuje pieuzima ono sto je papa Pio XII ouieuio uavne u svojoj
enciklici Neuiatoi Bei kaua je napisao ua svi oblici pobonosti ima-
ju upucivati vjeinike na sakiamente inace ce ostati neplouni suvisni
ispiazni i beskoiisni Iei upiavo njihova koiisnost izviie iz lituigije
22

0va lituigijska ouieuba imala je svoje mjesto i u staiom cikvenom
Zakoniku koji je kanonom piopisao ua se slavljenje
pobonih vjebi ne smije piipustiti u cikvama i uiugim bogostovnim
mjestima bez uopustenja mjesnog oiuinaiija
23
20
viui SC Sveta lituigija ne iscipljuje citavu ujelatnost Cikve bi Buhovni
se ivot ipak ne sastoji samo u suujelovanju u svetoj lituigiji bi
21
SC bi Cikva ne eli nametnuti stiogu jeunolicnost kau gou nije u pitanju
vjeia ili uobio citave zajeunice Napiotiv ona njeguje i piomice uuhovne oso-
bine i uaiove iazlicitih plemena i naioua 0na uobiohotno piosuduje i koliko
je moguce svom pomnjom cuva sve sto u naiounim obicajima nije neiazijesivo
povezano s piaznovjeijem i zabluuama Stovise katkaua to piipusta i u smo
bogosluje ako se slae s piavilima istinskoga i piavoga lituigijskoga uuha
22
viui AAS
23
Kan 0iationes et pietatis exeicitia ne peimittantui in ecclesiis vel
oiatoiiis sine ievisione et espiessa 0iuinaiii loci licentia qui in casibus uiftici-
lioiibus iem totam Seui Apostolicae subiiciat

Na koncu mogli bismo kiatko iezimiiati ua lituigijska konsti-


tucija Socrosonctum Concilium piiznaje kako u Cikvi uz lituigijski
kult postoji i onaj izvanlituigijski SC koji ona naziva pia exeicitia
SC 0na uz to istice kako je pucka pobonost sastavni uio izvan-
lituigijskog kulta SC i te ua je ona uobio uosla ako je suklau-
na cikvenim piopisima i bez pioblematicnih mjesta SC i
I zakljucuje kako se svaka izvanlituigijska pobonost pa tako i pucka
pobonost tieba nauahnjivati na Svetom pismu te vjeinike upucivati
na lituigiju i Kiista koji je njezino sieuiste SC i
Nekoliko riieci o Birektoriiu pucke pobonosti

Buuuci ua se cesto cuje kako je lituigija kouiicaiana i u su-


piotnosti sa stvaialastvom pucke pobonosti u kojoj se obicni puk
lakse snalazi geneializiianje u kojemu ima nesto istine bilo je po-
tiebno iziauiti uokument koji bi uao ouiedena usmjeienja i piincipe u
viuu postizanja haimonije izmedu lituigije i pucke pobonosti o cemu
se govoiilo na Biugom vatikanskom saboiu vjeia naime nije samo
umna spoznaja 0na je nesto sto se ivi Njezini osjetljivi mateiijal-
ni i vizualni elementi znak su one unutainje elje vjeinika kojom
pokazuju piipaunost Cikvi Kiistu BB Naiiji svecima Kau netko eli
uouiinuti sliku Raspetoga ili Isusov kii on zapiavo eli suujelovati
u Isusovoj muci Isto tako napoi i elja ua se houocasti u neko sve-
tiste ouiaava unutainju elju ua se piiblii otajstvu koje to svetiste
pieustavlja 0ostalom pucka pobonost se ne iscipljuje u samoj sebi
0na piipiavlja sice vjeinika ua buue otvoieno Buhu i Bojoj milosti
koja se ostvaiuje u lituigijskom slavlju Isusa Kiista Pucka pobonost
nema namjeiu postaviti se na mjesto lituigijskoga slavlja Lituigija
pak sa svoje stiane ne eli uklanjati oblike vjeie koje pucka pobonost
upucuje Kiistu Spasitelju Zbog toga je pucka pobonost veliko blago
Cikve Kakvu bi tek stetu i uuhovno osiiomasenje uoivjelo zapauno
kiscanstvo kau bi npi ostalo bez kiunice i pobonosti kiinog puta
Spominjem samo ta uva slucaja kako bismo osjetili sto je sve u igii
Istina biskupi su na saboiu istakli lituigiju kao vihunac i sieuiste
kojem tei cijela aktivnost Cikve Ali uouali su kako se uuhovni ivot
ne iscipljuje u suujelovanju na lituigiji SC Za uuhovni ivot vjei-
nika postoje i pobone vjebe koje Sveta Stolica piepoiucuje i koje se
piakticiiaju u iaznim uijelovima svijeta 0ne su u povijesti pojeuinih

Konqreqociio zo boqostovlie i Jisciplinu sokromenoto izuala je Biiektoiij o


puckoj pobonosti i lituigici Izuavacka kuca Kiscanska sauasnjost je pie-
vela i objavila Biiektoiij u svojoj biblioteci Koncil Biiektoiij ima stianica
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ljuui i naioua imale velik utjecaj


Cikva je uvijek naglasavala kako se pucka pobonost moia
iavnati piema lituigiji Nije joj medutim nalagala ouiedene noime
Ali pazila je ua ne zavisi u cistoj spontanosti Smatiala je nunim i
potiebitim upoznoti vieunote pucke pobonosti stititi njezinu iskon-
sku bit cistititi je ou nepotiebnih naslaga osvietliivoti je tekstovima
Svetoga pisma usmierovoti je i ne supiotstavljati svetoj lituigiji sto
je lijepo naznaceno u lituigijskoj konstituciji Socrosonctum Concilium
Blaeni Ivan Pavao II u svojem apostolskom pismu vicesimus quin-
tus annus koje je objavio povouom obljetnice SC naglasio
je kako se pucku pobonost ne smije ni ignoiiiati niti pieu njom biti
inuifeientan ili pak imati osjecaj ouiedenog poucjenjivanja i pieziia
bi Puckoj pobonosti veli on tieba tiajna piisutnost evangeli-
zacije kako bi vjeia koju ocituje bila ziela i autenticna I zakljucuje ua
bi se piavi pastoial u Cikvi tiebao osloniti na njezino bogatstvo te je
piociscavati i usmjeiavati piema lituigijskim slavljima kao uai puka
Bojega
Zbog toga je Biiektoiij namijenjen svima biskupima svece-
nicima i onima koji voue biigu o uiugima u obiteljima pokietima
uuiuenjima i biatstvima 0z uvou u kojem se govoii o naiavi i biti
piincipima i jeziku pucke pobonosti Biiektoiij ima uva glavna uijela
Pivi uio ounosi se na ono sto nam je povijest ostavila Cikveno ucitelj-
stvo i teologija ueiniiali kao i piincipi koji pomau stvaiati suiaunju
i haimoniju izmedu pucke pobonosti i lituigije Biugi uio Biiektoii-
ja bez pietenzija ua buue sveobuhvatan uonosi mnostvo opeiativnih
piijeuloga Ne iue za tim ua uspostavlja neku novu iegulativu nego ua
posvijesti vec postojece teoloskolituigijske piincipe o kojima je vec
Biugi vatikanski saboi govoiio Bonosi kiatku povijest pojeuinih po-
bonosti navoui teoloske iazloge koji su im u temelju kao i piakticne
piijeuloge u viuu sklaua izmedu lituigijskih slavlja i puckih pobono-
sti I pii tomu opetovano istice pivenstvo i iazliku izmedu lituigije i
pucke pobonosti Ne eli medutim gusiti spontanost koja je utkana
u samu naiav pucke pobonosti Ali ne zaboiavlja pousjetiti na ono
zuiavo cikveno nacelo Ne iauiti na svoju iuku te pucku pobonost
bianiti ou samovolje
Na kiaju samo nekoliko kiatkih navoua iz Biiektoiija kako bi-
smo osjetili sto su sastavljaci eljeli poiuciti i poluciti Biiektoiij vise
puta i na vise nacina ponavlja i istice piimat koji piipaua lituigiji koja
je vihunac i izvoi svakoga kiscanskoga slavlja No to nikako ne smije
biti shvaceno u uuhu iskljucivosti supiotnosti ili pak maiginaliziia-
nja puckih pobonosti bi Bapace one su vane za vjeiski ivot

Bojega naioua za cuvanje same vjeie i za usvajanje novih inicijativa


evangelizacije bi I nastavlja ua nije moguce ne vouiti iacuna
o pobonostima koje vjeini naiou u nekim kiajevima obavlja uiilji-
vim aiom i cistocom nakane ua zuiava pucka ieligioznost moe biti
piotuotiov za sekte i jamstvo vjeinosti poiuci spasenja te ua je ona
bila pioviunosno sieustvo za cuvanje vjeie tamo guje je kiscanima ne-
uostajala pastoialna skib bi
Umjsto zakljucka
0 ovom uiatku govoiilo se o covjeku koji tiaga za svojim koii-
jenima za smislom za znacenjem u ivotu Piemua se znanost tiuui
istiaivati ga i ueiniiati on ostaje tajna beskiajna Sa ivim stvaiima
veu ga zajeunicki zakoni ivota po kojima ivi poput biljke i ivotinje
ouiedenim bioloskim iitmom iada se iazvija ziije staii i umiie I tu
zapiavo nema velike iazlike Sa ivotinjskim svijetom ima osjecajni i-
vot i vitalne potiebe ua se hiani i pieivi 0vuje bi se medutim moglo
ustviuiti kako je covjek siiomasniji u uspoieubi sa ivotinjama Ne-
uostaje mu savisenstvo instinkta kojima su obuaiene ivotinje Neke
stvaii i spoznaje o covjeku uaju nam povoua iazmisljati o njemu kao
o posebnom stvoienju koje je kauio govoiiti misliti osjecati se slo-
bounim voljeti i biti ieligiozno A ieligiozni pioblemi natiani i otu-
dujuci nego ivotni humani i suviemeni Buuuci ua su kihki i nezasti-
ceni ieligiozno uostojanstvo ljuui valja bianiti postovati i piomicati
Religija posebice uoblicena u puckoj pobonosti ouigiala je
vanu ulogu u pienosenju vjeiskih i moialnih vieunota u stvaianju
kultuie i povijesti hivatskog naioua Njezini iazliciti oblici koji su i
uanas nazocni imali su osobito znacenje u teskim viemenima piotu-
vjeiskih iueologija poput one maiksisticke To je bilo iazlogom ua je
Cikva iziekla svoj pozitivan suu o puckoj pobonosti posebice onoj
koja se ounosi na stovanje BBN Biiektoiij za pastoialnu slubu bi-
skupa Ecclesiae imago izmedu ostalog nalae neka biskupi
buiju nau oblicima pucke pobonosti s cikvenim osjecajem Ne smije
se uakle te pobonosti otpisivati puiitanskim uuhom kao ua bi bile
folkloi i piaznovjeije ili neki nauivjeli oblici poganskih obieua Ne
ona je iziaz iskonske kiscanske vjeie koja je evandeoska i kaua je al-
teinativna lituigijskim oblicima Istina uok je znacajka lituigijskih
cina kiatkoca i tocnost u iziaavanju i piimjeni kou puckih pobono-
sti upiavo to neuostaje 0 njima se ne steui na iijecima pune su maste
spontanosti i sentimentalnosti Zbog toga ih neki poistovjecuju s fol-
kloiom i piaznovjeijem pa je pucka pobonost bila izvignuta estokim
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

kiitikama onih koji su uiali ua je ona uziokovala nazauovanje litui-


gije u ivotu Cikve
Nakon Biugog vatikanskoga saboia ipak se o puckoj pobonosti
pocelo pozitivno govoiiti cemu su osobito piiuonijeli Pavao vI i Ivan
Pavao II Lituigijska konstitucija Saciosanctum Concilium SC slijeui
liniju pastoialne iazboiitosti Nastoji usklauiti a ne supiotstavljati li-
tuigiju i pucke pobonosti Bapace najivlje piepoiuca sve pobone
vjebe kiscanskog puka ako su suklaune zakonima i piopisima Ci-
kve SC jei one su sastavni uio izvanlituigijskog kulta SC i
Zbog toga je potiebno upoznoti vieunote pucke pobonosti stititi
njezinu iskonsku bit cistititi je ou nepotiebnih naslaga osvietliivoti je
tekstovima Svetoga pisma usmierovoti je i ne supiotstavljati svetoj li-
tuigiji Blaeni Ivan Pavao II je isticao kako puckoj pobonosti tieba
tiajna piisutnost evangelizacije kako bi vjeia koju ocituje bila ziela
i autenticna I zakljucuje ua bi se pastoial u Cikvi tiebao osloniti na
njezino bogatstvo te je piociscavati i usmjeiavati piema lituigijskim
slavljima kao uai puka Bojega 0 tom viuu pastoialni ujelatnici mogu
naci veliku pomoc u Biiektoiiju pucke pobonosti koji govoii o na-
iavi i bti piincipima i jeziku pucke pobonosti I uok jasno iazlikuje
lituigiju i pucke pobonosti Biiektoiij naglasava potiebu njihove hai-
monicne usmjeienosti kao i uvaavanja i postovanja njihove posebno-
sti Cikveno uciteljstvo je ovim Biiektoiijem izieklo svoje postovanje
piema puckoj pobonosti 0 njoj je kao u klici ieligiozna uusa naioua
bi Ili ako je na pieustavljanju Biiektoiija iekao kaiu Cluuio
Bummes u njoj je kao u klici ieligiozna uusa naioua a ona je piivile-
giiani oblik inkultuiacije vjeiskog fenomena i pivotni majcin govoi
svake ieligije
PUPULAR DEVUTIUN AND LITURCY ACCURDINC
TU CHURCH DUCUMENTS
Summary
ln tbis orticle we Jiscuss tbe bumon beinqs seorcb for sense onJ meoninq Fven
tbouqb scientiic Jescriptions of tbe bumon beinq ronqe ocross tbe brooJ spectrum of
bioloqicol psvcboloqicol mentol politicol economic morol reliqious tecbnicol bisto
ricol 0topion onJ oestbetic tbere remoins on eniqmo Tbe bumon beinq con speok
tbink love feel free onJ be reliqious AnJ reliqious problems ore olwovs octuol onJ
never olJ olwovs lifeboseJ onJ never remote onJ olwovs bumon Tberefore we
con sov tbot tbe bumon beinq is o speciol creotion onJ reliqious
Tbe orticle contoins port of o lecture JelivereJ to tbe SvnoJ of Bisbops in
Jeolinq witb tbe populor Jevotion tbot bos ploveJ on importont role in tronsmittinq

Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema cikvenim uokumentima


reliqious onJ morol volues os well os creotinq tbe culture onJ bistorv of tbe Croot pe
ople Bifferent tvpes of populor Jevotion still present toJov ploveJ on importont role
in Jificult times of ontireliqious iJeoloqies sucb os Horxism Fven tbouqb populor
Jevotion is not tbe kev to tbe new evonqelizotion it sboulJ not be JismisseJ simplv os
folklore or superstition or os some kinJ of leftover from poqon rituols Populor Jevoti
on is on expression of o Jeep Cbristion foitb even tbouqb it is sometimes controrv to
liturqicol rules Ecclesiae imago tberefore stotes tbot tbe bisbops bove to be viqilont
over Jifferent kinJs of populor Jevotion witb on ecclesiosticol sensibilitv
ln tbe tbirJ port of tbe orticle we speok obout cburcb Jocuments Jeolinq witb
populor Jevotion before onJ ofter tbe SeconJ voticon Council Speciol ottention bos
been qiven to tbe Constitution on tbe SocreJ liturqv Saciosanctum Concilium tbot
in tbe spirit of postorol pruJence bormonizes onJ Joes not oppose liturqv onJ po
pulor Jevotion lt even recommenJs Populor Jevotions proviJeJ tbev occorJ witb
tbe lows onJ norms of tbe Cburcb SC Tbe Cburcb believes tbot it is necessorv to
explore tbe volues of populor Jevotion to protect its primorJiol essence to cleonse it of
unnecessorv occretions to illuminote it witb Scripture onJ to point it toworJs rotber
tbon plocinq it in opposition to tbe socreJ liturqv ln occorJonce witb tbis o Birectorv
of populor Jevotion bos been publisbeJ in wbicb tbe Cburcb expresses its respect for
populor Jevotion Tbe Birectorv Jescribes tbe noture onJ essence principles onJ lon
quoqe of populor Jevotion onJ speoks obout tbe neeJ for o bormonious orientotion
toworJ liturqv tbot is tbe culminotion onJ tbe source of everv Cbristion celebrotion
Ky words person sense reliqious bumon beinq speciol creoture unenJinq
mvsterv populor Jevotion ontireliqious iJeoloqv new evonqelizotion folklore super
stition Constitution on tbe SocreJ liturqvSaciosanctum Concilium postorol pruJen
ce liturqv onJ populor Jevotion Birectorv of populor Jevotion
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

0BK

Piegleuni iau
Piimljeno piosinac
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC
Fakultet islamskih nauka
Cemeilina Albina i Fianje Beiljevica
BiB Saiajevo BiB Tuzla
zuhuijahasanovicinba oihanjasicyahoocom
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA S USVRTUM
NA BIUETICKU EDUKACI)U
Satak

No somom pocetku roJo u osnovnim crticomo ispison ie Jolozok islomo no po
Jrucie Bosne i Eerceqovine Potom ie ukozono no osnovno vrelo islomo Kuron i boJis
koii su uieJno izvori tumocenio bioetickib problemo s ospekto islomo Nokon toqo pri
kozon ie poviiesni rozvoi Iokulteto islomskib nouko u Soroievu oJ 6ozi Eusrevbeqove
meJrese Boqoslovne skole preko Seriiotske suJocke skole potom vise islomske seri
iotskoteoloske skole po Jo lslomskoq teoloskoq fokulteto Nokon osnovnib poviiesnib
poJotoko o Iokultetu izneseni su poJoci o obrozovnim proilimo svrseniko i svrsenico
ove instituciie 0sobito ponio u prvom Jiielu roJo posveceno ie strukturi Iokulteto i
preJmetimo koii se proucovoiu Bruqi Jio roJo posvecen ie soJroiu preJmeto Ftiko
Suvremene okoiJske Joqmotske teme i Suvremene ikbske teme unutor koiib se pro
ucovoiu teme iz inteqrotivne bioetike Zotim ie upozoreno no bioeticko spisotelistvo
nostovniko Iokulteto cime su istoknuti niibovi roJovi iz ove temotike No posliieJi
plomskim stuJiiimo inteqrotivno bioetiko se proucovo iz somo ieJnoq moJulo Seriiot
u suvremenim Jrustvimo Pri izroJi roJo onoliziron ie soetok silobuso spomenutib
preJmeto pri cemu se posebno ponio priJovolo zostuplienosti bioetike u Jiplomskoi
nostovi s obzirom no sotnicu TokoJer ie bilo i riieci o bioetickoi literoturi koio se ko
risti u prenoseniu znonio iz ovoq poJrucio no Iokultetu islomskib nouko u Soroievu
Kljucn rijci inteqrotivno bioetiko eJukociio islom Kuron boJis Iokultet
islomskib nouko u Soroievu
Uvod
Covjek ou pamtivijeka potiebuje obiazovanje zaiaui egzisten-
cijalnog opstanka uuhovnog ougoja uuse poboljsanja kvalitete ivota
ali i piibliavanja Svemilosnom Bogu 0 sklopu Islamske zajeunice u
Bosni i Beicegovini nalazi se i najstaiija visokoobiazovna institucija
na kojoj se skoluju buuuci muslimanski vjeiski slubenici Naziv te in-
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

stitucije je Fakultet islamskih nauka u Saiajevu ualje FIN


Banasnja slika svijeta se umnogome mijenja te se covjek uanas-
njice susiece s mnogobiojnim pioblemima ou cega su neki i bioetic-
kog kaiakteia a koji nisu postojali u pioslosti 0 tim pioblemima uu-
ni su govoiiti teolozi vjeioucitelji i vjeiski slubenici koji se obiazuju i
ougajaju na Fakultetu islamskih nauka u Saiajevu Bioeticka euukacija
s aspekta islama koju uobivaju gojenci na FINu pomae im ua utonu
u ogiomno znanstveno pouiucje integiativne bioetike 0na je sastavni
uio obiazovnih kuiikuluma na FINu cime se pokusava ougovoiiti s
islamskog aspekta na novonastale bioeticke piobleme uanasnjice 0
sklopu Nastavnog plana i piogiama FINa pioucavaju se novi bioetic-
ki pioblemi ekoloskog faimaceutskog meuicinskog poljopiivieunog
i inuustiijskog kaiakteia koji su kaiakteiisticni za uanasnje uiustvo
Izvori rligiozn biotik u islamu
Bioetika je novija znanost ciji je pocetak vezan uz posljeunja
uesetljeca stoljeca Pivi puta je pojam bioetiko upotiijebio najpiije
u jeunom clanku
1
a potom i u knjizi
2
van Rensselaei Pottei biokemicai
i onkolog sa sveucilista Wisconsin Nauison nizozemskog poiijekla
Nazvana je i znanost opstanka a kao kolegij pieuaje se na ucilistima
znatno kasnije Bioetika integiiia i uiuge znanosti s njihovim uopii-
nosima oko opstanka svih oblika ivota pa je nazvana i integiativna
bioetika
Bioeticka iueja se potom siii pa je tako u Saiajevu osno-
vano i iegistiiiano Bioeticko Jrustvo u Bosni i Eerceqovini BB s bioj-
nim piijavljenim clanovima Biustvo je oiganiziialo uva Nedunaiouna
bioeticka simpozija i g s izuanim zboinicima iauova
tieci je bio u uoj suiaunji s AN0 BiB guje je ouian na temu
Bioetika izmedu ieligije i sekulaiizma Sljeueci simpozij Bioetickog
uiustva je u piipiavi za g
Si islama pieustavlja istina Tewhiua koji oznacava islamski
monoteizam to jest vjeiu u Ieunog Ieuinog Boga 0vjeienost sica bitni-
ji je sastavni uio aiiukn vierovonio a svjeuocenje je uokaz ua netko
vjeiuje lslom u stvaii znaci pieuanost attaslim
3
0sim svjeuocenja
1
van Rensselaei P0TTER Bioethics The Science foi Suivival Perspectives in
Bioloqv onJ HeJicine
2
van Rensselaei P0TTER Bioetbics BriJqe to tbe Iuture Englewoou Cliffs Pien-
tice Ball
3
Samii BEuLER0vIC AbJ ol0oJir Al6ovloni i Jerviski reJ koJeriio Saiajevo
Fakultet islamskih nauka i haui Sinanova tekija u Saiajevu

vjeie u Ieunog i Ieuinog Boga u islamu je i vise nego vaan stil ivlje-
nja Nuslimani jeunako kao i svi ostali ljuui na Planetu pokusavaju
piilagouiti svoj nacin ivljenja potiebama viemena 0 takvoj situaciji
svakounevno se susiecu s pioblemima bioetickog kaiakteia poput i-
vota bolesti umiianja eutanazije uistanzije genetskog inenjeiinga
genski mouiiciiane hiane i slicno Zauatak je islamske teologije u tim
slucajevima pokusati uati ougovoie na piobleme ove viste a to se cini
uz pomoc osnovnih viela islama koja su vec stoljecima mjeiouavni i
smjeiokazni naputci geneiacijama muslimana i muslimanki a to su
Kuian i sunnet ounosno hauis
Spomenuta izvoiista vjeie su temelj za ougovoie na mnogo-
biojna pitanja koja se iadaju s viemenom Za pobone muslimane
Kuian je Boja objava koja je objavljena Bojem poslaniku Nuhamme-
uu as

Kuian je iijec Boja koja je pieko meleka hiv andela Bibiila


hiv uabiiela spustena Nuhammeuu as potom je oumah zabiljee-
na ou pisaia Boje objave a takodei se cuvala i u usmenom obliku ou
Cuvaia Boje objave aip haiza Nuslimani vjeiuju ua je Kuian ne-
piomijenjen vec gotovo punih petnaest stoljeca Kao takav pieustavlja
osnovni izvoi jei su u njemu sauiana temeljna nacela vjeiovanja po-
tom naieube i uozvole te islamski eticki nauk Sieuisnji cilj Kuiana je
ustanoviti ouiiv uiustveni poieuak na Zemlji koji ce biti piaveuan i
utemeljen na moialu
5
Biugi izvoi koji uolazi nakon Kuiana je sunnet
ili hauis a to su iijeci i piaksa Bojeg poslanika Nuhammeua as te
sve iijeci i postupci uiugih koje je on piesutno ouobiio Ieunako kao i
Kuian u hauisu se govoii o vjeii u Boga metaizickom svijetu ali se
osobito ekspliciia moialni nauk islama 0sim nabiojenih izvoia mu-
slimanski ucenjaci suklauno viemenu pokusavaju uati ougovoie na
pitanja suviemenosti cija pioblematika nije eksplicitno naveuena u
spomenuta uva viela islama
Piema Kuianu citav pojavni svijet stavljen je covjeku na ias-
polaganje Sve je u tom svijetu piema Bojoj piomisli i vjecnoj nakani
u funkciji ivota Sve je medusobno povezano u jeunu sklaunu cjelinu
u kojoj u zauivljujucoj mjeii vlaua savisen ieu i iznimna ljepota

0u
osobitog znacenja je i to sto je Kuian ouieuio covjeku misiju Bojeg
namjesnika Njemu je kako to Kuian na vise mjesta ponavlja sve na

As je kiatica aiapske sintagme alejhisselam sto u piijevouu znaci mii s


njim cime muslimani ukazuju na postovanje piema ulasonosi iijeci Boje Nu-
hammeuu
5
Fazlui RABNAN 6lovne teme Kurono Saiajevo CNS i ElKalem

Busein B0Z0 Covjek lzobrono Jielo ll Saiajevo ElKalem


Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Zemlji i ne samo na Zemlji nego i na nebesima u kozmosu pouiedeno


i stavljeno na iaspolaganje 0z to mu je uana mogucnost ua upoznaje
piiiouu otkiiva njezine tajne i koiisti blagouati Ban mu je iazum i ne-
ogianicene ovlasti na polju naucnih istiaivanja jei je to sastavni uio
njegove misije i jeuini nacin ua se ona izvisi


Bioetiku je moguce pouijeliti na svjetovnu bioetiku i ieligioznu
bioetiku Postoje jos neke poujele ou kojih se osobito istice koncept
integiativne bioetike koji unutai sebe inkoipoiiia oba naveuena bio-
eticka piavca i jos mnoge uiuge bioeticke viuike Kaua govoiimo o ie-
ligioznoj bioetici iijec je pivenstveno o bioetici iz islamskog teoloskog
uiskuisa Islamski svjetopogleu o pioblemima bioetike utemeljen je
na osnovnim i nepiesusnim vielima islama piimaino Kuianu a po-
tom i sunnetu Na osnovi uanih izvoia sklauno viemenu uz upoiabu
iazuma muslimanski intelektualci pokusavaju pioniknuti u piobleme
sauasnjice i sutiasnjice Takovisni pioblemi su nesumnjivo i bioeticki
pioblemi o kojima neiijetko moemo cuti na televiziji iauiju ili pak
citati u novina i na inteinetu Pii tome se jeuan ou osnovnih bioetic-
kih pioblema ounosi na ivot gic bios Pii poimanju ivota neiijetko
se u uanasnjim socioloskim piavnim ieligioloskim politoloskim po-
gleuima na ivot govoii i o kvaliteti ivota koja je nesumnjivo jeuan
ou osnovnih bioetickih pioblema suviemenosti Bioeticki pioblemi
poput eutanazije uistanazije bolesti i lijecenja ivota aboitusa kon-
tiacepcije i slicno vezani su i uz ivot vjeiujucih muslimana koji pieu-
stavljaju znatnu populaciju u svijetu Spomenuti pioblemi nisu novijeg
uatuma neki su cak piisutni jos ou uavnih viemena Tako su bioeticki
ougovoii vezani uz eutanaziju aboitus kontiacepciju opcenito ivot
kao uai Boji speciiciiani tekstom Kuiana i hauisa koji pieustavljaju
islamsku Konstitutivnu tiauiciju
Bioeticka euukacija ima i svoje stupnjeve o cemu piofesoiica
Naua uosic s Rijeckog Sveucilista zboii sljeuece Piva je faza evoko
ciie kaua stuuenti navoue asocijacije i poznate infoimacije o bioeti-
ci uz pokusaj nudenja vlastite ueinicije Biuga faza je rozumiievonie
znocenio guje stuuentima biva pieuoceno kultuinopovijesno iazuo-
blje koje je piethouilo nastanku bioetike 0 fazi reloksociie piistupa se
analizi i iazumijevanju same ueinicije bioetike

Bioeticka euukacija
je nuna za stuuente i stuuentice Fakulteta islamskih nauka u Saiaje-
vu jei oni pieustavljaju piijenosnike znanja iz bioetike u sveopci po-

Busein B0Z0 Islam Nusliman lzobrono Jielo l Saiajevo ElKalem

viui vise Naua u0SIC Bioeticke perspektive Zagieb Peigamena

pulus koji cine ucenici sieunjih i osnovnih skola potom mnogobiojne


uematlije vjeinici koji posjecuju uamije Bo saua na alost na ju-
noslavenskim jezicima ne postoji niti jeuno sustavno ujelo iz bioetike
s aspekta islama uok su takovisna ujela vec nastala na njemackom
engleskom pa i aiapskom jeziku S uiuge stiane napisano je nekoliko
iauova o cemu ce biti iijeci u ovome tekstu
Poviiest Iokulteto islomskib nouko u Soroievu
Islam na pouiucje Bosne i Becegovine uolazi u petnaestom sto-
ljecu Islam su uglavnom siiili u tim kiajevima tigovci potom ueivisi
muslimanski mistici koji su mnogo piije vojske 0smanskog Caistva
pivenstveno lijepim iijecima kao misionaii pienosili poiuku islama
uomoiouackom pucanstvu S uiuge stiane uz vojne utviue giadene su
tinice i uamije te je bilo onih koji su zaiaui svojih inteiesa mijenja-
li vjeiu Takodei znacajan islamski populus u BiB pieustavljaju ljuui
koji su se kao muslimani uoselili u BiB iz iazlicitih pouiucja onovie-
menog 0smanskog impeiija
Buuuci ua je islam bio najmnogoljuunija ieligija na pouiucju
Bosne i Beicegovine stvoiila se potieba i za foimalnim skolovanjem
imama muslimanskih vjeiskih slubenika hatiba i vaiza piopovjeu-
nika i muallima vjeioucitelja Iz tog iazloga nastaju i pive meuiese
bogoslovne skole koje su imale zauatak poucavati i izgiadivati spo-
menute kauiove Ieuna ou najstaiijih i siguino najpoznatija meuiesa
na pouiucju Bosne i Beicegovine je uazi Busievbegova u Saiajevu
koja uatiia jos ou gouine 0na nosi naziv po svojemu meceni i
utemeljitelju bosanskom begu giofu uazi Busievbegu 0va skola i
uanas postoji u Saiajevu
Piije no sto je kienuo s iauom uanasnji Fakultet islamskih
nauka u Saiajevu imao je i svoje piede Te institucije su pivenstveno
visi stupnjevi uazi Busievbegove meuiese koja je utemeljena
Bolaskom Austiougaiske impeiije u Bosnu i Beicegovinu go-
uine stvaia se potieba za obiazovanjem biiokiatskog kauia koji ce
sluiti u uiavnoj auministiaciji te se stoga gouine uvoui Seii-
jatska suuacka skola Na spomenutoj ustanovi skolovale su se buuuce
kauije suci koji su uglavnom iauili u uiavnoj slubi uok su neki ou
svisenika takodei obnasali funkciju imama i vjeioucitelja 0vaj stuuij
tiajao je pet gouina i moemo konstatiiati ua je bio u iangu uanasnjeg
bakaleuiata a stuuenti su pioucavali svjetovno piavo ali i islamsku
teologiju i islamsko piavo Fikh Seiijatska suuacka skola osnovana je
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
100
s ciljem ua se na uomacem tlu i pou nauzoiom austiougaiske okupa-
cijske upiave otignuto i neovisno ou Istanbula nekauasnjeg intelek-
tualnog i kultuinog sieuista i bosanskih muslimana skoluje kauai za
seiijatske suuove u Bosni i Beicegovini Kako svojim nastavnim pio-
giamom tako i neomauiskim aihitektonskim stilom zgiaue u kojoj je
bila smjestena skola je simboliziiala islam u Eviopi spoj uuhovnih i
kultuinih viijeunosti Istoka i Zapaua Seiijatskosuuacka skola tako je
bila spoj tiauicionalnog islamskog i moueinog eviopskog obiazovanja
na akauemskom nivou

Seiijatska suuacka skola postojala je sve uo gouine Posto


je Bosna i Beicegovina poslije Pivog svjetskog iata postala uio Kia-
ljevine Siba Bivata i Slovenca Kasnije Kialjevina Iugoslavija uolazi
i uo uiustvenopiavnih piomjena kou muslimana Takodei uolazi i
uo izvjesne iefoime skolstva pa se za viijeme Kialjevine Iugoslavije
gouine otvaia u Saiajevu visa islamska seiijatskoteoloska skola
ualje vIST koja je bila u iangu fakulteta Na vIST su se mogli upi-
sati pivenstveno svisenici gimnazija ili uazi Busievbegove meuiese
Skolovanje na vISTu tiajalo je osam semestaia ounosno cetiii gouine
Nastavnici koji su pieuavali na ovoj visokoobiazovnoj ustanovi musli-
mana u Kialjevini Iugoslaviji bili su biiani u znanstvenonastavnicka
zvanja uocenta izvanieunog piofesoia i ieuovitog piofesoia Tako je
na piimjei ui Bamuija Cemeilic nastavnik na piavnoj skupini pieu-
meta izabian u zvanje uocenta a i izvanieunog piofesoia nakon
cega se piikljucio N0Pu uok je Nehmeu Banuic bio izabian u zvanje
ieuovitog piofesoia na teologijskoj skupini pieumeta 0 ozbiljnosti
ove ustanove govoii ua su svisenici nastavili s ualjnjim skolovanjem
te je tako na piimjei znameniti jugoslavenski i bosanski povjesnicai
Bazim Sabanovic uoktoiiiao na Sveucilistu u Beogiauu visa islamska
seiijatskoteoloska skola piestala je s iauom gouine cime se ue-
sio velik henuikep za muslimane Iugoslavije i Bosne i Beicegovine
10

Nuslimani Iugoslavije nepiekiuno su ujelovali i u Socijalistic-
koj Iugoslaviji s ciljem ua se ponovno otvoii visokoobiazovna teoloska
ustanova To se uoista i obistinilo Fakultet je uoivio ponovnu ievita-
lizaciju gouine kaua je otvoien pou nazivom Islamski teoloski
fakultet u Saiajevu ualje ITF Na ITFu su se skolovali ne samo bo-
sanski muslimani nego su se skolovali i etnicki Albanci islamske vjeie

Stefan SCBREINER Seat of Knowleuge anu Neuiatoi between the Cultu-


ies httpenqantaiaueSeatofKnowleugeanuNeuiatoibetweenthe
Cultuiescipinuexhtml
10
vise viui Kasim BABZIC visa islamska seiiatskoteoloska skola u Saiajevu
Tokvim
101
Nakeuonci Toibesi Romi
11
Tuici Poljaci Bivati pa cak i Aiapi 0 to
viijeme zauatak Fakulteta bio je osposobljavanje pitomaca za iau u
Instituciji islamske zajeunice Iugoslavije Bila je to jeuina visoko obia-
zovna ieligijska institucija muslimana Iugoslavije 0viuom u tauasnji
plan i piogiam ITFa eviuentno je ua se bioetika sustavno nije piou-
cavala osim spoiauicnih implicitnih spomena nastavnika fakulteta o
izvjesnim bioetickim pioblemima Na ITFu su ou samog pocetka bile
zastupljene uvije skupine pieumeta a to su svjetovni pieumeti u koje
spauaju sipskohivatski jezik uanas bosanski jezik engleski jezik
aiapski jezik ilozoija sociologija psihologija peuagogija uiuaktika
anuiagogija i slicno Bok uiugu skupinu pieumeta cine bazni teoloski
pieumeti koji pieustavljaju osnovne mouule Fakulteta a utemeljeni su
na piethouna uva spomenuta izvoia islama Kuianu i hauisu Teoloski
pieumeti su iazvistani kioz sest kateuii 0snovne kateuie su Kateuia
Tefsiia i kuianskih znanosti Kateuia hauisa Kateuia islamske kultuie
i civilizacije Kateuia ikha Kateuia akaiua i Kateuia imameta
Raspauom SFRI uesavaju se i kiupne piomjene na Islamskom
teoloskom fakultetu u Saiajevu jei biva pieimenovan u Fakultet islam-
skih nauka u Saiajevu ualje FIN a otvaia se i novi ousjek Religijske
peuagogije namijenjen za ougoj i obiazovanje vjeioucitelja u javnim
skolama Takodei je pokienut i poslijeuiplomski stuuij i utemeljeno je
sest kateuii Nesumnjivo ua u pitanju tih iefoimi najznacajnija uloga
piipaua uanasnjem piof ui emeiitusu 0meiu Nakicevicu koji je uvi-
uio vanost skolovanja vjeioucitelja na ovome Fakultetu za balkanske
piostoie Biuga veoma bitna stavka u iefoimama piofesoia Nakicevi-
ca jesu otvaianje poslijeuiplomskih stuuija cime nije bilo vise potiebe
ua se stuuenti salju na magistaiski i uoktoiski stuuij na Istok osobito
u aiapske zemlje vec ua se skoluju u svojoj zemlji i na mateiinskom
jeziku
Fakultet je akau gouine ponovno kienuo u iefoi-
mu obiazovanja te se pocinje piovouiti i bolonjski pioces kojim se
uvoue i novi sauiaji u kuiikulum Fakulteta Bo uvodenja bolonjskog
sustava skolovanja na Fakultetu stuuenti i stuuentice su okoncavali
stuuije Religijske peuagogije i Teologije sa zavisenim uiplomskim ia-
uom ou cega su neki pisani i na teme iz bioetike 0 tim uiplomskim
iauovima bit ce iijeci kasnije 0vodenjem bolonje ukiuaju se uiplom-
ski iauovi a okoncanje uiplomskih stuuija piovoui se polaganjem po-
sljeunjeg ispita
11
Ieuan svisenik Fakulteta inace Rom pieveo je i Kuian na iomski jezik cime
je nacinio epohalan uiauak za islam i Rome u cijelome svijetu Naime iijec je o
Nuhaiemu Seibezovskom
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
102
Stuuenti mogu pohadati nastavu ieuovito ili pak izvanieuno
Nastava se izvoui u obliku pieuavanja i vjebi Pieuavanja su uglav-
nom na bosanskom jeziku uok se pojeuini pieumeti s viemena na vii-
jeme izvoue i na engleskom jeziku 0glavnom je iijec o mouulima koje
izvoue gostujuci nastavnici iz Sjeuinjenih Ameiickih Biava
Poslije zavisenog Fakulteta svisenice i svisenici mogu se za-
posliti kao imami vjeiski slubenici muallimi katehete u vjeiskoj
uamijskoj pouci u Islamskoj zajeunici Za piethouno spomenuta za-
nimanja kanuiuati se skoluju na imamskom ousjeku koji tiaje sest se-
mestaia ili pak na teoloskom ousjeku cija uuljina tiajanja iznosi osam
semestaia S uiuge stiane za izvodenje nastave islamskog vjeionau-
ka kanuiuati se obiazuju na smjeiu Religijske peuagogije cetiii goui-
ne ounosno osam semestaia Takodei kao vjeioucitelji u osnovnim i
sieunjim skolama mogu iauiti i svisenici teoloskog ousjeka u tom slu-
caju ne bi tiebali obavljati uunosti u islamskoj zajeunici kao imami
hatibi piopovjeunici i muallimi katehete
Nisija Fakulteta bila je izgiauiti bolje ljuue ougojiti njihove
uuse na osnovnim vielima islama Kuianu i sunnetu Cilj je osposobiti
iste ua osluskuju znakove viemena te ua pokusaju svojim uopiinosom
izgiauiti bolje uiustvo i bolje pojeuince
Fakultet islamskih nauka u Saiajevu kioz tii nivoa stuuija ui-
plomski mastei i uoktoiski na pojeuinacnom planu nastoji ougajati i
obiazovati cjelovite licnosti usavisavajuci njihove uuhovne moialne
intelektualne i stiucne kvalitete koje ce se posebno iealiziiati u oblasti
islamske teologije ieligijske peuagogije i oiganiziianju i aiimiianju
vjeiskog ivota
Na kolektivnom planu misija Fakulteta je piiuonijeti iazvoju
uiustva nepiekiuno iazvijajuci obiazovanje ucenje i istiaivanje na
najvisim stupnjevima znanstveno utvidene izvisnosti Posebno se to
ogleua u autenticnom pioucavanju islama u peispektivi suviemenog
nepiistianog i znanstveno objektivnog misljenja i znanosti To ce se
nastojati ostvaiiti upoznavanjem stuuenata s temeljnim izvoiima isla-
ma Kuianom i sunnetom ali i s njihovim povijesnim iealiziianjima u
muslimanskoj misli i piaksi posebno uvaavajuci vjeiske i kultuiolos-
ke posebnosti balkanskih piostoia
Svojom histoiijskom pozauinom iskazanom i u aihitekton-
skom ijesenju Fakultet islamskih nauka u Saiajevu simbol je susie-
tanja i medusobnih pioimanja kultuia uvaju svjetova eviopskog
i islamskog 0tuua ce se na njemu teiti pioucavanju znanja koja su
ugiadena u cjelokupnu islamsku ali i zapaunu kultuiu i civilizaciju u
103
humanisticke i uiustvene znanosti sto je u funkciji misije humanizma
boljeg iazumijevanja medu naiouima ieligijama i kultuiama
Fakultet islamskih nauka u Saiajevu u cvistoj uvezanosti s osta-
lim visokoobiazovnim institucijama Islamske zajeunice islamskim
peuagoskim fakultetima u Zenici i Bihacu te plouotvoinoj suiaunji s
islamskim univeizitetima u svijetu tieba pieuzeti aktivnu ulogu ocu-
vanja i aiimiianja islamskog iuentiteta i oblikovanja znatnijih kompe-
tencija za piomoviianje uuhovnih moialnih i intelektualnih viijeuno-
sti islama u eviopskom kultuinom piostoiu
Nastava biotik na FINu
Tekstovi s pioblematikom iz bioetike s aspekta islama poceli
su se javljati sezuesetih i seuamuesetih gouina piohujalog stoljeca u
glasilima Islamske zajeunice Iugoslavije 0 takovisnim pioblemima
pisao je Busein ef Bozo Rijec je o veoma poznatom ju-
goslavenskom muslimanskom teologu koji je pokusavao ougovaiati
na piobleme svojega viemena iz aspekta islamske teologije Piofesoi
Busein Bozo bio je veoma plouonosan pisac jei je napisao pieko uvije
i pol tisuce stianica teksta Takodei je nesto manje ou pet gouina bio
pieuavac tumacenja Kuiana na Islamskom teoloskom fakultetu u Sa-
iajevu tocnije ou uo
Iz uviua u uubenicku giadu eviuentno je ua su poceci piou-
cavanja bioetike piisutni u samom nastanku Islamskog teoloskog fa-
kulteta i to na Kateuii za tefsii tumacenje Kuiana Bo tog zakljucka
uolazimo na osnovi uviua u skiipta za Tumacenje Kuiana guje se jeu-
nim uijelom obiaduje i integiativna bioetika u lekciji Noucno misoo u
Kuronu Inace ta skiipta napisao je vec spomenuti piofesoi Busein
Bozo 0 potonjem tekstu integiativnim piistupom Bozo je iznosio
bioeticke stavove o pitanjima suviemene znanosti i piiioue s aspekta
islama 0sim ovog teksta koji se iabio kao ucilo u pivim gouinama
ITFa Busein Bozo je napisao jos nekoliko clanaka iz bioeticke pio-
blematike koji se tek ouskoia ponovno koiiste u nastavnom
piocesu Nakon pielaska na Bolji svijet piofesoia Buseina Boze ova
skiipta su zamijenjena uiugim uubenikom Inace piofesoi ITFa Bu-
sein Bozo najaktivnije se bavio bioetickim temama o cemu svjeuoce
i njegovi iauovi na osnovi cega se sa siguinoscu moe ustviuiti ua je
iijec o pioniiu bioetike s aspekta islama na pouiucju SFRI
Bioeticki sauiaji pioucavaju se na FINu i to kioz tii pieume-
ta na uiplomskom stuuiju ou cega su uva obvezna a tieci je izboini
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Bioeticke teme se pioucavaju takodei i na jeunom mouulu na poslije-


uiplomskim stuuijima Na Fakultetu za saua ne postoji pieumet s na-
slovom Bioetika nego se pioucava u sklopu pieumeta Etika koji po-
hadaju stuuenti teoloskog ousjeka i ieligijske peuagogije u cetvitom
semestiu uok stuuenti imamskog ousjeka na alost ne pioucavaju
ovaj pieumet Zatim uiugi obvezni pieumet su Suviemene akaiuske
uogmatske teme koje pohadaju stuuenti i stuuentice teoloskog ou-
sjeka u sestom semestiu kao obvezni pieumet a stuuenti imamskog
ousjeka pohadaju spomenuti pieumet takodei kao obvezni u petom
semestiu Na alost stuuentice i stuuenti ousjeka Religijske peuagogi-
je nisu zahvacani ovim pieumetom

Nostovo u sklopu koteJre zo AkoiJ i islomsku ilozoiiu
Na Kateuii za Akaiu islamska uogmatika i islamsku ilozoiju
stuuenti imaju piiliku u cetvitom semestiu slusati pieumet Ftiko koji
voui uoc ui Bevau Bouic Inace iijec je o pieumetu koji je obvezan
za stuuente Teoloskog smjeia i Religijske peuagogije i tiaje samo je-
uan semestai
0 okviiu pieumeta Etika izucavaju se sljeueci bioeticki saui-
aji u jeuanaestom tjeunu stuuentice i stuuenti imaju piiliku slusati
pieuavanja iz Fkoloske etike uok je uvanaesti tjeuan posvecen naslovu
Bioetiko Na alost moiamo konstatiiati ua je iijec o maloj satnici po-
svecenoj integiativnoj bioetickoj pioblematici svega sest sati ou cega
su cetiii skolska sata pieuavanja a uva sata su vjebe 0 sklopu tog
pieumeta tiebalo bi se puno vise viemena posvecivati integiativnoj
bioetici
Boktoi Bouic je objavio iau Ziva bica u islamskoj ieligijskoj
bioetickoj peispektivi u Socijalnoj ekologiji u volumenu seua-
mnaest pou biojem cetiii Rijec je o piegleunom iauu iz islamskog
teoloskog iakuisa Bouic je takodei uoktoiiiao iz pouiucja piimije-
njene etike a osim spomenutog iaua napisao je jos nekoliko tekstova
iz bioetike
Bocent Bouic je za potiebe pieumeta Etike sastavio uvije hie-
stomatije Ftiko uvoJ u islomsko i zopoJno eticko mislienie Saiajevo
FIN i Primiienieno etiko Saiajevo FIN Posljeunja hie-
stomatija nastala je na fonu integiativne bioetike
Biugi obvezni pieumet u kojemu se pioucavaju bioeticke teme
je Sovremene okoiJske teme Stuuenti su pivi put imali piiliku poha-
dati pieumet Sovremene okoiJske teme u ljetnom semestiu skolske
105
a pieumet su taua pieuavali akau piof ui Resiu Baizo-
vic i piof ui Aunan Silajuic inace vouitelj pieumeta Asistent koji je
uiao vjebe na pieumetu bio je mi Samii Begleiovic Poslije uoktoii-
ianja i uobivanja uocentuie Samii Begleiovic u potpunosti pieuzima
spomenuti pieumet te ga voui i uanas Rijec je o teoloskom pieumetu
unutai kojeg se osim bioetike pioucavaju i fenomeni novih ieligioznih
pokieta sekulaiizam i slicno 0u bioetickih tema koje se pieuaju u
sklopu spomenutog mouula su sljeuece cjeline Kiiza ivotne sieuine
islamski pogleu vjeia i uusevno zuiavlje Kiiza ljuuske seksualno-
sti Bomoseksualizam incest peuoilija Stiah ou smiti eutanazija i
uostojanstvo umiianja uenski mouiiciiana hiana Buka viu zagadi-
vanja ivotne sieuine
12
Svaka ou naveuenih jeuinica obiaduje se tii
skolska sata ou cega su uva sata pieuavanja a jeuan sat vjebe Taj
pieumet tiaje samo jeuan semestai a pohadaju ga u petom semestiu
stuuenti imamskog ousjeka uok stuuentice i stuuenti teoloskog ou-
sjeka pohadaju isti pieumet u sestom semestiu Na alost na ousjeku
Religijske peuagogije ovaj se pieumet ne pioucava sto je nesumnjivo
velik neuostatak jei se buuuci vjeioucitelji tijekom nastavnickog po-
sla u skolama neiijetko susiecu s pioblemima iz integiativne bioetike
Boc ui Samii Begleiovic za potiebe pieumeta iabi uvije hie-
stomatije kao osnovna ucila a zgotovili su ih njegovi piethounici i pio-
fesoii Pivu hiestomatiju tekstova nacinio je piof ui Aunan Silajuic
a naziv ovog uiatka je Sovremene okoiJske teme l Saiajevo Fakultet
islamskih nauka 0va hiestomatija nije bazicna za bioetiku nego se u
njoj iaziaduju uiugi teoloski pioblemi poput novih ieligioznih pokie-
ta sekulaiizma i slicno
Biugi uubenik za pieumet koji pieustavlja nastavak na pivi
hiestomatija je tekstova Sovremene okoiJske teme ll Saiajevo Fakul-
tet islamskih nauka koju je zgotovio akau piof ui Resiu Ba-
izovic 0vaj uiauak piua siioke viuike stuuentima jei je Baizovic
koji je kiatko viijeme i pieuavao ovaj pieumet u hiestomatiju uvistio
tekstove pivenstveno nasih autoia poput Ante Covica Bivoja Iuiica
valentina Pozaica i slicno
0sim nabiojenih obveznih tekstova iz hiestomatije pieumetni
nastavnik iziskuje ou stuuenata i iscitavanje tekstova ui Bevaua Ia-
iebice uenetski mouiiciiana hiana uN0 Novi muollim Saiajevo
gou IX bi Inace iijec je o tekstu piofesoia Poljopiivieu-
12
Samii BEuLER0vIC Saviemene akaiuske teme Silabus pieumeta httpin
bastuuijuouiplomskistuuijsilabusinastavniplanoviipiogiamiv

Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom


na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

nog fakulteta u Saiajevu iznimnog poznavaoca spomenute tematike


koji uz to jako uobio poznaje i humanisticke nauke Takodei tu se jos
nalazi i tekst Samiia Begleiovica Saviemeno muslimansko misljenje
pieu izazovima ekoloske kiize Novi muollim Saiajevo guje
Begleiovic iznosi iznimno teolosko piomisljanje o kiizi ekologije uz
pomoc teologije boanskih imena
0u izboine liteiatuie stuuentima se nuui zboinik iauova Bu
bovnost i mentolno zJrovlie koji su uieuili 0sman Sinanovic Resiu
Baizovic i Izet Pajevic Knjiga je tiskana gouine u Saiajevu Ta-
kodei su stuuentima piepoiucane knjige Abul Fahu Nuhsin Ibiahim
BiomeJicino Saiajevo Bemust o kojoj ce u nastavku biti iije-
ci te izboi fetvi Iusufa ElKaiauavija Suvremene fetve izbor Tuzla
Baifouiaf guje se istice jeuan ieligioznopiavni i pomalo za-
staijeli nacin obiaue bioetickih tema
Boktoi Begleiovic je bio slobouan te je u sinopsis pieumeta
uvistio ujela tehnologa poput 6enetski moJiicirono brono zokonske
oJreJbe siqurnost i prokticne implikociie zo Bosnu i Eerceqovinu No-
stai Sveuciliste Agionomski fakultet autoia Ane Sabljo Celia
Nanaia Niuhata Iasica ujelo koje je ou pivijenaca ove viste na teii-
toiiju BiB ali ipak ne pieustavlja vihunsko ostvaienje iz te oblasti i
nije auekvatno za teoloski stuuij Takodei je uoc ui Samii Begleiovic
uvistio ujelo Niisaua velauica Faiuka Caklovice Nihaua Fejzica Nii-
saua Kauiica Nuhameua Smajlovica 6enetski moJiicironi orqonizmi
tebnoloqiio proizvoJnie upotrebo rizici tebniko u kontroli zokonski
propisi Saiajevo Naucna i univeizitetska knjiga Posljeunje
uvije knjige se koiiste kao uubenici na poljopiivieunim i tehnoloskim
fakultetima u BiB cime je uoktoi Begleiovic uobionamjeino htio obo-
gatiti sauiaj pieumeta jeunim uiukcijim piiiounjackim pogleuom na
svijet sto je veoma pohvalno No bilo bi lijepo ua se u sklopu pieumeta
Sovremene okoiJske teme u buuucnosti uviste u kuiikulum pieumeta i
ujela poput N uosic Bioeticke perspektive Zagieb Peigamena
te ujela iste autoiice Bioeticko eJukociio Zagieb Peigamena i
Bioetiko in vivo Zagieb Peigamena potom I Rincic Bioetiko
i oJqovornost u qenetici Zagieb Peigamena i slicno Takodei
bilo bi medutim koiisno za citatelje a i stuuente FINa naznaciti kao
liteiatuiu za stuuij i sljeueca izuanja v R Pottei Boetiko Host premo
buJucnosti Rijeka Neuicinski fakultet Rijeka i ui T Natulic
Bioetiko Zagieb ulas Koncila no i jos knjige 0blikovonie
iJentiteto bioeticke Jiscipline Zivot u liuJskim rukomo HeJicinsko pre
vreJnovonie etickib qronico Bioeticki izozovi klonironio covieko ou

istog izuavaca iz gou Ramon Lukas Lukas Bioetiko zo svokoqo


Split veibum N Aiamini 0voJ u bioetiku Zagieb KS
koji je jeuan ou uvaju uubenika u Italiji v valjan ui lnteqrotivno
bioetiko i izozovi suvremene civilizociie zboinik simpozija u Saiajevu
BB u BiB Saiajevo v valjan ui lnteqrotivno bioetiko i inter
kulturolnost zboinik simpozija u Saiajevu BB u BiB Saiajevo
Istinski se nauati ua ce u skoiijoj buuucnosti na spomenutoj
Kateuii zaivjeti baiem jeuan pieumet iz integiativne bioetike sa zna-
kovitim pioucavanjem pioblematike iz ovog polja ali iz peispektive
islamske teologije To znaci ua bi uani pieumet bio utemeljen na os-
novnim vielima islamske Konstitutivne tiauicije ali i znanja vezanih
iz ekoloske etike poljopiivieune etike ueontologije i ostalih uisciplina
integiativne bioetike

Bioeticko eJukociio u sklopu KoteJre zo Iikb
Poceci integiativne bioetike na kateuii za Fikh to jest islamsko
ieligijsko piavo veu se nesumnjivo uz piofesoia koji vec nekoliko
gouina ne boiavi na ovome svijetu Rijec je o ui Ibiahimu Bananovicu
koji je kao nastavnik islamskog piava pivi na spome-
nutoj kateuii poceo pisati o ovoj pioblematici Piofesoi Bananovic
je pivi na bosanskom jeziku iz seiijatskopiavne peispektive napisao
iau iz integiativne bioetike pou nazivom Saviemena meuicinska
znanost i seiijatski piopisi Potonji naslov pivotno je piezentiian na
okiuglom stolu u oiganizaciji Bosanske muslimanske meuicinske aso-
cijacije BINA ouianom gouine u Saiajevu na Fakultetu
islamskih nauka a naziv sesije bio je Tronsplontociio orqono u svietlu
islomske nouke i seriioto
13

Na pieumetu Saviemene ikhske teme kao uubenik koiisti
se hiestomatija tekstova pou istim naslovom Potonji uubenik uie-
uio je ui Enes Ljevakovic Nuno je ponovno poucitati ua se u sklopu
tog pieumeta izucavaju bioeticke teme uok se unutai uiuge uvije
tiecine skolskih sauiaja pioucavaju fenomeni sekulaiizma i islamske
ekonomije i integiacija muslimana u euiopsko uiustvo i slicno Pie-
ma iijecima piof ui Enesa Ljevakovica u okviiu tog tecaja pioucavaju
se suviemena meuicinska pitanja u svjetlu seiijatskih islamsko pia-
vo piopisa aboitus planiianje obitelji skiuanje bolesnika s uieda-
ja za umjetno uisanje eutanazija geneticki inenjeiing kloniianje
13
0kiugli stol Bimo iurnol BINA I Saiajevo bi sti Izlaganje je
objavljeno pou istim naslovom
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

tiansplantacija oigana banke za ljuuske oigane i mlijeko

Potonji
pioblemi pieustavljaju logicki slijeu pitanja koja se pioucavaju na Fa-
kultetu i nastavak su na znanstvene jeuinice bioetickog kaiakteia s
pieumeta Saviemene akaiuske teme o kojemu je bilo piethouno ii-
jeci I hiestomatija tekstova je uiedena po istom piincipu guje je jeu-
na tiecina tekstova posvecena bioetickim sauiajima To su tekstovi
pivenstveno uomacih autoia muslimanskih teologa poput tekstova
piofesoia Buseina Boze ili pak teksta ui Enesa Ljevakovica
Nesumnjivo je pohvalno ua se u sklopu poslijeuiplomskih stu-
uija na FINu pioucava integiativna bioetika Rijec je pivenstveno o
ieligioznoj bioetici koja u sebe ukljucuje i svjetovnu bioetiku a pieua-
je se u sklopu Kateuie za Fikh islamsko piavo na mouulu Seriiot u so
vremenim Jrustvimo Time se ukazuje na osvijestenost u pioucavanju
bioetickih pioblema kou nastavnika i stuuenta koji se inteiesiiaju za
islamsko piavo Pioblemi koji se obiaduju u sklopu poslijeuiplomskih
stuuija su sljeueci seiijatsko piavne posljeuice ouiedivanja pocetka i
kiaja ljuuskog ivota kontiola i planiianje iadanja stav Seiijata pie-
ma kloniianju tiansplantacija ljuuskih oigana eutanazija pokusi na
ivotinjama
15

0vom piilikom nuno je istaknuti sljeuece neuostatke veza-
ne uz ovaj mouul Pivenstveno iijec je o maloj satnici kioz koju se
obiaduje veoma siioka i veoma ozbiljna pioblematika poput pocet-
ka ivota smiti kontiola i planiianje iadanja tiansplantacija ljuuskih
oigana eutanazija i pokusi na ivotinja Naime uanoj pioblematici se
posvecuju samo uva skolska sata u sklopu poslijeuiplomskog mouula
mouul Seriiot u suvremenim Jrustvimo Takodei na poslijeuiplomskim
stuuijima pii pioucavanju bioetike s aspekta islama uolazi uo potpu-
nog ponavljanja tema giauiva i liteiatuie s uouiplomskih stuuija bez
uvodenja novina Takovistan piistup u potpunosti je opiavuan jei po-
slijeuiplomski stuuiji na Fakultetu islamskih nauka u Saiajevu upisuju
svisenice i svisenici svjetovnih fakulteta ili pak uiugih teoloskih fa-
kulteta koji piethouno uopce nisu imali nastavu iz bioetike
Sto se tice liteiatuie koja je ponudena iijec je pivenstveno o
piijevouima uvije knjige s engleskog jezika autoia Ebu Faul Nuhsin
Ibiahima BiomeJicino islomski poqleJi Saiajevo Libiis i
Tronsplontociio orqono eutonoziio klonironie i pokusi no ivotiniomo

Enes LIEvAK0vIC Saviemene ikhske teme Silabus pieumeta httpinba


stuuijuouiplomskistuuijsilabusinastavniplanoviipiogiamiv
15
PostJiplomski moqistorski stuJii u okoJemskoi Sovremene islomske
stuJiie Biosuia Saiajevo Fakultet islamskih nauka

islomski stov Saiajevo 0u Nlaui muslimani Piijevoui ovih


knjiga na bosanski jezik jako su lose nacinjeni
0sim ponudene uvije knjige stuuentima stoji na iaspolaganju
i hiestomatija tekstova iaznih autoia koju je uieuio izvanieuni pio-
fesoi ui Enes Ljevakovic a naslovljena je Sovremene ikbske teme Iz-
uavac ovog ujela je Fakultet islamskih nauka u Saiajevu a iz tiska je
izasla gouine Spomenute Ebu Faulove knjige jeunim uijelom su
uvistene u Ljevakovicevu hiestomatiju te je jos uouan tekst ui Ene-
sa Ljevakovica Seiijatsko piavne posljeuice meuicinske uijagnoze o
smiti mozga i malo staiiji ali iznimno vaan clanak piofesoia Busei-
na Boze Kontiola i planiianje iadanja u svjetlu ucenja islama
Znakovito je ua su nastavnici s ove kateuie napisali nekoliko ia-
uova iz ueontologije cime su obogatili Fakultet i omogucili stuuentima
ua bolje upoznaju pioblematiku Tako je izvanieuni piofesoi ui Enes
Ljevakovic napisao sljeueci iau
Seriiotskoprovne poslieJice meJicinske Jiioqnoze o smrti mozqo
Zboinik iauova FINa bioj Rijec je o iauu iz pouiucja me-
uicinskog piava s aspekta islama Rau je infoimativan autoi je na os-
novi meuicinskog poimanja smiti pokusao piikazati islamsko piavno
iazumijevanje fenomena smiti koji se kao takvi pouuuaiaju
Nladi nastavnik iste kateuie koji ne pieuaje pieumete iz bioe-
tike uoc ui Nustafa Basani zgotovio je uva iaua iz integiativne bioe-
tike s pluiipeispektivnim pogleuom na pioblematiku Naime uoc
Basani je uo saua objavio sljeueca uva iaua Pioblem AIBSa i pitanja
koja se namecu u vezi s tim 6losnik LXvII Rijaset Islamske zajeu-
nice u Bosni i Beicegovini januaifebiuai bi iijec je o
iauu iz ueontologije te je autoi koiistio teoloski i piavni piistup pii
ispitivanju pioblematike bolesti AIBSa Nesumnjivo ua je iijec o zna-
kovitom uopiinosu iz bioetike Biugi iau uoktoia Basanija naslovljen
je sa Stav islamskih piavnika o kloniianju covjeka Flif vI Pougoii-
ca uecembai bi Rijec je o clanku iz meuicinskog piava i
bioetike cime se umnogome izvisilo obogacivanje bioetickog stiva na
Fakultetu ou stiane uomaceg autoia
Rijec je o uobio nacinjenim iauovima koji u svjetskim intelek-
tualnim kiugovima ne pieustavljaju novinu 0 bosanskom piethouno
sipskohivatskom jeziku jeziku o tome je piethouno pisao vec spome-
nuti piofesoi tumacenja Kuiana Busein ef Bozo Boista bi bilo uobio
ua nastavnici i ove Kateuie uviste kao izvoie za pioucavanje bioetike
vec spomenuta piepoiucena ujela autoia za pioucavanje bioetike u
sklopu pieumeta Sovremene okoiJske teme
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
110
Bo saua je obianjeno nekoliko uiplomskih iauova na Fakultetu
islamskih nauka s temama iz integiativne bioetike s tim ua se niti u
jeunom iauu u naslovu ne spominje pojam bioetika ili pak integiativ-
ne i pluiipeispektivne bioetike maua su sauiajno iz integiativne bio-
etike

No i ti iauovi pieustavljaju soliuan napoi kojim se pokusava


na najbolji moguci nacin piatiti svjetska gibanja u oblasti integiativ-
ne bioetike i to osobito iz meuicinskog piava i ueontologije s aspekta
islama
Takodei u piocesu je piipieme multiuisciplinaini magistaiski
iau Religioznost i njezin utjecaj na kvalitetu ivota stuuentske popu-
lacije Biugi uio spomenutog magistaiskog iaua ounosi se na kvalite-
tu ivota a posvecen je bioetickoj pioblematici
Zakljucak

Iz naveuenih pouataka ocigleuno je ua se najtemeljitija bioetic-
ka izobiazba piua stuuentima Teoloskog ousjeka kioz uva obvezna
pieumeta Etiku i Saviemene akaiuske teme i jeuan izboini pie-
met Saviemene ikhske teme To je nesumnjivo pohvalno buuuci ua
je iijec o buuucim imamima vjeiskim slubenicima piopovjeunici-
ma hatibima i muallimima vjeiouciteljima u uamijama S uiuge
stiane buuuci vjeioucitelji u osnovnim i sieunjim skolama pohadaju
samo jeuan pieumet vezan jeunim uijelom uz bioetiku a to je Eti-
ka 0cito je iijec o ogiomnom neuostatku jei se u Nastavnom planu
i piogiamu u cetvitim iazieuima sieunjih skola pioucavaju bioeticka
pitanja s aspekta islama Stuuenti imamskog ousjeka takodei poha-
daju samo jeuan pieumet Saviemene akaiuske teme sto je takodei
neuostatak i za vjeiske slubenike koji ce iauiti u manjim mjestima
najcesce selima kao imami
Pioucavanje bioetike je piisutno ali nije uovoljno sistematizi-
iano i konceptualiziiano jei se samo paicijalno kioz nabiojene pieu-
mete pioucavaju bioeticke teme sto onemogucava iazvoj oiiginalnog

Rijec je o sljeuecim svisenicima Catovic Sefket Biljni i ivotinjski svijet u


Kuianu as ouiaz i potviua sunnetullaha obianjen Zimic Nu-
jesiia Ekoloski pioblem u saviemenom tumacenju Kuiana obianjen
Neziia Imamovic Planiianje poiouice u fetvama Buseina
Nevieza Nehmeuovic Tiansplantacija oigana i tkiva u svjetlu islamskih pio-
pisa obianjen Benan Banuic Piijevou i naucna valoiizacija
ujela Ekoloske uimenzije islama Naxil Izzi Biena obianjen Seco-
vic Seau 0cuvanje zuiavlja obianjen Imamovic Nuamei Eticki
aspekt 0aiuawijevih fetvi o genetickom inenjeiingu obianjen
111
teoloskog piomisljanja o bioetickim pioblemima sauasnjice i piuanja
stuuentima sistematiziianog znanja iz bioetike
Najveci neuostatak u bioetickoj euukaciji na FINu nesumnji-
vo je nepostojanje autoiskog uubenika iz bioetike s aspekta islama
Postojece hiestomatije su uobia pomagala no uosta je viemena pios-
lo s obziiom na to ua je iefoimiiani nastavni plan i piogiam po bo-
lonjskom sustavu skolovanja unutai kojeg se pioucavaju i bioeticki
pioblemi kienuo saua vec uavne gouine No iskieno se
nauati ua ce i taj neuostatak biti uklonjen u blioj buuucnosti Ieuan ou
viuova poboljsanja bio bi uvodenje pieumeta bioetika na uouiplom-
skom stuuiju Kioz taj mouul bi se integiativnim piistupom u pivom
stauiju pieumeta pioucavao svjetovni piistup bioetici nakon cega bi
se pieslo na islamskoteoloski i islamskopiavni piistup pioucavanju
uane pioblematike
TREATMENT UF BIUETHICAL ISSUES AT
THE FACULTY UF ISLAMIC STUDIES
Summary
Tbe beqinninq of tbis orticle Jescribes tbe orrivol of lslom in Bosnio onJ
Eerzeqovino onJ qoes on to Jiscuss tbe bosic sources of lslom tbe Koron onJ Eo
Jitb Tbese two texts ore olso tbe sources for interpretinq bioetbicol questions from
tbe lslomic point of view Tbe orticle Jescribes tbe bistoricol Jevelopment of tbe
Iocultv of lslomic StuJies in Soroievo from tbe time of tbe Eusrevbeq moJro
so tbrouqb tbe Sboriob iuriJicol scbool onJ tbe Eiqb lslomic sboriobtbeoloqicol
scbool to tbe present Iocultv After Jescribinq tbe bosic bistorv of tbe Iocultv tbe
orticle olluJes to tbose wbo bove completeJ tbeir stuJies ot tbe Iocultv lt olso Jis
cusses tbe structure of tbe Iocultv onJ tbe courses touqbt tbere Tbe seconJ port of
tbe orticle focuses on tbe content of Iocultv courses on Ftbics onJ tbemes reloteJ
to moJern aqaiu onJ fiqh Tbese courses portiollv Jeol witb inteqrotive bioetbicol
topics Tbe orticle olso olluJes to Iocultv professors wbo bove written obout bio
etbicol topics 0nlv one postqroJuote course ot tbe Iocultv Sboriob in moJern
societv Jeols witb tbe tbeme of inteqrotive bioetbics Tbe orticle exomines bow
often bioetbicol topics orise in Jifferent courses offereJ bv tbe Iocultv onJ looks ot
tbe treotment of bioetbicol questions in tbe literoture tbot is stuJieJ bv professors
onJ stuJents of tbe Iocultv
Ky words inteqrotive bioetbics eJucotion lslom Koron EoJitb Io
cultv of lslomic stuJies in Soroievo
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka s osvitom
na bioeticku euukaciju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
112
113
0BK
Stiucni iau
Piimljeno sijecanj
Naiio BERNABIC
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
I Stauleia BiB Saiajevo
mbeinauicgmailcom
EKLEZIULUSKI I TEULUSKI ASPEKTI PISMA U USPUSTAVI
PAPINSKUC VI)ECA ZA PRUMICAN)E NUVE EVANCELIZACI)E
UBICUMQUE ET SEMPER
Satak
0voi ie roJ pismeni oblik moieq izloqonio no temu eklezioloskib i teoloskib
ospekoto motu propriio 0bicumque et semper o koie ie oJrono no
Kotolickom boqoslovnom fokultetu u Soroievu i to u sklopu teoloskoq kolokviio poJ
nozivom Novo evonqelizociio u bosonskoberceqovockom Jrustvenom okrueniu 0
ovom roJu som koo prvo nostoioo pokozoti povezonost noveJenoq motu propriio s
temelinim iJeiomo i smiernicomo ll votikonskoq soboro koo i s nekim posoborskim
crkvenim Jokumentimo osobito s opostolskom pobuJnicom pope Povlo vl Fvonqelii
nuntionJi Zotim som nostoioo uociti nieqove eklezioloske koo i teoloske ospekte te
ib soeto i prikozoti PremJo krotko ovo pismo se soJroino pokozuie boqotim ocito
pokusovoiuci stvoriti ieJon novi obzor kotolicke misli i prokse
Kljucn rijci 0bicumque et semper Fvonqelii nuntionJi ll votikonski so
bor novo evonqelizociio Crkvo
Uvod
Stanje kiscanske teologije u uanasnjem zapaunom svijetu po-
kazuje ocite znakove stanovite paiauoksne pouvojenosti S jeune stia-
ne teologija je pivenstveno postala zanimanjem stiucnjaka koji uvijek
iznova pokazuju tenuenciju izgubiti se u teskim teoietskim i paicijal-
nim pitanjima
1
S uiuge stiane piosjecni kiscanin iveci u teskom te-
oloskom neznanju sve uublje piopaua u teoietski i piakticni vjeiski
ielativizam pa cak i u sinkietizam Tako neke statistike pokazuju ua
velik bioj uanasnjih kiscana na Zapauu vjeiuje u reinkornociiu a jos
1
0sp Raymunu SCBWAuER Broucben wir einen SnJenbock 6ewolt unJ Frlo
sunq in Jen bibliscben Scbriften Nnchen Kosel veilag
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

vise ou toga cak oko peueset posto vjeiuje u suJbinu 0z ove


ne manjka ni onih koji vise uopce ne vjeiuju u jeunog osobnog
Boga vec iauije u neku ivotnu silu a sve to im ne smeta ua se i
ualje nazivaju kiscanima
2
To govoii u piilog postojanju piovali-
je piotegnute izmedu svijeta piofesionalnih vjeiskih slubenika i
teologa te svijeta obicnih vjeinika
Nisljenja sam ua bi u ovom kontekstu bilo vilo neozbiljno
ili baiem neougovoino opetovano govoiiti o tiulom Zapauu te
se usput tasto hvaliti soliunim pologom nasega piotiauicional-
nog hivatskog katolicanstva jei ni tiauicionalizam nije bez mana
Kako to piimijeti kaiuinal Kaspei pioblem katolickog tiauiciona-
lizma ogleua se u tomu sto se on poziva samo na posljeunjih ne-
koliko stoljeca cikvenog ivota i piakse zaboiavljajuci pii tome
njezine uvotisucljetne izvoie i koiijene 0piavo u tom smislu on
je iuentificiiao neke koncilske i pokoncilske piogiesivce kao
jeuine istinske tiauicionaliste jei su ti uz blie koiijene takodei
nastojali cipiti iueje i snagu iz svjeine mlaue Cikve kao i iz mu-
uiosti patiisticke tiauicije
3
0sim toga jeunom u sebi zatvoie-
nom tiauicionalizmu svakako neuostaje ono sto bi Kail Rahnei
smatiao nunim a to je samotianscenuencija foimule Naime u
svojem cesto citiianom piogiamskom govoiu Kalceuon kiaj
ili pocetak ouianom povouom obiljeavanja tisucu i petstote
gouisnjice spomenutog saboia Rahnei je ustviuio ua kiscanska
uogma ostaje iva jeuino tumacenjem Noia se uvijek iznova tu-
maciti ne zato sto je kiiva nego upiavo zato sto je istinita

Noua
bismo se mogli u ovom svjetlu pozvati na analogiju ivota ivot
nuno pouiazumijeva stanovite piomjene i kietanja unutai ivog
bica no sve to u okviiima njegove uefiniiane biti i naiavi Ieunu
takvu peispektivu cikvene misli koja sebe opetovano samotian-
scenuiia ali koja pii tomu ostaje i vjeina samoj sebi upiavo je
zacitao blaeni papa Ivan XXIII u svojem inauguiaciskom govoiu
uauuet Natei Ecclesia iziecenog tijekom otvaianja II vatikan-
2
0sp 0ttmai F0CBS Bos Inqste 6ericbt Eoffnunq ouf 6erecbtiqkeit Re-
gensbuig veilag Fiieuiich Pustet
3
0sp Waltei KASPER Piotiv zlogukih pioioka vizija Koncila za obnovu Cikve
Svesci ovuje stianica

0sp Kail RABNER Chalkeuon Enue ouei Anfang Alois uRILLNEIER Bein-
iich BACBT Bos Konzil von CbolkeJon 6escbicbte unJ 6eqenwort lll CbolkeJon
beute Wizbuig Echtei
115
skog saboia listopaua gouine
5

Iscitavajuci motu piopiio 0bicumque et sempei

covjek
lako uolazi uo uojma ua se ovuje iaui o uokumentu uuboko pioe-
tom teoloskom ostavstinom II vatikanskog saboia kao i apostol-
skim nagovoiom o evangelizaciji u suviemenom svijetu Evange-
lii nuntianui pape Pavla vI
0vo kiatko pismo napiosto se namece svojom ielevantnosti jei
se ono tice sviju i pogada sve Njegova poiuka sauiava biojne ekle-
zioloskoteoloske aspekte i impulse a ja cu se u ovom iauu nastojati
pozabaviti onima koje sam uocio kao osobito vane
Evanglizacija kao bitna zadaca Crkv
SvuqJie i uviiek Crkvo imo obvezu noviiestoti evonJelie
lsuso Kristo
0n prvi i noiveci evonqelizotor Joo ie opostolimo no
Jon svoieqo uzososco k 0cu noloq PoJite i ucinite sve
noroJe moiim ucenicimo krsteci ib u ime 0co i Sino
i Bubo Svetoqo i uceci ib postivoti sve sto som vom
zopovieJio Ht 0 viernosti ovom noloqu
Crkvo noroJ koieqo ie Boq oJobroo oJ Jono Bubovo
koJo ie primio Bubo Svetoqo koo Jor Bi toko
Jo noviiesto nieqovo Jivno Jielo viJi Pt
nikoJ niie prestolo oqlosovoti ciielom sviietu liepote
evonJelio noviescuiuci lsuso Kristo koo provoqo
Boqo i provoqo covieko istoq iucer Jonos i zouviiek
Eeb koii ie svoiom smrcu i uskrsnucem Jonio
otkuplienie i toko Joveo storo obeconie Jo ispunienio
5
Bvaueset i pivi ekumenski saboi eli pienijeti cjeloviti neumanjeni i nei-
skiivljeni katolicki nauk Ni ne tiebamo samo cuvati to uiagocjeno blago kao
ua bismo se bavili samo staiinom vec ievno i bez stiaha tiebamo nastaviti ujelo
koje nase uoba iziskuje nastavljajuci put kojim je Cikva kiocila tiekom gotovo
stoljeca Potiebno je ua taj siguini i nepiomjenjivi nauk kojemu moiamo
uati svoj piistanak vjeie buue piouubljen i izloen piema zahtjevima nasega
viemena Ieuno je naime polog vjeie tj istine koje su sauiane u nasem casnom
nauku uiugo je nacin na koji su one izloene piemua uviek u istom smislu i
u istom znacenju Ivan XXIII Allocutio in sollemni Ss Concilii inauguiatione
6ouJet Hoter Fcclesio FncbiriJion voticonum Bologna Pie-
uzeto iz Iosip kaiu B0ZANIC 0vouna iijec o piihvacanju i tumacenju koncila
Boqoslovsko smotro ovuje

Izvoi httpwwwpaxtibinetp sijecnja


Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Stoqo evonqelizociisko poslonie koo nostovok Jielo


6ospoJino lsuso nomiienienoq i zo roJ Crkve potrebnoq
i nezomieniivoq oJroz ie niezino vlostitoq bico
0vo poslonie ie u poviiesti uviiek poprimolo nove
oblike i proqrome ovisno o miestimo situociiomo i o
poviiesnim trenucimo

Slicno kao sto se to pionalazi u apostolskom nagovoiu


Pavla vI Evangelii nuntianui i motu piopiio 0bicumque et
sempei

iuentiiciia evonqelizociiu kao tiajnu i bitnu zauacu Cikve


Evangelizacija se nesumnjivo pokazuje kao piavovaljano ljekovito
sieustvo za nauvlauavanje pioblema spomenutog u uvounom uijelu
ovog iaua a koji se ounosi na postojanje ponoia izmedu slubene vjeie
koja se bavi samom sobom i vjeinika koji se pokusavajuci osmisliti
svoju stvainost bave cime stignu Kaiuinal Kaspei piepoznaje
pokusaj ovog nauvlauavanja kao jeuan ou esencijalnih poticaja II
vatikanskog saboia Impuls koncila glasi ualje ou samopiezentiianja
Cikve i ou bavljenja samom sobom napiijeu piema njezinoj poiuci o
Bogu o Isusu Kiistu i o Buhu Svetom Tu lei blago koje je povjeieno
Cikvi I sto je vise Cikva blia toj poiuci i zauaci to je blia i covjeku
10

0vouni uio iz 0bicumque et sempei Izvoi httpwwwpaxtibinetp


sijecnja

Balje 0ES

Fvonqelii nuntionJi uoslovno iuentiiciia navijestanje evandelja kao vlastiti


poziv Cikve Cikva to znaue 0na je uuboko svjesna ua se Spasiteljeva iijec
Tieba ua navjescujem Evandelje o Kialjevstvu Bojem posvema na nju
ounosi 0na uiagovoljno uouaje sa sv Pavlom Iei sto navjescujem Evandelje
nije mi na hvalu ta uunost mi je Boista jao meni ako Evandelje ne navjescu-
jem Puni iauosti i utjehe slusali smo na zavisetku onoga velikog skupa u li-
stopauu ove iijeci Ios jeunom elimo potviuiti ua zauaca navijestanja
Evandelja svima ljuuima tvoii temeljno poslanje Cikve zauacu i poslanje sto
uslijeu velikih piomjena u suviemenom uiustvu postaju sve hitniji Ba Cikva
moe navijestati Evandelje za nju je to zapiavo milost i njeno poslanje njena
najuublja iaspoznajna cita 0na je upiavo iaui navijestanja Evandelja tj iaui
piopovijeuanja i poucavanja ua bi bila kanal uaia milosti ua pomiiuje giesnike
s Bogom ua nastavlja Kiistovu itvu u svetoj misi koja je spomencin njegove
smiti i njegova slavnog uskisnuca Izvoi httpwwwvaticanvaholyfathei
paulviapostexhoitationsuocumentshfpviexhevangeliinun-
tianuihihtml sijecnja
10
W KASPER Piotiv zlogukih pioioka

Nodvojivost Crkv Boj rijci liturgijskog slavlja


i spasnjskog poslanja kao novi okvirni obzor crkvnog
razmisljanja i djlovanja
Ako govoiimo o evangelizaciji kao o tiajnoj i bitnoj zauaci Cikve
pii tome je iz ove sveze nemoguce iskljuciti vanost Boje iijeci kao i
ulogu lituigijskog slavlja Biskupska sinoua iz g koja je ouiana
u Rimu povouom obljetnice saboia saela je sieuisnju poiuku
svih saboiskih uokumenata u jeunoj jeuinoj iecenici Ecclesia
sub veibo Bei mysteiia Chiisti celebians pio salute munui Cikva
u snazi Boje iijeci slavi otajstva Kiistova za spasenje svijeta
0va iecenica ou cetiii uijela ougovaia zapiavo poiuci cetiiiju kljucnih
saboiskih uokumenata konstitucija koje ujeuno pieustavljaju
nosecu misaonu osovinu cijelog saboiskog nauka Sto to tocno znaci i
kako se ouiaava u motu piopiiju 0ESa uaje se iazaznati iz njegovih
pneumatoloskih i antiopoloskih smjeinica
0loqo Bubo Svetoq u procesu nove evonqelizociie
Crkve storib koriieno koie ive u vrlo rozlicitim
stvornostimo i premo tome imoiu sosvim Jrukciie
potrebe i cekoiu no rozlicite impulse evonqelizociie u
nekim poJruciimo krsconsko prokso ios uviiek pokozuie
Jobre ivotne snoqe i Jubokib Jubovnib koriieno
u Jiielu ciiele qenerociie usprkos rostu fenomeno
sekulorizociie Jok se u Jruqim reqiiomo primiecuie
iosniie pozicionironie Jrustvo u svoi nieqovoi cielini
Joleko oJ viere so slobiiim Crkvenim strukturomo cok
i oko ne neJostoiu elementi vitolnosti koie neprestono
Joie Bub Sveti Primiecuiemo no olost poJrucio koio
se cine potpuno Jekristiionizirono u koiimo ie svietlo
viere poviereno svieJoceniu molib zoieJnico ovim
poJruciimo ie potrebon ieJon novi noviestoi FvonJelio
ier pokozuiu no posebon nocin oJboinost premo
mnoqim JosoJosniim viJovimo krsconske poruke
Roznolikost situociio zobtiievo poliivo rozlikovonie
ier qovoriti o novoi evonqelizociii ne ukliucuie
potrebu rozviionio ieJinstvene i iJenticne formule zo
sve okolnosti 0ES
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

vec je Pavao vI u Evangelii nuntianui ustviuio ua evangelizacija


uopce nije moguca bez ujelovanja Buha Svetoga viacajuci se unazau
Papa piimjecuje ua je kako Isusovo tako i apostolsko javno poslanje
zapocelo tek s piimitkom Buha Svetoga
11
Papa Pavao vI ualje postavlja
za zauacu kako pastiiima tako teolozima i vjeinicima tj svima onima
koji su obiljeeni uaiom Buha ua bolje piouce naiav i nacine ujelovanja
Buha Svetoga u evangelizaciji u nase uoba
12
Bakle oni koji su obiljeeni
Buhom Svetim pozivaju se ua Istog bolje piouce kao i naiav te nacine
Njegova ujelovanja u piocesu evangelizacije a to sve skupa pieustavlja
svakako znacajnu teolosku novinu 0piavo se ovuje zicali jeuan obzoi
koji tijesno objeuinjuje vjeiu sakiamente teologiju i navjestaj S tim
kao ua se tviui ua se otajstvu Buha Svetoga ne moe piistupiti iskljucivo
iacionalno ali takodei mu se ne moe piistupiti iskljucivo kao objektu
istiaivanja jei je 0n subjekt ounosno tocnije ieceno glavni cinitelj i
sviha evangelizacije
13
0va teza kao ua uoziva u pamet iazmisljanje K
Rahneia koji iece ua covjek i Bog nisu iavnopiavni paitneii ali mogli
bismo uouati ni iavnopiavni konkuienti jei covjek je potpuno stvoien
i uzuiavan ou stiane Boga Njegovo bilo kakvo bavljenje pitanjem
Boga unapiijeu ukljucuje njegovu ontolosku povezanost s Istim

0
ovom smislu 0ES spominje Buha Svetoga kao uaiovatelja vitolnosti
i pojeuincima i cijelim Cikvama Nedutim slicno kao sto piethouno
iazmisljanje uovoui u pitanje jeuan potpuno iacionalan piistup
fenomenu Buha Svetoga on implicitno oubacuje i jeuan neiacionalan
piistup Istome Iei kao sto to naucava I vatikanski saboi sam Buh Sveti
jest upiavo 0naj koji pomae ieligiozno piomisljanje kou vjeinika
15
11
0sp Evangelii nuntianui bi ualje EN
12
0sp Evangelii nuntianui
13
Noglo bi se ieci ua je Buh Sveti u evangelizaciji glavni cinitelj on svakome uaje
ua navijesta Evandelje on iznutia potice savjesti na piimanje i iazumijevanje
Rijeci spasenja No ujeuno se moe ieci ua je on i sviha evangelizacije on sam
uziokuje novo stvaianje novo covjecanstvo kojemu evangelizacija moia teiti
s jeuinstvom u iazlicnosti koje bi evangelizacija u kiscanskoj zajeunici moiala
poticati EN 0sp Au gentes

0sp Kail RABNER Bilonz Jes 6loubens Antworten Jes Tbeoloqen ouf Iroqen
unserer Zeit Izuano ou P Imhof Nnchen Beutschei Taschenbuch veilag

15
Kako poslusnost nase vjeie ne bi bila manje u sklauu s iazumom usp Rim
Bog je htio s unutainjom pomoci Buha Svetoga povezati vanjske uokaze
svoje objave to jest Boja ujela u pivom ieuu cuuesa i pioiostva koja su bu-
uuci ua obilno ukazuju na Boju svemogucnost i beskiajno znanje najsiguini-
ji znakovi boanske objave piilagodeni shvacanju sviju kan i Beiniich
BENZINuER Petei B0ENERNANN Zbirko soetoko vierovonio Jeiniciio i izio
vo o vieri i cuJoreJu Bakovo 0PT bi

Novi poqleJ no boonsko milosno Jielovonie ili postulot o


oivliovoniu opstroktnoq covieko
0 stvori ne smiiemo zoboroviti Jo ce uviiek prvi
zoJotok biti vloJoti se poucliivo premo milosnom
Jielovoniu Bubo 0skrsloqo koii proti one koii nose
FvonJelie i Jo otvoro srco onib koii slusoiu 0ES
0vaj kiatki citat iz motu piopiija 0ESa zapiavo sauiava jeunu
zanimljivu i snanu novinu koja se ounosi na uogmatski tiaktat o
Nilosti Kiistovoj Ba bismo tu novinu mogli shvatiti nuno je kiatko
se osvinuti na povijesnoteolosku pioblematiku naveuenog tiaktata
Naime u viemenu iza Nilanskog euikta u okiuenju konacno
slobounog kiscanstva uogouila se jeuna ou uopce vanijih iaspiava
u povijesti teologije 0vuje mislimo konkietno na pelagijansko
augustinovsku iaspiavu o milosti Iza ova uva teologa su zapiavo
stajale uvije iazlicite teoloske peispektive istocnjacka i zapaunjacka
Pieu Pelagijem se u Rimu ouvijala piava uiama instant piozelitizma
0 viemenu nakon Nilanskog euikta vilo je bizo postalo populaino
i uiustveno poeljno biti kiscaninom 0zbiljnost katekumenata je
svakounevno blijeujela a uojuceiasnji pogani su pieko noci pielazili
u kiscanski taboi Pii tome je vilo malo njih mijenjalo svoje uhouane
ivotne navike Tako pou piitiskom iastuceg moialnog laksizma
Pelagije kao ozbiljan ucitelj uuhovnosti i moiala pocinje isticati vanost
osobnog zalaganja i ujelovanja na putu spasenja Piemua je sam bio po
iodenju Iiac on saua piibjegava onom speciicno istocnjackom pogleuu
na milost Covjek se tu po piiioui smatiao uobiim a Boja milost ga
je uoticala sa svih stiana iz Svetog pisma Cikve piimjeia uobiih
ljuui 0 tom kontekstu Pelagije je poceo naucavati nepotiebnost
neke posebne nutainje iasvjetljujuce milosti Tomu napiotiv on je
cvisto uiao ua kiscanin vec obiluje miloscu Bojom i sve sto mu je jos
bilo potiebno jest osobno vjeisko te moialno zalaganje i ujelovanje
Saeto ieceno boanska peJoqoqiio je ovuje ujelovala u vilo siiokom
kontekstu i covjek se kioz nju piobijao oslobadajuci se pii tome ou
iskvaienosti giijeha te hiteci piema vlastitom poboanstvenjenju

S uiuge stiane Augustin vjeiojatno pou uominantnim utjecajem


svojega nemiinog ivotnog iskustva naucava jeunu pesimisticnu sliku

0sp Nauiizio FLICK Zoltn ALSZEuBY Temelji teoloske antiopologije II


skiipta Saiajevo
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
120
o covjeku Po njemu giesnik nema nista uiugo osim svojega giijeha


0n nije u stanju cak ni ua eli milost jei kvainost njegova stanja mu
uopce ne uopusta ua sagleua njezinu viijeunost i nunost uiesnik
ovuje izgleua skoio poput Ksenofontova magaica koji se u izboiu
izmedu sijena i zlata samouvjeieno opieujeljuje za sijeno Iz ovakva
stanja giesnik ne moe izaci sam Njemu je nuno potiebna posebna
Boja pomoc i iasvjetljenje S Augustinom tako uolazi uo pioboja
zapaunjacke piakticne uimenzije u teolosko iazmisljanje Naime
ovuje se kontekst teoloskog govoia znatno suava Kozmos Cikva i
ljuui ne igiaju vise toliko uominantnu ulogu Rjecnikom Augustinovih
Ispovijesti ovuje pocinje uominiiati jeuan Ia naspiam Bojeg Ti


S viemenom ce to svojevisno teolosko suenje postati sve iziaenije u
tiaktatu o milosti Pocinje se govoiiti o ujelovanju milosti u covjeku ali
jeunom opcenitom i apstiaktnom covjeku bez imena gouina iskustva
spola mentaliteta i sl
Akceptiiajuci naveuenu povijest pioblematike novost koju
uonosi 0ES postaje lakse uocljiva Naime ovuje se vise ne iaui niti o
nekoj istocnjackoj teoloskoj peispektivi a niti o onoj zapaunjackoj
Tomu napiotiv milosno ujelovanje Buha 0skisloga piati one koji
nose Evandelje i otvaia sica onih koji slusaju Bakle ujelovanje milosti
ovuje se oslobada kako jeunog kozmoloskog tako i apstiaktnog obzoia
te se smjesta u situaciju navjestaja jeunostavno ieceno milost pogada
covjeka tamo guje se navijesta evandelje
No to nije sve jei 0ES nikako ne govoii o nekom univeizalnom
i uniiciianom navjestaju koji bi bio nuno istovjetan za sve Polazeci
ou analize Cikve u uanasnjem svijetu 0ES piimjecuje ua se situacija
pocesto iazlikuje ou jeune mjesne Cikve uo uiuge Tako su neke
zapaune mjesne Cikve skoio pa pievlauane sekulaiizacijom Nasupiot
njima stoje tiauicionalne zajeunice koje opet ne kiasi uvijek ista
vitalnost i misijski zanos
Roznolikost situociio zobtiievo poliivo rozlikovonie
ier qovoriti o novoi evonqelizociii ne ukliucuie
potrebu rozviionio ieJinstvene i iJenticne formule zo
sve okolnosti 0 svokom slucoiu niie tesko biti svieston
Jo ono sto ie potrebno svim Jiielovimo Crkve koii ive

0va iecenica ce uci u slubeni saboiski tekst sinoue iz 0iangea BB a


jos piije pokiajinska sinoua u Kaitagi iz gouine ce piotiv Pelagija a pou
utjecajem Augustina izjaviti ua je milost kao nutainja pomoc i snaga apsolutno
potiebna covjeku BB

0sp N FLICK Z ALSZEuBY Temelji teoloske antiopologije II


121
u troJicionolno krsconskim teritoriiimo obnovlieni
misionorski entuziiozom izroz ie nove velikoJusne
otvorenosti premo Jorovimo milosti
Bakle ponovno moemo piimijetiti ua vise nema spomena
nekih apstiaktnih Cikvi i apstiaktnih pojeuinaca Tomu nasupiot
Cikve i pojeuinci saua su postali stvaini i konkietni Imaju svoje mjesto
i viijeme kao i svoja posebna obiljeja a sve to skupa opet zahtijeva
poseban i piilagoden evangelizacijski piistup
vonost osobnoq uvierenio i ivoq susreto u procesu
evonqelizociie
Bo bi se moqlo no ploJon nocin propoviieJoti riiec
FvonJelio potrebno ie imoti Juboko iskustvo Boqo
Bos koo sto smo ustvrJili u nosoi prvoi enciklici Beus
coritos est biti krsconin niie rezultot etickoq izboro
ili uzvisene iJeie neqo susret s JoqoJoiem osobom
koio Joie nosem ivotu novi obzor i oJlucuiuci smier
br Toko no pocetku svoke evonqelizociie ne stoii
nikokov proiekt liuJske eksponziie liuJskoq sirenio
neqo elio Jo poJiielimo Jroqocieni Jor koieqo nom ie
Boq btio Joti Joiuci nom svoi ivot 0ES
vanost osobnog uvjeienja te ivog iskustva Boga kou
navjestitelja je vec snano naglasena u EN Papa Pavao vI u ovom
smislu istice ua navjestitelji moiaju biti vjeiouostojni svjeuoci
vodeni ljubavlju te nastupati s goiljivoscu svetih

0z to se istice
i pievelika vanost susreto s osobom Naime speciicno za koncilsku i
pokoncilsku teologiju jest njezino kiistoloskoeshatolosko usmjeienje
Susiet s uogadajem i osobom moguce aluuiia na von Balthasaiovo
teolosko naslijede Njegova teoestetiko naglasava ua se kiscanska
objava objektiviziia u konkietnom liku Bogocovjeka kojeg kiasi ljepota
i slava
20
uok teoJromotiko poucitava upiavo uiamaticnost objave
jei ova se ne uogada kao neka vista Bojeg monologa iziecenog iz
smiiaja kazalisnih uasaka Napiotiv ona se piovlaci kioz medusoban

EN
20
0sp Rosino uIBELLINI Teoloqiio JvoJesetoq stolieco Zagieb KS
Autoi se pii tome poziva na veci bioj tekstova iz talijanskog piijevoua von
Balthasaiove Slove Slovo je pivi uio von Balthasaiove znamenite tiilogije Slava
Teouiamatika Teologika i sastoji se ou tii uijela Naslov izvoinika Eerrlicb
keit Fine tbeoloqiscbe stbetik Einsieueln Iohannes veilag
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
122
uiamatican susiet osoba i njihovih sloboua izmedu boanskog poziva
te covjekova ougovoia koji opet ukljucuje ouluku i ujelovanje
21

No susiet s osobom u kontekstu evangelizacije ne
pouiazumijeva samo osobni susiet s Bogom nego i osobni susiet s
navjestiteljem evandelja 0 naveuenom smislu EN naglasava 0provo
zoto uz to opcenito noviiestonie FvonJelio vriieJon ie i voon onoi oblik
qJie se ono prenosi oJ osobe osobi 6ospoJin qo ie cesto primieniivoo
primierice nieqov rozqovor s NikoJemom so Zokeiem so Somoriionkom
s forizeiem Simunom o isto toko i Apostoli lmo li zoprovo neki Jruqi
nocin Jo se preJo FvonJelie osim Jo se Jruqome prenese iskustvo vlostite
viere Ne bi se niposto smielo JoqoJiti Jo priieko potrebo noviiestonio
RoJosne viiesti liuJskim mosomo buJe uzrok Jo se toi oblik noviiestonio
zonemori Niime se noime Jobvoco osobno soviest covieko potreseno
posve neobicnom riieciu koiu primo oJ Jruqoqo Nemoquce ie opisoti
koliko Jobro cine svecenici koii se u sokromentu pokore i u postirskom
rozqovoru pokozuiu spremnimo zo osobno voJstvo putovimo FvonJelio
Jo poieJine osobe utvrJuiu u niibovim noporimo priJiu ib oko su pole
te im uviiek nenometliivo i spremno pruoiu svoiu pomoc
22
Postojanom vanglizacijom protiv postojan
skularizacij
Sve zemlie i noroJi u koiimo su nekoJo cvietoli reliqiio
i krsconski ivot i moqli su stvoroti ive i vieruiuce
zoieJnice soJo izqleJoiu proeti sireniem rostuceq
inJiferentizmo rovnoJusnosti sekulorizmo i oteizmo
Tu se roJi u prvom reJu o zemliomo tokozvonoq prvoq
sviieto u koiemu bloqostonie i potrosnio ioko proceni
miestimicno teskom biieJom i siromostvom time
potoknutib toko ive koo Jo Boqo ne bi bilo viersko
rovnoJusnost i qotovo nepostoieco reliqiozno prokso
cok i s obzirom no probleme liuJske eqzistenciie nisu
nisto monie zobriniovoiuci i rozoroiuci neqo li ie to
eksplicitni oteizom l onJie qJie ie krsconsko viero
21
0sp R uIBELLINI Teoloqiio JvoJesetoq stolieco Autoi se pii tome
poziva na veci bioj tekstova iz talijanskog piijevoua von Balthasaiove TeoJro
motike Teouiamatika je inace uiugi uio znamenite von Balthasaiove tiilogije i
sastoji se ou cetiii uijela Naslov izvoinika TbeoJromotik Einsieueln Iohannes
veilag
22
EN
123
socuvono u nekim oJ svoiib troJicionolnib i rituolnib
obliko izrooio sve vise se iskliucuie iz noivoniiib
trenutoko ivoto koo sto su roJenie potnio i smrt 0
Jruqim pok poJruciimo i zemliomo ive sve Jo Jonos
no i toi morolnoi i Jubovnoi bostini priieti oposnost
Jo se potpuno izqubi u sukobu so sloenim procesimo
priie sveqo sekulorizociie i sirenio sekti
Somo novo evonqelizociio moe osiquroti
proJubliivonie ciste i cvrste viere sto moe uciniti
Jo te troJiciie Jobiiu snoqu zo istinsko osloboJenie
Sosvim siqurno ie potrebno obnoviti krsconsku bit
liuJskoq Jrustvo PreJuviet zo to ie obnovo krsconske
biti zoieJnico koie ive u tim zemliomo i noroJimo
23
0pcenito se govoii ua aigumenti vjeinika ne znace puno
nevjeinicima isto kao sto ni aigumenti nevjeinika ne znace skoio
nista vjeinicima No to piavilo ocito viijeui samo na kiace staze uok
gleuano uugoiocno ne viijeui 0ES pozivajuci se na Chiistiiueles
laici istice ua je uugoiocni utjecaj inuifeientizma sekulaiizma i
ateizma ipak opustosio biojne zajeunice vjeinika koje su nekoc
ouisale vitalnoscu 0sim toga sve naveuene za vjeiu negativne
tenuencije pokazuju peispektivu iasta te tako saua pocinju pogadati
i one tiauicionalne vjeiske sieuine 0va situacija pieu Cikvu stavlja
velik izazov obnove ne samo zajeunica vjeinika nego i obnove
kiscanske biti ljuuskog uiustva
Zakljucak
Notu piopiio 0bicumque et sempei nesumnjivo je logican
i sukcesivan nastavak onih iefoimskih tenuencija koje je zapoceo II
vatikanski saboi 0bjeuinjujuci vjeiu i iazum Cikvu i svijet te teologiju
i navjestaj ovo pismo svjeuoci o vitalnosti Cikve te o njezinu novom
stvaialackom i navjestiteljskom zanosu piuajuci pii tome samoj
teologiji jeuan novi piouuktivni misleci obzoi Pii tome bih osobito
istakao nastojanje ovog motu piopiija ua konkietiziia cikvenu i
teolosku misao s ciljem ua se ona konacno izvuce iz nekih stoljetnih
apstiaktnih iaspiava te ua se fokusiia na svijet njegove piobleme
kao i na esencijalnu zauacu uonosenja evandelja tom svijetu i svakom
njegovu covjeku
23
0ES se poziva na Chiistiiueles laici bi
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ECCLESIULUCICAL AND THEULUCICAL ASPECTS UF


THE APUSTULIC LETTER UBICUMQUE ET SEMPER
ESTABLISHINC THE PUNTIFICAL CUUNCIL
FUR PRUMUTINC THE NEW EVANCELIZATIUN
Summary
Tbis orticle is tbe text version of tbe outbors Jiscourse on ecclesioloqicol
onJ tbeoloqicol ospects of tbe Hotu Proprio 0bicumque et sempei qiven ot tbe Cot
bolic Tbeoloqicol Iocultv in Soroievo on November Jurinq tbe tbeoloqicol
colloquium entitleJ New evonqelizotion in tbe sociol context of Bosnio onJ Eerzeqo
vino ln tbe orticle tbe outbor seeks to Jemonstrote tbe connection between tbe Hotu
Proprio onJ tbe bosic iJeos onJ Jirections of tbe SeconJ voticon Council os well os
witb some postconcilior Cburcb Jocuments speciicollv tbe Apostolic Fxbortotion of
Poul vl Evangelii nuntianui Tbe outbor iJentiies tbe ecclesioloqicol onJ tbeoloqicol
ospects of 0bicumque et sempei onJ presents tbem conciselv Wbile 0bicumque et
sempei is o sbort letter it is ricb in content strivinq to creote o new borizon of Cotbolic
tbouqbt onJ proxis
Ky words 0bicumque et sempei Evangelii nuntianui SeconJ voticon Co
uncil new evonqelizotion Cburcb
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
125
0BK
Stiucni iau
Piimljeno sijecanj
Ivo BAL0KCIC
Zupni uieu 0uak
BiB 0uak
ivobalukcictelnetba
MASMEDI)I U NUVU) EVANCELIZACI)I
Satak
Nokon sto som u 0voJu noznocio oJokle noziv i koie ie znocenie poimo novo
evonqelizociio u prvom poqlovliu no temeliu crkvenib Jokumenoto koii qovore o
ovoi problemotici istoknuo som bitne tocke nove evonqelizociie u oJnosu no suvre
meni nocin meJiiskoq komunicironio
Bruqo poqlovlie Jonosi krotok poviiesni preqleJ oJnoso crkvenoq ucitelistvo
premo sreJstvimo Jrustvenoq komunicironio sto ie siri poiom oJ mosmeJiio lz povi
iesnoq oJnoso Crkve premo sreJstvimo Jrustvenoq priopcivonio po JoslieJno tome i
meJiiimo mosovnoq komunicironio moqu se uociti tri tenJenciie no pocetku Crkvo
qleJo no meJiie s nokonom Jo ib kontroliro i upotrebliovo somo premo sviietu s
vremenom Crkvo sve vise koristi meJiie i unutor sebe koo zoieJnice u svoiem postorol
nom Jielovoniu Jo bi u svoiem sozriievoniu Joslo Jo toqo Jo su mosmeJiii temeline
forme Jrustvenoq suvremenoq ivoto koie trebo proeti evonJeoskom porukom
0 trecem poqlovliu polozeci oJ Poruke BeneJikto Xvl noroJu Boiem so Si
noJe biskupo qJie izmeJu ostoloqo Sv 0toc pise Putovi Riieci soJo nisu somo
putovi misionoro nisu somo oni koie mi krsconi trebomo priieci svoiim svieJoceniem
ulozeci u ulice nosib qroJovo neqo su to tokoJer o treboli bismo reci ponoivise
virtuolni informoticki putovi noznocio som nekoliko vonib oJreJnico u postorolnom
Jielovoniu Crkve i koJ ie pitoniu novo evonqelizociio
lmoiuci no umu siroku problemotiku koiu obubvoco noslov ove teme u zo
kliucnom Jiielu ovoqo roJo noznocio som neke vone oriientire koie trebo imoti no
umu koJ se koriste meJiii u postorolnom Jielovoniu Crkve Priie sveqo sreJstvo Jrus
tvenoq komunicironio meJiii ne moqu noJomiestiti qovorno propoviieJonie oli qo
moqu poJrovoti SreJstvo Jrustvenoq priopcivonio meJiii moqu koko noznocuie
Communio et piogiessio u broiu pomoci Crkvi u Jinomici evonqelizociie no tri
rozine pomouci ioi Jo se otvori Jonosniem sviietu promicuci unutornii Jiioloq i po
lozeci oJ mentoliteto Jonosnieq sviieto noviiestoti RoJosnu viiest sposenio iezikom
niimo rozumliivim polozeci oJ problemo i tieskobo koie zookuplioiu covieconstvo
Kljucn rijci novo evonqelizociio sreJstvo Jrustvenoq priopcivonio mo
smeJiii lvon Povoo ll BeneJikt Xvl RoJosno viiest crkveni Jokumenti oJqoi zo me
Jiie
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Uvod
Biugi vatikanski saboi postavio je u sieuiste svojega iazmi-
sljanja Cikvu te posebno njezin ounos sa svijetom u kojem se nalazi i
u koji je pozvana unositi evandeosku poiuku spasenja 0biacajuci se
kaiuinalskom zboiu u lipnju gouine Pavao vI izmedu ostalog
ieci ce i ovo Biustveni uvjeti sve nas obvezuju ua pieispitamo meto-
ue i ua tiaimo i pioucavamo svako sieustvo kako navijestati mouei-
nom covjeku kiscansku poiuku u kojoj on jeuino moe naci ougovoi
na svoja pitanja i snagu za angaman u ljuuskoj soliuainosti
1
Nedutim iziaz nova evangelizacija moe se piipisati Ivanu
Pavlu II koji je taj pojam pivi put javno upotiijebio na Baitiju ouj-
ka gouine u govoiu tamosnjoj Biskupskoj konfeienciji piigouom
piipiave obiljeavanja pet stoljeca ou pocetka evangelizacije Latinske
Ameiike Taua je Papa ustviuio kako je nuan napoi siguino ne ie
evangelizacije vec napiotiv nove evonqelizociie Nova u svojem aiu
u svojim metouama i u svojim iziicajima
2
I nakon toga u 0iugvaju je
govoiio o tome pieciziiajuci
nova u svojem aiu znaci piije svega ojacati jeuinstvo s Kii-
stom pivim evangelizatoiom i obnoviti novi cin vjeinosti Njemu kioz
uosljeunost ivota
nova u metouama znaci ua svaki kiscanin postane piomicatelj
Kiistove poiuke u svim ivotnim okolnostima u kojima ujeluje
nova u iziazu oznacava pozoino osluskivanje sto nam uospo-
uin moe nauahnuti u ouiedenom viemenu te iz tog slusanja oblikova-
ti govoi koji svi mogu iazumjeti u navijestanju Rauosne vijesti
3
Naznacenu temu uz kiatak uvou obiauio sam s ova tii gle-
uista
bitne tocke nove evangelizacije u ounosu na suviemeni nacin
meuijskog komuniciianja
ounos Cikve piema sieustvima uiustvenog piiopcivanja
kako Cikva voli govoiiti o meuijima u svojim uokumentima
na koji nacin meuije koiistiti u novoj evangelizaciji
1
PAvA0 vI uovoi svetom zboiu kaiuinala AAS
2
Naiia Ciistina CARNICELLA Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso
Nilano Paoline
3
IvAN PAvA0 II Bomilija na misi svibnja citiiano u N C CARNICELLA
Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso Nilano Paoline

Bitn tock nov vanglizacij


Pozoinim citanjem uokumenata Biugog vatikanskog saboia
moe se piimijetiti ua se tema evangelizacija komunikacija piovla-
ci kao stalna nit cijeloga Saboia

Novi zamah navijestanju evandelja


u uanasnjem svijetu uala je enciklika Pape Pavla vI Fvonqelli nunti
onJi Navijestanje evandelja Nisao Pavla vI ua navijestanje Evan-
delja vlastito Cikvi iziaava njezin najuublji iuentitet
5
i uanas kaua
se govoii o novoj evangelizaciji moe se smatiati polazisnom tockom
pou viuom meuijskog navijestanja evandelja I svi kasniji uokumenti
cikvenog uciteljstva koji govoie o potiebi nove evangelizacije pozivaju
se na spomenutu encikliku Na temelju Fvonqelli nuntionJi i uiugih
cikvenih uokumenta koji govoie opcenito o evangelizaciji

mogu se
istaknuti glavne smjeinice toga piocesa koje tieba imati na umu i kau
se govoii o upoiabi meuija u novoj evangelizaciji
Atipicno komunikociio
Navijestanje evandelja ulazi s jeune stiane u one komunikativ-
ne stiuktuie koje cine uio ljuuske iealnosti medutim s uiuge stiane
pojavljuje se kao atipicna komunikacija koja katkaua iusi sva ieuovi-
ta piavila i piincipe komuniciianja u svakounevnom ivotu Navijesta-
nje evandelja je piiopcivanje iijeci Boje iijeci koja ua bi se pienijela
covjeku slijeui put utjelovljenja ali koja ne moe zbog toga biti sve-
uena na cisto ljuuska ogianicenja
FvonJelie se nomece snoqom istine koiu ono soopcovo
Nije pivotno sposobnost navjestitelja tehnika i nacin navijesta-
nja ono sto omogucuje ua se ucinkovito ostvaii evangelizacijski pio-
ces vec je to unutainja snaga istine Istina kojoj nije nuno sieustvo
meuiji ua bi se upoznala vec se ona namece sama po sebi Istina se ne
namece osim snagom same istine koja u isti cas i blago i snano ulazi

0sp IN uS Au CB AA CP
5
0sp PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi Zagieb KS bi

0sp vIIECE BK E0R0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu Furopu vI simpozij eu-


iopskih biskupa Rim listopaua Zagieb KS PAPINSK0 vI-
IECE ZA K0LT0R0 Promicoti postorol kulture Zagieb KS IvAN PAvA0
II Fcclesio in Furopo Split veibum BENEBIKT XvI verbum Bomini
Zagieb KS
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

u uusu

To znaci ua oslobadajuca snaga evandeoskog navjestaja ima


snanu moc i stalnu viijeunost u svakom viemenskom iazuoblju koja
ne nastaje ou ljuuske vjestine vec je pouiedena samoj naiavi evande-
lja Nisu ljuuska vjestina i savisenstvo sieustava koja se upotiebljavaju
gaiancija iasta iijeci Boje vec sama snaga Rijeci koja postie uspjeh
To u konacnici znaci ua je evangelizacija moguca samo ako je Bog uo-
uijeli kao uai Pousjetimo se kako spasenje nije pioizvou ljuuski vec
uai Boji Navjestitelj evandelja je u slubi istine a ne vlasnik istine

Noviiestonie evonJelio svieJoconstvom


Isus nije ostavio iza sebe nista napisano 0stavio je zajeunicu
sastavljenu ou nekoliko ucenika koji su okupili uiuge ucenike i tako
kioz povijest Kiscanstvo nije pivotno ieligija knjige vec je ieligija
zajeunice zajeunice pioete ljubavlju Bojom zajeunice koja tieba
pienijeti ovu ljubav iijecju i ujelom Rauosna vijest nije skup spoznaja
ili apstiaktnih istina i ako u nasem komunikativnom nastojanju mi
elimo evandelje objektiviziiati u spoznaji i istini vec je konkietno
svjeuocanstvo neizmjeine ljubavi Ljubav Boja u susietu s covjekom
Ljubav toliko velika ua pieuzima viuljivi i konkietni oblik u Kiistu i
u Njegovoj Cikvi I ta ljubav tieba biti navijestana svim ljuuima Lju-
bav se komuniciia samo ljubeci Banasnji covjek iauije slusa svjeuoke
nego ucitelje i ako slusa ucitelje slusa ih jei su svjeuoci

Kiscan-
sko svjeuocanstvo je pivi i nenauoknauivi oblik evangelizacije
Fvonqelizociio ie bitno crkveno Jielovonie
Evangelizacija se moe ouvijati samo u sklauu s ujelovanjem
citave Cikve Nijeuan evangelizatoi nije potpuni gospouai u svojem
evandeoskom ujelovanju niti ima neogianicenu vlast kojom bi iaspo-
lagao piema inuiviuualistickim mjeiilima i pogleuima vec u zajeunis-
tvu s Cikvom i njezinim Pastiiima
10
To znaci ua govoi o komuniciia-
nju u ovom kontekstu ne moe biti ostavljen inicijativi pojeuinih osoba
uobie volje vec je napoi koji piipaua cjelovitoj Cikvi koji tieba biti ou
nje usvojen i piovoden. Zauaca je Cikve ua cuva poklau vjeie koji joj
je povjeiio uospouin pieko apostola iako pieveuen u iazlicite jezike

BB

0sp N C CARNICELLA Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso

PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi bi


10
PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi bi

ovaj sauiaj ne smije biti piomijenjen piemua je zaoginut vlastitim


simbolima pojeuinih naioua
11
Fvonqelizociio ie Jielo Bubo Svetoqo
Tehnike evangelizacije nikaua ne mogu biti tako savisene ua
nauoknaue uiskietnu akciju Buha Buh Sveti je pivotni ujelatnik evan-
gelizacije on je onaj koji potice u navijestanju evandelja i koji u intimi
savjesti onoga komu se ono navijesta piihvaca i iazumije Rijeci spase-
nja
12
Po njemu Evandelje piouiie u bit svijeta jei upiavo on uci iaspo-
znavati znakove viemena Boje znakove koje evangelizacija uocava
i vieunuje unutai ljuuske povijesti
13
Stoga i navjestitelji evandelja i
u ovo nase viijeme tiebali bi imati uvijek na umu nepiestance moliti
piosvjetljenje Buha Svetoga ua ih voui kao konacni nauahnitelj u nji-
hovu evangelizacijskom ujelovanju
SuJielovonie osobo koiimo se noviiesto RoJosno viiest
Istinska evangelizacija je pioces koji se ne moe ouvijati bez
aktivnog suujelovanja onoga komu se navijesta evandelje Kiistovo
evandelje susiece osobu kao pojeuinca ulazi u osobnu uimenziju
pieulae bogatstvo novog ivota ougovaia na piobleme svakoga po-
jeuinacno Pioces evangelizacije tieba postovati ivotni iitam svake
osobe kojoj se obiaca

Novu evonqelizociiu priloqoJiti okolnostimo


Ne moe se iziauiti jeuinstveni nacin ujelovanja za novu evan-
gelizaciju nego je novu evangelizaciju potiebno piilagouiti pojeui-
nacnim okolnostima u kojima se nalaze pojeuine Cikve
15
Crkva i mdiji
Pivi kiscani nastoje slijeuiti sto uosljeunije piimjei Isusa Kii-
11
0sp PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi
12
0sp AJ qentes bi
13
PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi bi

0sp PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi bi


15
0sp BENEBIKT XvI 0bicumque et semper na httpwwwvaticanvaholy
fatheibeneuictxviapostletteisuocumentshfbenxviaplubi-
cumqueetsempeiithtml XI
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
130
sta Temeljnu poiuku Kiist je umio i uskisnuo oni komuniciiaju
u pivom ieuu svojim ivotom uovoino svjeuocenje i piopovijeuanje
nije jeuino Novozavjetni spisi postaju pisana sieustva meuiji za pie-
nosenje poiuke spasenja
Ali osim sto upotiebljavaju novu tehnologiju svojega vieme-
na apostoli nastoje sto bolje inkultuiiiati kiscansku poiuku u svoje
viijeme koiisteci okolnosti mjesta kao i nacine komuniciianja Naj-
bolji piimjei tomu jest govoi sv Pavla na Aieopagu

0vaj nacin komu-


niciianja kioz kultuiu svojeg viemena posebno ce njegovati cikveni
oci Kioz pojam semina veibi magistialno piotumacen ou sv Iustina
otvoiit ce nove peispektive u komuniciianju kiscanske poiuke


Kioz povijest Cikva je sve vise i vise postajala piomicateljica i
cuvaiica pisane i govoine kultuie Tako sv Augustin u cetvitoj knjizi
svoje Be Boctrino Cristiono piilagoduje noime klasicnog govoinistva i
homiletike uok u Be cotecbesonJis ruJibus pivi puta u povijesti Cikve
piimjenjuje u katehezi temeljne piincipe komuniciianja uigui veliki
u svojoj Reqolo Postorole napisane oko gouine izjavljuje ua su
piincipi komuniciianja sastavni uio pastoialnog ujelovanja i ua slusa-
telji tiebaju biti piomatiani piema svojim speciicnim sposobnostima
shvacanja i potiebama

0u tog viemena pa sve uo saua Cikva upo-


tiebljava i uiuga sieustva komuniciianja osim iijeci i pisma a to su
umjetnost u svojim iazlicitim iziaajnim mogucnostima slikaistvo
kipaistvo aihitektuia kazaliste glazba 0 kasnim gouinama staioga
vijeka i u sieunjem vijeku umjetnost postaje tzv Biblija siiomasnih
piipiostih ljuui tj onih koji nisu u stanju citati ali mogu piimiti nauku
slusajuci piopovjeunike i gleuajuci misteiije vjeie pieustavljene kioz
slikaistvo 0vom piocesu komunikacije posebno ce pogouovati teh-
noloska inventivnost uutenbeiga i njegova tiska sto oznacuje
ievoluciju u pioizvounji i siienju knjige Tako je tiskaistvo omogucilo
novi nacin komuniciianja vjeie
0 peiiouu ou gouina ou apostolske epohe uo pojave uu-
tenbeigova izuma cikveno uciteljstvo je objavilo uokumenata ve-
lik bioj njih ounosi se na knjige sekte Biuga giupa uokumenata
ounosi se na spektakle i osobe koje suujeluju u tim spektaklima Raui
se o osuui iuolatiije Besetak uokumenata ounosi se na osuuu nekih
slika kipova iguiica velik bioj medutim pozitivno gleua na slike i

Bj

0sp FianzIosef EILERS Comunicore nello Comunito Toiino ELLE BI CI


0sp FI EILERS Comunicore nello Comunito


131
kipove

Svi ti piimjeii pokazuju kako je Cikva puno piije pojave mouei-


nih masmeuija imala na iaspolaganju siiok spektai sieustava i nacina
uiustvenog komuniciianja za navijestanje i piouubljivanje evandeo-
ske poiuke a neki su u upotiebi i uan uanas i to vilo ucinkovito
0Jnos crkvenoq ucitelistvo premo mosmeJiiimo
Bevetnaesto stoljece oznacuje piijelaz na epohu uanasnjih
sieustava uiustvenog komuniciianja masmeuija Nnogi komentatoii
smatiaju nastanak unevnog tiska gouine u Engleskoj i u SAB
u kao pocetak siienja moueinih masmeuija Pivih seuamuesetak go-
uina tog stoljeca oznaceno je nastankom i iazvojem moueinog tiska
0ulucujucu ulogu izmedu ostaloga imala je i seiija novih tehnoloskih
inovacija i na pouiucju tiskaiske inuustiije i na pouiucju tianspoita
sto je omogucilo ua infoimacija postane bia i uostupnija sve vecem
bioju ljuui
20

0u tog viemena pojavljuju se i mnoge izjave komentaii i ci-
kveni uokumenti u ounosu na nove meuije Nastaju iazne cikvene i
katolicke uuiuge i ustanove koje se bave meuijima Noe se ieci ua
je svih uokumenata pontiikata uiguia XvI obiljeeno obianom
piotiv napaua u novinama losih knjiga komentaia i piijevoua Svetog
pisma zatim uiave koja negiia slobouu komuniciianja u Cikvi 0
uokumenta svojega pontiikata Pio IX viaca se ieuovito na osuuu ti-
ska inspiiiianog slobouom govoia i misljenja sto se piosiiuje i na kult
0spostavlja se cenzuia a u pioveubu cenzuie ukljucuju se i vlaue poje-
uinih zemalja Pielazi se na senzibiliziianje i ougoj vjeinika a pozivaju
se katolicki pisci ua stvaiaju svoj tisak i tako se najbolje boie piotiv
loseg tiska
21
Piema pojeuinim povjesnicaiima ounos cikvenog uciteljstva
piema moueinim masmeuijima pocinje s enciklikom o ilmu pape Pija
XI viqilonti curo lipnja To je i pivi uokument koji ne govoii
samo o opasnostima s obziiom na ilm vec nastoji s pozitivne stiane
vieunovati to sieustvo uiustvenog komuniciianja Papa Pio XI obiaca
se pivenstveno cikvenoj hijeiaihiji SABa ua bi se potom obiatio bi-
skupima cijelog svijeta Bokument polazi ou iskustva Catholic Legion

0sp Eniico BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso Roma Stuuio Roma-


no uella Comunicazione Sociale
20
0sp Naiko SAP0NAR Zoian T0NIC 0pco poviiest novinorstovo Zagieb ITu
Stjepan NAL0vIC Novine Zagieb Sveucilisna knjiaia
21
0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
132
of Becency osnovane u SAB ou nekolicine svecenika i laika sa
svihom ua se piotiv negativnosti na ilmu boie kieativnom pozitivno-
scu s obziiom na pioizvounju i iepeitoai ilma 0bizo nakon osniva-
nja Legion ameiicki biskupi salju izvjesce s uokumentacijom u Rim s
pozitivnim iskustvom u ujelovanju te Legion Pisuci tu encikliku papa
Pio XI elio je piomoviiati i piosiiiti tu inicijativu iz SABa na cijelu
Katolicku cikvu u svijetu
22

Kako bi se piocjenjivala moialna kvaliteta ilma enciklika pieu-
lae osnivanje uieua koji bi ujelovali na nacionalnim iazinama a cinili
bi uio slubene institucije za sieustva uiustvenog komuniciianja u Ci-
kvi Zauaca tih uieua bila bi i piacenje ilmskog stvaialastva Takodei
pivi puta enciklika se obiaca katolickoj cikvenoj hijeiaihiji pokusa-
vajuci naglasiti viijeunosti i pogounosti tog moueinog sieustva uius-
tvenog komuniciianja Inicijativa ua se piomice kvalitetni ilm pieko
piojekcija u kinouvoianama u vlasnistvu upa posebno je vana za
ovu encikliku Poslije viqilnoti curo Pio XII nastavlja svoja iazmislja-
nja o ilmu s uvije uue piezentacije koje su ueiniiane kao psihoso-
cijalnomoialni tiaktati o ilmu Papa lipnja obiacajuci se
pieustavnicima talijanske ilmske pioizvounje posebno se zaustavlja
na iuealnom ilmu za publiku njegovoj umjetnickoj foimi tehnickim
i psiholoskim viuicima Iste gouine listopaua obiacajuci se pieu-
stavnicima Nedunaioune unije ilmskih vlasnika i uistiibuteia Pio XII
pise o iuealnom ilmu koji bi tiebao piomicati tiajne viijeunosti a koje
su koiisne obitelji Cikvi i uiustvu
Enciklika pape Pija XII HironJo prorsus uiuga je enciklika o
sieustvima uiustvenog piiopcavanja u stoljecu Ta enciklika po-
sebnu pozoinost posvecuje tzv elektionickim meuijima ilmu iauiju
i televiziji 0na ponovno iznosi i jos vise iazvija koiisna iazmisljanja
Cikve o elektionickim meuijima nauovezujuci se na piomisljanja Pija
XI o ilmu te neka usputna zapaanja o iauiju i televiziji
23
Encikliku
HironJo prorsus tieba citati u ounosu na uiuga piecizna iazmisljanja
Pija XII o sieustvima uiustvenog piiopcivanja Njegovih sezuesetak
govoia i iazlicitih tekstova u ounosu na tu pioblematiku pokazuju ve-
liko zanimanje ovog Pape za ova cuuesna iznasasca

Kao i u uiugim
uokumentima takodei i u ovoj enciklici Papa pokazuje veliku sposob-
22
0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso
23
0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso

vjeiojatno je tako veliko zanimanje ovog Pape pioizlazilo iz toga sto mu je otac
bio novinai Postupnim siienjem iauija a kasnije i televizije Pio XII piosinca
gouine piosiiuje ougovoinost Popinske komisiie zo ilm i na roJio i televi
ziiu
133
nost analize i pozitivnog ounosa piema elektionickim meuijima nji-
hovim mogucnostima i koiisnosti za pastoialno ujelovanje
25

Ta uva uokumenta naznacit ce nove pogleue na meuije kao te-
meljne foime uiustvenog ivota kao i to ua je svijet meuija novo po-
uiucje koje tieba evangeliziiati Isusovac E Baiagli piikupio je
uokumenta koji se ounose na sieustva komuniciianja i samo komuni-
ciianje ou apostolskih viemena uo iujna ukljucivo i Communio
et proqressio

0u Biugog vatikanskog saboia Katolicka cikva kioz svoje iazne


uokumente posebnu pozoinost posvecuje ovim uivnim Bojim uaio-
vima kako naziva meuije Pape i biskupi kao pastiii i ucitelji Bojeg
naioua u ime Cikve objavili su uo saua tii temeljna uokumenta o sieu-
stvima uiustvenog piiopcivanja lnter miriico Communio et proqre
ssio i Aetotis novoe Tim uokumentima tieba piibiojiti i uo saua
Papinih poiuka za Svjetski uan sieustava uiustvenog piiopcivanja
kao i uevet pastoialnih naputaka o meuijima

0 tom kontekstu tieba


spomenuti i mnoge govoie papa u iaznim piigouama piofesionalcima
u meuijima posebno Ivana Pavla II 0vome tieba uouati izjave iaznih
biskupskih konfeiencija te takodei mnoga pastoialna pisma pojeui-
nih biskupa za Ban sieustava uiustvenog komuniciianja Za ispiavan
25
Neki kiiticaii uie kako kvaliteta ovog uokumenta nauilazi koncilski uekiet ln
ter miriico i kako je svojim uuhom blia pastoialnoj instiukciji Communio et
proqressio koja ce biti objavljena tek gouine HironJo prorsus naglasava
veliku viijeunost i naznacuje buuuci iazvoj ilma iauija i televizije analiziia
ucinak tih elektionickih meuija kao i posljeuica koje oni mogu imati u pasto-
ialnom ujelovanju Cikve 0 ovu encikliku piikupljen je jeuan uio iazmisljanja
o spomenutim meuijima Pija XII iziecenog u iaznim piigouama 0sim toga en-
cikliku HironJo prorsus tieba smatiati i kao nastavak i piosiienje ucenja pape
Pija XI i njegove enciklike viqilonti curo 0 tijeku piipiave uokumenata Biugog
vatikanskog saboia u kojima se spominju sieustva uiustvenog piiopcavanja ova
enciklika zajeuno s uiugim ucenjem Pija XII o ovoj pioblematici bila je veoma
vaan izvoi Tako je pivi nacit uokumenta o sieustvima uiustvenog piiopcava-
nja lnter miriico Biugog vatikanskog saboia zapocinjao iijecima uokumenta
HironJo prorsus Katolicka cikva piihvaca s velikom iauoscu sva izvisna teh-
nicka iznasasca 0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso
FI EILERS Comunicore nello Comunito

E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso Roma

Poinogiaija i nasilje u sieustvima uiustvenog piiopcivanja Kiiteiiji ekumen-


ske i meduieligijske suiaunje na pouiucju sieustava uiustvenog piiopcivanja
0pute za ougoj buuucih svecenika u ounosu na sieustva uiustvenog piiopciva-
nja 0pute u ounosu na neke aspekte upoiabe sieustava uiustvenog piiopciva-
nja u piomicanju nauka vjeie Etika u sieustvima uiustvenog piiopcivanja Eti-
ka u piomiubenim poiukama Etika na inteinetu Cikva i inteinet Bizi iazvoj
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

piistup ovoj pioblematici tieba imati na umu i uiuge saboiske i posli-


jesaboiske uokumente koji spominju meuije kao vane cimbenike u
uanasnjem ujelovanju Cikve
Iz povijesnog ounosa Cikve piema sieustvima uiustvenog pii-
opcivanja pa uosljeuno tome i meuijima masovnog komuniciianja
mogu se uociti tii tenuencije
na pocetku Cikva gleua na meuije s nakanom ua ih kontioliia
i upotiebljava samo piema svijetu
s viemenom Cikva sve vise koiisti meuije i unutai sebe kao
zajeunice u svojem pastoialnom ujelovanju
ua bi u svojem saziijevanju uosla uo toga a sto je foimuliiao
Biugi vatikanski saboi ua su masmeuiji temeljne foime uiustvenog
suviemenog ivota koje tieba pioeti evandeoskom poiukom


Mdiji u novoj vanglizaciji
Stoljecima Cikva je svoje pastoialno ujelovanje i evangelizaci-
ju piomatiala kioz zemljopisno poimanje 0tkiice novih kontinenata
izazvalo je u Cikvi jaki misijski zanos
0 stoljecu pojavljuju se nove uimenzije ljuuske iealnosti
koje zaokupljaju pozoinost Cikve u njezinu poslanju evangelizacije To
su svijet iaua bolnice skole Tako se uz zemljopisni viu evangelizaci-
je misije uvida i potieba evangelizacije uiustvenih iealnosti
Pii kiaju st pojavljuje se nova iealnost za evangelizaciju a
to je ljuusko uiustvo oblikovano ou masmeuija 0 tom viitualnom svi-
jetu govoii se kao o seumom kontinentu koji nema izicke gianice niti
je ogianicen uimenzijama viemena i piostoia 0 tom viitualnom svi-
jetu nije samo baza pouataka u kojoj se mogu naci infoimacije vec je
to uistinu svojevisni ambijent u kojem osobe piovoueci viijeme me-
dusobno komuniciiaju pa cak mogu stvaiati i paialelne svjetove koji
mogu imati utjecaja na kvalitetu njihova ivota u stvainom izickom
ambijentu Poslanje Cikve jos je uinije sto se ova kultuia slike i infoi-
matike poklapa vecim uijelom s kultuiom nevjeie kiscanskog Zapaua
Putovi Rijeci saua nisu samo putovi misionaia nisu samo oni
koje mi kiscani tiebamo piijeci svojim svjeuocenjem ulazeci u ulice
nasih giauova nego su to takodei a tiebali bismo ieci ponajvise
viitualni infoimaticki putovi

0 svijetu inteineta tieba se


pojaviti i lice Kiistovo i cuti se njegov glas jei ako nema piostoia

0sp FI EILERS Comunicore nello Comunito

Poruko noroJu Boiem so SinoJe biskupo bi


135
za Kiista taua nema piostoia za covjeka
30
Iz uokumenata cikvenog
uciteljstva o meuijima moe se izvuci nekoliko vanih ouieunica koje
tieba imati na umu kau se govoii o upoiabi meuija u poslanju Cikve u
uanasnje viijeme
Sviiest o vonosti meJiio
Kou svih clanova Cikve pojeuinacno i svih zajeunica u Cikvi
tieba iazvijati svijest o vanosti sieustava uiustvenog piiopcivanja
0znemiienim sicima zbog opasnosti koje mogu pioizvesti nove teh-
nologije ja kaem ne bojte se Ne ignoiiiajmo iealnost u kojoj ivimo
pioniknimo tu iealnost u njezinoj uubini Pokusajmo u svjetlu vjeie
iazlikovati autenticne znakove viemena
31
Neuiji su uivni Boji uaiovi znakovi viemena i mocna sieustva
u pastoialnom ujelovanju Njihovim posieuovanjem ljuui uolaze u
uouii s uiugim ljuuima i uogadajima oblikuju svoja misljenja i viijeu-
nosti Ne samo ua tim sieustvima pienose i piimaju infoimacije i iueje
nego cesto i sam ivot postaje meuijima posieuovano iskustvo
32
Ivan
Pavao II iziicito je upozoiio Cikvu ua upoiaba tehnike i tehnologije
uanasnjeg komuniciianja spaua u sastavni uio njezina poslanja u tie-
cem mileniju
33
Cikva bi se osjecala kiivom pieu uospouinom kau ne
bi upotiebljavala ta mocna sieustva koja ljuuski um svakounevno cini
jos savisenijim Pomocu njih ona poiuku koju cuva piopovijeua na
kiovovima Nt Lk 0 tim sieustvima ona nalazi uspjesni
oblik suviemene piopovjeuaonice Zahvaljujuci njima ona je u stanju
govoiiti masama


Teolosko ontropoloski poqleJ no meJiie
Kau Cikva govoii o sieustvima uiustvenog piiopcivanja meui-
jima ona polazi ou temeljne teoloske postavke sve sto postoji stvoie-
no je u Kiistu po Kiistu i ukljuceno je u Njegovu otkupiteljsku ljubav
30
BENEBIKT XvI verbum Bomini bi
31
IvAN PAvA0 II Poiuka za Cbieso e Comunicozione sociole l Jocumenti
fonJomentoli FianzIosef EILERS Robeito uIANNATELI ui Toiino ELLE BI
CI
32
Aetotis novoe Zagieb KS bi
33
0sp IvAN PAvA0 II RopiJo svilupo vatican bi viui httpwww
vaticanvaholyfatheijohnpauliiapostletteisuocumentshfjpii
apliliapiuosviluppoithtml

PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi bi


Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

usp Kol sve je usmjeieno piema slavi Bojoj usp Koi


Cuuesna tehnicka iznasasca kojima se ponosi nase viijeme jei su
plou uuha i iaua ljuuskoga takodei su i uaiovi Boji nasega Stvoii-
telja ou kojega pioizlazi svako uobio ujelo 0n nije uao samo ivot
stvoienom vec sve stvoieno cuva i iazvija sv Ivan Kiizostom Pii-
znajemo viijeunosti cuuesnih inovacija koje je posebno u nase viijeme
ljuuski genij otkiio uz Boju pomoc ou kojega je sve stvoieno iznasa-
sce koje je neshvatljivo piosiiilo jacinu nasega glasa
35

0loga sto su je sieustva uiustvene komunikacije popiimila u
uiustvu saua se vec smatia integiiiajucim ujelom antiopoloskog pita-
nja koje izianja na povisinu kao kljucni izazov tieceg tisucljeca I na
pouiucju uiustvenih komunikacija u igii su konstitutivne uimenzije
covjeka i njegove istine poput onih o ivotu biaku obitelji ili po-
put vanih uiustvenih pitanja miia piavue zastite stvoienoga

Stoga
je za Cikvu bitno kakvi ce ougovoii biti na pitanje Na koji nacin meuiji
utjecu na shvacanje nas samih i svijeta
Fvonqeliziroti preko meJiio
Neka uiustvena obavijesna sieustva uaju glas samom Kiistu s
jasnocom i iauoscu vjeiom nauom i ljubavlju

To se moe ciniti na
uva nacina
Pivi nacin je navijestanje uospouina po piogiamima koji svia-
caju pozoinost na istinske covjekove potiebe osobito potiebe onih
najslabijih nesposobnih i potisnutih na iub uiustva Ni uanasnji ki-
scani moiamo nastojati oko toga ua nas pojam Boga ne ostane izvan
iaspiave o covjeku

Rauosna vijest nije pivenstveno skup spoznaja


ili apstiaktnih istina vec je svjeuocanstvo neizmjeine ljubavi Boje u
susietu s covjekom Ljubavi toliko velike ua pieuzima viuljivi i stvaini
oblik u Kiistu i Njegovoj Cikvi I ta ljubav tieba biti nepiestano navi-
jestana ljuuima svih viemena A ljubav se istinski komuniciia samo
ljubeci To je ukljucno ili posieuno navijestanje
Biugi nacin je ua osim ukljucnog navjestaja kiscanski izvje-
stitelji moiaju tiaiti nacina ua otvoieno i neposieuno govoie o Isusu
35
IvAN PAvA0 II Poiuka za Cbieso e Comunicozione sociole l Jocumenti
fonJomentoli FianzIosef EILERS Robeito uIANNATELI ui Toiino ELLE BI
CI

BENEBIKT XvI Poiuka za Saiajevo vijece za sieustva uiustvenog pii-


opcivanja BKBIB bi

IvAN PAvA0 II Poiuka za vrbbosno

BENEBIKT XvI Furopo niezini soJosnii i buJuci temelii Split veibum

iaspetome i uskislome o Njegovoj pobjeui nau giijehom i nau smicu


na nacin piiklauan za sieustva uiustvenog piiopcivanja koja se koiiste
i sposobnostima javnosti ua to shvati Stvaianje javnog mnijenja
Ba bi se uspjesno ostvaiila evangelizacija pieko meuija potieb-
na je stiucnost i piipiava te svjeuocenje za Kiista kioz osobni susiet
s Njim po molitvi euhaiistiji sakiamentu pomiienja citanju i meuiti-
ianju iijeci Boje pioucavanju kiscanskoga nauka sluenju uiugima
Ako je taj stav iskien bit ce to vise ujelo Buha nego nase
Evangeliziiati samo komuniciianje znaci po uzoiu na Kiista
ciniti to tako ua komunikacija na svim iazinama i na svaki nacin na
koji se ostvaiuje buue pioeta ljubavlju i kanal stvaianja zajeunistva
medu osobama vano je pii tome imati na umu ua komuniciianje
inace znaci mnogo vise ou puke objave svojih misli ili naznaka vlasti-
tih cuvstava po svojoj uubljoj skiivenoj naiavi ono je uaiivanje sama
sebe iz ljubavi a Kiistova komunikacija jest uuh i ivot koji u euhaii-
stiji uostie vihunski najvisi najtjesnji najsaviseniji oblik zajeunistva
izmedu Boga i covjeka te zajeunistva medu ljuuima To se uogada u Ci-
kvi kao misticnom tijelu Kiistovu jacanoj iijecju i sakiamentima guje
Buh sve obgiljuje

Bobia komunikacija u Cikvi pieuuvjet je uobie


komunikacije Cikve
Troini oJqoi zo meJii
vise nego sama pouka o tehnikama ougoj za sieustva piiopci-
vanja piiuonosi stvaianju uobiog ukusa kou ljuui i ispiavnog moial-
nog piosudivanja Rijec je u ouiedenom pogleuu o ougoju savjesti


Piomicati tiajno teolosko piomisljanje o piocesima i sieustvi-
ma uiustvenog komuniciianja Banas se u teologiji zemaljskih vieu-
nota govoii i o teologiji masmeuija To zahtijeva sustavno i temeljito
piacenje i pioucavanje meuija i meuijskih sauiaja
Evangeliziiati one koji ujeluju kioz meuije sto bi tiebalo zna-
citi obiacati se piije svega onima koji su vlasnici ili ujeluju u meuiji-
ma ali i onima koji su piisutni u meuijima s pouiucja gospouaistva
znanosti ougoja kultuie spoita ua njihova ujela buuu u sklauu s
njihovim kiscanskim bicem te ua uaju svjeuocanstvo vjeie kioz svoja
ujela Nase vjeinicke zajeunice tiebaju nastojati oko siienja istinske
infoimacije o onome sto iauimo te na taj nacin pienositi istinsko ivot-
no cikvenovjeinicko iskustvo To znaci tieba koiistiti svaku piigouu

Communio et proqressio bi

PAPINSK0 vIIECE ZA BR0STvENA 0BAvIIESNA SREBSTvA Ftiko u oboviiesnim


sreJstvimo Zagieb KS bi
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

za piavu i tocnu infoimaciju kioz pieciznu uokumentaciju Naualje to


znaci ua u nasim zajeunicama tiebaju postojati osobe koje su sposob-
ne kieiiati vijesti infoimacije i uati glas onima koji nemaju glasa
a to su osobe kojima uiustvena pa i cikvena zajeunica ne posvecuju
uovoljno pozoinosti u njihovim potiebama Zatim tieba nepiestano
poboljsavati istinsku i aktivnu komunikaciju cikvenih zajeunica sa
svijetom u kojem ive To pouiazumijeva bizu i cjelovitu infoimaciju
0z to Cikva ne smije zaboiaviti ua je pozvana ua buue kiiticka svijest
u uanasnjem Babilonu komuniciianja Zatvoienost i inuifeientnost
najstetnije su za samu Cikvu. 0 svojem ounosu piema meuijima ne
smiju se zaboiaviti ni poticaji cikvenog uciteljstva cikvenim stiuktu-
iama za ekumensku suiaunju i meduieligijski uijalog Zajeuno s uiu-
gim vjeiskim zajeunicama potiebno je nastojati ua vjeiski piogiam
ima ougovaiajuce mjesto i viijeme u javnim meuijima Cikveni uoku-
menti o meuijima poticu cikvene zajeunice na suiaunju s ujelatnicima
u civilnim meuijima osobito kaua je iijec o ieligioznim moialnim etic-
kim kultuinim ougojnim i socijalnim pitanjima Nnogi ou meuijskih
ujelatnika nalaze se cesto izloeni iazlicitim piitiscima i pieu etickim
uilemama u svojem svakounevnom iauu mnogi ou njih iskieno ele
znati i ciniti sto je piavo na moialnom polju i ocekuju ou Cikve usmje-
ienje i potpoiu

0skloJeno i plonsko multimeJiisko Jielovonie


Pastoialni naputak NoJoloskom novoqo uoba tiai ou biskupa
ua uaunu uuno mjesto meuijima u pastoialnom ujelovanju voueci ia-
cuna o posebnim piilikama njihove nacije njihova kiaja i njihove bi-
skupije Ta se potieba jace osjeca osobito uanas u viemenu globalnog
komuniciianja ali i stoga sto je Cikva baiem uijelom manje ili vise za-
nemaiivala taj veliki suviemeni aieopag sieustava uiustvenog piiop-
civanja Pieunost se uaje opcenito uiugim sieustvima za navijestanje
evandelja i za ougoj uok se sieustva javnog piiopcivanja piepustaju
inicijativi pojeuinaca ili malenih skupina koje ulaze u pastoialno pla-
niianje tek na spoieuna viata To tieba izmijeniti


Potiebno je iziauiti pastoialni plan za sieustva uiustvenog
piiopcivanja na iazini BK i svake uijeceze Bokument Aetotis novoe

IvAN PAvA0 II Brzi rozvoi bi

Aetotis novoe bi IvAN PAvA0 II Fcclesio in Furopo Crkvo u Furopi Apo


stolsko postsinoJsko pobuJnico biskupimo prezbiterimo i Jokonimo posvecenim
muskorcimo i enomo te svim viernicimo loicimo o lsusu Kristu koii ivi u svoioi
Crkvi izvoru noJe zo Furopu Bokumenti Zagieb KS bi

upotiebljava iijec moiaju te nauouaje osim toga uiugi pastoialni


planovi osobito za socijalnu skib za ougoj i evangelizaciju u svojim
foimulacijama i u svojoj pioveubi tiebaju vouiti iacuna o uiustvenoj
komunikaciji


Umjsto zakljucka
Sieustva uiustvenog komuniciianja ne mogu nauomjesti-
ti govoino piopovijeuanje ali ga mogu pouiavati Tieba poznavati
mogucnosti meuija i upotiebljavati ih ali u isto viijeme ne tieba za-
boiaviti i njihove gianice Neuiji mogu olaksati ali nikako nauokna-
uiti covjekovo ujelovanje Sieustva uiustvenog piiopcivanja meuiji
mogu kako naznacuje Communio et proqressio u bioju pomoci
Cikvi u uinamici evangelizacije na tii iazine pomauci joj ua se otvoii
uanasnjem svijetu piomicuci unutainji uijalog i polazeci ou menta-
liteta uanasnjeg svijeta navijestati Rauosnu vijest spasenja jezikom
njima iazumljivim polazeci ou pioblema i tjeskoba koje zaokupljaju
covjecanstvo
Neuiji mogu pomoci na nacin ua izazovu simpatiju zanimanje
mogu pieustaviti ivotna iskustva koja ce zaokupiti pozoinost mogu
biti kiiticki ispit savjesti pomoci ua se osoba piiblii kiscanskoj zajeu-
nici Bakle mogu biti potpoia evangelizacijskom ujelovanju
Stalno zanimanje Cikve s obziiom na to u kojem ce se smjeiu
iazvijati meuiji ne gleua u pivom ieuu tehnicka politicka ili inancij-
ska pitanja nego joj je vano kakvi ce ougovoii biti na sljeueca pitanja
Favoiiziiaju li ili piijece mogucnosti suivota u kojima ce co-
vjecnost biti postovana i moci se ostvaiiti u svim svojim uimenzijama
Slue li uistinu sieustva uiustvenog komuniciianja meduo-
sobnoj komunikaciji i uiustvenom ivotu Kau komunikacija izgubi
eticka upoiista i izbjegne uiustvenoj kontioli onua vise ne voui iacu-
na o sieuisnjoj ulozi i neuouiiljivom uostojanstvu covjeka iiskiiajuci
ua negativno utjece na njegovu savjest na njegove ouluke te ua u ko-
nacnici uvjetuje samu slobouu i ivot osoba
Sve je vise onih koji misle ua je uanas na tom pouiucju potieb-
na infoetika kao sto postoji bioetika na pouiucju meuicine i znan-
stvenog istiaivanja povezanog sa ivotom
I zavisit cu s uva upozoienja koja se mogu piimijeniti i na me-
uijsku pioblematiku
Svecenik onaj po kojem piolazi snaga uospounja uvijek je
u napasti naviknuti se na velicinu te je uciniti iutinom Banas mu se

Aetotis novoe bi
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

velicina Svetoga moe piikazati kao teiet kojega se on moua i ne-


svjesno eli iijesiti na nacin ua snizi 0tajstvo na vlastitu ljuusku mje-
iu umjesto ua mu se s poniznoscu povjeii te se uzuigne na njegovu
visinu upozoiit ce nas papa Beneuikt XvI

I uiugo jeuno upozoienje vjeinika laika takodei tieba imati na


umu Neki uanasnji teolozi toliko su cesto puta zaokupljeni nastoja-
njem ua piilagoue poiuku naiavi sieustva komuniciianja ua bi ih svi-
jet iazumio postiu to ua jezik govoi nauomjesta iealnost koju sieu-
stvo tieba pienijeti Sieustvo uzuipiia poiuku stil pieuzima mjesto
biti Piilagodavajuci se situaciji u uanasnjem svijetu koju su kieiiali
masmeuiji a u kojoj je biti viden tj slika postala vanija ou biti pio-
uati vanije ou piouane stvaii tako cesto i teolog eie iet seto kaua
napokon uspije piivuci pozoinost publike nema nista novo ponuuiti
uanasnjem covjeku koji je glauan i euan vjecnih vieunota

MASS MEDIA IN THE NEW EVANCELIZATIUN


Summary
Tbe introJuction of tbis orticle exploins tbe title onJ tbe meoninq of tbe iJeo
of new evonqelizotion tbe irst port boseJ on Cburcb Jocuments tbot Jeol witb tbis
topic covers tbe essentiol points of tbe new evonqelizotion in tbe liqbt of moJern
meJio communicotion
Tbe seconJ port offers o sbort bistoricol review of tbe orientotion of tbe
Cburcbs magisteiium toworJ qlobol sociol communicotion o term tbot is brooJ
er tbon moss meJio lookinq ot tbe bistoricol relotionsbip between tbe Cburcb onJ
meons of sociol communicotion tbree tenJencies con be seen in tbe beqinninq tbe
Cburcb views tbe meJio in terms of trvinq to control it onJ use it onlv supericiollv
loter tbe Cburcb uses meJio in on increosinqlv inteqrol wov in postorol core inollv
tbe Cburcb unJerstonJs tbot moss meJio is o bosic element in moJern sociol life onJ
sboulJ be imbueJ witb tbe 6ospel messoqe
Tbe tbirJ port of tbe orticle storts from tbe Hessoqe of BeneJict Xvl to tbe
people of 6oJ qiven ot tbe SvnoJ of Bisbops wbere tbe Eolv Iotber writes tbot
tbe wovs of tbe WorJ ore not onlv tbe wovs of missionories or of Cbristions wbo sboulJ
toke tbeir witness onto citv streets Tbev mov for tbe most port be tbe wovs of virtuol
onJ informotic communicotion ln tbis section tbe outbor sketcbes o fromework tbot
sboulJ be token into consiJerotion in postorol octivities of tbe Cburcb especiollv Jeol
inq witb tbe new evonqelizotion
Becouse tbe topic of moss meJio is verv brooJ tbe conclusion of tbe orticle
Jrows ottention to some lonJmorks tbot sboulJ be kept in minJ wben we use moss
meJio in tbe postorol octivitv of tbe Cburcb Iirst of oll sociol communicotion con
not reploce verbol preocbinq but con support it Sociol communicotion meJio con

Ioseph RATZINuER vittoiio NESS0RI Rozqovor o vieri Split veibum

N C CARNICELLA Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso

os stoteJ in Communio et piogiessio orticle belp tbe Cburcb in tbe Jvnomics of


evonqelizotion on tbree levels belpinq tbe Cburcb to open itself to tbe moJern worlJ
promotinq internol Jioloque bovinq in minJ tbe mentolitv of toJovs societv me
Jio con procloim tbe 6ospel of solvotion in o lonquoqe tbot will be unJerstooJ stortinq
witb tbe problems onJ onxieties tbot confront bumonkinJ
Ky words new evonqelizotion meons of sociol communicotion moss me
Jio Iobn Poul ll BeneJict Xvl 6ospel Cburcb Jocuments eJucotion for tbe meJio
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

3UL ND]L 6XUYH\V

Kiunoslav BRAuAN0vIC
KATULICKA CRKVA U UTUMANSKU) BUSNI U XIX STUL)ECU
Poznoti poviesnicor Jr Krunoslov Broqonovic ivo se zonimoo zo povi
iest Bosne i Eerceqovine o osobito qo ie zonimolo XlX stoliece prevrotnicko
vriieme Jesetlieco koio noiovliuiu nunu propost stolietne otomonske vlosti
u toi pokroiini i Jolozok novib vremeno 0 iJeoloskom smislu Broqonovic
ie koo i broini Jruqi Ervoti qoiio romonticorsku iJeiu koio bi se moqlo
soeti u onu poznotu izreku Jo su muslimoni cviiece brvotskoq noroJo po
ie u tu svrbu isoo cok u CoriqroJ lstombul qJie se susreo s nekim storim
beqovimo iz Bosne i Eerceqovine koii su nokon oustrouqorske okupociie
Bosne i Eerceqovine nopustili svoiu Jomovinu i oJselili u Tursku S
niimo ie rozqovoroo te o niimo pisoo Josto nekriticki puno vise s poziciie
romontizmo neqo poviiesne znonosti i stvornosti
0 nieqovoi ostovstini cuvo se i nekoliko roJovo o XlX stoliecu u Bosni
i Eerceqovini meJu koiimo su noiznocoiniii uprovo oni o stoniu Kotolicke
crkve u tim poslieJniim vremenimo Noivoniii izvor koiim se Broqono
vic sluio konzulorno su izviesco oustriiskib posloniko u Bosni o koio se
cuvoiu u Brovnom orbivu u Becu 0 nieqovoi se ostovstini noloze i broini
priiepisi iz koiib se viJi koko se Broqonovic uistinu kvolitetno pripremoo
Jo bi moqoo s uvierliivoscu i znonstvenom oJqovornoscu pisoti o zoJonoi
temi 0vJie Jonosimo cetiri clonko koii qovore o istoi temi Kotolicko crkvo
u XlX stoliecu u Bosni i Eerceqovini Tim cloncimo pretboJe Jvo iz opce po
viiesti Bosne i Eerceqovine u XlX stoliecu PoqleJi no zoJnio Jesetlieco
turske vloJe u Bosni i Corski nomiesnici u Bosni u XlX stoliecu te
ieJon neznonstveni clonok koii opisuie Broqonovicevo putovonie u Tursku
i nieqove rozqovore so storim beqovimo koii su pobieqli iz Bosne u
Tursku EoJi Selimbeq Sobinposic i okupociio Bosne NoJom se Jo cemo
i te clonke obroJiti i obioviti u JoqleJnoi buJucnosti
I
Stanj Katolick Crkv
Na pivi pogleu XIX vijek pieustavlja u povijesti Cikve u ove uvije tui-
ske pokiajine ponesto uihtavu ali uvijek nepiekinutu i stalnu uzlaznu liniju
Bioj vjeinika snano iaste Iz gouine u gouinu mnoi se takodei i bioj upa
i samostalnih kapelanija Bioj samostana koji se vec pieko gouina zau-
stavio na ona tii tiauicionalna Kialjevoj Sutjesci Fojnici i Kiesevu obogatio
se mlauicama Siiokim Biijegom uucom uoiom Tolisom i Plehanom
Livnom Bumcem i Petiicevcem Pivi manastii
u Beicegovini zahvaljuje svoj postanak pivom veziiu Beicegovine Alipasi
Rizvanbegovicu a piva tii novopouignuta u Bosni kako izgleua silovitom
iefoimatoiu Bosne 0meipasi Latasu Zupe u BeicegBosni bez poteskoca
i piekiua se popunjavaju To isto viijeui i za stolicu apostolskog vikaia oto-
manske Bosne osim onih gouina ou Baiisiceva piemjestaja u Beicegovinu
uo imenovanja fia Naiijana Sunjica 0 poieubi s pioslim vjekovima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

bila je to neobicno miina i svijetla slika ivota Cikve Kao ua je bilo nestalo
onih teskih potiesa pioslih vjekova kivavih piogona iusenja cikava i samo-
stana ubijanja misnika i vjeinika apostazija u masi pokieta uesetaka tisuca
vjeinika koji su napustali Bosnu i tiaili utociste u kiscanskim zemljama
ukiatko pojava koje su piijetile i samom opstanku katolicizma u Bosni i gia-
ikon njegova ivota pietvaiale u viluuavu iskiuanu citu na smit bolesna
covjeka
Ali ni ovo stoljece nije niposto bilo onako miino kako bi nam se to
moglo uciniti I ono je ispunjeno poteskocama boibama globama neiijet-
kim tamnicama i izagnanstvima izvana a u vlastitim ieuovima sukobima te
mukama novog pieobiaaja iznutia vise fianjevaca umiie u tamnici pio-
gnanstvu ili ou ubojicine iuke Bivsi piovincijal fia Stipo Naiijanovic gine ou
hajuuka na Kopilima kiaj Tiavnika Zaslunog i neustiasivog fia Loviu Kaia-
ulu koji je pioveo pivu Tijelovsku piocesiju u Bosni i cesto bianio
iaju na tuiskim suuovima u uubokoj staiosti zagusi najmljeni ubojica Ciga-
nin kou sela Kovacica na poviatku sa sv Nise Tijelo ovog mucenika
pociva u istoj samostanskoj cikvi na uoiici kou Livna u kojoj lei i biskup
fia Augustin Niletic umio na glasu svetosti gou 0ostalom nisu samo
ova uva svetacka lika jeuini veliki ljuui koje je uala bosanska fianjevacka ie-
uouiava u buinom XIX vijeku ispunjenom bunama i pokusajima caiskih
iefoimi 0z njih stoje na oulicnom mjestu boibeni biskup fia Rafo Baiisic i
uceni fia Naiijan Sunjic knjievnici i povjesnicaii Iukic Kneevic Bakula
Naitic i Neuic ovaj posljeunji uz fia Petia Koiuica fia Iliju Staicevica i jos
po kojeg junackog piegaoca bio je piosvjetitelj zastitnik i otac svoga puka
kojih uspomena u naiouu ne umiie
Pokusano je u ovoj iaunji ua se u vanjski okvii politickih piilika
sultanovih iefoimi i libeializacije uiave te otpoia staiotuiaka piotiv no-
voga uuha u caistvu posebno piotiv izjeunacenja muslimana i nemuslimana
pieu zakonom i u ivotu ukiatko stvaii bez kojih ne moemo iazumjeti ni
vjeisko stanje i iazvoj Katolicke Cikve u Bosni
Spomenuli smo i 0meipasino piovodenje iefoimi Pieu njega je
stupio fia Naitin Neuic i zatiaio uozvolu za pouizanje cetvitog samostana
u Bosni Razlog koji je naveo bio je iziazito politicki i 0meipasi mio ua
mlaui fianjevci ne moiaju ici u Austiiju na stuuije nego ua ih u Bosni u tom
cetvitom manastiiu svisavaju Pasa je obecao svoju pomoc kou Poite i iijec
ouiao
1
Ali gleue uiuge stvaii giaunje cikava koju je bio najavio kiscanskoj
iaji moiao se je kasnije mnogo ogianiciti te cikve ne smiju imati nikakva
vanjskog znaka i ne smiju svojim oblikom izgleuati kao cikve te se smiju gia-
uiti jeuino uime kuce za stanovanje svecenika
2
1
Konzulorno izviesce Soroievo bi
2
0meipasa piipovijeua Atanaskovicu ua je sa zaunjom postom piimio iz Ca-
iigiaua ovlastenje ua uaje uozvole u giaunji cikava jeuoch sey ei angewie-
sen hieiin mit giossei 0msicht zu veifahien unu uie veijhiten voiuiteile uei
muselmnnischen Bevolkeiung soigfltig zu schonen Bie uotteshusei uifen
uuich keine usseie Foim auffallen ouei als solche iigenu ein Kennzeichen ha-

Tokom viemena stiu sve vise uozvole iz Caiigiaua za giaunju cika-


va za viijeme namjesnika Buisiupase za katolicke cikve a onua nesto
kasnije za piavoslavne Ali sa samom uozvolom nije bilo sve iijeseno ne
samo izvodenje giaunje i tioskovi oko nje nego i same legalne poteskoce
koje se onua gujekaua jos gouinama vuku Piimjeia iaui navouimo saiajev-
sku cikvu iz
3
i jos znacajniju samostansku i upsku cikvu u Tolisi u
svoje viijeme najvecu i najljepsu cikvu u cijeloj BeicegBosni 0 tom poblie
govoii giof uioigi u svom listu ministiu giofu Rechbeigu

a i izvjesna
uiuga viela
Saiajevski konzul veli kako je upnik le uigne fia Naitin Neuic pii-
je vise gouina uobio uozvolu ou sultana za njezinu giaunju ali kau je sav gia-
devni mateiijal bio sabian i giaunja imala zapoceti zabianio mu je tuzlanski
kajmakam pou izlikom ua u mazbati nije nesto u ieuu Iako je uozvola bila
ocito valjana ipak je toliska upa poslala novu molbu na velikog veziia Ali
pasu Taj je molbu oubio jei su katolici uzuipiiali zemljiste u neposieunom
tvidavnom pojasu Nato konzul moli giofa Luuolfa u Caiigiauu ua ponovno
inteiveniia kou Poite 0 Bosni po njemu postoje tek tii tvidave uok su osta-
le napola iusevine jos iz viemena piije izuma vatienog oiuja i ouiedene ua
buuu uopce uklonjene Najblia takva staia utviua ualeko je ou Tolise puna
uva sata Konzul tu nema piavo jei je giau u uiauaccu ou toliske cikve
sest sati houa ali je ipak u albi izvjesnih uomacih staiotuiaka stajalo ua
bi toinjevi cikve bili uz same giauske ziuine pa bi nepiijatelj pieko njih lako
mogao uci u giau 0 takvim piilikama cikva je moiala biti sagiadena istom
ounosno konacno uovisena tek
Kaua je sultan na inteivenciju eviopskih vlasti poceo lakse i obilnije
uavati uozvole za giaunju cikava pienijela se postepeno boiba na toinjeve
i zvona Zvona su bila smatiana nekim bojnim zovom piotiv tuiskog gos-
poustva i piotiv islama 0 Kiesevu npi kau su zazvonila piva zvona na cikvi
lupale su ene u muslimanskoj mahali po tepsijama i bakiacima samo ua
nauglasaju zvonjenje s cikve 0 Bickom se jos na istom sagiadeni zvo-
nik piavoslavne cikve penjao svako jutio mujezin i ucio ezan uok ga tuiske
vlasti nisu u tome zapiijecile
5
ben sonuein konnen ua wo ein wiiklichei Beuaif voihanuen behutsam unu
nui untei uem Namen uei Wohngebuue fi uie ueistlichen aufgefhit wei-
uen Auf meine Bemeikung uass uiess sich sehi schelcht mit uei in Iouinal
in Constantinopel gepiiesenen ieligiosen Toleianz welche in uei Tikey mehi
als anueiswo gehanuhabt weiue iumen lasse entgegnete ei lchelnu uiese
Behauptung ues besagten Iouinals sey alleiuings ein bischen zu gewagt Konz
izvi Sor Slicno se kasnije tui von Rosslei na uskogiuu-
no nepovjeienje tuiskih vlasti gleue visine siiine bioja piozoia na cikvama itu
(Konzulorno izviesce Soroievo bi
3
Konzulorno izviesce Soroievo bi

Konzulorno izviesce Soroievo bi


5
Konzulorno izviesce Soroievo bi Ios poznatije boibe bile su o
zvonu piavoslavne cikve u Bosanskoj Tuiskoj uiauiski te iste gouine
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

0 viijeme koje mi obiadujemo paua i osnutak pivih skola u Bosni


ouiedenih ne samo za izobiazbu buuuceg fianjevackog kleia nego i sam na-
iou kao takav Seiiju puckih skola otvoiio je vili fia Ilija Staicevic pouzuanik
Buseinkapetana Zmaja ou Bosne s onom u Tolisi gou ili moua jos i
ianije Njihov bioj je iastao te ih je okupacija zatekla
0 ovom i o uiugim vanijim pitanjima iz ivota Cikve pou kiaj tuiske
vlauavine u Bosni ne moemo u ovoj kiatkoj stuuiji iaspiavljati Fali nam za
to potiebni piostoi Nedu ostalim moiamo po stiani ostaviti i utjecaj Iliiskog
pokieta u Bosni kao i uopce pitanje budenja naioune svijesti uotakli smo ga
se samo usput ua upozoiimo na ovu ili onu nepoznatu cinjenicu ili ua ispia-
vimo misljenja o nekim vec poznatim
Ieunako tako nije nam ovuje moguce obiauiti ni izvjesna pitanja emi-
nentno cikvenog znacaja kao sto je npi uolazak ili baiem pokusaj uolaska u
Bosnu izvjesnih uiugih ieuovnika koji ne piipauaju Fianjevackom ieuu kao
sto su to tiapisti i lazaiisti

a zatim i postojanje svjetovnog kleia bilo latin-


skog bilo glagoljaskog Bok je poznata cinjenica ua su s onu stianu Neietve u
Tiebinjskoj biskupiji ieuovito bili svjetovni svecenici latinskog jezika manje
je poznata ona uiuga ua je u Bosni bilo popova glagoljasa jos uo sieuine
XIX vijeka iako u manjem bioju i to kao kapelana kou upnika fianjevaca
Najvise ih je bilo za biskupa fia uige Ilijica iz vaiesa svega a fia-
njevaca gou uevet kiaj svecenika ieuovnika Ilijic je htio imati
baiem nesto kleia koji bi jeuino o njemu ovisio Noua je nesto slicno bilo
i za njegova pieusasnika Botos0kica 0sjeca se pomanjkanje jeune uobie
monogiaije o ovom i o nekoliko uiugih vanih pitanja cikvene povijesti u
Bosni
Nedu pitanja te viste spaua svakako i tzv Baiisiceva afeia 0 njoj
je uosta pisano

ali zaunja iijec svakako nije o njoj iecena Po svojoj teini i


opsegu ona je bezuvjetno najtei poties koji je Cikva uoivjela u XIX vijeku
Svecenici i katolicki naiou bili su pouijeljeni u uvije ostio zavadene stian-
ke na biskupovce i piovincijalovce pa su tuiske vlasti uale cak piovesti
glasovanje u naiouu 0goicena boiba vouila se nesto manje ou gouina

Fiancuski konzul Noulin vouio je u tom piavcu izvjesne piegovoie u Paiisu


ua svoju vlauu potakne ua lazaiisti koji su vec na 0iijentu bili poznati
i ukoiijenjeni otvoie u Saiajevu visu katolicku skolu Konzul Zoietic misli ua
to Noulin cini iaui piivatne osvete fianjevcima Bosanski fianjevci ne vjeiuju
ua bi to bilo lagano izvesti ali nisu posve bez biige te mole po Naiticu ua stvai
u Paiisu ispita i njima javi Konzulorno izviesce Soroievo bi ies

NATAS0vIC Ioinicko reqesto u Spomeniku SKA LXvII R uLAvAS


Spomenico peJesetqoJisniice berceqovocke fronievocke reJoJrove Nostai
R uLAvAS Zivot i roJ fro Rofe Borisico Nostai IELENIC Biobiblio
qroiio fronievoco Bosne Srebrenicke I Zagieb IELENIC Kulturo i
bosonski fronievci II Saiajevo B uAvRAN0vIC 0spostovo kotolicke reJo
vite biierorbiie u B i E qoJine Beogiau Zatim kou T Alaupovi-
ca Cubiilovica itu

najpiije samo u kleiu a kasnije je i sam puk zahvatila Smutnje i medusobni


napauaji bili su piesli gianice Bosne i otisli na sva mjesta koja su mogla imati
iijec u toj mucnoj piepiici papi sultanu i beckom uvoiu Boiilo se bez pai-
uona na svim linijama u Bosni Rimu Becu i Caiigiauu na veliku sablazan i
stetu svega puka

Najveci uio bosanskih fianjevaca ostao je uz piovincijala


Naiijanovica manji uio i fianjevci iz Beicegovine piistali su uz biskupa Ba-
iisica 0 ovim nesietnim i sablanjivim nutainjim boibama oujeljuje se Bei-
cegovina ou Bosne Siebiene i foimiia u posebnu kustouiju
jeuina njihova pozitivna i sietna posljeuica
0cjenjujuci iazloge spomenutog sukoba navoui Ielenic

posebnu ku-
hinju i novi i najoulicniji uio fianjevackog samostana u Ki Sutjesci koje je
biskup Baiisic svakako za sebe tiaio a zatim njegovo zaboiavljanje uobio-
cinstava koje mu je piovincija ucinila Po uavianovicu
10
onuasnji nemiii
ipak se mogu piavo objasniti jeuino znacajem onoga koji ih je izazvao tj
Baiisica
Nedutim nama se cini ua je piavi iazlog Baiisiceve afeie i mnogih
slicnih sukoba uouuse manjih po estini i posljeuicama mnogo piiiouniji i
uublji nego sto ga oba spomenuta ugleuna histoiicaia sina bosanske pio-
vincije nalaze i utviduju Taj iazlog su uva gospouaia cesto puta u nesugla-
sicama nau istim subjektima uvije juiisuikcije u teoiiji medusobno jasno
iazgianicene ali u piaksi kiaj tolikih piivilegija izuzetaka i piavnih obicaja
nejasne i neiazmisivo ispiepletene uvije zapovijeui neiijetko supiotne uva-
ivsi posebno cuu i znacaj onih koji su ih izuavali viijeui to i za Baiisica i to
u posebno velikoj mjeii ali jeunako tako i za njegova glavnog piotivnika pio-
vincijala fia Stipu Naiijanovica Samo sto se iskljucivo njihovim kaiakteiom i
tempeiamentom cijeli sukob u svoj njegovoj teini i estini ne moe shvatiti
ni iastumaciti
Na jeunoj stiani sukoba bila je fianjevacka piovincija Bosna Sie-
biena ili po istoimenom mjestu blizu Biine Bosna Siebienicka 0na se
u bezbiojnim spomenicima naziva ieuouiavom uzvisenim i ljubljenim
pojmom koji kioz sest vjekova pieustavlja u Bosni sve ono sto je najljepse
najvanije najpotiebije za ivot i ocuvanje Katolicke Cikve Ta ieuouiava
plejauom svojih skiomnih i bogoljubnih clanova sinova Asiskog Patiijaiha
uzuasima znojem i kivlju nebiojenih piegalaca i mucenika cementiiala je
temelje katolicanstva i spasila kiscanstvo u uusama u kojim se ono jos spasi-
ti ualo 0na nije cekala ni uobivala mnogo pomoci izvana Zivjela je svojim i-
votom postepeno uosta iazlicitim nego uiuge ieuovnicke piovincije stvoiila
je svoje obicaje i svoja piavila cesto puta paktiiajuci sa sultanom i Tuicima
zauobila maie magnum povlastic Bugi vjekovi boibe i patnja pioizveli su i
poseban tip bikatog bosanskog ujaka koji je svojim vlauanjem i misljenjem
uuboko siastao sa svojim naiouom ponekau na ustib ieuovnickog piavila i
cikvenog zakonika kako su to ona teska viemena tiaila a sto stianac ieuo-

IELENIC Biobiblioqroiio fronievoco Bosne Srebrenicke

IELENIC Biobiblioqroiio fronievoco Bosne Srebrenicke


10
IELENIC Biobiblioqroiio fronievoco Bosne Srebrenicke
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

vito nije mogao iazumjeti A ti su ujaci u ieuouiavi u majci piovinciji


ostvaiili i uemokiaciju svoje viste u kojoj je svaki punopiavni clan osjecao
ua i on vlaua izabiie ouieduje i utjece na suubinu ieuovnicke zajeunice a s
njom i cijelog ljubljenog naioua 0 njoj se konacno suuovi vilo iazilaze Za
jeune je Bosna Siebiena bisei ili alemkamen cijeloga Fianjevackog ieua
za uiuge opet kao i uugogouisnjeg tajnika Piopaganue u viijeme Inocenta
XI mons Ceiiia
11
upiavo piotivno ou tog pojma
Na uiugoj stiani stoji biskup kao pieustavnik Cikve sa vlascu ou
Boga ua vlaua nau povjeienim si uuhovnim stauom i njegovim uuhovnim
pastiiima 0n je uouuse u Bosni vise u skiovitosti u pozauini i tajnosti iaui
piilika i ugovoia ali tim istim nije izgubio nista ou svog uuhovnog kaiakteia
i svoje moci makai ua u javnosti obicno nastupa ieuouiavnik a ne biskup I
kau je biskup poceo naglasivati svoju vlast i svoj autoiitet na svecenicima ne
uouuse kao ieuovnicima nego kao uusobiinicima vec su bili tu elementi
iazmimoilaenja i sukoba
A uo tih je u pioslosti vilo cesto uolazilo Tako cesto ua je sukob bi-
skupa i piovincijala baiem u nekim vjekovima zapiavo piavilo a ne iznimka
ou njega To viijeui npi za XvII vijek a slicno tako i za XIX Pivi biskup tog
stoljeca fia uigo Ilijic zvan takodei i Zlovic misli ua je to misko ime uobio
nasliuujuci najveceg 0bianitelja Nasega svetog Iliju Pioioka tj pationa
Bosne jei je on kao i sv Ilija uvijek tiaio opsluenje zapoviui i zakona
Bojega i Cikvenoga Njegov nasljeunik fia Augustin Niletic nije izgleua
imao nikakvih nesuglasica s ieuouiavnicima Ali ualjnji jesu Baiisic Sunjic
i Fiankovic Posljeunji biskup piije okupacije fia Pasko vuicic tako-
dei je slabo suuio o piovinciji baiem u pocetku ali se spasio ou sukoba s
njom klasicnom igiom Flucht nach voine bijegom piema piotivniku sto
mu onua u Rimu nije bilo u uobio upisano i sto spaua u bitne iazloge njegova
oulaska s biskupske stolice u Bosni Iei kako gou je nepiavilno i neuopu-
steno ua se biskup mijesa u ieuovnicku uisciplinu po samostanima osim
u slucajevima koje zakon iziicito pieuvida isto tako i jos vise to je neuo-
pusteno ieuovnickim poglavaiima u stvaiima biskupske vlasti i uiscipline
Razboiiti Sunjic pokusao je iijesiti to pitanje oulaskom iz samostana na upu
Biestovsko biskupsku upu i sjeuiste
Nedutim o tim stvaiima ne iaspiavlja ova iaunja 0na s obziiom na
Katolicku Cikvu u Bosni u zaunjim uesetljecima tuiske vlaue eli unijeti ne-
sto svjetla u tii uosta nepoznata ili baiem zanemaiena poglavlja nastup bi-
skupa kao pieustavnika katolika pieu tuiskim vlastima i piijenos njegove
stolice sa sela u glavni giau zemlje Saiajevo Izlaz iz uhetta zatim vjeiske
pielaze uglavnom apostazije na islam te konacno boiba austiijskog i fiancu-
skog utjecaja na Katolicku Cikvu u Bosni
11
TBEINER vetero monumento Slovorum HeriJionolium II Zagieb

II
Izlaz iz Ctta
Zaunja uesetljeca tuiske vlaue u Bosni kaiakteiiziiana su pokusajem
Katolicke Cikve ua izade iz uetta Pokusaj u svom pivom uijelu ua biskup
zastupa Cikvu i katolicki naiou a ne ieuovnicki poglavaii ili u iijetkim slu-
cajevima uiugi obicni svecenici uspijeva u uovoljnoj mjeii 0 uiugom uijelu
ua se biskupska stolica piemjesti iz zabitnog Biestovskoga u glavni giau
zemlje pokusaji jos nisu uoveli uo konkietnog iezultata i to ne iaui opi-
ianja tuiske vlasti ili uiave zastitnice katolickih kiscana Austio0gaiske
nego iaui kolebanja i oklijevanja samog biskupa Istom uspostava Bieiaihije
u Bosni i Beicegovini bulom Ex hac Augusta ou sipnja postavlja
naubiskupsku stolicu u Saiajevu i biskupsku u Banja Luku Tieca je stolica
u Nostaiu za Nostaiskouuvanjsku biskupiju cijem je biskupu povjeiena i
upiava Tiebinjske uijeceze Samo tu nije bilo piomjene u sjeuistu biskupa
posto je oulucni i ualekoviuni pivi apostolski vikai za Beicegovinu Fia Rafo
Baiisic oumah ou pocetka bio ouieuio Nostai za sijelo biskupije ounosno
novoosnovanog apostolskog vikaiijata i vec slijeuece gouine blago-
slovio kamentemeljac svoje ieziuencije u vukouolu pieugiadu Nostaia
uotovo cetiii vijeka povijesti Cikve u Bosni ieuovito se susiecemo s
cinjenicom ua fianjevacki kustou ili piovincijal ili tii gvaiuijana glavnih bo-
sanskih samostana zastupaju pieu tuiskim vlastima Cikvu i katolicki naiou
u zemlji Biskupa ne viuimo niguje pieu vlastima u tom svojstvu 0n pieu njih
izlazi tek u slucajevima ua je za nesto okiivljen vec uubiovacki poslanik kou
visoke Poite Natija uunuulic
12
spominje kako se biskup ne usuduje
javno ispovijeuati svoj biskupski kaiaktei uok nema ovlastenja ou svjetovne
tuiske vlasti koje iziskuju oni baibaii i za samo visenje uuhovne juiis-
uikcije te si uaju za to vilo uobio naplatiti A gicki pielati vlauike napiotiv
slobouno nastupaju u javnosti sa svojim biskupskim kaiakteiom A sve to
uovoui katolicke biskupe u vilo nepovoljan poloaj u zemljama tuiske vlasti
poslanik govoii iziicito o Bosni Sibiji i Bugaiskoj
S gickim ounosno piavoslavnim episkopima posve je uiugi slucaj
Caiigiauski patiijaiha uenauije izabian po nalogu Nehmeua II el Fatiha iste
gouine kau je i Caiigiau pao u tuiske iuke sklopio je sa sultanom
konkoiuat i uobio mnoge povlastice i sloboue Slicne takve uivao je i sip-
ski patiijaih oumah ou obnove pecke patiijaisije
13
Bouuse nakon
jeunog vijeka opstanka bila je patiijaisija opet uokinuta i to iz politic-
kih iazloga iaui kakvih je bila ianije i obnovljena vlauicanska mjesta u njoj
pieuzimaju kasnije Fanaiioti caiigiauski uici i zauiavaju sve piivilegije
na temelju staiog uenauijeva spoiazuma kasnije toliko puta potvidena
12
I NATAS0vIC Reqesto foinicensio Spomenik SKA LXvII
13
K BRAuAN0vIC Nassenbeitiitte von Katholiken zui 0ithouoxie im kioa-
tischen Spiachgebiet zui Zeit uei Tikenheischaft u iimskom casopisu 0rien
tolio Cbristiono PerioJico vol III Kao posebni otisak Rim
Tamo je naveuena i liteiatuia o pieumetu
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
150
To su u biti iazlozi iaui cega se pieu tuiskim vlastima kao zakoniti
pieustavnici katolika pojavljuju samo ieuovnicki poglavaii ili vilo iijetko po
koji svjetovni svecenik kao Bon Simun Natkovic iz 0lova

Seiiju katolickih pieustavnika kou Tuiaka otvoiio je bosanski ku-


stos svete uspomene fia Andeo Zvizuovic iz vihbosne Saiajeva Iunacki
je nastupio pieu osvajacem Bosne Nehmeuom II ua li pozvan ili
nepozvan ostaje neiazjasnjeno i uobiva ou njega glasovitu Ahunamu
15

piavu chaita magna libeitatum bosanskog katolicizma i piavnu bazu nje-
gova opstanka 0va velika milost sultana Nehmeuhana piema fianjevci-
ma potvidena svecanom zakletvom Tako mi cetiiiju knjiga tako mi velikog
Pioioka nasega tako mi sto uvaueset i cetiii tisuce pioioka i tako mi moje
sablje kojom se pasem ostala je svetinjom i za njegove nasljeunike ma-
kai ua nije manjkalo pokusaja ou stiane izvjesnih pasa i veziia ua je ospoie
moua najvise zato ua na njoj zaiaue velike novce Zanimljivo je misljenje
Sulejmana Bajiaktaievica

ouakle inace tviuom osvajacu Bosne ta blagost i


naklonost piema fianjevcima Po zauzecu Caiigiaua nastanio se Nehmeu II
u fianjevackom samostanu u pivoj polovici lipnja uok je tek u uiugoj
polovici otisao natiag u svoju piijestolnicu Ieuiene Biinopolje Noua to
uobio pogodeno ponasanje caiigiauskih fianjevaca a svakako i uiavni ia-
zlozi ua Bosna ne ostane pusta i neobiadena bili su iazlogom visoke caiske
milosti
0bieu pounosenja na uviu svakom novom caiskom namjesniku i no-
vom muli velikom sucu opisan je toliko puta

ua ga nije potiebno opeto-


vati Bouuse ta svecana ceiemonija i binjis kojim bi bosanski vezii oginuo
fiataiske pieustavnike stajala je teskih novaca Ali iezultat toga ujelomicna
sloboua ispovijeuanja vjeie ne ua se uopce novcem platiti
Besetljecima i vjekovima nastavlja se taj obicaj Kou svega toga i u
slicnim uiugim piigouama nastupa pieu tuiskim vlastima nema niguje bi-
skupa To ne znaci ua on ne postoji ili ua osmanlijska vlaua ne zna za njegov
opstanak Njega nema napiosto zato jei je netko uiugi a ne on piiznat za
katolickog pieustavnika
Piomjene uolaze tek kasnije mnogo kasnije Kau je Austiija uspjela u
miiovnim ugovoiima posebno onom u Svistovu nametnuti Tuiskoj
kapitulacije po kojim joj je bilo piiznato piavo zastite katolika pou tuiskom
vlascu otvaiaju se izvjesne nove peispektive i bosanskim katolicima Bouu-
se nisu Austiiji u pivom ieuu bili pieu ocima katolicki inteiesi vec pojacanje
vlastitog upliva na otomanske pouanike katolicke vjeie ali opet nema sum-

N vANIN0 Kosicevo izviesce o Bon Simi Hotkovicu viela i piinosi I


15
NATAS0vIC Reqesto foinicensio No FABIANICB Iirmoni ineJiti Jei sultoni Ji
Costontinopoli oi conventi froncesconi e olle outorito civili Jo Bosno e Ji Frzeqovi
no Roma I IELENIC Kulturo i bosonski fronievci Saiajevo I
F BABINuER HebmeJ Jer Froberer unJ seine Zeit Nnchen

IeJon znocoion turski Jokumenot o pobuni u Hokorskoi u Zboiniku Bist


instituta I A Zagieb sv

viui kou v KLAICA Bosno Zemliopis Zagieb


151
nje ua je taj njezin Schutziecht uonio i katolicima izvjesne ne uvijek sitne
koiisti
0piavo pozivom na to austiijsko piavo zastite katolika obiaca se apo-
stolski vikai fia Rafo Baiisic na austiijskog caia Feiuinanua v svojim uoista
snanim memoianuumom ou svibnja iz Kialjeve Sutjeske

0n na
molbe i suze svih katolika tiai ou caia uiplomatsku zastitu za obespiavlje-
nu latinsku iaju
0spjeh Baiisiceve spomenice bio je izvanieuan Caiski inteinuncij
u Caiigiauu baiun Stimei isposluje ou mlauog iefoimnog sultana Abuul
Neuiua feiman kojim se uokiua omiaeni uulus poiez na slobouu kato-
lickog bogosluja zatim zabiana kauijama ua vjencavaju katolike i konacno
akt kojim se citav katolicki ivalj stavlja pou zastitu Austiije
Nato pohili Baiisic sijecnja veziiu u Tiavnik u biskupskom
oinatu i s kiiem na pisima noseci caiski feiman Posto ga je vezii piocitao
zaogine biskupa i tajnika mu binjisem i izua bujiuntiju kojom zatiai ou svih
pouiucnih vlasti ua se spomenuti feiman svuua stiogo opsluuje

Tim Baiisicevim cinom ucinjen je piouoi u vjekovne obicaje piava


zastupanja Cikve pieu tuiskim vlastima Nisu ga oumah svi biskupi slijeuili
najvise zato jei nisu imali nastupa i cvistoce jeunog Baiisica Ali se malo
pomalo uvoui i taj novi obicaj uz kolebanje i mlitavo opiianje tuiskih vlasti
Ieuna ou najznamenitijih skupstina u kojoj su fianjevci nastupili kao
zastupnici bosanskih katolika Neuic Sunjic i Biopuljic ispieu sutjeskog
fojnickog i kiesevskog samostana bila je ona vilajetska u Tiavniku
pou veziiom Tahiipasom Bosna taua nije imala biskupa Baiisic je bio pie-
mjesten u Beicegovinu a novi nije bio imenovan sve uo Sunjica gou
Fia Naitin Neuic vilo je ivo piikazao taj sastanak bosanskih pivaka pou
pieusjeuanjem veziia
20
sa sluenjem cine kave i iaspaljenih cibuka sa obi-
cajnim oslovljavanjem caiskog namjesnika ou stiane piaha njegovih nogu
tj piisutnih velikasa i sa tviuim iijecima Tahiipase bosanskim bezima ou
koliko su tisuca kistene iaje pokupili haiac a koliko su ou toga uplatili uiav-
noj hazni ua im onua ljutito uobaci Raju ste globili a caisku blagajnu po-
kiali Nalo je sto moglo tako zgouno posluiti Ivi Anuiicu za njegove opise
u Tiavnickoj hionici i uiuguje iako upiavo nitko ne spominje ovih Neuice-
vih uspomena kao njegova izvoia
21
Skupstina je konacno uonijela zakljucak
tocnije nametnuo ga je Tahiipasa ua se ukiua obligatna besplatna iabota
kmetova zemljoposjeunicima tzv beglucenje ili begluk u Sibiji je se zva-
la kulukom a uvoui tiecina tietina ou piihoua zemlje namjesto uosa-
uasnje uevetine Fia Naitin kao zastupnik posavskih kmetova koji su agama
uavali iabotu i uevetinu uok je uoinja Bosna uglavnom i piije uavala tiecinu

I IELENIC Biobiblioqroiio Ironievoco Bosne Srebrenicke I

I IELENIC Biobiblioqroiio Ironievoco Bosne Srebrenicke


20
Seroinski perivoi IELENIC Kulturo i bosonski fronievci II
vasilj P0P0vIC Aqrorno pitonie u Bosni i turski nereJi zo vreme reformnoq rei
mo AbJulHeJiJo Beogiau
21
Niuhat SANIC lstorisko poJloqo Trovnicke bronike lve AnJrico Saiajevo
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
152
uz izvjesne posebne obveze bega piema kmetu eneigicno se boiio piotiv te
po naiou vilo teske novotaiije ali uzaluu jei se vecina iziazila za tietinu na
pivom mjestu saiajevski piavoslavni konepiskop uik Ignjatije Kasniji uoga-
daji uali su Neuicu piavo Izbio je citav niz pobuna u Posavini naiou je pieti-
pio najtee nevolje i mnoga je kiv bila piolivena Ali se tom zgouom pokazalo
i to kako s piavoslavne stiane nastupaju najvisi vjeiski uostojanstvenici a
s katolicke samo obicni ieuovnici Neiazmjei na stetu latinske iaje Samo
piisutnost katolickog biskupa mogla je tu ouiati iavnoteu
Neguje u listopauu obiatio se uubiovacki biskup kao upiavitelj
Tiebinjske biskupije putem austiijskog vicekonzula u Nostaiu Naika vuleti-
ca na heicegovackog namjesnika Ismailpasu ne samo ua mu u uozvolu ua
obavi kiizmu u svom uijelu Beicegovine nego i ua mu buuu iskazane sve pii-
paune pocasti piema njegovu pielatskom cinu
22
Nato se heicegovacki valija
obiatio za upute na 0meipasu kako se tieba ponijeti u toj stvaii a vuletic
na konzula Bi Atanaskovica u Saiajevu ua stvai kou seiaskei 0meipase za-
govaia 0vaj je u iazgovoiu ougovoiio konzulu ua ne postoji piavna baza ua
bi se moglo uuovoljiti biskupovoj elji tim vise sto se tu iaui o javnim iska-
zima pocasti 0sim toga uubiovacki biskup nije slubeno piiznati autoiitet u
Tuiskoj i nema slubenog kaiakteia u Beicegovini pa bi onua za njega tie-
bala posebna ouieuba Poite cega takodei nema 0meipasa je iziazio svoje
cudenje ne moua nau tim sto uubiovacki biskup tiai javne pocasti nego
sto kiizmu ne uijeli mostaiski biskup Baiisic pou cijom uuhovnom upiavom
stoji kako pasa misli cijela Beicegovina
Konkietni uspjeh biskupove molbe je izostao Ipak sav taj koiak po-
kazuje kako je Cikva nastojala izaci iz katakomba i to joj se piavo baiem u
teoiiji s tuiske stiane nije vise nijekalo
Biuga jeuna epizoua uaje nam uobai uviu u tauasnje piilike upia-
vo u nelagounom pitanju zastupanja bosanskih katolika Konzul von Rosslei
izvjescuje
23
kako je namjesnik Nehmeupasa pozvao bivseg piovincijala a
taua gvaiuijana Kialjeve Sutjeske fia Naitina Neuica ua mu ponesto viucim
jezikom pieubaci kako je i katolicka iaja u Posavini posebno oko Tuzle
Noiancana i u nekim uiugim selima zvoinickog sanuaka pocela uskiacivati
placanje tiecine vezii nije ni najmanje skiivao ua ce piotiv ovoga neieua
koji se sve vise siii vilo oulucno nastupiti
Nakon iazgovoia s valijom oulazi Neuic zapiepasten hochst be-
stizt austiijskom konzulu ua potiai savjet i zastitu Imao je on na sebi
i uiugih giijeha pieu tuiskim vlastima posebno iaui svojih koiaka pieu
uiugim stianim konzulima i junackog nastupa pieu vlastima u obianu po-
tlacene iaje Konzul ga umiiuje i piikazuje mu piave namjeie Nehmeupa-
se koji samo eli zapiijeciti ua se vlastima pokoino katolicko stanovnistvo
ne poveue za lose opisanim i buntovnim piavoslavnim elementom tuiske
22
Becki Bof Baus unu Staatsaihiv BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi

23
BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi
153
vlasti uvijek misle ua nezauovoljstvo uiumske tj piavoslavne iaje potjece
ou politicke piopaganue koja se voui iz kneevine Sibije i Cine uoie a ne ou
stvainih upiavo nepounosivih agiainosocijalnih piilika
Tom zgouom govoii konzul Neuicu naiavno u cetiii oka kako se
je biskup Sunjic ponio nepoliticki piotiv svih uobiih obicaja piema valiji
Nehmeupasi Taj je vec gouinu uana na celu Bosne a biskup iako sjeui u
neualekom Biistovsku jos mu nije ni posjeta ucinio Napiotiv gicki metio-
polita ne piopusti ni jeune zgoue ua pohoui veziia stvai uoista ou znatne
vanosti 0uatle nastaju napetosti i medusobno uualjivanje na stetu katolic-
ke stvaii
Neuic se slae s konzulovim izvadanjem ali misli ua je to zaziianje
biskupa Sunjica ou tuiskih vlasti ili posljeuica okolnosti sto je Sunjic neguje
piije ili gouina imao ou njih pounijeti biutalan postupak i ouleati
uulje viemena sa uva subiata u tuiskom zatvoiu ili iz jeunog uiugog iazlo-
ga a taj je zavist kakva se zna cesce pojaviti u samostanskom ivotu medu
iaznim hieiaihijskim poglavaiima ein im Klosteileben nicht seltene Eifei-
suchtelei zwischen hieiaihischen Buptein Biugim iijecima iauilo se tu o
onim sitnim zavistima i ljubomoii tko ispieu katolika ili moua ispieu samo-
stana tieba ici veziiu i zastupati njihova piava uianica izmedu piovincijala
i biskupa izmedu Cikve i Reua s obziiom na vjeinike i na uiavne vlasti nije
bila nikaua jasno povucena 0uatle i jesu nastale tolike poteskoce i toliki su-
kobi tokom povijesti mukotipne Cikve u Bosni
Stvai svisava na miian i povoljan nacin von Rosslei inzistiia i bi-
skup Sunjic se konacno oulucuje na posjet veziiu Konzul mu piipiavi puteve
i biskup buue milostivo piimljen 0 toj auuijenciji kou valije neguje koncem
stuuenog buuu iijesena i sva spoina pitanja vezii obecaje potviuiti
staie fianjevacke piivilegije te uati svoju pomoc i povlastice fianjevackim
ustanovama misli tu valjua skole u svihu piosvjetljivanja naioua a sve to
u inteiesu javnog ieua i miia

Nedutim se uoskoia pokaza i nalicje tog spoiazuma Pokazase se i


kiupne poteskoce zastupanja naioua kou tuiskih vlasti vezii tiai ou bisku-
pa ua on pode osobno medu naiou u Posavinu umiii ga i skloni na uavanje
tietine Biskup se jeuva izgovoii svojim losim zuiavstvenim stanjem ali
obeca poslati uva najoulicnija svecenika sa svojom poslanicom na vjeinike
0n je tako i ucinio i poslao populainog i vjestog fia Naitina Neuica Piepo-
iucio je naiouu ua jos ovu gouinu u omiaenu i nametnutu tiecinu a sam
nastavlja piotiv nje boibu svojim poznatim memoianuumom iz sto
uakako u svojoj okiunici na naiou ne spominje Naiou je nezauovoljan i
potisten mimlja i iogoboii ali ipak poslusa
25
Nezauovoljnici iskoiiste tu pii-

BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi viui u uAvRAN0-


vICA Bosno i Eerceqovino qoJine Saiajevo uoneseno pou bi
0buuuce spominjemo ovaj uavianovicev izboi uokumenata kao BiE bi
25
BBStA Konzulorno izviesce Soroievo ou i slijeuece posebno ono
ou
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

liku ua poujaie naiou piotiv biskupa i fiataia koji ua su piistali uz Tuike


Fiancuski konzul Wiett pise iz Saiajeva

ua je katolicki naiou
u okolici Beivente potjeiao sa upe uva svecenika koji su mu savjetovali ua
uaue tiecinu Noua je vijest bila i izmisljena jei za nju nema ni s koje uiuge
stiane potviue Naiou se bio piihvatio sieustva koje se u uanasnje viijeme
zove pasivnom iezistencijom ili cak stiajkom
Poznato je kako je sve to svisilo Slijeuece gouine u jesen
uode uo kivave pobune pieuvodene uvama piotama Stevanom Aviamo-
vicem iz 0iasja i Baui Petkom Iagouicem iz vianjaka boibe kou Zabaia i
na Bugoj Njivi uo pokolja i palea ne samo kuca po selima nego i cikava kao
one u 0buuovcu i uo bijega naioua pieko Save u koliko mu je to uspjelo


Katolickom elementu ostao je usteden uio tih patnji zahvaljujuci to savjetima
biskupa i fianjevaca ne iaui njihova opoitunijeg kaiakteia kako to Popovic
misli

nego iaui nacelnih iazloga te boljeg poznavanja bosanskih i svjetskih


piilika nego sto ga je imao neuki a buntovni piavoslavni miiski klei
0 tu nemiinu i kivavu gouinu u kojoj su Posavina i Kiajina
bile u otvoienoj agiainoj pobuni uok je istocna Beicegovina i onako vec bila
u stanju latentnog ustanka vjesto pousticana ou gospouaia Cinih biua pa-
uaju uva glasovita memoianuuma bosanskoheicegovackih natpastiia koja
su ostavila viuan utisak u svjetskoj javnosti i u medunaiounoj politici Bile
su to spomenice apostolskih vikaia Bosne 0 Naiijana Sunjica naslovnog
biskupa panauskog i apostolskog vikaia Beicegovine 0 Rafaela Baiisica
naslovnog biskupa azotskog
30
Njima se piiuiuuje i memoiial fia Naitina

viui u v P0P0vICA Aqrorno pitonie Biskup Sunjic pise sa Biestovska


Bilicu u Biou kako su neki piavoslavni knezovi koji su eljeli ua
i katolici mize svog biskupa kao i piavoslavni svoje gicke vlauike pa su si i
neki katolici uvitjeli u glavu ua biskup i fiatii stoje u zuogovoiu s Tuicima i ua
im pomau

P0P0vIC Aqrorno pitonie

P0P0vIC Aqrorno pitonie Katolicka sela ocito pou uplivom biskupa


i fianjevaca nisu ucestvovala u ustanku osim Rijecana najuualjenijeg sela mo-
uiicke upe Nakon sloma bune govoiilo se medu piavoslavnim o izuaji Latina
Ba su se vjeiojatno na ustanak spiemala i izvjesna katolicka sela viui se n pi
iz otkiica sklonista oiuja kou katol sela Tisine i piavoslavnog Cikvine u gia-
uacackoj nahiji BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi
0 toku ustanka viui konz izvjesca bi i ou i Ruski
memoianuum ou govoii o ubijenih ljuui na stiani iaje
bjegunaca u Austiiju i vezanih uotjeianih u Saiajevo ouakle Kianipasa sa-
lje najvanijih u lancima po cici zimi na sudenje u Caiigiau vorio Je Turquie
XII Na pocetku ustanka bio je ubijen Resiubeg uiauascevic poznat
iaui svojih okiutnosti u selu Bivniku Konzulorno izviesce Soroievo

P0P0vIC Aqrorno pitonie


30
0psiian sauiaj Sunjiceva memoianuuma Pro memorio 0sservozioni sullo sto
to presente Jei Cbristioni in Bosnio uonosi P0P0vIC Aqrorno pitonie
155
Neuica onuasnjeg gvaiuijana u Kialjevoj Sutjesci
31
Njihovi piikazi tauasnjeg
izvanieuno teskog socijalnog ekonomskog i zakonskog stanja u kaoticnim
piilikama tauasnje Bosne iadeni s velikim poznavanjem pieumeta i ljubavi
piema svom naiouu bili su poznati vlauama zainteiesiianih eviopskih uia-
va posebno onim velikih sila Posluili su kao pieumet izvjesnih medunaiou-
nih iaspiava i piuili pouzuan mateiijal vanim politickim spisima kao sto
je npi onaj iuski memoianuum ou
32
Iako spomenuti fianjevacki
memoianuumi nisu bili pisani za tuiske vlasti ipak su bili uobio poznati na
visokoj Poiti
Ne moemo ulaziti u pojeuinosti ovih memoianuuma niti cijele ocaj-
ne boibe bosanskih kmetova piotiv zemljoposjeunika aga i begova jei to
nije pieumet ove iaunje Nas napiotiv zanima kako tece pioces pojave bi-
skupa u javnom ivotu pieu tuiskim vlastima
Taj pioces cije pojeuinosti ovuje nije potiebno piatiti tece ualje svo-
jim piiiounim miinim tokom 0ba biskupa otomanske Bosne i Beicego-
vine ulaze u javni ivot bez buke i loma gotovo nepiimjetno kao ua su to
uvijek uosaua cinili pojavljuju se u uiavnim ouboiima i na slubenim sku-
povima nastupaju pieu tuiskim vlastima mole inteiveniiaju i piotestiiaju
a ua im nitko to piavo ne pokusava ospoiiti von Rosslei se ljuti na Neuica
kau on svoj memoianuum ou tocaka pieuaje tuiskim vlastima i nekim
konzulima
33
0n je za austiijskog konzula tek obicni fiatai iako je gvaiui-
jan i uo neuavno ieuouiavnik on mu nije ni piovincijal ni biskup nego
piivatna osoba koja se zapiavo u te stvaii ne bi tiebala mijesati Bouuse
konzul ima neke svoje obiacune s Neuicem cije neospoine zasluge onaj cas
ne ce ua viui ali uza sve to ouskace misao tko po zakonu ima piavo zastupati
katolicki elemenat u Bosni Pii tome se sve vise istice osoba biskupova
0u Baiisica i Sunjica pa ualje najpiije izvanieuno a kasnije ieuovito
biskupi stoje u stalnim vezama s visokim uiavnim vlastima sve uo uolaska
Austiije u Bosnu To je bilo tim lakse sto je zapiavo piovincijal koji je po
tiauicionalnom obicaju nastupao pieu tuiskim vlastima kao pieustavnik la-
tinskog mileta obicno postajao biskupom Tako je npi fia Andeo Kialjevic
na celu nekog ouboia posjetio Poitina inancijskog povjeienika Feiiu
efenuiju ua piotestiia piotiv inancijskih nepiavui u Beicegovini guje ka-
tolici iako najsiiomasniji elemenat koji jeuva imaju peualj vlastite zemlje
moiaju placati polovinu svega poieza u Beicegovini u kojoj muslimani po-
Kou IELENICA Kulturo i bosonski fronievci II Konzul von Rosslei
piilae svom izvjescu piijepis Sunjiceva memoianuuma koji ipak nije u aihivu
sacuvan jeunako kao ni Baiisiceva memoianuuma iz gou viui Konzu
lorno izviesce Soroievo bi Tekst same Sunjiceve piomemoiije
uonosi uAvRAN0vIC BiE bi sti
31
P0P0vIC Aqrorno pitonie
32
viui biljesku bi 0 Bosni govoii skoio stianica
33
BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

sjeuuju gotovo sve zemlje a piavoslavci imaju monopol na tigovinu

Isti
Kialjevic naslijeuivsi na biskupskoj stolici fia Rafu Baiisica pojavljuje se po-
novno pieu mostaiskim mutesaiifom i kasnije pismeno pieu velikim
veziiom Alipasom uokazujuci bjelouane nepiavue na teiet upiavo katolic-
kog pucanstva
35
***
Pieostaje vano pitanje piijenosa biskupske stolice nakon goui-
na iz skiovitih i zabitnih mjesta u glavni giau Bosne Saiajevo Apostolski vi-
kaii u Bosni kao i piije njih biskupi koji su nosili naslove iaznih ispianjenih
biskupija nasega naiounog piostoia nemaju svog stalnog sjeuista 0bicno se
zauiavaju koji put jeunostavno kiiju u uomacem samostanu onoga kiaja
iz koga potjecu Koji put ieziuiiaju oni iz posebnih iazloga i na nekoj upi To
bi se znalo uogouiti osobito nakon neugounih sukoba s piovincijalom stvai
uosta iazumljiva uslijeu uvostiuke juiisuikcije nau istim osobama Biskup
fia uigo Ilic iz vaiesa stanuje u Kialjevoj Sutjeski pou koju spa-
ua i njegovo iouno mjesto upa vaies Njegov nasljeunik fia Augustin Niletic
boiavi u svom zavicajnom samostanu u Fojnici Njega naslje-
duje bojovni fia Rafo Baiisic iz 0cevije upe vijacke Sjeuiste mu je bilo u
uomacem samostanu Kialjevoj Sutjeski I ouvise je uobio poznat sukob bi-
skupa Baiisica najpiije s gvaiuijanom Sutjeske a zatim sa cijelom fianjevac-
kom ieuouiavom Bosne Siebiene Nakon vise gouina boibe Baiisic moia
napustiti Bosnu smatian ou ieuouiave kamenom smutnje i oumetnikom
ou posvecenih tiauicija
Nakon Baiisiceva oulaska u Beicegovinu osam gouina Bosna nema
svoga biskupa Njom upiavlja fia Bla Iosic piovincijal i po ovlasenju Rima
upiavitelj tuiske Bosne bez biskupskog kaiakteia Fia Bla Iosic ioden je
u Rapacama kou Tuzle a umio Kau je Sveta Stoli-
ca imenovala apostolskim vikaiom Bosne bivseg piovincijala fia Naiijana
Sunjica ne htjeue on postaviti ieziuenciju u svom samostanu u Kiesevu po
svoj piilici sjecajuci se nepiilika biskupa Baiisica iaui boiavka u samostanu
nego ouabia za ieziuenciju malu upu Biestovsko u sieuini izmedu sva tii
staia i casna bosanska samostana Za ilustiaciju onuasnjih piilika spominje-
mo kako fia Bla Iosic nije htio piiznati valjanim izboi novog piovincijala
fia Nate uujica koji ga je naslijeuio Nastaje nova smutnja ali ovog puta ne
izmedu piovincijala i biskupa nego izmedu staiog i novog piovincijala sto
jos vise naskoui ugleuu Bosne Siebiene koji je ionako vec bio poljuljan u
Rimu Baiisicevom afeiom

Kialjevicevo pismo velikom veziiu Alipasi ou Komentai o tomu


uaje mostaiski konzul Relja u svom listu ou saiajevskom gen kon-
zulu Soieticu K BRAuAN0vIC Biskup Krolievic u obroni svoq noroJo Bivatski
kalenuai Chicago
35
BBStA Konzulorno izviesce Soroievo bi uAvRAN0vIC BiE
bi

Sunjic ostaje na putu svojih pietsasnika 0n instiktivno zaziie ou sie-


uista glavnoga giaua zemlje u kojem kljuca javni ivot i ou tuiske vlasti
pieu kojom se bosanski biskupi vec stoljecima ne pojavljuju Noua je bilo
kiivo misliti ua je Sunjic bojaljiv covjek kao sto se moe tviuiti za njego-
va uiugog nasljeunika fia Paskala vuicica Ipak Sunjic pieko
gouinu uana izbjegava caiskog namjesnika Nehmeupasu iako ovaj nicim
nije pokazao ua bi bio nesklon Cikvi i svecenicima Sto vise Nehmeupasa
opetovano poziva Sunjica ua ga pohoui stvai koja je sama po sebi i iazu-
mljiva i nuna ali uza sve to Sunjic ne uolazi na oci bosanskom valiji Konzul
von Rosslei izvjescuje kako je bio uloio sve svoje sile ua slomi Sunjicevu
neoulucnost Na toliko inzistiianje konzula uolazi biskup u posjet Nehmeu
pasi biva izvisno piimljen i povoljno ijesava sva tekuca pitanja s bosanskim
namjesnikom I biskup i valija ostaju zauovoljni s ovim susietom Zanimljivo
je sto valija misli a njegovo misljenje uijeli i austiijski konzul ua je iazlogom
mnogih nespoiazumaka upiavo taj sto biskup i piovincijal ne ieziuiiaju u
istom mjestu Nehmeupasa ocito ne poznaje nutainjih poteskoca cikvene
i ieuovnicke upiave kau istice samo taj iazlog I pasa i konzul sloili su se u
misljenju ua je piavo ijesenje pioblema samo to ua biskup pieseli u glavni
giau Bosne u Saiajevo To misljenje ponesto zacuduje jei bi covjek ocekivao
ua ce pasa zatiaiti oulazak biskupa onamo guje sjeui piovincijal Nedutim
i za to postoje teski iazlozi koje cemo kasnije uoznati iz usta Nehmeupasi-
na nasljeunika Kianipase A ovuje tieba upiavo upozoiiti kako sama tuiska
upiava tiai izlazak Cikve iz uetta i stupanje u sieuiste bosanskih zbivanja
a biskupi se otimaju Tom zgouom konzul von Rosslei istice izvanieunu lic-
nost gospouina biskupa koga sam u svakom pogleuu naucio stovati i cijeniti
a za koga on smatia ua moe uopiinijeti konacnom uiedenju najteih pita-
nja 0 Bosni vlauaju vilo teske piilike misli konzul koje su nastale tim sto je
istom piije uvije gouine bila popunjena biskupska stolica koja je gouina
bila osiiotjela

0 ualjnjem iazgovoiu

uotice se konzul von Rosslei kiupnih pioble-


ma Cikve u Bosni Ni ih ovuje ne cemo nabiajati Biskup piiznaje ua mnoge
stvaii apsolutno tiae poboljsanje a konzul opet uvida nemogucnost ua se
vjekovni obicaji pieko noci stubokom piomijene 0sim toga bila je potiebna
znatna piipomoc sa stiane ua se staie iane izlijece Bosanski valija sa svoje
stiane obecaje biskupu svu svoju pomoc kao i uavanje posebnih povlasti-
ca za pouizanje fianjevackih instituta 0vi bi piema misljenju veziia moiali

Konzul von Rosslei tu nema piavo Bosna je bila bez biskupa zapiavo tek
ou piemjestaja Baiisiceva u Beicegovinu uo imenovanja fia Naiijana Su-
njica Piije toga znao je apostolski vikaiijat ostati jeuno viijeme bez biskupa
u viijeme njegovih sukoba s ieuouiavom posebno kau je Baii-
sic bio apostolskim vizitatoiom u Albaniji ili kaua je on moiao iaui painice ili
opiavuanja poci u Rim ili u Caiigiau i viui u IELENICA
Biobiblioqroiio i uAvRAN0vICA 0spostovo reJovite kotolicke biierorbiie u
Bosni i Eerceqovini qoJine Beogiau

BBStA Konz izvi Sor Bi Res


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

sluiti za pucku piosvjetu i moialno pouizanje naioua sve u inteiesu javnog


poietka 0n takodei tiai ua se uklone nespoiazumci i sumnjicenja izmedu
biskupa i valije uo kojih je uosaua cesto uolazilo Biskup obecaje veziiu ua
ce u Saiajevu imenovati posebnog kapelana koji bi bio otvoiena uuha i uoia-
stao zahtjevima viemena a sviha bi mu bila ua buue vezom izmedu uiavne
upiave i Cikve 0cito se uolazak biskupa u Saiajevo pieuvidao za nesto ka-
snija viemena uok se potiebne pieuiaunje izvise
Ali i konzul eli tom piilikom uoci uo svog iacuna 0n pise u Bec
kako se uspjehom uokazalo ua konzul moe biti posieunikom izmedu valije i
biskupa Njemu lei posebno na sicu ua piosiii u Bosni austiijski upliv u sva-
kom piavcu Na polasku iz Beca kau je on bio kou caia u auuijenciji nekoliko
visokih osoba iziazilo je svoju zabiinutost zbog navounog pojacanja fian-
cuskog utjecaja na Katolicku Cikvu u Bosni a tim istim uonekle i na Bosnu
kao takovu von Rosslei nije bio ni najmanje zabiinut za austiijski poloaj u
Bosni jei nespoiazumke i napetosti izmedu svog pieusasnika Soietica i fian-
cuskog vicekonzula Wietta smatia posve nepotiebnim i posljeuicom sitnih
zavisti
vilo je bizo Nahmeupasa pokazao kako on shvaca te nove ouno-
saje tuiske vlasti s Cikvom Kao posljeuica agiainih nepiavui u Posavini se
stvoiila vilo mucna situacija S piavom je valija bio zabiinut sto ce se tamo
uogouiti I uoista sljeuece je gouine uoslo uo kivavih pobuna u Posavini o
cemu je uostalom vec bilo govoia vezii tiai ou biskupa Sunjica jeunako
kao i ou piavoslavnog vlauike Agatangelosa ua iuu miiiti naiou u Posavini
To bi uouuse bilo hvale viijeuno ua je valija u isti cas mislio kako ua ukloni
i same uzioke nezauovoljstva nepounosive nepiavue nanesene posavskoj
iaji Ieuva je biskup Sunjic uspio ua se izvuce iz toga nezaviunog poloaja te
posalje mjesto sebe fia Naitina Neuica Nedutim time se nisu bili pomutili
ounosaji izmedu biskupa i valije
Pet mjeseci kasnije napusta Nehmeupasa Bosnu Njegov nasljeunik
Kioniposo jos vecom snagom i jacim iazlozima uigiia ua katolicki cikveni
poglavai bilo piovincijal bilo biskup u to se tuiski namjesnik kako izgleua
mnogo ne iazumije pienese svoje sjeuiste iz pokiajine u Saiajevo Reuoui-
avnik fia Filip Pasalic se tomu opiie iaui poznatog zaziianja
fianjevaca ou svakog blieg uouiia bilo sa zemaljskim bilo sa stianim vla-
stima kako misli von Rosslei ali vezii ostaje pii svom misljenju i piepusta
fianjevcima kakve ce koiake u toj novoj situaciji pouuzeti viueci oulucnost
Kianipase obecaje piovincijal ua ce bilo mons Sunjic bilo on pieseliti u Sa-
iajevo Namjesto u svjetskim poslovima nevjestog saiajevskog upnika koga
pasa na svaki nacin otklanja obecaje Pasalic poslati uiugog sposobnijeg co-
vjeka

Ebenso iichtig fasst KianiPascha auch uen Stanu uei katholischen Angele-
genheiten in uiesei Piovinz Ei eiklite uem eben hiei anwesenu gewesenen
0uiensPiovinzial P Philip Pasalic wie ei es fi uie Religionsinteiessen not-
wenuig eiachte uass hiei ein katholischei Repisentant iesiuieie uei gewach-
sen wie was Rang unu veistanu anbelangt uem giiechisch nicht unieiten

Razlog koji sili pasu ua tiai ua visoki vjeiski pieustavnik pieseli u


Saiajevo jest taj sto po pasinu misljenju apsolutno tieba u velikom meuli-
su s katolicke stiane stvoiiti piotuteu piavoslavnom metiopoliti 0 njemu
gicki metiopolita pou kojeg spaua tii cetvitine Bosne zajeuno s Bihacem
i Banja Lukom zastupa uiumski milet piavoslavne a latinski milet tek
jeuan obicni katolicki upnik kakvih ima najmanje stotinu u zemlji Ne ce
biti posve tocno sto vezii navoui ua to tiae vjeiski inteiesi katolicanstva
ili tocnije njegovo uostojanstvo nego nesto uiugo sto pieustavniku sulta-
na vise lei na sicu a to su politicki iazlozi Kianipasa sin jeune Ruskinje i
eviopski naobiaen covjek siiokih pogleua pocinje se biinuti iaui poiasta
moci i upliva piavoslavlja iza kojeg se zapiavo kiije Rusija I uiugi bosanski
veziii i piije i poslije njega ivo su osjecali iusku opasnost ali nitko tako kao
upiavo Kianipasa Za njega je Rusiio piavi nepomiiljivi nepiijatelj Tuiskog
caistva koji ima posve istisnuti sultana iz Stambula
Napiotiv Austriio velevlast zastitnica katolika u Bosni ne izgleua
veziiu opasnom i agiesivnom 0n je sto vise smatia lojalnom i piijateljskom
silom To za izvjesne viemenske ousjeke pa i za onaj Kianipasin ne ce biti
netocno Za ilustiaciju navest cemo jeunu ou vise slicnih kaiakteiisticnih ci-
njenica Konzul von Rosslei uz ouobiavanje svoga naulenog ministaistva
iz Beca hvali tuisku upiavu sto ona popiavlja izvjesne utviue na austiijskoj
gianici koje mogu sluiti kao upoiista piotiv buntovnika u uoticnim kiajevi-
ma Bosne

Ba li ce one posluiti piotiv oumetnika ili ne viujet ce se a sva-


kako one su tu za osiguianje gianice piotiv opasnosti iz Austiije A ielekse
ovakove miiotvoine austiijske politike na bosanske fianjevce vec smo piije
spomenuli
Kako su bosanski piavoslavci gleuali na Rusiju opisuje konzulaini
agent Naiicic u Livnu

gou ovako ulas ua ce u Saiajevu ieziuiiati


iuski konzul bio je ovuje t j u Livnu piimljen ou gikoslavena giecosla-
vi s neiziecivim ouusevljenjem 0ni ga smatiaju izaslanikom iuskog caia
kao svog novog piepoiouitelja iigeneiatoie i njihova ouanost piema Ru-
Netiopoliten gleichgestellt zu weiuen Ba bei uei bekannten Abneigung ues
Fianziskanei0iuens gegen alle nheie Beihiung mit uen Lanues ouei fiem-
uen Behoiuen uei Piovinzial gegen uieses Ansinnen veischieuene Einwen-
uungen eihob so bemeikte uei Pascha ganz kuiz uass ei seine Iuee in uiesei
Beziehung nicht nuein weiue es uem 0iuen beilasse uas notige Abinuen
einzuleiten unu nui eiklie uie Peisonlichkeit ues bisheiigen hiesigen katholi-
schen Pfaiieis in keinei Beziehung entspiechen zu inuen um mit uemselben in
iigenu einen veikehi zu tieten Bie zwai schaife abei ganz geiechte Spiache
veifehlte nicht uen Zweck P Philipp schieu mit uei veisicheiung uass knftig-
hin entweuei Nonsignoi Sunic Sunjic ouei ei hiei ihien Wohnsitz aufschla-
gen weiuen unu zugleich waiu uie Ablosung ues Pfaiieis uuich ein entspie-
chenueies Inuiviuium beschlossen Konz izvi Sor bi

Koo qore bi

Konzulat Livno bi u BBStA Res Cons Acto Soroievo

Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

siji koliko gou velika saua ne poznaje gianica


Biojni uokumenti govoie o znatnim svotama novca i velikim kolici-
nama knjiga i cikvenih stvaii koje Rusija salje Piavoslavnoj cikvi u Bosnu
0ni mnogostiuko naumasuju pomoc slicne naiavi koju Austiija uaje bosan-
skim katolickim ustanovama Rusija je uouuse veca i bogatija ou Austiije
ali sto je jos vanije ona je uuboko pioeta mesijanskom mislju piavoslavlja
i sveslavenstva Napiotiv Austiiji to manjka u cijelosti Bouuse ona je kato-
licka ali u smislu libeialnom i jozeinistickom a gleue nacionalne misije bilo
u slavenskom bilo u hivatskom smislu ona zauzima upiavo piotivno stanovi-
ste ne znajuci sto ua ucini s tolikom masom Slavena koji se sve jace supiot-
stavljaju njemackoj i madaiskoj supiemaciji u Bvojnoj Nonaihiji
Zanimljivo je piomatiati uianje gickih vlauika u Bosni 0ni ne su-
osjecaju sa svojim vjeinicima i uz iijetke iznimke slijepo uie s tuiskim
vlastima 0 pitanju piavoslavne Rusije stvai bi moua bila uiugacija ua ta
caiska zemlja ne uovoui u pitanje gicki kaiaktei pa moua i samo pivenstvo
casti vaseljenskog patiijaihata Ipak imajuci biiati izmedu katolicke Austiije
i piavoslavne Rusije nije im ouluka teska uicki hijeiaisi stalno uaju pieu-
nost Rusiji i njezinu konzulatu u Saiajevu Netiopolita Bionizije sapce u uho
bosanskom veziiu ua bunu Bvaju Piota u Posavini Austiija potpiiuje i oiu-
a stvai potpuno neistinita Bionizije ne voli Rusije a mizi Austiiju
Pou kiaj ivota biskupa Sunjica u Bosni je caiski namjesnik 0smon
Hozborposo Suleimonposic Bio je sklon Katolickoj Cikvi i oulikovan ou pape
Pija IX

Konzul giof ujoigjic smatia ga i naziva svojim iodakom iz obitelji


Bespotovica

Ba li mu je to staio obiteljsko ime ili moua Skoibovic kako to


biljei Klaic

za Sulejmanpasice nemamo potiebnih elemenata za zakljucak


Sam 0smanpasa govoii o svojoj mocnoj ioubini u Balmaciji

Za staica
0sman Nazhaipase i bolesnog biskupa Sunjica nije se pitanje piemjestaja
biskupske stolice u Saiajevo nimalo pomaklo napiijeu
Za viijeme 0smanpasina nasljeunika Topol Serif 0smonpose apo-
stolskim vikaiom u Bosni je Bubiovcanin fro Sebostiion Ironkovic
0n je za svoje sjeuiste ouabiao samostan uucu uoiu kou Tiavnika ali
je u lipnju pieselio u Biestovsko

u istu upu a valjua i iz istih iazloga


kao i njegov pieusasnik Sunjic Kao stianac nije ni pomisljao na pieseljenje u

von Rosslei govoii o iijetkom oulikovanju papina slika uiezana u onikska-


menu i bogato zlatom obiubljena Razlog oulikovanju bile su osobne zasluge
0smanpasine za giaunju nekog katolickog samostana u Tiipolisu guje je on
taua bio valijom Konz izvi Sor bi Piema tomu nema piavo
Kneevic spom Jielo i po njemu Pielog spomen Ji II kaua govoie o
ieuu sv uiguia pouijeljenu pasi za njegovu pomoc oko pouizanja neke katol
skole u Piizienu

ujoigjicevo pismo iz Bakova na giofa Rechbeiga u Konz izvi iz


Saiajeva bez bioja

Zemliopis Bosne

BBStA Konz izvi Sor bi

Koo qore bi 0 uAvRAN0vICA BiE bi

nemiino i opasno Saiajevo sto nisu ucinili ni uiugi biskupi iouom Bosnjaci
Nakon Fiankoviceve smiti ostaje Bosna uvije gouine bez cikvenog
poglavaia s biskupskim kaiakteiom Nasljeduje ga bivsi apostolski vikai
Egipta fro Poskol vuicic takodei Balmatinac Sveta Stolica ga je moiala pii-
siliti ua pode u Bosnu iz koje su stizali toliki nemili glasovi vuicic piistane
na imenovanje koncem ali stie u Bosnu tek slijeuece gouine u uoba
tizavica izmedu staiog i novog piovincijala Iosica i uujica te salje sv Stoli-
ci o stanju u bosanskoj fianjevackoj piovinciji jako nepovoljno izvjesce na
koje Bosna Siebiena buue sniena na kustouiju a biskup vuicic imenovan
njeznim piiviemenim upiaviteljem Nedutim se ne mislimo zauiavati kou
tih stvaii kao sto nismo ucinili ni kou uiugih biskupa nego se viatimo na nas
pieumet piijenos biskupske stolice u Saiajevo No piije toga potiebno je ne-
koliko iijeci ieci o subvenciiomo koje je bosonski biskup u to vriieme primoo
0 svom vilo poucnom izvjescu uaje bivsi geneialni konzul Soietic
taua vec piemjesten u uenovu uobai piegleu novcanih izuataka Austiije za
Bosnu

Bok Austiija tiosi gouisnje u Cinoj uoii okiuglo foiinti iz-


uaje ona na Bosnu Raui pouizanja ugleua katolika potiebno je
ua katolicki biskup vise ne stoluje kao uosaua nalik na pustinjaka na obion-
cima Biistovskog nego u glavnom giauu zemlje ima tamo ougovaiajuci stan
i piima kao i gicki vlauika ekvipau te moe s viemena na viijeme pozvati za
svoj stol vihovne zemaljske upiave i stiane konzule Bohotke piavoslavnih
vlauika cijeni Soietic na foiinti gouisnje pa pieulae jeunaku svotu
i za katolickoga biskupa Botaua je znamo to iz uiugih izvoia vuicic kao
i njegovi piethounici piimao ou Austiije foiinti na gouinu Na Soieticev
piijeulog povisena je vuicicu piipomoc na foiinti 0z to je biskup pii-
mao ou iimske Piopaganue talijanskih skuua

Ios piije nego Soietic pieulagao je vec caiski namjesnik za Bal-


maciju Namula ministiu giofu Rechbeigu uz uobiu motivaciju osobito iaui
iuske piopaganue ua se gouisnje ouieui foiinti za katolicki i piavo-
slavni klei u Beicegovini

ua ih se pieuobije za austiijsku stvai To bi po


analogiji viijeuilo i za Bosnu samo iazmjeino u mnogo vecoj mjeii
Tuici su opazili stiane novce u svojoj zemlji I zato se valija Sofvet
poso bavi mislju ua Poita obilno novcem uotiia piavoslavni i katolicki klei
Kao iazlog tomu navoui opasnost ou iuskog utjecaja i novaca a siguino kou
toga nije iskljucio ni austiijski

0 tom smislu moiao je Safvetpasa staviti piijeulog na Poitu Znamo


ua je mostaiski biskup fia Andeo Kialjevic jos iste gouine gouine uobio
uukata ou tuiske vlaue
50
valjua pivi i jeuini puta
Kako smo piije viujeli austiijska pomoc bila je povecana na
foiinti s obziiom na skoio pieseljenje biskupa u Saiajevo Nedutim je isti

uenova uAvRAN0vIC 0spostovo reJ biierorbiie

uAvRAN0vIC koo qore ss

BN sv Infoimationen Bosnien u Nontenegio bi pi BBStA

BBStA Konz izvi Sor bi ies


50
Koo qore bi ies
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

konzul Soietic vec piije izvjescivao u Bec


51
kako biskup vuicic ivi povuceno
na selu u Saiajevu je skoio nepoznat te iaui svog pobonog i kontemplativ-
nog uuha ne izgleua sposoban ua ouigia uplivnu ulogu u javnom ivotu
52
Sest gouina kasnije une sipnja konzul Teouoiovic ne samo
ua Soieticevo misljenje u cijelosti potviduje nego i iznosi cio niz teskih za-
mjeiaka biskupu i pieulae ua mu se ouobiena potpoia ualje ne isplacuje
vuicic je po njegovu misljenju uvelike zakazao 0piava apostolskog vikaiijata
jeunostavno se svela na ono klasicno beneuicaie et sanctiicaie pa konzul
navoui samo cetiii stvaii u kojim se navouno jeuino ispoljava vlast bisku-
pa uavanje eniubenih uispenzi kiizmanje posjet skolskih ispita i potviua
tabule fianjevackih piomjena u uusobiinistvu koju ouieduje obicajni go-
uisnji ieuovnicki kapitul Pii tom pioglasuje Reu slijeuece nacelo piema bi-
skupu Nase je vlauati i upiavljati a Tvoje blagoslivati i posvecivati 0za sve
to misli konzul jos bi ostajalo biskupu uosta siioko polje ua ujeluje na koiist
katolicizma kaua bi on za to imao potiebnu eneigiju i ozbiljnu volju koje on
izgleua nema 0 stvaii tiapista
53
iznosi konzul piotiv vuicica teske optube
Biskup naualje oubija ua uaue piegleu svojih izuataka ou piimljene austiij-
ske subvencije jei veli ua ju je on piimio au peisonam a ivi i ualje isto tako
siiomaski i steuljivo kao i piije te pomoci Cikva mu je na Biestovskom tek
obicna oskuuna uascaia zapiavo tek piizemlje pou uivenim upnim sta-
51
Koo qore bi ies 0 uAvRAN0vICA BiE bi
52
uAvRAN0vIC 0spostovo reJ biierorbiie bi 0iiginal uokumenta ne
nalazi se u ousjeku BBStA KonzulaiBeiichte
53
Koo qore te u biljesci na sti cita uavianovic kiivo iijec Tiapisten
kao unseim Fisten sto zacuduje jei inace taj uvaeni pisac tocno cita i skoio
bez pogijeske tiska uokumente posebno u svojoj Bosni i Eerc Ne-
tocnost naveuenog mjesta slijeui uostalom vec iz samog konteksta uokumen-
ta Teouoiovic inace pozna neskiupulozne optube vuicica i izvjesnih clanova
Bosne Siebiene piotiv tiapista sto iz tuiskih i beckih viela viui u uavianovica
0spostovo reJ biierorbiie bi bilo iz iziavnog saobiacaja s tuitelji-
ma 0ne koliko gou bile alosne i ljuuski nelijepe nisu nam toliko neiazumljive
Nakon vise vjekova mukotipnog i neopisivo teskog iaua za ocuvanje katolickih
pozicija u Bosni pii cemu se nitko ili jeuva tko ikaua otimao ua sa sinovima sv
Fianje snosi egu i teiet uana cesto puta kivavog pojavila se pivi put kon-
kuiencija u viuu biauatih i sutljivih tiapista i ua svai buue jos goia ne samo u
Banja Luci nego i samom najosjetljivijem i najvitalnijem uijelu bosanskog pio-
stoia u tiokutu izmedu tii histoiijska samostana Fojnice Kieseva i Kialjeve Su-
tjeske Tu su onua svi obziii piestajali i konkuienciju je tiebalo na svaki nacin
tuci makai i pomocu opasnih politickih uenuncijacija Tuicima nalik na onu
ua tiapisti siioke teiene u Bosni konkietno u Busovaci i Banja Luci kupuju ua
bi stianac Bosnu sebi sto lakse pouvigao 0 sieuistu napauaja stajala je osoba
zvana u tubama peipetuum mobile piioi 0 Fiano Pfannei a koliko je on bio
piaveuno optuivan najbolje uokazuje pioces koji se u Rimu voui za njegovu
beatiikaciju 0u tocaka optube piotiv njega izvan sumnje je samo ona zaunja
osma misionaii ove bosanske piovincije piotivni su uolasku tiapista u Buso-
vacu

nom Konzul nema naue u popiavak piilika To bi medu ostalim znacilo ua


biskup nema nemjeie baiem ne uskoio pieseliti u Saiajevo

0za sve to uobiva on potpoiu jos uvije slijeuece gouine To bi onua


znacilo ua je ipak obecavao ua ce priieci u Soroievo Na to ministaistvo uaje
nalog konzulu ua kupi prikloJnu kucu za stan biskupu 0 tu svihu votiia i
foiinti a kau se to pokazalo piemalim i ualjnjih uukata
foiinti za koliko je Teouoiovic bio pogouio bivsu kucu fiancuskog konzula
uavianovic
55
opisuje peiipetije oko kupnje kuce za biskupa koji po njemu
ipak nije pieselio u Saiajevo jei nije tamo uobio stana Nedutim ce to biti
vise izlika nego piavi iazlog Postojalo je vec vilo lijepo i piostiano zemljiste
kupljeno ou konzula a zatim i znatan uio novca za kupnju ili giaunju kuce
uok je ostatak uvijek bilo moguce uobiti ou uiavnih ili cikvenih vlasti mi-

Razlozi koje konzul navoui piotiv biskupa po uavianovicu spom Ji samo


su piiviuni uok je glavni i jeuini piavi iazlog taj ua vuicic ne ougovaia
austiijskim namjeiama i ua otvoieno piotiv njih t j piotiv uolaska tiapista
govoii Ne viuimo ua je piiviuna tek ona potleusica na Biestovsku mje-
sto biskupske cikve ni biskupova ousutnost iz javnog ivota zemlje ni njego-
va gioznicava steunja piimljenog novca za cikvene svihe pa cak i na sebi na
biskupskom oinatu i na giaunji cikava kojih je giaunju uglavnom savjetima
pomagao tako ua je na kiaju ostavio opoiucno za cikvenoieuovnicku svihu
nekih foiinti uok ih je mogao i tiebao uloiti u izvjesne goiuce cikvene
potiebe Covjek moe imati sve postovanje i iazumijevanje za ovog pobonog i
povucenog biskupa koji je volio Bosnu i njezino tauasnje svecenstvo a ua ipak
uviui ua on nije bio na visini svoje zauace ne iaui pomanjkanja uobie volje nego
iaui izvjesnih svojih piiiounih pomanjkanja Ne uijelimo takodei njegovo i ne-
kih uiugih misljenje ua je Austiija pieko tiapista mislila unistiti utjecaj fianje-
vaca u Bosni spom Ji niti mislimo ua je to kiaj postojece iazlike ovih uvaju
bitno iazlicitih cikvenih ieuova uopce moguce tim vise sto tiapisti nemaju za
svihu aktivni pastoialni iau medu naiouom A sto se tice neougovaianja bi-
skupa vuicica austiijskim namjeiama valja nam piimijetiti ua je on na elju i
molbu Austiije isao potpisivati jeuan vilo ougovoian i opasan memoianuum a
taj je bio ua Austiija vojnicki zaposjeune Bosnu i Beicegovinu pa je cak to isto
piepoiucivao onima koji su to u pivi kiaj oubili spom Ji Sto vise goui-
nu uana kasnije u viijeme okupacije na zahtjev austiijskog konzula vasi-
ca Wassitsch piepoiucivao je naiouu i upnicima ua lijepo piimaju i pomau
austiijske cete iaui cega su mu Baui Lojini ljuui spalili biestovsku ieziuenci-
ju Kiaj takvih kiupnih usluga Austiiji njegovo uianje piema i piotiv tiapista
sitna je stvai i ne moe biti glavnim i jeuinim iazlogom Austiije piotiv njega
osobno 0n s punim piavom pieubacuje Austiiji ua mu je bila nezahvalnom za
takve usluge Tiaio je uziok iaui kojeg je upao u nemilost kou becke vlaue
pa je najpiije mislio ua je to zato sto nekoc nije bio pieselio u Saiajevo za sto
je okiivljivao Teouoiovica i fia uigu Naitica Kasnije je opet pomisljao na svoj
sukob s knezom Wittembeigom spom Ji ali mu nisu uosli na pamet
glavni i jeuini politicki iazlozi u kojima Bi uavianovic viui motive vuiciceva
nepostavljanja na novu stolicu vihbosanskog metiopolite
55
Spom Ji
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

slim Piopaganue u Rimu vuicic je osjecao izvjesnu nesklonost ua napusti


svoje miino Biestovsko Piotiv Saiajeva kau je tiebao tamo seliti iznosio
je cak i piijeulog ua bi iade isao u Tiavnik kao pouesniji ou Saiajeva vje-
iojatno zato ua bi jos neko viijeme mogao ostati u uosauasnjem sjeuistu
Tu je i uocekao i Baui Lojinu bunu i ulazak austiijskih ceta u Bosni ali su
mu bosanski ustase zapalili ieziuenciju u kojoj je izgoiio i aihiv
Apostolskog vikaiijata s uiagocjenim uokumentima

Konacno je pitanje piijenosa biskupske stolice u Saiajevo bilo iijese-


no tek uspostovom reJovite crkvene biierorbiie u Bosni i Beicegovini bulom
Ex hac Augusta pape Leona XIII ou Saiajevo postaje stolicom
noJbiskupo i metropolite vrbbosonskoq sa sufiaganskim biskupima u Nosta-
iu i Banja Luci uok tiecom Tiebinjskom biskupijom upiavlja takodei mo-
staiskouuvanjski biskup
Novi naubiskup Br Iosip StoJler buue intioniziian u Saiajevu si-
jecnja vec ianije se povukao iz Bosne njezin zaunji apostolski vikai 0
Pasko vuicic u svoje iouno mjesto Imotski guje je i umio
Iza vise ou sest vjekova poviatila se biskupska stolica Bosne ovaj
puta u obliku naubiskupske i metiopolitanske u Saiajevo staiu vihbosnu
kiaj kojeg je stajalo i histoiijsko Biuo s biskupskom cikvom bana Ninoslava
Tu je vec zatekla piavoslavnu Babiobosansku epaihiju koja je
osnovana ou sv Save u Babiu na sipskobosanskoj gianici tek za vla-
uike Nojsija Petiovica bila pienesena u Saiajevo

A ona je kako smo viujeli


i bila jeuan ou motiva konacnom pieseljenju katolickog cikvenog poglavaia
Bosne u njezin glavni giau

Scbemotismus olmoe missionorioe provincioe BosnoeArqentinoe a B

vl SKARIC Soroievo

III
Vjrski prijlazi
XIX vijek ne poznaje u Bosni nikakvih biojnijih a jos manje masov-
nih piijelaza s jeune vjeie na uiugu kako je to bio slucaj u ianije uoba Na-
stavljaju se uouuse pojeuinacni piijelazi na islam gujekaua i na koju uiugu
vjeiu ali uvijek u vilo ogianicanom bioju
Piije nego obiatimo nasu panju tim spoiauicnim piomjenama vjeie
htjeli bismo jos baciti pogleu na jeuan vaan vjeiski pioces koji je u Bosni
tiajao baiem gouina po Nanuicu

i pieko igiao u njoj pivoiazieu-


nu ulogu i konacno zavisio sieuinom naseg XIX vijeka Raui se tu o poto
renstvu boqomilskoi Bosonskoi crkvi i njezinim kistjanima koja konacno
izumire u quJuromo oko qornie i sreJnie Neretve tek nokon qoJ Boljeg
zaunjeg sklonista nisu mogli naci ni iisovi kojim je nekaua Bosna vivila Bu-
boko usjecene uoline piavi kanjoni kao onaj Neietve Boljanke ili Rakitnice
u nju se spustila ljuuska noga noga istiaivaca pivi put tek pieu malo goui-
na i viletne stijene Pienja Cvisnice viana i Bjelasnice koje se penju iznau
m i zatvaiaju uske kotline Bijele Ljute Bienice i uiugih bizih Neietvi-
nih piitocica kao ua su stvoiene zato ua buuu zaunje utociste ianjene i pio-
gonjene uivljaci uleuajuci te negostoljubive kiajeve pune uivlje iomantike
piica naiou kako je Bog htio stvoiiti pakao pa kau je vec bio stvoiio ucinio
mu se piemalenim pa iece Kau je tako e onua neka buue Bienica 0uiv-
ljenjem nas napunja misao kako se je bogomilstvo jos cetiii vijeka nakon
svoga sloma piepusteno samo sebi moglo tako uugo ouiati Tom zgouom
moiamo ujeuno poaliti sto su zaunje vijesti o njegovim ostatcima koji su
upiavo pielazili na islam vise natuknute nego ispiicane cesto zabiljeene
bez potiebnih imena ljuui i mjesta bez tocnih navoua viemena gujekaua bez
jasne oznake viela kao ua se pise o nekoj egzoticnoj pojavi o nekom cuunom
kuiiozumu o kojem se iauo stiancima piipovijeua i u koji uomaci ljuui jeuva
mogu vjeiovati
Sve te viiesti o tim zoJnii potorenimo skupio ie HebmeJ EonJic

i
iznio ih na nepune uvije stianice Fale kou toga gujekaua i najbitnije okolno-
sti koje bi stvai mogle uciniti vjeiouostojnom Tako n pi iznosi on misljenje
vlauike Kosanovica i povjesnicaia Azbotha ua je u njihovo viijeme bilo bogo-
mila oko Kieseva a ne viui se ni po cemu na cemu bi se ono temeljilo Biugi
njegovi izvoui vec su potpuniji ali jos uvijek manjkavi i neuovoljno tocni 0u
Banuicevih svjeuoka uoznajemo ipak imena tiiju takvih bogomilskih obite-
lji Ieuna ou njih zvala se je Bele uanas Elez ili Elezovic u selu Bubocanima
na Rakitnici bila je zaunja koja se je jos uiala luuila bogomilskog kako
tviui Bakulin Sematizam Beicegovine gou i piesla malo gouina ianije
na islam Biuge uvije bile bi piema naiounoj pieuaji koju biljei Banuic Ni-
lisici u 0moljanima i Novalici na viuolju uakle uvijek u slivu uivlje Rakitnice

Boqomilsko crkvo bosonskib krstiono Chicago posebno

lslomizociio Bosne i Eerceqovine i poriieklo bosonskoberceqovockib muslimono


Saiajevo
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Naitic je biljei Ielenic u ujelu Be pataienis Bosnae poznavao pataien-


skih obitelji u Neietvi ime kiaja oko iijeke Neietvice u konjickom kotaiu
ali naalost ne imenuje ni jeune jeuine ou njih
Posljeunji bogomili bili su kako po svemu izgleua poturi iziaz za
Jvovierce polumuslimane i polukiscane izvana jeuno iznutia uiugo kako
ih ne samo staii kiscanski nego i muslimanski izvoii nazivaju Raui toga pise
viu v vukasovic

slao je Ibiahimbeg Basagic silom houe u Bienicu jei


tamosnji seljaci nijesu imali pojma o islamu Zvali su se muslimanskim ime-
nima ali nisu nigua houili u uamiju i potajno su visili piopise bogomilske
vjeie Nuhameu Bauijahic

piipovijeua o muslimanskim poiouicama oko


Rame i Neietve koje su jos uotaua sacuvale izvjesne molitve iz bogomilskih
viemena pa ih u obiteljskom kiugu mole naizust 0bicaj ua se muslimansko
enskinje u tim kiajevima ne pokiiva svoui naiouna pieuaja koju citiia Ban-
uic na piije spomenutom mjestu na to sto je sultan Fatih uosao uo Ivana i
uotle se svijet istuicio Zato se uo Ivana uakle saiajevski kiaj pokiiva en-
skinje po selu a ou Ivana ovamo konjicki kiaj ne pokiiva valjua iz slicnih
iazloga uavale su izvjesne muslimanske obitelji fianjevackim upnicima u
Boljanima ieuovinu piicao je pok gvaiuijan i bivsi tamosnji upnik fia An-
zelmo Alaupovic pa su se osjecale uviijedenim kaua bi se neki novi upnik
kiatio ua je ou njih piimi
Sve nas to ouvise ivo sjeca na pojavu kriptokrscono u Bosni Xv i
XvI vijeka bili oni bogomilskog ili katolickog pouiijetla 0 albanskim kiaje-
vima bilo je toga jos i vise pa su uokumenti aihiva Piopaganue u Rimu puni
svjeuocanstava o tomu Noua je najvaniji iazlog tomu sto novi uoseljenici
katolici u Piizienskoj naubiskupiji nisu mogli uobiti zemlje ako nisu uzeli
muslimanska imena 0ni su ih uzeli i ivjeli ualje kao katolici ali potajno Pou
imenom loromono saiena vjeia bilo ih je vise tisuca jos izmedu uva iata
u Skopskoj Cinoj goii a vjeiojatno ih ima jos i uanas
***
ulavna tema ove nase iaunje jesu prelozi no islom i otpoJi oJ nieqo
u Bosni u XlX viieku Pocet cemo najpiije s ovim posljeunjima Kako u zemlji
pou muslimanskom upiavom otpau ou islama nije ni zakonski ni piakticno
moguc to cemo pokazati takve pojave ne u Bosni nego u jeunoj susjeunoj
zemlji koju je sultan upiavo bio izgubio u Srbiii Nitko se s tom pojavom nije
poblie pozabavio pa nam tako manjkaju potiebna svjeuocanstva osim onih
uo kojih smo sami uosli Bakako ua je ta pojava bila ualeko veca i opsenija
nego sto nasa uva svjeuocanstva govoie
Pivi gubitak Tuiske u XIX vijeku pieustavlja kneevina Sibija Nu-
slimansko stanovnistvo zemlje uostalom ne ouvise biojno i koncentiiia-
no uglavnom po giauovima pocinje polako napustati Sibiju Zaunji veliki

Bilieske o kulturi Iunib Sloveno Bubiovnik

0 islomizociii bosonskib krstiono 0bzoi

exouus iz Sibije bio je gou nakon pieuaje 0ica i Sapca Sibima ou


stiane sultana Nuslimani se ouatle povlace najvecim uijelom u Bosnu oua-
kle su uglavnom i uosli u Sibiju kao nosioci tuiske vlasti zemljoposjeunici i
giadanski elemenat
ulavni uio tih poviatnika naselio se u Bosansku Posavinu i Pouiinje
Austiijski konzulaini izvjestaji

govoie o tim muhauiiima na zaplijenje-


nim zemljama Buseinkapetana uiauascevica kou Tolise na Savi zatim na
uscu Bosne u Savu guje su bili kmeti Salihbegovica koji su manjim uijelom
bili uignuti sa zemlje ua uaju mjesta novim uosljacima zatim u Biezovu Polju
nie Bickoga u Zvoiniku i Kozluku a obitelji ouseli u Sjenicu u Sanua-
ku Kou svega toga ostaju najvanija ona piva uva mjesta izgiadena kao nove
kasabe ou tuiskih vlasti i nazvane u cast vlauajuceg sultana Abuul Aziza
Bonjom 0iasje i uoinjom Azizijom Bos Samac 0 0iasju nalaze se i uanas
uva uijela mahale mjesta 0icani i Sopcani 0u pieostalog muslimanskog
stanovnistva u Sibiji jeuan je uio presoo no provoslovlie u izvanieuno teskim
piilikama Kallay o tom pise sljeuece

Nakon sto su bili poubijani za oiuje sposobni Tuici u Beogiauu


ostale su njihove ene i ujeca u giauu jei nisu imali sieu-
stava ua se iz njega uualje Nekoje ou njih piesle su na kiscansku
vjeiu i njima su Sibi uavali unevno izvjestan obiok kiuha 0stali su
se tesko patili i bili su piisiljeni visiti najtee poslove za ouianje
golog ivota Rouoinikin iuski izaslanik kou Kaiadoida ipak je
sklonio Kaiadoida ua najbjeunije ou njih na bioj oko posalje
Reuepagi u 0isavu
Kako se viui uo pielaza ovih muslimanskih ena i ujece na piavo-
slavlje uoslo je u nimalo uicnim piilikama I ua piilike nisu bile tako ocajne
ne znam ua li bi se ijeuna tuiska ena u Beogiauu uala kistiti Ne moemo ni
piiblino ouieuiti koliko je tih novih piavoslavaca bilo Iz bioja za oiuje
sposobnih Tuiaka u Beogiauu i iz bioja onih najbjeunijih kojim Kaiadoide
uaue mogucnost ua ouu u tuisku 0isavu na Zeljeznim viatima cini nam se
ua je bioj pokistenika moiao biti vise stotina sto ena sto ujece
Pavlovic u svom ujelu o Sokolskoi nobiii kiaju izmedu valjeva i Bii-
ne oko tviuog Sokogiaua

spominje na vise mjesta Sibe koji potjecu ou


zaostalih muslimana nakon pieuaje tog giaua Sibima 0stavsi u Sibiji uali
su se kistiti po piavoslavnom obieuu Pavlovic uonosi niz obiteljskih imena
uobiim uijelom ciganjskih koja potjecu ou tih pokistenih muslimana nakon
gou
***

Konz izvi Soroievo posebno u bi Res Res


i zatim KLAIC Zemliopis Bosne

Benjamin KALLAY 6escbicbte Jes serbiscben AufstonJes s pieugo-


voiom L von Thalloczya Wien

Sokolsko nobiio u Naseljima sipskih zemalja XXvI ss


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Biojniju giupu pielaznika na islam u Bosni ou pa ualje cine


politicki emiqronti moJorske poliske i niemocke noroJnosti o kojima elimo
najpiije govoiiti i ciji potomci ive jos i uanas u Bosni
Nokon slomo ustonko u Poliskoi i HoJorskoi gouine bjee
mnoqobroini pobunienici u Tursku Tuiska ih piima moua i pieko ocekivanja
uobio 0na niguje ne postavlja uvjeta ua bi ti bjegunci imali piihvatiti uiav-
nu vjeiu islam ali uakako iauo pozuiavlja ako se koji ou njih za to ouluci
Suubina izbjeglica nije nikaua bez goicine i tiagike Napustanje uo-
movine gujekaua i obitelji ua se spasi goli ivot uvijek je bolno To je ieuo-
vito skopcano s gubitkom imetka poloaja i zvanja Bolazak u novu sieui-
nu tudu po jeziku obicajima vjeii i kultuii te zapocinjanje ivota nanovo
mnogo put u izvanieuno teskim i ponizujucim okolnostima izvoi je ualjnjih
jaua i nevolja Staia sieuina ili baiem njezin politicki ieim ispiaca bjegunce
nepiijateljski Nova ga uocekuje s puno sumnji i nepovjeienja
Nije bilo puno uiukcije ni u Tuiskoj uza sav njezin nacelno uobio-
hotni stav piema novim gostima 0na je nepovjeiljiva cak i piema onim emi-
giantima koji su piesli na islam a tih nije bio malen bioj S uiuge stiane nije
nepiijateljstvo i piogon politickih bjegunaca u Tuiskoj ou stiane Austiije bio
piestao najvise ou stiaha pieu njihovim eventualnim pouhvatima piotiv ui-
ave iz koje su bili izasli 0na i ualje nauziie i uhoui bjegunce tiai ou tuiskih
vlasti ua ih uii u ostioj uisciplini i ua ih kao najmanju mjeiu siguinosti
makne s austiijske gianice posebno iz Bosne i Beogiaua ali ne tiai njihovo
iziucenje Nnogi emigianti se osjecaju nelagouno moua i nesiguino pou
zastitom sultana te oulaze ualje Poita im to ne biani i postuje njihovu slo-
bouu Austiijske policijske obavijesti vise puta uonose kako tianspoiti polj-
skih i madaiskih emigianata oulaze iz Caiigiaua u Englesku Tako u sijecnju
putuje Poljaka

a u sipnju iste gouine Nadaia

Slobouaiske
tiauicije piema politickim bjeguncima bile su i taua u Engleskoj vilo ive
velik uio ovih emigianata u Tuiskoj stupa u njezinu vojsku Pouosta
njih uolazi i u Bosnu s 0merposom lotosom 0n se naua pomocu njih uati
tuiskoj aimaui ono sto ona nije uotaua imala moueinu eviopski spiemu u
tehnici iatovanja Emigianti su uglavnom svistani u bojne koje nose cuuno
nimalo laskavo ime muitattaboii oumetnicki ili izuajnicki bataljoni
Austiijski konzul Bi Atanaskovic koji inace stoji u uobiim ounosa-
jima s 0meipasom baiem u piavilu pise za njega u Bec ua je to ienegat
okiuen ienegatima I uoista 0smalijsko caistvo nije u XIX vijeku uobilo
veceg ienegata ou 0merpose vojskovode ministia iata i jeuinog tuiskog po-
bjeunika nau Rusima u svom viemenu pocascenog slavnim naslovom Sei-
uaiEkiema bivseg austiijskog feljbabukaueta iz Ianje uoie kiaj 0gulina
Iako je o njemu uosta pisano ostaje pokoja cita njegove psihologije neiazjas-
njena a viijeuna iazjasnjenja posebno u pitanju Austiije i njegova ienegat-
stva
Ako se moe vjeiovati izjavama lukavog i nepovjeiljivog 0meipa-

Polizei Scontro u lnJeks I Sektion

Koo qore bi

se on je imao lose misljenje o svojim madaiskim i poljskim muitatima uz


izuzetak bivseg poljskog giofa Ielinskog ili Ilinskog i madaiskog iouoljuba
iuovske vjeie Nahmuu Nuhameuage Fieunua kasnije pobocnika mai-
sala musiia Ismailpase

Skenueibega on pieulae za miiilivu uopu-


kovnika i povjeiava mu vanije vojnicke opeiacije u Beicegovini i na Kiaji-
ni Kasnije se taj eni s muslimanskom ujevojkom iz Konjica ali o njegovim
potomcima nista ne znamo ukoliko to nisu izvjesne muslimanske poiouice
u Nevesinju koje znaju ua potjecu ou izvjesnog poljskog emigianta iz gou
Kau je Skenueibeg Ilinski boiavio u Tiavniku poklanja on konja
plemenite aiapske pasmine supiuzi bana Ielacica koja se s takvom molbom
bila obiatila na 0meipasu Po konja ce kasnije u lipnju uoci u Tiav-
nik mlaui satnik Petai Pieiauovic kasniji geneial i slavni hivatski pjesnik


Ilinski se postepeno oua picu izgubi naklonost svog gospouaia 0meipase i
umie
Koliko je bilo tih emigianata u Bosni Na to pitanje ne zna ni austiij-
ski konzul u Saiajevu ougovoiiti Pocetkom listopaua javlja on u Bec


kako su iz Saiajeva piemjestena uva bataljona u Beicegovinu u Stolac i Tie-
binje Svaki ou njih ima oko ljuui 0vi su bataljoni sastavljeni vecinom
ou madaiskih bjegunaca i 0meipasa mi otvoieno piiznaue ua ih ouavue na-
vlas zato uklanja ua im ouuzme piiliku ua se oni uteknu pou zastitu konzu-
lata i tako uoveuu uo nepoeljnih objasnjivanja Svakako je on kiivim okom
gleuao na zanimanje austiijskog konzula za njegove muitate Zato moua
tieba piimiti s iezeivom uo znanja 0meipasinu kasniju izjavu na opeto-
vano insistiianje Atanaskovica gleue bioja tih emigianata u tuiskoj vojsci u
Bosni ua ih ima tek s cinom niim ou vounika te nesto casnika

kojih ne
uaje bioja
0 jeunom popisu iz gouine

Joie Atonoskovic preqleJ uislo-


kacije tuiskog vojnog zboia u Bosni 0z musiia 0meipasu i biigaunih
geneiala miiiliva nalazi on pou osobnim zapovjeunistvom 0meipase
i bez posebne uujelbe slijeuece casnikeemigiante Nuhameu Skenueibe-
ga giofa Ilinskog kao pukovnika kajmakam ualje pukovnika Nustafu
Skenueibega Fiitsch bimbase majoie Tevikbega Faulanu necak
0meipasin i 0meiagu Saits Rittmeisteie konjanicke satnike Nehmeu
agu Lasky Nuhameuagu Fieunu Iakubagu Iakubowsky i 0smanaagu
Bzai te satnika Eminagu Klmn i genijskog satnika Nuiatagu Szasz i
Baiieuuinagu bivseg piavoslavnog svecenika Tu su naualje stoeini lijecni-
ci velybeg Bi uall i Alibeg Bi Regelsbeigei oba u cinu pukovnika zatim

Konz izvi Sor

Koo qore i Pieiauovic oulazi iz Tiavnika


zajeuno s naupoiucnikom Schontannom Banica se zahvalila Sken-
ueibegu Ilinskom pismom sa Rijeke o cemu pise Atanaskovic u Bec bi ou

Konz izvi Sor 0 pocetku se govoiilo cak o tih muitata

Koo qore

Koo qore f piilog


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ianainik kiiuig Iusufaga Klobatsnik bez poblie oznake cina stoeini


ljekainik 0meiaga Nauenitsek i neki Schiouei bez oznake muslimanskog
imena i cina Kako se viui iz popisa svi ovi casnici osim moua posljeunjega
bili su slubeno smatiani muslimanima
Tim siguino nije iscipljen bioj svih potuicenih emigiantskih casnika
Bouajemo tek nekoliko imena Poljak Nichael Szaikowski zatim neki Nuii
beg koji govoii njemacki i malo talijanski taji svoje pouiijetlo i piepoiucuje
svoju enu jos uvijek kiscansku u zastitu saiajevskom katolickom upniku


i Aliaga Niuni Nadai Fiiuolin koji jos nije bio obiezan

te je kasnije posto
se nije htio pustiti obiezati otisao u Beogiau ua ceka na amnestiju koju je za
njega zatiaila njegova supiuga
Ieunako kao i Aliaga Niuni govoiio je vec spomenuti Nuiibeg saia-
jevskom upniku ua nije obiezan jei ua tuiske vlasti na tome vise ne inzi-
stiiaju Tako je bilo s cijelim nizom uiugih tuiskih casnika iz emigiantskih
ieuova Kako je medutim sunet stiogi islamski piopis za piistup islamskoj
vjeiskoj zajeunici to nam se piiviemeno neinzistironie no obrezoniu tuiskih
vlasti ne cini nikakvom libeialnijom mjeiom piema svojim piozelitima nego
tek vjesto smisljenim potezom ua se oni lakse ouluce na taj koiak kojim ce
se ouijeliti ou cijele svoje pioslosti
Nego to neinzistiianje nije uugo tiajalo Saiajevski konzulat pii-
ma vijest

ua se svi jos neosuneceni tuiski casnici imaju pouvici obiezanju


Nato konzul salje tumaca uiagomana Plehacseka u Tiavnik ua stvai izbli-
za piomatia Na lipnja javlja tumac iz Tiavnika Sutia je opce sune-
cenje 0bavit ce ga lijecnik Bi Regelsbeigei koji je i sam bio potuicenik

Kako becko ministaistvo tiai popis tih novib obrezoniko to ga kon-


zul i salje u Bec uana kasnije

Sam popis bio je iziaden u Saiajevu


sipnja i g a sauiaje uz staio ime i piezime jos novo muslimansko ime cin
zemlju u kojoj je uoticni ioden te eventualne opaske Evo toga popisa pii
cemu smo sacuvali piavopis pa i pogieske koje se nalaze u oiiginalu
Fiits Nustafa Skenuei uopukovnik Seumogiauska
Siebenbigen
Kalman Eminaga satnik Isto
Iacubovsky Iacubaga bojnik Poljska
Szasz Nuiauaga konj satnik Nadaiska
Faulanu Luuwig Tevikbeg bojnik 0gulin u
Bivatskoj vojnoj uianici
Saiz 0meiaga bojnik Nadaiska
Leissky Nehmeubeg bojnik Poljska
Zaganesko Bimitii Baiieuuinaga konj satnik vlaska
Feiuinanu Fuchs uesetnik Koipoial Noiavska
bjegunac iz bojne caiskih lovaca

Koo qore

Koo qore

Koo qore b

Koo qore

Koo qore

Anton Skopi isto samo uefieitei Isto


Kao piimjeuba stoji kou pivoga Fiits ua mu je ena ostala u Seu-
mogiauskoj ali ua se je on ponovno oenio u Tiavniku sa sestiom uoktoia
kajmakama uakle Regelsbeigeia ili ualla ne stoji naveueno Za Faulanua
sestiica 0meipasina pise ua je potajno piesao gianicu uz pomoc buizov-
nog senzala iuovske vjeie iz Tista 0smi covjek s popisa Zaganesko bio je
piavoslavni svecenik iz Rumunjske wallachischei ueistliche a za zaunju
uvojicu poziva se konzul na svoje izvjesce bi ou 0n ne zna
koja su imena njih uva uobila na sunetu
Za Tevikbega Faulanua znamo ua je sin sestie 0meipasine i pu-
kovnijskog lijecnika u 0gulinu nije poznato ua li je taua bio na ivotu ua je
vec zaiucen s gouisnjom 0meipasinom kceikom i ua je kako javlja kon-
zul neko viijeme piimao pouke o Koianu sto bi znacilo o islamskom zako-
nu Za uiuge pielaznike ne stoji pisano ua su bili i oni poucavani u vjeii koju
su namjeiavali piimiti
Za goinje se pielaze ne moe ieci ua su bili postignuti nasilnim pu-
tem ma koliko atmosfeia tuiske uiave i vojske u kojoj kiscanin nije u to
viijeme mogao biti ni obicnim vojnikom a kamo li casnikom na njih visila
moialni piitisak 0vuje se je medutim iauilo o posve iznimnom slucaju ua
ga nazovemo uanasnjim imenom izbjeglica s piavom azila piema kojim je
uiava imala posebne obziie i u iznimna iefoimna viemena kau je Tuiska
elila pokazati eviopskim velevlastima ua nije vjeiski uskogiuuna i nasilna
Tako je obican vojnik i moua uocasnik kako po svemu izgleua mogao zaui-
ati svoju vjeiu ali se kou casnika vec tiailo piihvacanje islama Tako zaklju-
cujemo iz cinjenice ua su se svi emigiantski casnici ouiekli svoje kiscanske
ili gujekaua iuovske vjeie i postali muslimanima Ali ipak je ostao svakom
ou njih slobouan izboi ili zauiati svoju staiu vjeiu i ne uciniti casnicke ka-
iijeie ili napiaviti kaiijeiu ali se ouieci svoje vjeie I tako je sloboua izboia
uouuse stijesnjena i vilo otescana ostavljena pa nije piavljena nikakva po-
teskoca onima koji su oubili obiezanje i izjavili ua napustaju i tuisku vojsku
i tuisku zemlju vec smo kao takvog spomenuli Aliagu Niunia a njemu mo-
iamo uouati i Nustafu Skenueibega Fiitsa Fiic 0n je zatiaio svoje kvi-
tiianje iz vojske i izjavio ua eli pieko Caiigiaua iseliti u Ameiiku

Noua
je tomu nesto uopiinijela i njegova nova ena sestia kajmakamova
uusto velo sutnje piekiiva uiamatsku boibu koja se je ouigiala u
uusi pokojeg ou tih pielaznika Bi Koetschet na jeunom mjestu u svom ujelu
o 0meipasi Latasu

opisuje kako je neki vjeiski slubenik po musliman-


skom obieuu imao opiati mitvo tijelo jeunog potuicenog poljskog casnika
Pii skiuanju ouijela nade mu na pisima zlatan kiiic 0n ga bez ijeune iije-
ci piijekoia uouaue kiscanskom sluzi ua ga nekuu skloni Noua je on bio
shvatio kakav je teak uues zauesio tog covjeka i osjetio za njega svu ljuusku
samilost

Koo qore

Frinnerunqen ous Jem leben Jes SerJor Fkrem Poscbo Saiajevo


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

***
0sim ovih islamiziianih poljskih i madaiskih ievolucionaiaca iz gou
poznaje Bosna pa i ona XIX vijeka citav niz Jruqib prebieqo u Bosnu
koji su piimili muslimansku vjeiu Bilo bi ouvise uugo iznositi sve pojeuine
slucajeve 0vuje cemo spomenuti samo uvatii takova
Takav je n pi Auemaga Buikovic uiagoman engleskog konzulata u
Nostaiu

po svoj piilici vojvodanski Sibin Takav je takodei mlaui ucitelj sa


Cetinja gouina stai Peio Reljevic koji svoju siecu tiai u Saia-
jevu uicki metiopolita u meulisu iznosi iazloge piotiv njegova piimanja u
islamsku zajeunicu valjua najvise politicke naiavi ali ih meulis ne usvoji
iza pai uana mlauica osuneti i posalje oumah zatim u Caiigiau pou piatnjom
bojeci se valjua cinogoiske osvete

NoioJlicniii preloznik bio je medutim Iozo ZJilorCvitkovic iouom


iz Imotskog koji je gou piimio islam i uzeo ime Sulejmanbeg 0n je
bio ioden i kisten u upi Imotski i uveuen u matice kistenih sv II

Nije
poznato ua li je bio piebjegao u tuisku Beicegovinu ili je bio uoveuen kao
zaiobljenik Na svaki nacin on je osnivac glasovite begovske loze Kopetonovi
co vitinskib i ujeu poznatog javnog iaunika pjesnika i saiajevskog nacelnika
Nehmeubega Kapetanovica Ljubusaka Slicno tako samo vise nego uva vi-
jeka ianije postao je i jeuan zaiobljeni zagiebacki kanonik osnivacem uiuge
jeune jos vanije begovske kuce Iilipovico
Slucaj piijelaza na islam austiijskog pouanika i vojnog bjegunca Pe-
tia Zijana gou unosi nam nesto svjetla u slicne ianije pielaze i po-
kazuje iazvoj piavne piakse gleue piomjene vjeie austiijskih uiavljana i
posebno vojnih obveznika
Posto je geneialni konzul Bi Teouoiovic iaui Zijanova pielaza na
islam bio uospio u spoi s bosanskim valijom Beivispasom to se je on obia-
tio na austiijsko poslanstvo u Caiigiauu ua ovo inteiveniia kou visoke Poi-
te Poslanstvo je inteiveniialo i u uva naviata i iste gouine ougo-
voiilo saiajevskom gen konzulatu

Biugi je ougovoi posebno zanimljiv


Po njemu je na zahtjev poslanstva veliki vezii Safvetpasa uao bo-
sanskom caiskom namjesniku u Saiajevu i g upute 0buuuce u svim
slucajevima kau jeuan austiougaiski uiavljanin iziazi tuiskim vlastima
elju ua piede na islam ima stvai biti iaspiavljena s caiskokialjevskim ge-
neialnim konzulatom i samo u slucaju ua taj ne iziazi nikakvih poteskoca
smije se piijelaz uozvoliti Ako napiotiv buuu iznesene poteskoce ima na-
mjesnik stvai uostaviti Poiti koja ce uonijeti ouluku u spoiazumu s austio
ugaiskim poslanstvom
Posto ovi novi ustupci tuiske vlaue nemaju ietioaktivne snage to
poslanik giof Zichi javlja ua se slucaj Petia Zijana ima ijesavati po uotauas-

Konz izvi Sor

Koo qore ies

Ante 0IEvIC lmotsko Kroiino Split nota

viui bi Caiigiau ReservotCons Acte Saiajevo f i

njim piavnim obicajima Ti medutim glase ua se piijelaz na islam ima sma-


tiati uovoljnim iazlogom ua takvog bjegunca Austiija ne moe zatiaiti ou
Tuiaka za iziucenje A taj se pielaz piema ouieubama Poaievackog miia
ustanovljuje tako ua se ucini o njemu izjava u piisutnosti konzulat-
skog tumaca Kako je medutim Zijan vec bio uao izjavu ua svojevoljno pielazi
na islam to poslanstvo nema vise nikakve mogucnosti ua u njegovu slucaju
pouuzima bilo kakve ualjne koiake Nista na stvaii nije mijenjala ni okolnost
sto uiagoman konzulata nije unapiijeu bio obavijesten o cemu se tu iaui
kau je bio pozvan pieu meulis ua piimi takvu izjavu
0 aktima saiajevskog konzulata

nalazi se i pismo Beivispase bo-


sanskog namjesnika kojim on potviduje piimitak bizojavnih uputa iz Caii-
giaua ali iziijekom veli ua se one ounose tek na austiijske vojne bjegunce
0za sve to ce Pokiajinsko upiavno vijece Neulis i ualje nastaviti sa svojom
staiom piaksom ua ce svaki slucaj piijelaza austiijskih uiavljana na islam
bili oni u uobi vojnih obveznika ili ne iaspiaviti s austiijskim gen konzula-
tom
Piema goinjim uopisima madaiski i poljski emigianti iz mo-
gli su motiviiati svoj piijelaz na islam u pivom ieuu bojazni ua ne bi bili
iziuceni austiijskim vlastima Nedutim 0meipasa nije iziucio nikoga ou tih
ievolucionaiaca u emigiaciji 0ostalom svaka uiava ima ionako uovoljno
mogucnosti ua izbjegne iziucenje onih stianih uiavljana bjegunaca s pia-
vom azila ili bez njega kojih ona ne misli pieuati
valja pouvuci i okolnost ua Poita nije tiaila piotuuslugu ou Austiije
za svoje koncesije gleue piomjene vjeie austiijskih pouanika ounosno bje-
gunaca u Tuiskoj To je moglo biti zato sto piotivnih slucajeva u Austiiji nije
bilo ili jos vjeiojatnije sto je Tuiska bila ouvise slaba ua u svakom slucaju
tiai ou eviopskih velevlasti piotuusluge veliki bolesnik na Bospoiu bio je
svjestan svoje pune nemoci
***
Nedutim piedimo na preloznike no islom koji nisu nikakvi izbjeglice
nego Jomoci liuJi stanovnici Bosne I tu cemo piomotiiti nekoliko znacajni-
jih piimjeiaka iz zaunjih uesetljeca tuiske vlaue u Bosni i pokusati nauove-
zati nekoliko opcih misli o njima
Nisu bila piosla ni uva puna mjeseca ou uolaska pivog konzula u ob-
novljeni austiijski konzulat za Bosnu kaua je Bi Atanaskovic vec mogao pi-
sati u Bec slijeuece
vec su se meni utekla za posieuovanje i zastitu uva siiomasna ki-
scanska pouanika Tuiske kojima hoce njihovu Jo qoJisniu
Jiecu silom pievesti na islam Ia sam ih uputio na ovuasnjeg me-
tiopolitu posto ne znam ukoliko se ja mogu mijesati u ovaj posao
Ia vjeiujem takodei ua ovakva nasilna obiacenja i piozelitstvo ne

0ugovoi vilajeta Zemaljske vlaue bi Saiajevo Res


Cons Acte Sai f
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ougovaiaju volji uanasnjeg ministaistva na Poiti

Tu se iauilo izgleua o piavoslavnim Jievoicicomo koje je netko htio


uuati piotiv volje iouitelja za muslimane i pii tom pievesti na islam Po sve-
mu one su se konacno i potuicile Takvih slucajeva nije ni taua manjkalo uok
ih je ianije bila sva sila
Slican takav slucaj uogouio se je i gou sa gouisnjom kcei-
kom austiijskih uoseljenika iz Balmacije Rozoliiom Boric Bjevojcica je bila
uana u slubu staicu Baui Beui ali je uoskoia izjavila ne pitajuci svojih
iouitelja ua se za njega uuaje i pielazi ne islam Rouitelji posebno majka
poletjeli su konzulu vasicu ua mole pomoc i zastitu za svoje uijete Konzul je
oumah stvai javio u Bec

i iznio pieu namjesnika 0smanpasu Pasa je naj-


piije stavio u sumnju austiijsko uiavljanstvo ujevojcice sto bi znacilo ua se
konzul u slicne pojave kou tuiskih pouanika ounosno pouanica nema mije-
sati Iz kasnijeg lista konzula ministiu giofu Rechbeigu viui se ua su njegovi
koiaci kou veziia ipak uonijeli izvjesne plouove
Piicao mi je katolicki upnik ovaj cas ua je namjesnik njemu ne
samo uozvolio nego mu upiavo i uao uputu ua smije ujevojcicu
koja hoce pieci na islam punih osam uana pohadati Bjevojcica
koja je navouno tviuokoina u svojoj ouluci moiala je uopustiti ua
njezina majka koja je uuboko potiesena iaui otpaua kceii ou vjeie
s njom osam uana pioveue noc u istoj sobi

Za stvai malouobne Rozalije bilo je zainteiesiiano i becko ministai-


stvo koje pokazuje svoju nemoc u toj stvaii i uaje konzulu ougovoie

pune
savjeta kako psiholoski postupati s namjesnikom a takodei i austiijska in-
teinuncijatuia u Stambulu Nedutim se ovom alosnom slucaju koiupcije i
zavodenja male austiijske pouanice gubi svaki tiag u aihivu Po svoj piilici je
Baui Beuo uspio u cijelosti piovesti svoju volju i Rozalija je postala musli-
manka
0 istim aktima konzulata i ministaistva

u kojim se iaui o maloj Ro-


zaliji iznosi se takodei i slucaj neke AnJelke 0mrcon Angelica 0meicena
Bosanke koja se uuala za muslimana i pii uuaji piihvatila islam Kasnije iza
uvije gouine pobjegla je ou mua i opet se poviatila na katolicku vjeiu Njoj
se nije nista uogouilo iako islamski zakon Seiijat pieuvida smitnu kaznu za
svakog otpaunika ou islama

valjua je nijesu ni smatiali muslimankom Za


svaku siguinost Andelka je nasla uobio skloniste Stupila je u slubu obitelji
austiijskog konzula

Konz izvi Sor

Koo qore akt fali

Koo qore Res Cons Acte Sai f

Wien u Res Cons Acte Sai te konz izvj Sai


viui note bi i

Ioseph von BANNER Bes osmoniscben Reicbes Stootsverfossunq unJ Stoot


sverwoltunq Wien I To viijeui i za piavnu skolu Abu Banife koju Tui-
ci slijeue spom Ji

Konacno iznosimo i slucaj pielaza na islam jeunog clana najugleuni-


je piavoslavne obitelji u Foci Ioksico gou Kako je u obitelji tog novog
muslimana bilo i malouobne ujece umalo nije nastao vjeiski iat 0 afeiu se
umijesao i iuski konzul i Cinogoici koji su cesto oko Foce pljackali i saua
piijetili ua ce je i poklati Nedutim stvai nije imala nikakvih kiupnijih po-
sljeuica

Zanimljivo je ua piotivnici nijesu nijekali piavo pielaza na islam


ouiaslim osobama nego tek neuoiasloj ujeci
0 izvornom Broqonovicevu tekstu ovJie ie prekrien Jio koii qovori o
vosibonumi uJovici zemlioposieJniko HuroJbeqo koio se zoliubilo u svoqo
kotolickoq kmeto u selu viJovicomo te s niime prebieqlo preko Sove i krstilo se
u vinkovcimo u kotolickoi crkvi

***
Pieostaje nam jos ua pogleuamo kako se vrbovno tursko vlost Jrolo
u pitoniu konverziie no islom 0 tom bi bilo potiebno napisati cijelu stuuiju
Njesto toga iznosimo tek nekoliko misli
Tuisko caistvo bilo je islamska vjeiska uiava s islamom kao ui-
avnom vjeiom i sultanom kao halifom svih muslimana sunitskog obieua
Kao takvo smatialo je ono svojom uunoscu ua siii islam svim zakonitim
po vjeii ouobienim sieustvima Nedu ta svakako nije spaualo vjeisko nasi-
lje po izieci Kuiana La ikia iuuin

Nema nasilja u vjeii Samo pojam


nasilje i sloboua nije kou svih i u svim piigouama bio jeunako shvacan 0
caistvu je vlauala atmosfeia stioge legalnosti pa je bilo Seiiat vjeiski zakon
bilo Kanun uiavni civilni zakon noimiiao svu ujelatnost i bio svuua istican
Nego cim ualje tim vise pucao je jaz izmedu zakona i ivota teoiije i piak-
se Posebno je bilo iaziovano suustvo posto kauije nisu uobivali place nego
ivjele ou piistojbi naplacivanih ou stianaka Nedutim bio je uvijek otvoien
put baiem u teoiiji piiziva na vlasti piotiv zlopoiaba piivatnika ili ou niih
vlasti na vise zbog nepouopstina onih pivih A to je cesto uolazilo uo iziaaja
i u pitanju konveizije na islam posebno otkaua su eviopske vlasti uosle uo
iijeci kou visoke Poite i njihovi konzuli po tuiskim piovincijama Ni smo to
na vise mjesta u nasim izlaganjima i iznijeli
To je uoslo uo iziaaja i u reformomo sultono AbJul HeJiJo Nje-
gov Eotibumoium iz gou zabianjuje svako nasilno pievodenje s jeune

Konz izvi Sor uiof uioigi saiajevski konzul pise u Bec Si


je suis bien infoim ce seiait suitout le gouveinement ottoman qui auiait pio-
voqu une leve ue boucliei ue la pait ues paients et auhients ue la plus iic-
he et la plus inluante famille chietienne ue Fotcha les Iaksic en favoiisant le
passage lIslam uun ue ses membies et ce qui est encoie plus giave ue ses
enfants en bas ge

Koo qore Res uiess ist uei eiste Fall uass eine Nuhamme-
uaneiin zum Chiistentum beitieten gewillt ist whienu uie 0beitiitte chiis-
tlichei Nuchen unu Weibei zum Islamismus nichts Neues in Bosnien sinu

Broqonovic u izvorniku niie nisto ubilieio u ovoi biliesci


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

vjeie na uiugu Tii gouine kasnije normiro sultan posebnim zokonom vierske
preloze a te zakonske ouieube iazasilje austiijska inteinuncijatuia u Caii-
giauu svim konzulatima u Tuiskoj svojim ciikulaiom ou
0za sve to ne piestaju piitube stianih vlasti na zlopoiabe na tom
pouiucju Rusi su u tom pogleuu posebno aktivni Raui toga i iaui oustianje-
nja uiugih neuostataka pokiajinskih vlasti oulucuje se nepoumitljivi i stiogi
veliki vezii Kibrizli Cipianin HebmeJposo na kiuno nauzoino putovanje
po Bugaiskoj Sibiji Bosni i Naceuoniji u ljetu Stiani konzuli piipiav-
ljali su mu u Saiajevu svecani uocek a iuski konzul snop tubi na namjesnika
Sulejmanpasica Nedutim na nasu alost jei bismo tom zgouom uoznali i
iz Bosne zanimljivih stvaii uo puta u Saiajevo nije uoslo nego veliki vezii
oue iz Nisa iavno u Nonastii Bitolj u Naceuoniju Kibiizlipasa bio je uino
pozvan u Caiigiau na savjetovanje navouno oko uvodenja novog nasljeunog
piava na caisko piijestolje tahtu 0u ljuui njegove ue piatnje visih
cinovnika bilo je kiscana iaznih konfesija

0u cijele stvaii nas ovuje najvise zanima sto je pasa Kibiizlija piona-
sao i kako je piosuuio u mnogobiojnim slucajevima navouno nasilnih pievo-
denja na islam vec spomenuti iuski memoianuum ou

govoii o
islamizaciji silom kiscanskih ujevojaka i ena u Tinovu te ujevojaka
i ena u Ruscuku i t u ugiabljenih ou iouitelja i uuatih za muslimane
Nedutim ima znakova ua je taj iuski piosvjeu tenuenciozan i pietjeian pa
po svoj piilici ne zasluuje u uovoljnoj mjeii vjeiu Ali jeuan mu je uio bez
sumnje istinit
Kau se je veliki vezii poviatio u Caiigiau pounio je sultanu izvjestaj
o iezultatima svog putovanja 0 skiacenom obliku pieuan je uokumenat i
pieustavnicima velikih sila Po njemu nije veliki vezii medu tolikim u naj-
manju iuku sumnjivim slucajevima pielaza nasao niti jeunog jeuinog koji
bi bio nasilan ili piotuzakonit ili se baiem kao takav nije uao uokazati Ba li
je to najvisi tuiski uiavni slubenik pisao samo eviopskim pieustavnicima
ua spasi lijepo lice Tuiske ili je tako izvijestio i sultana ne znamo A ako je i
sultanu tako pisao onua viuimo kako su se piovouile u ivot ouieube Bati-
humajuma ou stiane najougovoinijeg covjeka za njegovu pioveubu i kako je
u piaksi izgleuala iavnopiavnost muslimana i nemuslimana u 0tomanskom
caistvu

Trkei Bericbte vol bi


AB te posebno Au s iezultatima vezi-
iova puta

vorio Je Turquie XII Piigouom puta Kibiislipase pise giof Luuolf mini-
stiu giofu Rechbeigu kako su navoui o tlacnju kiscanskih pouanika Poite i o
pogibeljima koje im piijete ou tuiskog fanatizma najvecim uijelom izmisljotine
stianih agenata a jeuno novije izvjesce pokazalo je ua se ni austiijski konzu-
laini cinovnici nisu znali uvijek sacuvati ou pietjeiivanja kao nota bi
C

***
Na kiaju jos nekoliko misli i konstatacija o vjeiskim pielazima na te-
melju iznesenog i uiugog neiznesenog a pioucenog mateiijala
Ponajpiije konstatiiamo ua u ovo viijeme zaunja uesetljeca tuiske
vlaue u Bosni nismo nasli ni ieJnoq slucoio provoq i Jirektno nosilnoq prevo
Jenio no islom ili na koju uiugu vjeiu Bila su vec uavno piosla viemena kau
su kiscanski iouitelji imali sultanu uavati poiez u kivi svakog uesetog ki-
scanskog ujecaka

za jenjicaisku vojsku pii cemu bi taj oumah bio obiezan


i pieveuen na islam 0 Bosni je piestalo uzimanje kiscanske ujece u jenjicaie
u pivoj polovici XvII vijeka a poceli su ih uavati sami muslimanski iouitelji
viujevsi uspjehe i poloaje koje su iazni jenjicaii kou sultana postigli
Takodei nismo nasli ni slucajeve nalik na onaj Kolonjin u Anuiicevoj
Tiavnickoj hionici Bi Niuhat Samic s piavom istice ua je Kolonjin slucaj u
potpunosti plou autoiove invencije

Rauilo se tu naime o tome ua bi covjek


iaui svoje nepiomisljene ili nehoticne u pijanstvu uane ili kiivo piotumace-
ne izjave ua eli postati tuicin moiao to i uciniti ili pounijeti najteu kaznu
koja postoji u zakonu To medutim niposto ne znaci ua ianije u staiija
viemena nije bilo i takvih slucajeva u Bofmann ih spominje vise puta u Ca-
iigiauu

a ua ih je bilo i u Bosni svjeuoce staie fianjevacke kionike i uiugi


uokumenti
Piema tomu zaunji ueceniji tuiske vlaue u Bosni a moua i cijeli XIX
vijek ne pozno slucoievo cisti prisile pri prevoJeniu s ieJne viere no Jruqu ali
isto tako ako ne jos i manje ni ciste sloboJe pri tom cinu Zai ua ima punu slo-
bouu iaspolaganja sa svojom vjeiom ona najbiojnija kategoiija pielaznika
politicki emiqronti posebno oni 0meipasini Bez kiuha i iuha bez imetka
i zanimanja bez znanja jezika i piavnih obicaja u tudoj sebi stianoj i neia-
zumljivoj sieuini potpuno ovisni o milosti i nemilosti tuiskih vlasti u vjec-
nom stiahu ua ne buuu pieuani u iuke onoj zemlji piotiv koje su bili pouigli
ievoluciju i tamo sudeni na tamnicu a moua i na smit znajuci uobio ua ih
ou iziucenja moe po medunaiounom ugovoiu spasiti u Tuiskoj samo ako
piedu na tuisku vjeiu zai onua oni mogu biti smatiani posve slobounim u
uonosenju ouluke ua eventualno piigile islam
Pa ni Jruqi preloznici ukoliko to nisu cinili iz cisto vjeiskih iazloga
jeuva mogu biti smatiani posve slobounim pii tom cinu Zai oni nisu ivjeli
u otmosferi tihog ali stalnog moialnog piitiska u sivoj i cemeinoj svaguas-
njici caieve kistene iaje uiugo i tiecoiazieunih pouanika tuiskog sultana
kojim je istom jeuan sultanov Batiseiif u XIX vijeku zajamcio u teoiiji i ne
uvijek i u piaksi siguinost ivota casti i imanja Zai oni nisu mogli svojom
voljom i pieko noci piomijeniti svoju suubinu postati punopiavnim giadani-
ma i piipaunicima vlauajuceg tuiskog naioua te si otvoiiti put uo svih pia-

BANNER spom Ji I uei zehnte Chiistenknabe uazu als Rekiute ausge-


hoben waiu

Spom Jielo

ueoig B0FNANN S I ll vicorioto Apostolico Ji Constontinopoli Roma


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

va povlastica i mogucnosti ua uodu uo poloaja moci i bogatstva Potiebno


je bilo samo jeuno pieci na islam i pokusati tamo svoju siecu Nedutim to
niposto ne znaci ua se nije moglo ouupiijeti toj zamamnoj atmosfeii kako je
velika vecina i cinila ali ne svi Po koji pojeuinac posebno labilniji kaiaktei
manje utemeljen u svojoj vjeii popustio je i piigeo se oubacio teski teiet
svoje staie vjeie i piihvatio sladi i laksi one nove Nije to bio slucaj samo u
Tuiskoj nego neiijetko i u kiscanskim uiavama na Zapauu i Istoku u nesto
staiija viemena a ne ce on valjua ni ubuuuce posve nestati
0 poieubi s piijasnjim vjekovima bilo je tih slucajeva u Bosni XIX vi-
jeka malo ne samo iaui vece vjeiske sloboue i vec ouavno ustaljenih vjeiskih
fionta nego i iaui jeune posebne okolnosti Tuisko caistvo bilo je u piopaua-
nju i povlacenju suubina muslimana u pogianicnim kiajevima pa i u citavim
pokiajinama bila je nesiguina pa je piimiti islam moua znacilo uzeti na sebe
veci teiet nego koiist i izloiti se u buuucnosti veliku iiziku i opasnosti I tako
je ona nekau toliko piivlacna atmosfeia izgubila mnogo ou svojih uiai
0 uiavama osnovanim na vjeiskoj bazi piijelaz na uiavnu vjeiu ili
otpau ou nje uobiva jos jeuan novi vani momenat a taj je politicki ili tocni-
je politickosociiolni viijeui to slicno za islamske kao i za kiscanske ili uiuge
uiave A ako je pak neka vjeiska zajeunica ili cikva nacionalna kao sto je to
slucaj istocnih cikava onua vjeiski otpau ili piistup u njezinu kiugu uobiva
i svoj nocionolni momenot 0ba ta momenta iuu onua na ustib cisto vjeiskog
momenta koji bi svakako tiebao biti glavni ako ne i jeuini motiv svakog pia-
vog vjeiskog pielaza
0piavo iaui goinjih iazloga postaje nam iazumljivo zasto pii vjei-
skim pielazima koje smo napiijeu opisali moniko uopce vierski motiv baiem
onaj uublji ili ga baiem mi na temelju uokumentainog mateiijala nijesmo
mogli otkiiti To je onua upiavo znacajka ovakovih konveizija ukoliko one
zasluuju to ime
Hotivi iaui kojih se vise pielazi jesu stiah tesko ili beznauno stanje
u kom se netko nalazi elja za boljim poloajem i ivotom kaiijeia eniuba
i slicno ouieua stvaii koje ne spauaju u vjeiske iazloge
Posebno nam valja ovuje a isto tako i u ianijim viemenima istaknuti
cesti slucaj prevoJenio eno Jievoioko i neJoroslib Jievoicico s jeune vjeie na
uiugu obicno na islam Pievodenju mnogo puta piethoui otmica zavodenje
ili kiivo svjeuocanstvo a ena ili ujevojka kao najmanje zasticeno ljuusko
bice paua mu itvom Nuslimanska sieuina vilo ouiesito i bezobziino biani
svoje enskinje Seiijat uopce ne uozvoljava uuaju muslimanke za inovjeica
ali bez poteskoca uozvoljava eniubu muslimana s inovjeikom pa i kaua ta
zauii svoju vjeiu Poloaj im uakle nije pieu zakonom jeunak i kiscanka
lakse i cesce uolazi u pogibao ua izgubi svoju vjeiu Nisu sve kiscanske ene
bile junakinje kao sto je to bila Iajcanka Lucija Baievac koja je uza sve zatvo-
ie muke i kiiva svjeuocanstva spasila svoje kiscanstvo i zasluila ua joj fia
Ljuuevit Ivacic u cast sloi spis In sexu fiagili victoiia venezia Na
ovom polju najlakse se uogadaju nasilja i teske nepiavue koje se ne uaju uza
svu uobiu volju ispiicati

uujekaua se pojavljuje i vierski fonotizom kao faktoi kou piijelaza


Nedutim bi bilo kiivo misliti na temelju iaznih fanaticnih piotuislamskih
pisaca ua muslimansko uiustvo nije uavalo i upiavo uiiljivih primiero vier
ske sirokoqruJnosti Ieuan takav piimjei navoui Natija Nauianic

koga je
u po zime na Romaniji mitva slabina uhvatila Za njega se biinu i Bagispa-
hija i hanuija i neki muslimanski tigovci koji medu sobom iekose kako je
veliki sevap stianjskomu covjeku uati u bolesti Najljepse je medutim ono
sto je houa ucinio misleci valjua ua mlauic ne ce ostati iv 0n se nage nau
njim uvatii puta i iece Noli se komsija po svom zakonu A onua uze u
iuke Koian pak staue kiaj njega uciti
***
Tema vjeiskih pielaza u Bosni nije niposto iscipljena samim piela-
zima na islam Bilo je takvih i izmeJu poieJinib krsconskib konfesiio ali te
su bile jeunako iijetke kao i one na islam ako ne jos i ijede Staia izvjesca
apostolskih vikaia osmanlijske Bosne jeunog Ilijica Niletica i Sunjica u pia-
vilu ih uonose kao plou svecenickog iaua njihovih misionaia 0 otpauima s
katolicke vjeie na piavoslavlje ili koju uiugu vjeiu oni sute A ua ih je bilo i to
vise nego obiacenja znamo iz iaznih stuuija o pouiijetlu i migiacijama sta-
novnistva

Noua apostolski vikaii za njih nisu ni znali jei su se ti pielazi


uogadali u kiajevima ualeko ou katolickih upa i svecenika pa bi u takvom
slucaju katolicki vjeinik lagano izgubio svaki uouii sa svojim uusobiinikom
i postepeno se popiavoslavio A koji put su njegovi uuhovni pastiii za to i
znali ali mu nisu mogli pomoci
Na svaki nacin o tom novom i opsenom pieumetu ne moemo ov-
uje iaspiavljati Citajuci izvjesca bosanskih biskupa Piopaganui u Rim koja
cesce puta spominju katolicke uspjehe u obiacanjima a o neuspjesima nista
ne govoie paua nam na pamet ono sto telal Bamza vice kioz Tiavnik kako
je tuiska vojska ounijela pobjeuu u Cinoj uoii i ousjekla sto osamueset ci-
nogoiskih glava A koliko je nasih poginulo pitaju ga Tiavnjani E to ce
vikati onaj telal na Cetinju
100

BRAuAN0vIC Propost upe voJicevo casopis Napieuak Saiajevo


Isti lz poviiesti upe stupske Spomenica upe Stup Saiajevo

Broqonovic u izvorniku niie nisto ubilieio u ovoi biliesci


100
Ivo ANBRIC Trovnicko broniko Saiajevo
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Iv
Borba izmdu austrijskog i francuskog utjcaja u Bosni
Zostito kotolickoq kulto i elementa pieu tuiskim vlastima visena ou
stiane katolickih velesila bila je svakako za bosanske katolike pitanje ou pi-
voiazieune vanosti Zato ni inciuent koji se na tom polju zbio iaui supai-
nistva Fiancuske i Austiije u Bosni i koji je po svojim posljeuicama
potiajao jos nekoliko gouina nije bez izvjesne vanosti i inteiesa
Ironcusko je bila piva eviopska i k tomu katolicka velesila koja je
sklopila s Tuiskom piijateljske ugovoie i poslala svog ieuovitog poslanika
u Caiigiau 0piavo toj okolnosti zahvaljuje ona pievlast fiancuskog jezika i
kultuie na Bliem Istoku To je bila samo piiiouna posljeuica fiancuskotui-
skog piijateljstva uok mu je cilj zapiavo bio uiugi politicke naiavi piaviti
nepiilike i zaokiuiti svog vjekovnog supainika Babsbuisku uinastiju i ui-
avu
Becki Jvor nema kou sultana svog stalnog poslanika 0n ga po potiebi
salje uz veliki tiosak i tiuu Ipak u Caiigiauu sjeui i austiijski ieziuent koji
visi izvjesnu uiplomatsku misiju Kasnije ce se on nazvati inteinuncijem i
uobiti s viemenom znacaj piavog poslanika
0 kakvim su ounosajima stajali becki i paiiski pieustavnik na Zlat-
nom Rogu i kako su obojica smatiali svojom uunoscu ua piave jeuan uiu-
gom nepiilike lijepo nam pokazuje slucaj piigounog poslanika Austiije giofa
Luuwiga Kueffsteina iz gou Kau je stigao u Caiigiau pieko Buuima i
Beogiaua uiiechisch Weissenbuig ucestvuje on na Tijelovskoj piocesiji
u ualati Tom zgouom cini on sve ua naglasi caiev ugleu mimo svih ostalih
kiscanskih vlauaia sto Fiancuzi posebno tesko snose 0 Bosni a valjua i
u uiugim tuiskim pokiajinama u to viijeme nema ni tiaga Tijelovskim pio-
cesijama Piva je ouiana u Livnu za upnika i kasnijeg mucenika
fia Lovie Kaiaule uz ucestvovanje vjeinika 0 svom izvjescu caiu Fei-
uinanuu II skiece poslanik caievu panju na jaci upliv Fiancuske u Tui-
skom caistvu cemu se moe uoskociti jeuino povecanjem bioja katolickih
misionaia iz Austiije
101
osobito isusovaca Ba li je poslanika pii tom vouila
cista ljubav za katolicku stvai ili inteiesi Austiije to je uiuga stvai 0n nije
piopustio a ua ne spomene simpatije i naue u Austiiju bosanskih tigovaca u
Beogiauu a slicno tako i uvojice uubiovackih poslanika kou visoke Poite i
uubiovacke kolonije
Kau je otvoien froncuski konzulot zo Bosnu u Tiavniku i
oustriiski uoslo je oumah uo boibe i napetosti izmedu njih upiavo u pitanju
zastite i pomoci Katolickoj Cikvi Tivenja se nastavljaju i ualje sve uo oula-
ska fiancuskog konzula iz Bosne uok austiijski ostaje u Tiavniku uo

0va uiplomatska caikanja i konkuiencija izmedu Fiancuza Bavila


piavo mu je ime Pieiie Baviu i Austiijanca Nitteieia zapiavo Paul Nites-
101
Kail uiaf K0EFSTEIN StuJien zur Iomilienqescbicbte III Iahihunueit Wi-
enLeipzig

sei cine vaan uio sauiaja Anuiiceve Tiavnicke hionike 0 tom pokusa-
ju iomansiiane povijesti cine histoiijski uogadaji tek vanjski okvii u kojem
umjetnik plete svilene niti svog piipovijeuanja i inog psiholoskog zapaanja
Bi Niuhat Samic objektivno i uobiim poznavanjem giauiva analiziia u svojoj
stuuiji Bistoiijski izvoii Tiavnicke hionike Ive Anuiica Saiajevo s
pieugovoiom Niouiaga Ibiovca u kolikoj mjeii Anuiicevo piipovijeuanje
ougovaia povijesnoj istini Po njemu su Anuiicevi poitieti tiojice veziia
sa njihovim izickim i moialnim citama gotovo u potpunosti piscev izum
a njihovo slikanje utoliko lakse sto on uobio poznaje Tuike i njihov nacin
misljenja osjecanja i ivota
102
Samic otkiiva i vise anakionizama kou Anuiica medu kojima i taj
ua u viijeme Tiavnicke hionike uopce nije bilo fianjevackog samostana u
uucoj uoii osnovana istom uakle vise nego gouina kasnije Za pio-
sudivanje Anuiicevih misli i namjeia ta je okolnost beznacajna
Znacajne su medutim uiuge uvije okolnosti ou kojih je samo pivu za-
pazio Bi Samic kako je Anuiic izmijenio suu kancelaia konzulata Chaumette
Bes Fosssa o bosanskim fianjevcima i kako je piikazan stav Fiancuza pie-
ma Sibima Taj kou Anuiica blago natuknuti stav zapiavo je tek kiupni onok
ronizom Fiancuska Napoleona Buonapaita uii se u sipskom pitanju posve
uiukcije nego ona Napoleona III 0va uiuga kasnija Fiancuska upoznata je s
uaiasaninovim Naceitanijama ona piati sa simpatijama i savjetima uaia-
saninovu piopaganunu oiganizaciju i njezine agente u Bosni i uiuguje kako
to piopisuje 0stava politicke piopaganue imajuce se vouiti u zemljama sla-
venotuiskim ona na usta tauasnjeg ministia vanjskih poslova putem beo-
giauskog geneialnog konzula SeguiBypeyiona objasnjava Sibima koliko
su piotivni piosvecenosti i uobioshvacenim njihovim sopstvenim inteiesi-
ma ta njihova nepiijateljska osecanja piema jeunom tako vanom uelu bo-
sanskog naioua kao sto su katolici
103
Posve uiukcije stanoviste zauzimao je Napoleon Buonapaite i on-
uasnja Fiancuska piema Kaiadoidevoj Sibiji Napoleon tuikoil i nepiijatelj
Rusije gleuao je na Sibiju ne kao na zemlju i naiou koji se boie za svoju slo-
bouu nego kao oiude u iukama Rusije ua se njime oslabi Tuiska a po njoj
u ualjnim posljeuicama i Fiancuska I zato je pise Pielog

nakana Fian-
cuske bila ua iz Balmacije posalje jeuan pomocni koi piotiv Siba u smje-
iu Sapca i Beogiaua i ua pomogne tako ugusiti sipski ustanak 0vu nakanu
Fiancuske potviduje Baviu u jeunom svom izvjestaju 0naj konzul Baviu i
ona Fiancuska koji su po Anuiicu bili taua toliki piijatelji Siba
0u oulaska austiijskog konzula von Paulitscha iz Tiavnika
nema u Bosni stianog konzula sve uo 0vaj put je bila piva Austriio
koja salje svog konzula Bi Bimitiija Atanaskovica u Bosnu u kolovozu
Bvije i po gouine kasnije stie u Saiajevo i fiancuski vicekonzul
Euuaiu Wiett kao sef konzulaine agencije u Bosni Kako je Bosna i njezine
102
Spom Jielo
103
Izvjesce iz Beogiaua v P0P0vIC Aqrorno pitonie

Poviiest Bosne u Jobo osmonliiske vloJe II


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

mutne piilike pou ostiom lecom eviopskih sila uobiva Saiajevo jos
iuski i engleski konzulat s konzulima Bilfeiuingom i Chuichillom a malo
kasnije i piuski s konzulom Bi Blauom na celu Nas ovuje zanimaju samo
oustrofroncuski ounosaji u Bosni ou pa ualje
Nista nas ne iznenaduje ua se samo nastavlja igia zapoceta u
Tiavniku vec je gen konzul Segui ianije tuio Austiiju izgleua bez iazloga
ua ona poustice bjeanje kiscanske iaje iz Bosne u svoje zemlje Wiett i nje-
gova uesna iuka tumac Noieau poljski emigiant Najewski zapocinju sa i-
vom agitacijom piotiv Austiije ua ona u gouina t j ou oulaska pivog fian-
cuskog konzula iz Bosne nije nista ucinila za kiscansko stanovnistvo Bosne
Bok su tako govoiili pieu kiscanima pieu muslimanima su opet izjavljivali
ua se ne tiebaju nista bojati Austiije jei ih stiti Fiancuska
105
Bilo je posve piiiouno ua su Fiancuzi pokusali pienijeti svoju boibu
piotiv Austiije na ono polje na kojem je ona bila najosjetljivija na piavo za-
stite katolicizma u Bosni
Nije nam uosta jasno iz uokumenata kojim je putem uosao Wiett uo
stvaianja profroncuske struie medu bosanskim fianjevcima ali nam je jasno
ua je tu ipak postigao izvjesne uspjehe Najvjeiojatnije je ua je Najewski stu-
pio u kontakt s izvjesnim fianjevcima i uonio im uaiove za cikvene svihe uok
Wiett koji nije znao ni talijanski ni latinski ni hivatski to nije mogao uciniti
Stvai je moiala ici vilo bizo jei se pivi umjetno stvoieni inciuent ouigiava
vec na svibnja Wiett tiai oustianjenje glavnog austiijskog piijatelja
medu fianjevcima fia uige Naitica saiajevskog upnika s njegova mjesta
u Saiajevu Na fiancuskoj stiani nadose se oumah piovincijal po uiugi put
fia Anuiija Kujunuic iouom iz Kieseva i tajnik mu Livnjak fia
Lovio Kaiaula Njima se kasnije piiuiuuje i fia Filip Pasalic takodei Liv-
njak koji ce nakon fia Naitina Neuica postati bosanskim ieuouiavnikom
Izgleua ua iz livanjskog samostana uolaze glavni fiankoili
Bosne Siebiene Noua iaui blizih veza s Balmacijom kojom su nekaua vla-
uali Fiancuzi i guje je posebno ivo bilo nezauovoljstvo s austiijskom politi-
kom a moua i iaui posebno viucih piilika i napetosti izmedu iaje i uomacih
muslimana sto je neiijetko uovouilo uo kivopiolica i ubojstava
velika vecina fianjevaca ostaje ipak na piotivnoj stiani Fiancuska
je u Bosni bila slabo poznata i veze s njom jeuva su postojale velik uio kleia
piimio je svoju naobiazbu u zemljama austiijskog caia 0 svojim potiebama
i mukama bosanski fianjevci bili su ou staiine naucni obiacati se na Austiiju
za pomoc i zastitu Stoga je i vilo iazumljivo ua su oni i ostali na staioj liniji
koja je bila iloaustiijska
0pauica WiettNaitic uobio je uokumentiiana

0 njoj govoie uva


105
P0P0vIC spom Ji Atanaskoviceva izvjesca ou i

Svi citiiani uokumenti nalaze se objelouanjeni kou Bi B uAvRAN0vICA Bosno i


Eerceqovino oJ Naucno uiustvo N R B i B uiada knj Iv Saiajevo
pou biojevima i i slijeui ieu uokumenata kako
sam ja u iaunji naveo 0za sav piimjeieni i pohvalni tiuu koji je 0 uavianovic
uloio u svoju zbiiku bosanskih uokumenata valja piimijetiti ua je izboi giade

Atanaskoviceva izvjesca u Bec ministiu giofu BuolSchauensteinu bi ou


i bi ou te latinsko pismo istog konzula ieuouiavniku
Kujunuicu bi ou S uiuge stiane imamo piijepise Wiettova
pisma Kujunuicu ou i ougovoi piovincijalov fiancuskom konzulu
ou iste gouine te konacno ouulji latinski list Kujunuica konzulu Ata-
naskovicu ou Sto vise postoje uva piijepisa Kujunuiceva lista
Wiettu jeuan uo kojeg je austiijski konzul uosao nekim tajnim nacinom iz
aihiva ieuouiave valjua posieustvom fia uiginim i uiugi u nesto okinje-
nom obliku koji sam Kujunuic piilae svom listu konzulu Atanaskovicu
Afeia pocinje Wiettovim listom piovincijalu kojim tiai Naiticev pie-
mjestaj iz Saiajeva sto je poceo Nisu ne cekajuci na konzula Wietta koji je
stigao istom kau je ona svisila Ne kae se ua li se tu iauilo o neujeljnoj puc-
koj Nisi ili nekoj piigounoj naiucenoj ou Wietta 0vo uiugo je isljuceno jei bi
taj aigumenat bio najjaca tocka optube u inace piaznoj Wiettovoj optunici
a on je ipak ne spominje
Bok piva tocka tube znaci obicno tiaenje ulake u jajetu uiuga je
zanimljivija i uiplomatski snanija posto upnik Naitic goji i javno pokazuje
svoja piijateljska cuvstva piema Austiiji sto se nikako ne svida ni fiancuskoj
ni tuiskoj vlaui kao ni njihovim pieustavnicima u Bosni tieba ga svakako
maknuti iz Saiajeva tim vise sto je on zapiekom ua fiancuski konzul moe
pouiavati bliih veza s katolickim kleiom
KuiunJicev oJqovor Wiettu ne samo ua ne pokusava Naitica bianiti
ou uijelom nepiaveunih optuaba sto bi svakako bilo uostojno piaveuna po-
glavaia nego cak iue i koiak ualje nalazi ua je Naitic javno uviijeuio najou-
licnije osobe i piistaje na njegov piemjestaj To bi piovincijal oumah i izveo
ali ne moe jei je Naitic zapetljan u tioskove mloge i uugove poiau ziuanja
saiajevske ieziuencije i ceikve koji tioskovi uualjivsi njega biez nase veli-
ke skoue iazmeisitse mucno uzmognu 0sim toga mogla bi uoci u opasnost
i svota ou foiinti u siebiu koju je obitelj kancelaia konzulata viani-
caniBobiinovica bila obecala Naiticu iaui osobnog piijateljstva Ali glavna
zapieka ostaje fia uigino piisno piijateljstvo s austiijskim konzulom Ata-
naskovicem 0vi bi njegovo uualjenje iz Saiajeva mogo smatiati kano sebi
uspeikos koja tocka moglabi nanieti na sve Katolicanstvo Bosansko goike
posljeuice Ba uiuge osutimo Sto bi bilo ou nasega Sjemenista u Bjakovu
guise ove gouine na novo poce vospitavati nasa mlaue uuhovna
Na kiaju lista iznosi ieuouiavnik nacelja koja u vlauanju nami pou-
lonih obueiajemo vjeinost piema piiuobiom Sultanu i inteiesi vlaue
bio gujekaua ponesto svojevoljan ispustajuci uiuge jos vanije uokumente i ua
je na uiugim mjestima uonosio piijevoue mjesto oiiginala kako je to upiavo
slucaj u pismu Wietta Kujunuicu ou i ougovoia Kujunuica i Ka-
iaule Wiettu ou t g Kou uavianovica se nalazi n pi samo Atanaskovi-
cev njemacki piijevou ovog zaunjeg lista i to piema skiacenom Kujunuicevom
piijepisu za austiijskog konzula i to jos netocno uatiiana kou uavianovica
Pii ualjnim navouima uavianovicevih uokumenata sluit cemo se
kiaticom uavianovic BiE bi
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Tuiske nami ou Boga uate ljubav piema kiscanskim izvanjskim vlauama


koje stite katolicku vjeiu u Bosni te nemijesanje u politicke iaspiave 0u
Naitica tiai ekviuistanciju ou obje kiscanske katolicke sile Zatim ua ne-
piistiano goji sa uva Consulata piijateljstvo kano piinuno za stvai katolicku
u Bosni
Kujunuicevo pismo iako nacelne naiavi pisano je s mnogo afekta
i po kojim nezgounim iziazom Nedutim nezgounost lista iskace posebno
iz tocke koju Kujunuic u piijepisu svog lista za Atanaskovica ispusta a sto
ovaj uobio zna iz uiugog viela piijeulog Wiettu ua on isposluje kou Bui-
siupase zapovijeu ua se Naitic ima smjesta oustianiti iz Saiajeva Biugim
iijecima mjesto muskog pieuzimanja ougovoinosti za jeunu ouluku koju
poglavai smatia piaveunom sakiivanje iza veziiovih leda i piebacivanje vla-
stite ougovoinosti na uiugoga I zato ce Atanaskovic u svom latinskom pismu
uva puta istaknuti tu neugounu i slabo casnu okolnost koja ponesto kom-
piomitiia piovincijalovu iskienost konzul cak pise u Bec ua je Buisiupasa
u povjeienju iekao uiagomanu Plehaceku ua su piovincijal i njegov tajnik
Kaiaula vise navaljivali na njega za tu zapovijeu piotiv Naitica nego i sam
Wiett ali ua on nije htio na te intiige piistati I zato Atanaskovic moe zavi-
siti svoj list ieuouiavniku nelaskavim iijecima
Piije nego sto zavisim moiam navesti ua je Buisiupasa oubija-
juci po svojoj iazboiitosti cestitosti i piijateljskom iaspoloenju
piijeulog gleue oustianjenja fia uigina iz supljih iazloga pokazao
vise pionicavosti i postenijeg osjecaja ou onih koji nisu smatiali ua
im je ispou casti uciniti takve pokusaje
Tiebalo je skoio tii mjeseca uok je Atonoskovic uobio u iuke piijepi-
se goie spomenutih pisama i shvatio afeiu u cijelom njezinu opsegu 0n nato
pise ieuouiavniku Kujunuicu lotinski list sauiajan i uvjeiljiv
a uan kasnije svom naulenom ministiu u Bec
0 svom pismu ieuouiavniku austiijski konzul uiplomatski vjesto i s
mnogo iazloga pobija obje poznate optube piotiv Naitica uleue uiuge op-
tube Naitic svojom sklonosti Austiiji i njezinu konzulu viijeda vicekonzu-
la Wietta sto vise i samog pasu te je smetnjom uobiih veza izmedu Wietta
i bosanske fianjevacke misije ougovoia Atanaskovic slijeuece
vi Nnogopostovani klei i kiscanski naiou u Bosni vi ste svi oto-
manski pouanici Bunost vam je pokazati i visiti nepokolebivu
vjeinost i lojalnost piema vasem vlauaiu i vihovniku Nedutim
je iimokatolicki kult piema svecanim ugovoiima pou zastitom Au-
stiije Bosansko svecenstvo iskusilo je i nepiestano iskusuje tolika
i takva uobiocinstva ou stiane Austiije Ako uakle pietpostavivsi
kako iekosmo vjeinost i piivienost zakonitom vlauaiu zemlje
moe biti govoia o vecoj sklonosti i simpatijama piema stianim
vlastima onua bi one imale biti upiavljene piema Austiiji Austii-
ja je velika i mocna Austiija je susjeuna sila Sam piipiosti naiou
kiscanski kao i tuiski po svom piiiounom nagonu shvaca ua piije
svega tieba sa svojim susjeuom pouiavati piijateljske i blize ou-

nosaje 0 bolesnom mozgu u bolesnoj uusi i u sebicnosti pojeuin-


ca mogu se iouiti piotivne sklonosti ali naiou u Bosni kusati po-
fiancuziti bilo bi isto sto piati cinca ua postane bijelcem Ako
fia uigo i s njim velika vecina bosanskog svecenstva o cemu ne
sumnjam koja je ponajvise uobila svoj ougoj u Austiiji neiscipivom
blagosti i uobiohotnosti njezina sv caia ne ele biti nezahvalni te
pokazuju svoju sklonost piema svom uobiotvoiu moia se covjek
cuuiti ua vi 0ce i 0 Kaiaula to smatiate zabluuom i zloujelom
Bakle kau se pokae nov i jos neuovoljno piokusan piijatelj tieba
staiom vjekovima piokusanom piijatelju i uobiocinitelju okienuti
leda
Reuouiavnik KuiunJic ne tajeci svoje velike potistenosti i alosti
za koju opet kiivi jeunog svog poulonika koji bi svojim staijesinama mo-
iao biti samo na utjehu fia uigu Naitica ougovaia austiijskom konzulu pi-
smom ou kolovoza t g 0ugovoi je uug i pisan u nepiilici Na pivu tocku
optube piotiv fia uige sto nije s Nisom cekao na uolazak fiancuskog vice-
konzula kao i na pieubacivanje Atanaskovicevo o koiacima piovincijala kou
Buisiupase nema uopce ougovoia Stvaian ougovoi u tim stvaiima bilo bi
vilo tesko uati
Zato je ougovoi manjevise usieuotocen na tocku ua fianjevci moiaju
iskazivati uunu cast i fiancuskom konzulu a ne samo austiijskom ili kako
se to ljepse i uvijenije veli ne samo pieustavnicima austiijskog i fiancuskog
caia nego svih ostalih kiscanskih uiava uajuci pii tom uvijek pieunost vjei-
nosti i poulonosti koju uuguju uospouaiu zemlje nama ouozgoi uanom
0n svih kiscanskih uiava piiznaje piovincijal pocast i zahvalnost
iue u pivom ieuu Austiiji Ne ua se nijekati sto i mi ktomu piiznajemo Nj
velicanstvo Austiijski Cai punim piavom moe ou nas zahtijevati posebnu
cast i zahvalnost i iaui zastite zajamcene svecanim ugovoiima i piuene
nam cesce puta ou piejasnog Austiijskog Boma i iaui uobiocinstava iskaza-
nih nam u iazna viemena pa i uanas ualje iskazivanim i najvise iaui ougoja
ieuovnickosvecenickog poumlatka A onua piovincijal nastojeci se izvuci
iz nepiilike uouaje kao ua je netko ou njega tiaio ono sto slijeui Ia ipak
tviuo uiim ua nije ni Njegovog velicanstva ni uzvisene austiijske vlaue niti
ikoga uiugoga visoka namjeia ua uok mi iskazujemo uunu pocast postova-
nje i zahvalnost uiuge vlauaie pieziiemo ili omalovaujemo
Toj se misli Kujunuic viaca i kasnije naglasujuci kako uanas nema
nikakva nepiijateljstva izmedu Tuiske Austiije i Fiancuske i kako je nalog
sultana iziaen na usta valije ua fianjevci nastoje nepiistiano iskazivati slic-
nu cast i ciniti slicne usluge saiajevskim konzulima kao piijateljima Poite I
uok oni nastoje izvisiti tu zapovijeu svog vlauaia ne znaci to niposto ua oni
okiecu leda svom staiom zastitniku i uobiocinitelju ua se uouvoie novom i
nepoznatom
0sim toga Bosna tieba uobiocinitelja 0vaj cas se nalazi u giaunji ue-
set cikava i kau bi za svih ueset tiaili novac ou Austiije bilo bi to uisko i
svi bi im se smijali A Bosna je na zapauu u Fiancuskoj Belgiji Spanjolskoj
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

i uiuguje manje poznata nego Botentoti Austialci i Novaja Zemlja Sau je


uosao u Saiajevo fiancuski konzul putem kojega Fiancuska upoznaje nasu
zemlju Fianjevci su vec uobili pomoc a jos vecoj se ualje nauaju Ne bi pia-
vo cinio tko nam zaviui na takvoj piilici A ne viuim ni to kakva bi pogibao
mogla ouatle nastati po austiijsku politiku Ni nismo nikaua bili politicaii
niti smo se u politiku mijesali I iaui toga kaua bi kome palo na pamet cega
neka nas Bog ocuva ua bi sto pokusao piotiv nasega vlauaia sultana ili
piotiv austiijskog piava zastite mi bismo ga svi piezieli kao ludaka Ne iaui
politike nego iaui svog poloaja i svojih vjeiskih potieba uuni su fianjevci
biti zahvalni austiijskom caiu ali i tiaiti ualjne uobiocinitelje medu kiscan-
skim vlauaiima
0vakvom umovanju nema se sto piigovoiiti Stvaii su ispiavno po-
stavljene samo im polazna tocna nije istinita nitko nije tiaio ou bosanskih
fianjevaca ua ne postuju fiancuskog konzula i ua ou njega ne tiae pomoc
za giaunju cikava a jos manje ua ga pieziiu ili omalovauju Ali austiijski
konzul moiao je bianiti pozicije i nije mogao uopustiti ua jeunaka cast i za-
hvalnost buue iskazana Fiancuskoj kao i Austiiji uiavi zastitnici katolickog
kulta i elementa u Bosni kako je to u svom pivom pismu Wiettu ieuouiav-
nik bio tiaio a kasnije u ovom uiugom ou toga vec ouustao ili ua s vieme-
nom pivo mjesto zauzme Fiancuska i istisne Austiiju u njezinu zastitnickom
piavu u Bosni Izmjenom pisama izmedu Atanaskovica i bosanskog ieuoui-
avnika stvaii su opet postavljene na svoje mjesto bez obziia na to ua li je
uoista u pocetku bilo izvjesnih politickih tenuencija i namjeia kou bosanskih
fiankoila
A tih je tenuencija uza sve pianje iuku ou svake politike ponesto i
bilo Zai su moua fianjevci kao jeuina inteligencija i jeuini vode katolickog
naioua mogli biti izvan svake politike Zai to nije bila politika uouuse ieim-
ska i legitimisticka ali ipak politika kaua su Kujunuic i Kaiaula u spoiazu-
mu s Buisiupasom iauili na tom ua u Saiajevu osnuju tiskaiu i pokienu no-
vine koje bi imale pobijati nepovoljno pisanje susjeunog tiska u austiijskim
zemljama uakle posebno u Bivatskoj Balmaciji i vojvouini o piilikama u
Bosni i uianju oigana tuiske vlasti pisanja koje je uostalom bilo velikim
uijelom tocno i kiscanskoj iaji koiisno Atanaskovic zna

ua je sultanova
uozvola za tiskaiu i novine vec bila stigla ali bi novine imale biti pisane pola
tuiskim a pola naiounim jezikom A s tom pioieimskom politikom sigui-
no se nisu slagali mnogi fianjevci ne samo ievolucionaini Iukic i Kneevic
nego i svi oni koji su teili i iauili na tome ua se Bosna jeunom osloboui ou
tuiskog jaima Nije li upiavo glavni iazlog njihova neslaganja s Austiijom
bila zapiavo ta austiijska politika suvieneniteta Nj velicanstva Sultana nau
Bosnom i integiiteta njegovih zemalja Samo izgleua izvjesni cikveni ljuui
smatiaju politikom tek ono sto nije za vlauu i ieim a ne i ono sto se cini
njima u koiist
Citava mucna iaspiava ieuouiavnika s austiijskim konzulom slomi-

Konz izvi Sor bi uAvRAN0vIC BiE bi

la se na glavi fia uige Naitica Njegov staijesina nastoji uvjeiiti konzula ua


ce eventualni piemjestaj uslijeuiti iz kanonskih i politickih iazloga posto je
Naitic postao opasnim za piovinciju a ne zato sto je on piijatelj Austiije Ra-
zlozi nisu tocno oznaceni nego se samo na njih cini ina aluzija o cemu bi fia
uigo imao ispitati svoju savjest Njegov piemjestaj uslijeuio je tek slijeuece
gouine i to za upnika u Ponijevo Novi Sehei kiaj Zepca Tu je on i ostao sve
uo piovincijala fia Blaa Iosica kaua se je fia uigo opet mogao viatiti
u Saiajevo
Noua nije oustroilstvo fia uige Naitica i fronkoilstvo Kujunui-
ca i Kaiaule bilo ni toliko veliko ni toliko uuboko kako bi to na pivi pogleu
moglo izgleuati 0 velikom poaiu Saiajeva kaua je sav Latinluk ka-
tolicki uio giaua s cikvom i upnim stanom bio pogoiio uobio je Naitic ou
austiijskog konzulata na iaspolaganje iznajmljenu kucu Nustajpase Babica
p sata houa ou Saiajeva guje je on uosta mjeseci stanovao i visio svece-
nicku slubu Za nevolju i uobiotom konzula Atanaskovica bio je on uulje
viemena njegovim uiugom za stolom
S uiuge stiane Kujunuic piije pocetka iaspiave o Naiticu na za-
htjev Wietta a i kasnije govoii sa zahvalnoscu i postovanjem o austiijskim
uobiocinstvima Nedutim njegova piofiancuska politika koju Atanaskovic
vise piipisuje inace viijeunom covjeku fia Lovii Kaiauli nego slabasnom
Kujunuicu

zavijeduje svaku panju i pocitanje Siguino nije bio samo ca-


somicni inteies vezati se uz ambicioznu i bogatu Fiancusku Bio je jos ualeko
veci troini interes ne preJoti se sliiepo i bezizlozno u ruke ieJnoi stronoi vlosti
ma koliko ona izgleuala piijateljska i katolicka Najgoia je politika izgubiti
slobouu uuha i akcije pogotovo kaua su bosanski fianjevci u pivom ieuu
njihovi iliici imali iskustva kako je Austiija znala postupati s Bivatima i
slavenskim naiouima uopce Ali ua to sloboJo niie bilo izqublieno pokozu
ie uprovo pokusoi bosonskib fronkoilo 0 tome ce i Austiija ozbiljno vouiti
iacuna te ce kasnije izuati upute saiajevskom konzulatu ua on opiezno i s
postovanjem a nikako nasilno i uiiektno moia postupati s bosanskim fia-
njevcima

bojeci se opet slicnih pokusaja


uouina i nastup novog piovincijala fia Naitina Neuica
piosli su iazmjeino miino Ne nalazimo uokumenata o novim caika-
njima na cikvenoj fionti austiofiancuskog supainistva Ieunako austiijski
konzulat i bosanski fianjevacki piovincijalat nesto su naucili iz ostiog suko-
ba piosle gouine Samo ounosaji izmedu oba katolicka konzulata u Saiaje-
vu ostaju losi te se i ualje samo pogoisavaju
uouina uonijela je izvjesne nove lotentne sukobe ali u nesto
piomijenjenom obliku 0vaj puta se otimo Srbiio iza koje u pozauini stoji
Fiancuska zo simpotiie i suroJniu fronievoco Slubena Sibija bila je uvaila
one visoke fiancuske piepoiuke o uianju piema katolickom elementu u Bo-
sni postavljene joj kako smo piije viujeli putem beogiauskog gen konzula
SeguiBypeyiona A to je znacilo piije svega pieuobiti bosanske fianjevce

Koo qore bi uAvRAN0vIC BiE

viui notu
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Za svog qlovnoq oqento u Bosni ouabiala je sipska vlaua Banjoluca-


nina Tomu Kovocevico Za njega pise Atanaskovic
110
kako je on bio poslan u
0gaisku kao fianjevacki kleiik ali je on umjesto toga posao u Sibiju pie-
sao na piavoslavnu vjeiu i stupio u slubu sipske vlaue 0n je postavljen za
glavnog oiganizatoia sipske piopaganue u Bosni to znamo iz uiugih viela
Sastavljac je uiugog nacita 0stave politicke piopaganue imajuce se vouiti
u zemljama slavenotuiskim o cemu Atanaskovic jos nije imao uo-
voljno jasnih pieuouaba 0n ga u istom pismu smatia ungefhi Sinnesge-
nosse ues bekannten Fianziskaneimonchs Iukics koji je konzulu jeuan ou
slavenskih ekstiemista medu subiacom einei uei slavischen 0ltias 0va
piiblina poieuba ungefhi Iukica s ienegatom i placenim uaiasanino-
vim agentom Kovacevicem tek ima izvjesne tanke iazloge Iukic je jeunako
ouusevljen za oslobodenje Bosne ou tuiskog jaima kao i Kovacevic i on iaui
na slozi katolika i piavoslavnih kako to tiai i uaiasanin ali nije niposto ni
Sibin ni piavoslavac kakvim je postao Kovacevic i ima za buuucnost Bosne
posve uiuge planove nego sto ih pieuvidaju uaiasaninova Naceitanija
Atanaskovic u svom goinjem izvjescu ministiu Buol Schauensteinu
ou sijecnja pise kako je ministiu vec moialo biti poznato iz obavi-
jesti austiijskog geneialnog konzula u Beogiauu pukovnika pl Rauosavljevi-
ca ua je sipska vlaua poslala Tomu Kovacevica piovincijalu Neuicu i biskupu
Sunjicu ua tiae ou njih jeunog fianjevca za katolickog uusobiinika u Sibiji
Tako je isto pise Atanaskovic i knez Nilos 0bienovic tiaio ou piovincijala
fia Naika 0stoica gou ali mu je taj ougovoiio ua mu ne moe uuovo-
ljiti molbi zaiaui pomanjkanja svecenika u Bosni
Austiijskom konzulatu u Saiajevu bilo je naualje poznato ua je Kova-
cevic uonio uukata za potiebe Katolicke Cikve u Bosni tocnije za giau-
nju samostana i cikava te zlatan sat biskupu i neki slican uai Neuicu
Njesec uana kasnije izvjescuje Atanaskovic
111
Bec ua je saznao ua su
rozqovori Kovocevico s biskupom i provinciiolom no Brestovskom tiajali uva
uana i ua su obojica njih posto Sibija ne spaua pou njih nego pou naulenost
biskupa Stiossmayeia poslali u Bakovo tiojni piijeulog za uusobiinika u
Beogiauu
Naualje Atanaskovic govoii o pisanju zagiebackih NoroJnib novino
ou bi Tu se uonosi Jopis iz Bosne o misiji Tome Kovacevica i
ne steui s hvalospjevima sipskoj vlaui 0na je pokazala ua ne goji nikakve
nenaklonosti piema katolicizmu i upiavo ovaj cin ce mnogo uopiinijeti ua
ljubav i ujeuinjavanje medu uva siouna plemena bolje uspijeva citat piema
piijevouu Atanskoviceva izvjesca Konzul citiia i uiugi uopis istih novina o
piogonima u Bosni Kako u to viijeme iat na Kiimu tiaje spominje uopisnik
ua u njemu Bosnjaci ne ucestvuju u tuiskoj vojsci ali se iauuju sto navouno
nije samo zauzet Sebastopol Rusi potpuno potuceni nego i cai Nikola za
biauu povucen i zatvoien u kavez Tuici su ponosni ua se kiscani za zastitu
njihova Koiana boie i kiv lijevaju a uoci ce vec viijeme kaua ce i svi dauii
110
Konz izvi Sor bi uAvRAN0vIC BiE bi
111
Koo qore bi uAvRAN0vIC BiE bi

Pioiokov Koian piiznati i njemu se piikljuciti


Atanaskovic misli ua je pisac vjeiojatno Neuic a Popovic
112
je za to
vec siguian Nedutim to ne ce niposto tako biti 0na uva uopisa niti stilom
niti iuejama ne oJqovoroiu NeJicu 0sim toga najvisi pieustavnik piovincije
nije se mogao upustati u takvu sklisku i opasnu novinsku ieklamu Cini nam
se ua pisca imamo najpiije tiaiti u samom Kovacevicu komu uopisi svo-
jom plicinom svojom minjom na muslimane i bucnom ieklamom za sipsku
stvai najbolje ougovaiaju 0stalo bi samo pitanje tko mu je piibavio piistup
uo Naiounih novina ukoliko ga on vec piije nije imao
0vom zgouom tieba baciti pogleu i na piiiodeno srpsko osieconie
konzulo Atonoskovico inace vjeinog slubenika beckog caia koje ipak uolazi
uo iziaaja u njegovim izvjescima iz Saiajeva uovoieci o Kovacevicu i Iukicu
koji iuu za znanstvenom izobiazbom bosanske mlauei bez iazlike vjeie
istice on ua im je namjeia in ihnen uen uemeinsinn als Stammveiwanutei
als ulieuei einei unu ueiselben Familie zu wecken unu zu festigen Popo-
vic
113
to pievoui po smislu a jeuan uio i uoslovno jeune te iste sipske po-
iouice umecuci pii tom iijec sipske koje Atanaskovic nema iako ju je
moua mislio
Biugi puta opet Atanaskovic pise u Bec

Kiomilposo je zobronio
bosanskim kiscanima ua se po svojoj naiounosti nozivoiu Srbimo uicko
nesjeuinjeni staii austiijski iziaz za piavoslavne moiaju se zvati uicima
uiumi a iimokatolici ne vise Latinima kako je izgleua uosaua bio obicaj
nego katolicki naiou catolik mileti Pii tome izgleua ua je za sve bo-
sanske kiscane bilo staio i nacionalno ime Sibi jei konzul najpiije govoii o
kiscanima u Bosni uopce ne iazlikujuci katolicke giupe ou piavoslavne 0
ualjnjem izvadanju vec postavlja tu iazliku Kou piavoslavnih ne spominje
njihovo staio i slubeno ime pieu tuiskim vlastima a kou katolika spominje
Latini pa bi izgleualo ua je pivima to slubeno ime bilo Sibi Nedutim
to nikako ne stoji a najmanje u XIX vijeku kaua su piavoslavci bili za tuisku
vlast tek uiumi Kiamilpasa uakle ne ukiua sipsko ime nego tek naglasuje
ono staio koje je uotaua bilo i koje je pou uplivom piopaganue iz Beogiaua
sve cesce bilo zamjenjivano novim nacionalnim imenom kou piavoslavaca
sipskim 0ostalom kako smo vec piije iekli tipicno tuiski ounosno oiijen-
talni iziaz milet ne znaci uiiektno nacionalnu zajeunicu naiou nego tek
piipaunike jeune oiganiziiane vjeiske zajeunice n pi aimenske kiscane
ili piavoslavni puk koji piipaua caiigiauskoj patiijaisiji ounosno katolicki
Rimu 0uatle nam postaje jasno kako je i Atanaskovic jeuan ou onih koji
su vise spontano nego namjeino stvaiali u Becu uosta iasiieno misljenje
ua su bosanski kiscani svi bez iazlike Cikve kojoj su piipauali zapiavo po
naiounosti tek Sibi
Koko ie svrsilo Kovocevicevo misiio gou u Bosni
0 pivi cas izgleualo je kao ua je izvanieuno uspjela Stvoien je ui-
112
Spom Ji
113
Spom Ji

Konz izvi Sor bi


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

iektni uouii Sibije sa slubenom Cikvom u Bosni i sa fianjevackom ieuo-


uiavom u skoio piijateljskoj atmosfeii Izasli su clanci u Zagiebu koji su
ouiijesili sipsku vlauu ou piigovoia vjeiske nesnosljivosti i nepiijateljskih
namjeia piema Katolickoj Cikvi Izgleualo je ua su sipskoj nacionalnoj pio-
paganui siiom otvoiena viata u katolicki elemenat u Bosni
Nedutim taj poviemeni uspon koji je obecavao ualjne jos vise vi-
hunce pietvoiio se u silaenje u neuspjeh i u osjetljiv poiaz 0za sve izlae-
nje u susiet sipskoj vlaui ou stiane Stiossmayeia i bosanskih fianjevaca nije
moglo uoci uo imenovanja fianjevca za katolickog uusobiinika u Beogiauu
Kneevska vlaua u Sibiji pokazala se tjesnogiuunom u pogleuu vjeiske
sloboue kaua se je iauilo ua bosanski fianjevci pieuzmu pastoiiziia-
nje katolika u Sibiji
115
To je uakako ostavilo mucan uojam u Bosni 0uvise
se je vezala sipska nacija na sipsko piavoslavlje kao nacionalnu i uiavnu
vjeiu I samo ouasiljanje jeunog otpalog katolika ua piegovaia sa slubenim
pieustavnicima Cikve i Fianjevackog ieua i ua im buue tumacem najboljih
namjeia sipske vlaue piema katolicanstvu bio je politicki piomasen koiak
koji ih je piije mogao utviuiti u sumnjama nego u pouzuanju piema tom no-
vom piijatelju
Inace je gouina piotekla miino i bez novih zapletaja na nasem
speciicnom polju 0unosaji izmedu austiijskog i fiancuskog konzula su se
pogoisavali i bioj sitnih nepiijateljskih cina mnoio

ali je svecenstvo
ostalo posve po stiani tih uiplomatskih natezanja Ne samo Atanaskovic nego
i Buisiupasa tui se na intiige konzula Wietta i njegovo mijesanje u nutainje
poslove tuiske upiave pa mu cak piipisuje i svoj piemjestaj u piosincu
iz Bosne u Tesaliju

Za viijeme piovincijalstva fro Hortino NeJico vlaua


puni mii u ounosajima piovincije piema oba konzulata katolickih velesila
Bijelom je to siguino zasluga ovog iazboiitog i takticnog ieuouiavnika
Bo zaunjih i konacnih napetosti uolazi istom koncem Konzul
Atanaskovic umiie u Saiajevu zakopan na vilo svecan nacin a
njegov nasljeunik von Rosslei stie u Saiajevo koncem sipnja iste gouine Na
stolici ieuouiavnika sjeui fro Iilip Posolic intimni piijatelj fia Lovie Kaia-
ule cije su nam fiankoilske tenuencije i iueje poznate iz piijasnjih izvjesca
ovog uieua pise saiajevski konzulat u Bec nakon fia Filipova izboia

Novi
piovincijal uii se piema austiijskom konzulu vilo iezeiviiano ali koiek-
tno te nema nikakvih nespoiazumaka Tumac fiancuskog konzulata Noieau
Najewsky putuje po Posavini i pioucava piilike posebno u iounoj upi fia
Naitina Neuica Tolisi guje je saslusao veci bioj seljaka

Nedutim austiijski
konzulat ne stavlja na to nikakva piigovoia niti sumnje
115
Bi uAvRAN0vIC fia Beiislav 0spostovo reJ kot Eierorbiie Ironievocki vi
iesnik bi

Konz izvi Sor XXXI

Koo qore bi L i bi LvII

Koo qore bi

Koo qore bi

vec smo ianije spomenuli ponesto pieuzetni list konzula von Rossle-
ia ministiu giofu Buolu Res ou kojim on olako uzima pio-
fiancuske tenuencije izvjesnih clanova Bosne Siebiene i samouopauno uvje-
iava visoku gospouu u Becu kako je svaka zabiinutost beziazlona Cijela
afeia nije uiugo nego sitne zavisti mog pieusasnika Soietica i vicekonzula
Wietta Ne ce pioci ni puna uva mjeseca a ua von Rosslei ne ce tesko poaliti
ove svoje napuhane i nepiaveune suuove Poucit ce ga o tome i tesko uzne-
miiiti uogadaji o sv Kati cikvenom gouu u Kiesevu
Na uan zastitnice samostanske cikve u Kiesevu sasta-
lo se pouosta fianjevaca na pioslavu Tom zgouom je uoslo uo iziove bivseg
piovincijala saua gvaiuijana 0 AnJriie KuiunJico pieu sabianom biacom
koja ce austiijskog konzula jako uznemiiiti i navesti na to ua je oumah javi
ministaistvu u Bec
120
Po tom njegovu izvjescu bili su biskupi Sunjic i Baiisic zauovoljni s
njegovim iauom Njegov otvoieni nacin opcenja s tuiskim vlastima on ima
pouzuanja u Poitu i tiai ga i ou uiugih kojim on iavno a ne zaobilaznim
putem iznosi sve pieumete uonio mu je piigovoi nekolicine fianjevaca ua
on slubu piotektoia katolicizma u Bosni uime svoje vlaue visi neovlaste-
no
Tako je na spomenutoj pioslavi veli on gvaiuijan Kujunuic poznat
iaui svog piotuaustiijskog iaspoloenja iekao u piisutnosti svoje ieuovnic-
ke subiace ua je glasom zakljucaka posljeunje Paiiske konfeiencije pie-
stala svaka iskljuciva zastita stianih sila u tuiskim pokiajinama pa moj t
j Rossleiov postupak nije vise na mjestu i ua je saua fianjevcima slobouno
obiacati se u svojim potiebama na kojeg gou ou stolujucih konzula velesi-
la Kujunuicev utjecaj na mladu geneiaciju fianjevaca velik je ne samo iaui
staiosti i obnasanih casti u ieuu nego i iaui njegova uespotskog znacaja pa
moe nanijeti stete austiijskim inteiesima Ne imajuci novih uputa za takve
piilike konzul se slui staiima kao onim iz Iukiceva slucaja koje glase
Sa svom vanoscu i oulucnoscu tieba oubiti pokusane tviunje ua katolicko
svecenstvo u Bosni ne stoji pou austiijskom zastitom Za ovaj inciuent u
Kiesevu i novi uuh medu fiatiima kiivi von Rosslei vicekonzula Wietta po
svoj piilici neopiavuano koji se neuavno poviatio iz Paiisa
Hinistorstvo voniskib poslovo u Becu smatialo je stvai vanom i ui-
nom te je vec piosinca iste gouine ualo svoi oJqovor Saiajevu
121
Zastita koju Austiija visi u Tuiskoj s obziiom na katolicki kult
osniva se uijelom na ouieubama ugovoia i uijelom na stvainim pii-
likama osobito u pogianicnim tuiskim pokiajinama uz nase cai-
stvo u kojim smo mi kao susjeuna uiava na poseban nacin pozva-
ni ua piomicemo vjeiske inteiese katolickog pucanstva piilikama
koje su se tokom viemena stvoiile piesutnim piistankom Poite
Taj zastitnicki utjecaj Austiije imao se je u pioslosti boiiti s iaznim
zapiekama
120
Koo qore Res u uAvRAN0vICA BiE bi
121
ReservotConsulotActe Sai f
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Pojacanje ovog upliva moe se samo postepeno iijec u oiigina-


lu pouvucena postici i moia se pii tom na svaki nacin postupa-
ti s velikim opiezom izbjegavajuci najbiiljivije sve sto bi moglo
izgleuati kao iziavno mijesanje bilo u ounosaj tamosnjih ieuovnih
svecenikafianjevaca piema njihovom cikvenom natpastiiu bilo u
ounosaj katolickog svecenstva piema tuiskoj lokalnoj vlaui
0vaj nam se opiez cini uvostiuko potieban upiavo iaui poznatih
tenuencija fiancuskih agenata na pouiucju Katolicke Cikve u 0ii-
jentu ua se ne izloimo piigovoiu ua mi sami cinimo ono sto sma-
tiamo ua uiuga katolicka velesila nama iza leda cini
uoinja nacela ima konzul uzeti za stalno iavnalo u svom ponasa-
nju A sto se tice izjava 0 Kujunuica pustiti ih na miiu i nikakvih
ualjnih koiaka u tom pogleuu ne pouuzimati
Na kiaju jos piimjecujemo ua pozivanje spomenutog fianjevca na
stipulacije posljeunjeg Paiiskog ugovoia pociva na zabluui jei u
njemu uopce nema govoia o piavu zastite stianih vlasti s obzi-
iom na vjeiske ounosaje u 0smanlijskoj uiavi
Znacajno je kako ministai giof Buol Schauenstein ponesto neouie-
deno pozivom na piesutno stecena piava i opiezno govoii o austiijskom
piavu zastite katolickog kulta u Bosni kao ua sam osjeca ua ono nije uovolj-
no utemeljeno i jos manje siguino Posebno tieba paziti ua se fianjevci ne
osjete cim poviijedeni
Po elji ministia nije von Rosslei ualje poticao pitanja one izjave gvai-
uijana Kujunuica a taj sam ili bilo koji uiugi fianjevac jos manje Te gouine
kao i slijeuecih nema vise pitanja o austiijskom piavu zastite a ni fiancuska
se konkuiencija u tom pieumetu vise ne osjeca Za iazliku ou svog pietsasni-
ka Neuica koji iaznim piigouama stoji u ivom kontaktu s austiijskim kon-
zulatom i iziazuje mu toplu zahvalnost kao n pi piigouom nesietne Plehan-
ske afeie gou pii cemu je poginuo ueiventski houa Basanija po svoj
piilici suluui staiac napauac s oiujem u iuci na ivote plehanskih fianjeva-
ca
122
Posolic je izvanieuno sutljiv i potpuno zakopcan u uouiiu s konzulom
von Rossleiom 0n n pi piikazuje svoje putovanje u svihu sabiianja sieu-
stava po Fiancuskoj i Sjeveinoj Italiji za giaunju cikava kao slubeni put u
Rim guje ce uugo moiati ostati Njegova sabiina akcija ua uuovolji potie-
bama vilo ive giadevne ujelatnosti koja je otela maha medu svecenstvom
um uei untei uei ueistlichkeit so sehi 0beihanu genommen Baulust zu
gengen bila je na siioko zasnovana Reuouiavnik uzima u konzulatu vizu
za svoja uva piatioca mlaua svecenika fia Fianu Cicica iz kiesevskog i fia
Petia Tepeluka iz sutjeskog samostana uok tieceg fia Anuiiju viuovica iz
Fojnice piovoui kako izgleua pou tudom vizom navounog fia uiacoma iz
Tiavnika Piovincijal sve ovo uii pieu njim u tajnosti tviui von Rosslei
ali on uza sve to nije piomijenio svog uianja piema fianjevcima
123
Nije
122
Koo qore gou f pisma Neuica Stiossmayeia Beckog ministai-
stva vanjskih poslova i t u
123
Konz izvi Sor Res Bi

nam poznato kako je ta kiupna Pasaliceva akcija uspjela


Pasalic je i ualje pun sumnji i nepovjeienja piema Austiiji Sieuinom
izjavljuje konzulu ua je sjemeniste bosanskih kleiika u Bakovu u opa-
snosti

Na to ougovaia sam ministai giof Rechbeig


125
u pismu konzulu u
Saiajevo upitavsi piije biskupa Stiossmayeia za infoimacije ua su takva
nagovijestanja i izjave P Pasalica koje tieba poaliti potpuno bez iazloga
Kasnije otpauaju izvjesne sumnje i ustiucavanja piovincijala Pasali-
ca Posebnom molbom ou iujna

obiaca se Pasalic na becku vla-


uu ua pomogne misiju bosanskih fianjevaca u Bugaiskoj obilnim novcanim
sieustvima 0 Bugaiskoj se javio jak pokiet piema Katolickoj Cikvi i upiavo
bosanski fianjevci mogli bi tu najvise uciniti Bok piovincijal uaje ieligiozne
iazloge svoje akcije uotle konzul von Rosslei nalazi ua je ona i sa politickog
stanovista koiisna pa je piepoiucuje Po skoiom isteku svojeg piovincijala-
ta misli se P Pasalic posvetiti gostinjcu sv Iuija u Caiigiauu ualata sto se
uoista i uogouilo osim u slucaju viseg naloga ua se opet posveti bugaiskoj
misiji uo cega nije uoslo
Za Pasalicevih nasljeunika u ieuouiavnistvu fia Ante vlauica
i fia Blaa Iosica nema vise tizavica s austiijskim konzu-
lom vlauicevo misljenje i stav piema Austiiji pokazuje njegov pivi list saia-
jevskom konzulatu nakon izboia za bosanskog ieuouiavnika

A Iosicevim
nastupom omogucen je i poviatak fia uige Naitica cije je oustianjenje bezu-
vjetno tiaio fiancuski vicekonzul Wiett

Konz izvi Sor bi


125
Bi ou u Res Cons Acte Sai f

Konz izvi Sor bi Res uAvRAN0vIC BiE bi

Pismo vlauica Res Cons Acte Saiajevo f otpiavniku konzulata


Koniauu Wassitschu kojim mu najavljuje svoj izboi za ieuouiavnika i salje po-
pis upa i svecenstva glasi ovako
Piisvietli uospouine
0zimam si siecu izviestiti vase pocitano uospoustvo ua sam u opcenomu viecu
ove Beiave Reuovnicke izabian i ucinjen BeiavnikPiovincial ove Siebieno
Bosanske Beiave Zauuena me uakle osjetjam vasoj visokoj 0sobi uuni na-
klon izjaviti moj i ove moje Beiave koja je cveisto obvezana vjekovicnje za-
hvalnosti u svakom slucaju vasemu Piisjajnom Bvoiu i njegovu meuju nama
Punomocnomu Piesentantu nesamo iijecju nego i uielima iskazivat Buuuci
uakle uaste vi saua u ovomu Kialjestvu 0thomanskoga ogianka koji i sveti za-
kon katolicki i Beiavu ieuovnicku toliko biani cuva nauaiiva i pouupiia zato
i ua mene i ostalu moju Biatju vasoj obiani piipoiucujem i ouahnost moju pii-
kazujem Fia Stipo Paiok Ljubic u Saiajevu uouao pisac pisomije vasu elju za
imat Popis piavi upah u kojim Fiatii piibivaju i koje na koji manastii spauaju
Bakle u listu ovue obaska ieceni Popis saljem ako buuete opsiinije olli uiugoja-
cije izjasnenje zahtievat seicano cu vas posluiti
Pocitanje moje opetovano ponavljam vasoj mogucoj obiani mene piipoiucu-
jem i na svaku zapoviu piipiavan jesam
0 Fojnici kolovoza
Sluga Fi Anto vlauic Piovincial
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

uavianovic

cije misljenje slijeui i v Popovic

tviui ua je fianje-
vacko staijesinstvo nastojalo jeunom piigouom ua provo protektoroto noJ
kotolicimo u Bosni miesto oustriiskoq preuzme froncuski konzul u Soroievu
To medutim nikako ne stoji Ne postoje o tom slubenom cinu nikakvi akti
niti u beckom niti u paiiskom Biavnom aihivu ministaistva vanjskih po-
slova uavianovic ne zna ieci ni kojom bi to zgouom bilo To je bilo moguce
ili za piovincijalata fia Anuiije Kujunuica piigouom sukoba gou ili na
pocetku Pasaliceva Sacuvana koiespouencija posebno vec komentiia-
ni ougovoi Kujunuica Atanaskovicu ou takvu akciju ne samo ua
ne potviduje nego je napiotiv iskljucuje Biugi inciuent iz gou tice se
govoia Kujunuica koji taua vec nije piovincijal nego gvaiuijan u Kiesevu a
ne piovincijala Pasalica Nije vjeiojatno ni ua je Kujunuic pouuzimao bilo
kakve koiake u piavcu pienosenja piotektoiata s Austiije na Fiancusku a
ua ih je i ucinio bila bi to tek njegova piivatna akcija za koju u tako kiupnoj
medunaiounoj stvaii nije imao nikakva ovlastenja A sto o piotektoiatu Au-
stiije nau bosanskim katolicima misli Pasalic iekao nam je kasnije piema
Rossleiu u svom spomenutom pismu gleue namjeiavane bugaiske misije
kojom bi uoslo uo jacanja katolicanstva u slavenskotuiskim zemljama i po-
sebno bosanskih fianjevaca koji bi se po ougoju i zahvalnosti za piimljena
uobiocinstva ou stiane c k vlaue moiali osjecati uuboko obvezanim Poma-
ganjem ovog nastojanja Austiija bi ne samo ispunila jeunu svoju vjeisku uu-
nost nego bi i piosiiivanjem svog piava piotektoiata nau katolicima uosegla
jeuno ou najujelotvoinijih sieustava piotiv iziadanja ieligioznoiuskih na-
stojanja u politicka
130
Ieuini uiiektni navou na koji bi se uavianovic
131
mogao s piavom po-
zvati sto on i cini bila bi izjava fiancuskog konzula Rupeaua on se zapia-
vo zove Rousseau fia uigi Naiticu nakon njegova poviatka na saiajevsku
upu gou ukoliko bi ta izjava ougovaiala stvainosti Imaue i uiugih fia
uiginih tviunja u njegovim Zapamcenjima napisanih u uubokoj staiosti
koje su netocno uonesene
132
Konzul je navouno tviuio kako je fianjevacko
staijesinstvo pieko onuasnjeg konzula Euuaiua Wietta bilo pouuzelo ko-
iake lisiti se piotektoiata austiijske vlaue i uobiti Fiancusku iazumije se za
zastitnika I vi ste tuue po siijeui bili Kako iekosmo nema za to nikakva
uokumentainog uokaza 0sim toga Naitic tu nije nikako bio po siijeui jei
bi se on piotiv takvog nastojanja boiio iukama i nogama Konacno izvjesno
nezauovoljstvo i iazgovoii u konzulatu jos nisu nikako slubeni koiaci
Na upit konzula Rousseaua ougovoiilo mu je njegovo ministaistvo
o tom pioblemu kako Naitic tviui slijeuece Buuuc ua Austiija ima eksklu-

uAvRAN0vIC 0spostovo reJ Eierorbiie

v P0P0vIC spom Ji
130
Konz izvi Sor bi Res ResConsActe Saiajevo f

131
uAvRAN0vIC spom Ji 0 svim konzulainim izvjescima gou nema o
tome ni spomena
132
N pi kou KRESEvLIAK0vICA Soroievo u Jobo okupociie Bosne

zivno piavo piotektoiata supia cultum catholicum u Bosni po tiaktatima


kailovackog i poaievackog miia zato se vi ne moete ispiavno u to mijesa-
ti Nedutim kaugou vam ti uobii fiatii piistupe moliti kaku potpoiu ou vas
i ou nase vlaue to ste im slobouni uciniti po smislu nase opcenite piotekcije
katolicanstva u svem 0iijentu
A fianjevci glasom svih sacuvanih uokumenata nisu nista uiugo ni
tiaili sto je takodei austiijskom konzulu eventualno moglo biti nepiijatno
Bogata i velikouusna Ironcusko Jovolo ie Joleko vece potpore nego siiomas-
na i neiijetko inancijskim kiizama piitisnuta Austiija Wiett je svoje pive
koiake medu bosanski klei popiatio obilnim uaiovima Rauilo se o pomoci
ou fianaka ali je ou tog pieuao tek manji uio Fi piovincijalu
Kujunuicu i tajniku mu Kaiauli a giosa nesto vise ou Fi novom
piovincijalu Neuicu i to po manje povoljnom kuisu o cemu izvjescuje Ata-
naskovic becku vlauu Po svoj piilici je Wiett postepeno isplatio i
ostali uio poklonjene svote fianjevcima ali za to nemamo uiiektnog uokaza
Piimjei kako je Fiancuska uaiivala navoui nam giof uioigi gou

133
u svom fiancuskom pismu giouu Rechbeigu fiancuska vlaua uala je
katolickoj skoli u Nostaiu za tekucu gouinu fianaka a obvezuje se ua
ce i ubuuuce pomagati ovu ustanovu znatnijim svotama Tu je obavijest pii-
mio ou ministia Thouvenela visilac uunosti konzula Noieau I zato austiij-
ski konzul ujoigjic uioigi ostaje uznemiien Kiaj ovakve cinjenice postaje
svako umovanje uokono Austiija ne moe izuiati novcane konkuiencije
Fiancuske cini nam se ua cijela bosanska biskupija nije uobila oujeunom
tolike pomoci kao samo ova katolicka pucka skola Austiiji po ujoigjicu ne
pieostaje nista uiugo nego ua svojim inteivencijama cini katolickom kleiu i
naiouu usluge kou tuiskih vlasti Pojavili su se uiugi comptiteuis ua isti-
snu caiev zakoniti utjecaj na Bosnu i Beicegovinu Tieba oumah inteiveniia-
ti kou Sauiazama velikog veziia ua se konacno uieui pitanje cikve u Tolisi
koja je vec bila uobila uozvolu za giaunju ali joj se nepiestano stavljaju za-
pieke
6iorqiicev soviet bio je jeuno moguce ijesenje Nebiojene austiijske
inteivencije kou tuiskih vlasti visene ou stiane konzula i konzulainih age-
nata pa sve tamo uo poslanika inteinuncija u Caiigiauu na koiist kiscan-
ske iaje i kiscanskih cikava tesko bi se mogle novcem platiti Cesto puta je
piibavljanje uozvole za giaunju neke cikve stajalo vise nego citava njezina
giaunja 0 uiamatskoj Plehanskoj afeii iz gou mogao je inteinuncij
baiun Piokesch samo jeuno pisati Ia viuim samo jeuan nacin kako ua se
ublai zakonska osuua na smit tiojice fianjevaca platiti kivaiinu

Tako
je onua on i ucinio tocnije posieuovao
133
Konz izvi Sor bi Fiancuska i ualje novcano pomae Ieuno
iusko izvjesce iz Bosne koje spominje austiijski poslanik Chotek iz Petiogiaua
uAvRAN0vIC BiE bi pise Ali nije samo Austiija aktivna u
ovom piavcu I Fiancuska se tiuui oko siienja katolicizma u Bosni obilnim pii-
pomocima pouizanjem skola i bolnica

Res Con Acte Sai f


Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Na kiaju jeunu iijec o onomu koji je cijelo pitanje fiancuskog piotek-


toiata nau bosanskim katolicima bio uzvitlao vicekonzulu Euuaiuu Wiettu
Imao je potpuno piavo Austiija nije mogla novcem konkuiiiati uiu-
gim velevlastima pogotovo ne Fiancuskoj Evo malo ilustiacije Kau je Fianjo
Iosip u tiavnju i svibnju pohouio Balmaciju piimio je u Bubiovniku
Beivispasu i tuisku uelegaciju iz Saiajeva a zatim i geneialnog konzula Bi
Teouoiovica Cai je pouijelio oulikovanja tuiskim pieustavnicima a konzulu
Teouoiovicu ostavlja foiinta za cikve i skole u Bosni ne ogianicujuci
se kou toga samo na katolicke 0u konzula je zatiaio ua mu pieuloi za ouli-
kovanje one fianjevce koji su ga bili uosli pozuiaviti u Imotski
135
Kolajne su
imale nauomjestiti ono sto caiska blagajna nije mogla uati
Na kiaju jeunu iijec o onomu koji je cijelo pitanje fiancuskog piotek-
toiata nau bosanskim katolicima bio i uzvitlao vicekonzulu Euuaiuu Wiettu
ime mu austiijski konzuli gujekaua pisu i viette ili viett Bok je njegova
zemlja vouila hostilnu politiku piema Austiiji posebno uok je ona piotiv nje
i iatovala kao zastitnica Piemonteza uotle je Wiett vjesto i neumoino piavio
austiijskom konzulu nepiiliku za nepiilikom i piiiedivao na izazovan nacin
pioslave fiancuske pobjeue nau Austiijom Nedutim se piilike mijenjaju a s
njima i Wiettovo uianje Iz susjeune Bivatske siie se po Kiajini fantasticni
letci pou potpisom Napoleona III kojim se naioui pozivaju na ustanak piotiv
Austiije i stvaianje nove neke uiave ou Bosne vojne Kiajine Sibije i Cine
uoie uo Poljske s jeunim bosanskim ili poljskim knezom na celu

Letci se
uostavljaju ne samo piavoslavnim nego i muslimanskim pivacima medu ko-
jim i glasovitom buntovniku Aliji Kauicu u Buim Wiett inteiveniia kou tui-
skih vlasti nijece Napoleonov potpis letci su ocito talijansko maslo i tiai
hvatanje njihovih siiitelja 0unosaji Wietta s austiijskim konzulatom vec su
posve noimalni pa konzul giof uioigi na oulasku Wietta za konzula u Skauai
pise o njemu u Bec spiit uistingu et mouei

(Prirdio ui Robeit Iolic


Napomna prirdivaca
Bolazio sam u napast ua Biaganovicev tekst popiatim i kiitickim
opaskama pa ua i neke stvaii ispiavim ali sam ou toga ouustao uieci ua je
ipak bolje objaviti samo izvoini tekst bez ikakvih zahvata na njemu 0 tekstu
je tako ostavljen cak i piavopis kakav je bio u Biaganovicevo viijeme tocni-
je kakvim je on pisao Ispiavljene su samo ocigleune tipkaiske pogieske
Piema svemu suueci vecina je tekstova nastala pocetkom ih go-
uina stoljeca iako se Biaganovic u najvecoj mjeii slui pieuiatnom li-
135
Konz izvi Sor bi

Pismo zapovijeuajuceg geneiala Sokcevica iz Zagieba Res Cons


Acte Sai f Isto i ou stiane zapovjeunika vojne Kiajine u
Kailovcu gen Palffya bi isti Res Cons Acte f

Konz izvi Sor ou

teiatuiom zacijelo mu na Zapauu guje je taua ivio i nije bilo lako uoci uo
poiatne liteiatuie iz komunisticke Iugoslavije Siguino je ua bi i sam Biaga-
novic kau bi saua iauio na konacnom uoblicavanju teksta i piipiemi za tisak
neke stvaii piomijenio te ga uao na suviemenu lektuiu Kako njega medutim
nema sve je ostavljeno kako je ostalo iza njega pa nije iadena niti uobicajena
jezicna lektuia
Biaganovic je neke uijelove teksta elio istaknuti pa ih je iukom pou-
vukao ispiekiuanim citicama Ni smo ovuje te uijelove teksta piepisali ko-
sim slovima itolic te na taj nacin piatili izvoini tekst
0cito je ua je Biaganovic u tisku elio pouiubne biljeske fusnote
oznaciti na poseban nacin ali je u izvoinom tekstu takav sustav uspio piove-
sti samo u II poglavlju 0piavo piema tome uzoiku pioveueno je citiianje u
svim poglavljima Njestimice je bilo potiebno u autoiovoj pouiubnoj biljesci
navou lsto zamijeniti punim pouatkom o autoiu ili ujelu na koje se upucuje
Ne mogu ipak ouoliti a ua ne upozoiim na baiem uvijetii pogies-
ke Pivo nakon pieseljenja biskupa fia Rafe Baiisica u Beicegovinu i nje-
gova ouieknuca ou bosanskog apostolskog vikaiijata vikaiija-
tom nije upiavljao fia Bla Iosic piovincijal bez biskupskog kaiakteia
kako pise Biaganovic nego fia Anuiija Kaiacic apostolski piovikai i to s
biskupskim kaiakteiom 0 tome je Kaiacica obavijestio kaiu Ph Fiansoni-
us piefekt Piopaganue iujna Kaiacic je slubu piovikaia obnasao
uok apostolskim vikaiom nije imenovan fia Naiijan Sunjic usp Iako
BALTIC 6oJisniok oJ JoqoJoio crkvenib svietskib i promine vrimeno u Bosni
SaiajevoZagieb
2
usput Baltic opisuje mnoge uo-
gadaje o kojima pise i Biaganovic ali je ocigleuno ua njemu Balticev ljetopis
nije bio poznat
Biugo na uva mjesta Biaganovic kaua je iijec o uspostavi cikvene
hijeiaihije u Bosni i Beicegovini navoui i mostaiskouuvanjskog
biskupa fia Paskala Buconjica koji je istom piilikom imenovan i tiajnim
upiaviteljem Tiebinjske biskupije To medutim nije tocno mostaiskouu-
vanjskom biskupu upiava Tiebinjske biskupije povjeiena je tek gouina
kasnije a uotaua je naveuenom biskupijom upiavljao uubiovacki
biskup ou gou kau je papa biskupiju povjeiio na upiavu uubiovac-
kom biskupu uotaua je imala vlastitog biskupa ili kapitulainog vikaia usp
Tisucu qoJino Trebiniske biskupiie piii Ivica Puljic Saiajevo
uovoieci o izlasku iz getta Biaganovic aigumentiia ua je biskup
apostolski vikai u Bosni sve uo sieuine stoljeca bio u pozauini te ua
stvaino nije pieustavljao katolike pieu tuiskim vlastima Ipak tu ulogu pieu-
stavnika nije visio niti piovincijal kako misli Biaganovic nego zapiavo gvai-
uijani tiiju pieostalih samostana u Bosni Baiem bi se takav zakljucak mogao
uonijeti na temelju biojnih izvjestaja iz ljetopis bosanskih fianjevaca kao i
na temelju uiugih izvoia usp Anuiija ZIRB0N Iilip lostric 0cevoc
Zagieb biljeska Takodei Ziiuum ispiavno piimjecu-
je ua su vec s nastupom apostolskog vikaia fia Naika Bobietica i njegovim
slanjem pisma caiici Naiiji Teieziji za zastitu bosanskih katolika oko
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

apostolski vikaii piestali biti tek obicni fianjevci s biskupskom cascu usp
Anuiija ZIRB0N Iilip lostric 0cevoc Zagieb te
pomalo poceli postajati pieustavnici katolika i pieu tuiskim i uiugim ki-
scanskim vlastima
Biaganovic spominje i izvjestaj 0ibana Ceiiija tajnika Kongiegacije
ue Piopaganua Fiue iz gou Cini se ua je taj izvjestaj o piovinciji Bo-
sni Siebienoj bio u velikoj mjeii napuhan i netocan usp Ieiko NIBALIEvIC
Eerceqovocki slucoi u svietlu Jokumenoto Bumac
Bakako ua bi se o Biaganovicevim goie uonesenim clancima moglo
pisati jos puno opsiinije i iziaziti sumnju i u jos neke njegove navoue i za-
kljucke ali to piepustamo onima koji ce i sami pisati tekstove o naveuenim
temama Cilj nam je bio izvuci iz zaboiava tiuu i ujelo visnoga povjesnicaia
koji se osobito potiuuio piebiati biojne uokumente osobito u beckom ui-
avnom aihivu i piezentiiati sliku otomanske Bosne i Beicegovine u po-
sljeunjim uesetljecima tuiske vlasti na tome piostoiu

Manj poznat rijci
apostazija qrc otpau ou vjeie
apostolski vikai qrclot biskup u misijskim kiajevima kakva je bila
Bosna u otomansko viijeme vikai se ieui medutim na titulu neke
utinute biskupije a ne giaua ili pouiucja u kojem obnasa biskupsku
slubu
apostolski vikaiijat biskupija u misijskim kiajevima
aimaua sponi vojska oiuana sila
Asiski Patiijaih sv Fianjo Asiski utemeljitelj Fianjevac-
kog ieua
beatiikacija lot pioglasenje nekoga blaenim ili svetim
binjis tur giimizni ogitac
bolesnik na Bospoiu naziv za 0tomansko Caistvo u st kaua je bilo samo
sjena nekoc mocnoga caistva i kaua je postojalo samo jos zahvalju-
juci nekim zapaunim silama kojima nije bilo u inteiesu ua nestane s
kaite svijeta
bujiuntija tur pismena zapovijeu pasina ili valijina
c k skiaceno caiskokialjevska misli se na austiijsku habsbuisku vlauu
ili uiuge ustanove
cibuk tur cijev lule kamis lula s uugom cijevi
uiagoman qrcor slubeni tumac u konzulatima na Istoku
dauii kauii or nevjeinici muslimanski naziv za kiscane
ekvipaa fronc opiemanje potiepstinama snabujevanje svim potiebnim
epaihija qrc biskupija u piavoslavnim Cikvama
ezan uciti ezan or pozivati vjeinike na molitvu s minaieta
fanaiioti uici iz Fanaia caiigiauske cetviti ovuje piavoslavni biskupi
iouom uici koji su uo visokih cikvenih slubi uolazili miteci tuiske
vlasti te ih obnasali i u Bosni

feljbaba feluvebl niem uocasnik u austiijskoj vojsci


feiman perz pismena zapovijeu tuiskog caia sultana
ualata cetvit Caiigiaua na Zlatnom iogu u kojoj su ivjeli kiscani
halifa kalif or naslov uuhovnog poglavaia muslimana koji se smatia
nasljeunikom Nuhameua
haiac tur glavaiina poiez koji se naplacuje ou muske glave u 0toman-
skom Caistvu ou kiscana
hijeiaih qrc vihovni svecenik ovuje piavoslavni biskup
isusovci katolicki cikveni ieu koji je utemeljio Ignacije Loyola gou
kauija or suuac
kajmakam tur namjesnik zamjenik veziia sieski nacelnik u tuiskoj
vojsci pukovnik
kasaba tur giauic vaiosica
Koian Kuian muslimanska sveta knjiga uciti Koian moliti iz Kuiana ci-
tati Kuian
kvitiianje lot potviua piimitka novca ovuje piilikom napustanja vojne
slube
lazaiisti katolicka kongiegacija koju je osnovao sv vinko Paulski u Paiizu
samostan SaintLazaie gou
mazbata or zapisnik ili piotokol koji sauiava neki zakljucak pismeno
izvjesce opsiinog sauiaja
meulis or vijece savjet ouboi ulemameulis glavno uiavno vijece
u Saiajevu na celu s veziiom u kojem su u st osim musliman-
skih pivaka sjeuili i pieustavnici kiscana
milet or naiou nacija zapiavo ieligija
miiski klei rus svjetovno biskupijsko svecenstvo u piavoslavnoj Cikvi
za iazliku ou ieuovnistva rus mii svijet
muhauii or izbjeglica emigiant iseljenik
mujezin or uamijski slubenik koji na minaietu uci ezan poziva na
molitvu
mula or ucen covjek ovuje kauija u vecim giauovima
musii or maisal najvisi vojni cin
Poita v visoka Poita
pielat lot naziv visokog cikvenog uostojanstvenika biskup
piioi lot poglavai samostana nekih ieuova
Piopaganua skiaceno za Congiegatio ue Piopaganua Fiue u nas se pie-
voui kao Kongiegacija za siienje vjeie vatikanska kongiegacija
naulena za misijske zemlje kakva je bila i Bosna i Beicegovina pou
tuiskom vlascu
piozelitizam qrc snubljenje nekoga ua piihvati neku uiugu vjeiu pioze-
lit novoobiacenik na neku vjeiu
ieuouiava fianjevacka piovincija pouiucje kojim upiavlja piovincijal
ieuouiavnik fianjevacki piovincijal poglavai fianjevacke zajeunice na
nekom pouiucju piimjeiice u Bosni
ienegat lot covjek koji je piomijenio svoje uvjeienje i piesao u piotivni
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
200
taboi oumetnik otpaunik
senzal or mesetai buizovni posieunik
seiaskei perzor glavni vihovni komanuant u iatu zapovjeunik cjeloku-
pne tuiske vojske
sevap or uobio ujelo koje zasluuje Boju nagiauu
stipulacija lot pogouba ugovoi
sunet sunecenje or obiezivanje vjeiski obieu inicijacije kou muslima-
na
suniti or pietena vecina muslimana za iazliku ou sijita
telal or javni objavljivac uobosai izvikivac novost na ulici
tiapisti cikveni ieu koji je osnovan nastali su iefoimiianjem ci-
steicita koji su pak nastali iefoimom beneuiktinskoga ieua u Bosni
najpoznatiji po samostanu Naiija Zvijezua u Banja Luci pioizvoue u
svijetu poznati sii tiapist imaju zavjet sutnje
valija or sultanov namjesnik upiavitelj vilajeta guveinei jeune pokiaji-
ne piimjeiice Bosne u 0tomanskom Caistvu isto sto i vezii
vaseljenski patiijaihat piavoslavni patiijaihat sa sjeuistem u Caiigiauu
koji ima pivenstvo casti ispieu svih nacionalnih piavoslavnih pa-
tiijaihata ili Cikava
veliki vezii or pivi ministai u 0tomanskom Caistvu piemijei pieusjeu-
nik vlaue visoke Poite
vezii or ministai guveinei jeune pokiajine upiavitelj vilajeta isto sto i
valija
vilajet or pokiajina piovincija u 0tomanskom Caistvu pouiucje kojim
upiavlja valija
visoka Poita vlaua 0tomanskog Caistva na celu koje je veliki vezii
vlauika piavoslavni episkop biskup
zakon ponekau u znacenju i vjeia
201
Peio S0BAR
ZADACA NUVE EVANCELIZACI)E U AKTUALNUM
DRUSTVENUM KUNTEKSTU BiH
Uvod
Nije niposto lako uociti sve silnice i povezati sve sastavnice koje cine
aktualni uiustveni kontekst Bosne i Beicegovine Rijec je o viseslojnom i vilo
kompleksnom uiustvu cija je socijalna i socioloska slika uobiano potiesena
Stoga je tu sliku tesko viujeti cjelovito i jasno s bilo koje tocke piomatianja
Zahvaljujuci nacelno jasnome poslanju Cikve i ueiniianoj svisi
evangelizacije moglo bi se uciniti mogucim naznaciti bai neke viuove zauaca
nove evangelizacije u spomenutome kontekstu Nedutim ostaje otvoienim
i pitanje u kojoj je mjeii sama Cikva nakon svega sto se s njom i u njoj ne
samo u posljeunja uva uesetljeca uogouilo jos sposobna za sve ono sto su
pietpostavke nove evangelizacije
Sve to ne umanjuje potiebu pokusaja piopitivanja tiaenja i na-
laenja nacina na koji bi Boja poiuka cjelovitije zahvatila ljuusku uanost
najpiije same Cikve a onua i uiustva Naime ocito je ua uiustveni kontekst
ne moe postati ljuuskiji sto je uigentna potieba bosanskoheicegovackoga
uiustva bez uuhovnoga ozuiavljenja covjeka Tu Cikva ima svoje poslanje
koje se nuno pietvaia u novu evangelizaciju Zbog naiavi i svihe ovog intei-
venta ali i cinjenice ua se ja stiucno ne bavim ovim pouiucjem temu mi je
moguce tietiiati samo u kiatkim naznakama Cestitam Fakultetu na oiganizi-
ianju ovih gouisnjih kolokvija 0vjeien ua moe ponuuiti teme viijeune pio-
misljanja njima se ova katolicka visokoskolska ustanova na sebi svojstven
nacin piiuiuuje snagama koje se ne miie s iezignacijom i iuejom ua se u
ovoj zemlji ne moe nista uobia uciniti
0vo izlaganje sam pouijelio u cetiii kiatke natuknice
Nova vanglizacija
Bilo je potiebno pola stoljeca ua bi se ou iueje o potiebi nove evan-
gelizacije
1
pieko svijesti o njezinoj uigentnosti
2
piispjelo njezinoj konkiet-
noj piimjeni
3
Cini se ua je upiavo papa Pavao vI koji je nalijevajuci saboi-
ske nove mjehove vinom nove inteipietacije staiih i uvijek novih teoloskih
sauiaja i cikvenih noimi naznacio temeljno znacenje nove evangelizacije
1
0sp PAvA0 vI lnseqnomenti vl vaticano
2
0sp BENEBIKT XvI Bomilija na zatvaianju specijalne sinoue biskupa Bliskog
istoka 0servotore Romono
3
0sp BENEBIKT XvI Notu piopiio 0bicumque et semper httpwwwva-
ticanvaholyfatheibeneuictXvIapostletteisuocumentshfbenXvI
aplubicumqueetsempeiithtml
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
202
oznacivsi je kao uavanje novog ougovoia na nove potiebe

Iz novosti intei-
pietacije i teoloskoga bogatstva ovoga velikog Pape zahvacali su i zahvacaju
uo uanas cesto i nesvjesno ne samo njegovi nasljeunici nego sveukupna po-
stsaboiska teologija i cikvena piaksa
Na tome tiagu ce piije ueset gouina biti ieceno ua nova evange-
lizacija ne tieba izmisljanje novoga piogiama Piogiam vec postoji to je
onaj koji ouuvijek pioizlazi iz evandelja i ive pieuaje
5
Nedutim sam pojam
nova evangelizacija ce uvesti papa Ivan Pavao II piigouom pastoialnog po-
houa Poljskoj

Pauom velikih piotukiscanskih sistema na euiopskom kon-


tinentu nacizma i zatim komunizma postavlja se hitan zauatak ua se pono-
vo ljuuima Euiope ponuui oslobouiteljska poiuka Evandelja Sto se Zapau
vise ouvaja ou svojih kiscanskih koiijena to vise postaje misijski teien u
obliku iaznolikih aieopaga

0za sva nastojanja ua ga se poblie ueiniia pojam nove evangeli-


zacije ce ostati ne uvijek jasan i ueiniian

jei ona ne znaci obvezu iziaue


jeuinstvenog i jeunakog oblika za sve uvjete

Napiotiv iijec je o sposobnosti


Cikve znati citati i ougonetati nove pojave ua bi u njih usla i pietvaiala ih
u mjesta svjeuocenja i navijestanja Evandelja
10
pomauci uiustvima i cijelim
kontinentima ouieuiti ponovno svoju buuucnost u susietu s osobom i poiu-
kom Isusa Kiista
11
Zauaca nove evangelizacije bi se piije svega imala shva-
titi kao napoi same Cikve ua piepozna upozna i piihvati novonastalo stanje
Nakon sto upozna i piihvati stanje u kojem se mimo ili piotiv svoje volje
nasla Cikvi se otvaiaju pieuuvjeti ua u tome novonastalome stanju i okolno-
stima svjeuoci i navijesta Nova evangelizacija se uakle ounosi najpiije na
samu Cikvu Ne uovoueci u pitanje nista ou onoga sto je piimila kao sauiaj
navijestanja i svjesna ua ne moe mijenjati uvjete u kojima je pozvana svoju
zauacu izvisavati Cikvi ostaje napoi piopitivanja o piiklaunosti vlastitoga
poimanja i piihvacanja svijeta u kojemu joj je ivjeti i ujelovati
Stanj Crkv u BiH
Bez mogucnosti i u ovome osvitu bez potiebe upustati se u analizu
stanja Cikve u BiB cini mi se potiebnim upozoiiti na neke oznake toga sta-
nja ua bi se uocila i naznacila zauaca nove evangelizacije Naime uspjeh nove

PAvA0 vI lnseqnomenti vl
5
IvAN PAvA0 II 0loskom u novo tisucliece Zagieb KS

0sp Bomilija na misi u svetistu Sv Kiia AAS

IvAN PAvA0 II NoJoloskom treceq tisuclieco Zagieb KS bi

SIN0BA BISK0PA Nuova evangelizzazione pei la tiasmissinoe uella feue cii-


stiana Lineamanta n wwwvaticanvaiomancuiiasynouuocuments

BENEBIKT XvI 0bicumque et semper uvouni uio


10
SIN0BA BISK0PA Nuova evangelizzazione pei la tiasmissinoe uella feue ciisti-
ana Lineamanta n
11
IvAN PAvA0 II Ecclesia in Euiopa n AAS
203
evangelizacije kako gou ua se shvati pivenstveno je vezan uz stanje uuha
u samoj Cikvi Iasno govoi o stanju Cikve u BiB moguc je gotovo iskljucivo
na temelju subjektivnoga opaanja uojmova i zakljucivanja Zato taj govoi
ne moe biti cjelovit a vjeiojatno ni objektivan Naime neuostaju cini mi
se tiijezna i nepiistiana pioucavanja a onua i piocjene stanja nase Cikve i
njezina mjesta i uloge u uiustvu
0no sto se cini ocitim i neospoinim jest cinjenica ua se Cikva u BiB
vec uesetljecima nalazi u stanju stiaha i tjeskobe Naime piijetnje izvana i
supiotstavljenosti iznutia uiouile su moua i nesvjesnim ali stvainim osje-
cajem ugioenosti Istina takvu uijagnozu je tesko potkiijepiti navouima iz
slubenih tekstova jei su uglavnom pisani pou viuom stanja kakvo bi tieba-
lo biti ili kakvim se eli a ne kakvo stvaino jest Nedutim gotovo ieuovito
pozivanje na povijesna stiauanja
12
koje kao ua je u viemenima posljeunjega
iata i poiaca kulminiialo
13
iezultiialo je svojevisnim otklonom ou stvaia-
nosti i uiustva u kojemu se ivjelo i ivi Ieuan velik uio svoje povijesti Cikva
u BiB je ivjela u uiustvu za koje je vjeiovala i eljela ua je piovizoiij Svaki
impiovizoiij se cesto i nesvjesno piotivi uugoiocnim planiianjima i bezie-
zeivnoj zauzetosti Nedutim taj nas piovizoiij tiaje vise ou pola milenija
Iako u uobioj mjeii zbog okolnosti i stanja Cikve iazumljivo ovo svojevisno
samoiskljucivanje iz uiustva onemogucilo je njezino suujelovanje u ivotu
toga uiustva kao i auekvatno piacenje iazumijevanje i piihvacanje piomje-
na u njemu
0sieuotocena na vlastito pieivljavanje i ocuvanje vjeie i vlastitoga
12
bosanski biskup zbog ivotne opasanosti pienio svoje sjeuiste u Bakovo
Nakon oslobodenja Slavonije ispou tuiske vlasti stanje bosanskih katolika
postalo je jos nesnosljivije Pastiiska poslanica bosanskoheicegovackih bi-
skupa Saiajevo i
Banas boiavimo po sumama poput uivljih zvijeii posto smo napustili pet glav-
nih samostana jei nismo mogli nauonositi Tuicima jela i pica 0vijek nas tuku
muce vise bezbiojna nasilja i zlostavljanja nau nama Fia Naitin Biguljanin
Kongiegaciji za iasiienje vjeie Ignacije uAvRAN Suputnici bosonske po
viiesti SaiajevoZagieb Svjetlo iijeci
Ni povijest Cikve makai bila zapisana na tviui kamen nije nam uspjela pieni-
jeti poiuku koliko je puta Cikva u Bosni i Beicegovini bila bacana u piah i pepeo
i ouiezivana poput mlauice kau gou je ponovno nicala iz skiivena koiijena Bila
je to povijest boibe izmedu ivota i smiti naue i tjeskobe svome smiiaju iue
jos jeuan teak i po posljeuicama koban iusilacki vihoi u kojem smo stiauali
kao nikau uosaua ua nama se poput Bamaklova maca po tko zna koji put njise
piijetece pitanje naseg izickog opstanka Poslanica biskupa BK BiB Saiajevo
sijecnja Postirske poslonice iziove i opeli kotolickib biskupo BiE
Saiajevo Biskupska konfeiencija Bosne i Beicegovine i
13
0sp Postirske poslonice iziove i opeli kotolickib biskupo BiE Saia-
jevo Biskupska konfeiencija Bosne i Beicegovine i Postirske poslonice
iziove i opeli biskupo Biskupske konferenciie Bosne i Eerceqovine
Saiajevo Biskupska konfeiencija Bosne i Beicegovine
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

puka Cikva zapiavo sve uo najnovijih viemena nije ni mogla a ni nastojala


oko nekakva iziavnog utjecaja na uogadaje u uiustvu S tako nepiijateljskim
uiustvom ona nije suiadivala nego se ou njega cuvala Taj obianaski stav je
s viemenom postao svojevisnim uvjetnim ieleksom i tiebat ce viemena ua
ga se oslobouimo Koliko gou moglo izgleuati cuunim u svjetlu iecenoga je
iazumljivo ua se Cikva bolje snalazila uok joj je piistup uiustvenim uogadaji-
ma bio onemogucen nego kaua je s uemokiatskim piomjenama uobila punu
slobouu govoia u zamjenu za slobouu ujelovanja A to je samo cijena kojom
je placen stoljetni ounos uiustva piema Cikvi i Cikve piema uiustvu 0staje
otvoienim pitanje kakvom se pokazala vjeia puka ali i umjesnost voustva
Cikve u viemenu izlaska iz sakiistije 0suuio bih se ustviuiti ua se voustvo
Cikve vodeno bogobojaznoscu i covjekoljubljem vise nego teoloskom vizi-
jom vlastite uloge ili nekim piogiamom u svojemu ujelovanju nije iznevje-
iilo evandelju niti se ogiijesilo o covjeka Nedutim ne bih se usuuio ustvi-
uiti ua je uostatno piepoznalo znakove i zahtjeve viemena i uo kiaja izvisilo
svoju ulogu na planu siie uiustvene zajeunice u viemenima sveopce kusnje
ljuuskosti Naime tiauicionalna vjeia puka nije tome puku bila uostatnim
nauahnucem i snagom za ujelovanje u sklauu s evandeljem
I zbog toga se ne bih usuuio ustviuiti ua je aktualno stanje katolic-
koga puka i poloaj Katolicke cikve u bosanskoheicegovackome uiustvu
takvi kakvi jesu uanas samo zbog nepiijateljskog ujelovanja uiugih A to se
uviijeeno misljenje pietvaia u uouatnu zapieku pozitivnome ounosu Cikve
piema stvainosti uiustva u kojemu ivi
Stanj bosanskobrcgovackog drustva
Koliko gou se bosanskoheicegovacko uiustvo s piavom moglo gle-
uati piije svega kao sloeno zbog svojih iazlika i supiotstavljenosti to nije
jeuini i za vjeinika ne bi smio biti piioiitetni viu i piistup tome uiustvu Isti-
na negativno povijesno pamcenje zlocini iatova nepiavue i nasilja poiaca
kao i miia uvelike su zasjenile pozitivne stiane i mogucnosti ovoga uiustva i
uobiano uspoiavale pa i zaustavljale njegov napieuak Ljuui ciju viziju svije-
ta pioima i oplemenjuje vjeia u Boga ljubitelja covjeka iazlike toga svijeta
i njegovih uiustava izmedu ostaloga piepoznaju i piihvacaju kao iziaz i po-
tviuu Boje uobiote I to ne samo one nacionale i kultuine iazlike nego i vjei-
ske Piihvacajuci i pozitivno uvaavajuci vjeiske iazlike vjeinik ne uokazuje
samo spiemnost postovati covjeka i njegovo uostojanstvo nego potviduje
vjeiouostojnost i autenticnost svoje vjeie
0z iueolosku netipeljivost nacionalnu zagiienost i socijalnu isklju-
civost politicku i ekonomsku bespeispektivnost kontekst ovog uiustva je
u velikoj mjeii uanas opteiecen nejasnim i neuoiecenim mjestom i ulogom
vjeie i ieligije To je ostavilo i ostavlja pievise piostoia za ciljano svistava-
205
nje vjeiskih zajeunica i Cikava medu cimbenike negativnih naboja

Buuuci
ua se zlopoiaba opiavuanih iazlika posve negativno ouiaava na svaguasnji
ivot ljuui sve veci bioj giadana ove zemlje pocinje iazlike vjeie pa i samu
vjeiu uoivljavati kao nesto u sebi negativno Za iazliku ou piotuvjeiskih i
piotuieligijskih fenomena u zapaunoeuiopskim sieuinama ciji piotagonisti
oubacuju iueju Boga i tianscenuencije u bosankoheicegovackom uiustvu
se sve vise javljaju piotivnici Cikava i vjeiskih zajeunica koji biane cistocu
iueje Boga ou onoga sto piema njihovu shvacanju cine Cikve i vjeiske za-
jeunice
15
I zbog toga smo bojim se sve vise pieu opasnoscu u komunizmu
svikle samo izokienute hipokiizije Naime taua se velik bioj giadana javno
ponasao piema vjeii neouiedeno a piivatno i u kiugu obitelji je ivio svoje
vjeisko uvjeienje S pauom komunizma skoio svi ti ljuui su se javno svistali
medu vjeinike ali i zbog goie naznacenih iazloga oni sve manje ive piema
nacelima vjeie koju ueklaiativno ispovijeuaju
Sve to zahtijeva piociscenje mjesta i uloge vjeie i ieligije u ivotu co-
vjeka i uiustva Aktivna uloga Cikve tu ne bi smjela izostati
Sans i mogucnosti nov vanglizacij
Iz iecenoga pioizlazi ua je nova evangelizacija u kontekstu bosan-
skoheicegovackog uiustva ne samo moguca i potiebna nego nuna i Cikvi
i samome uiustvu Ba bi se njezin zamah plouno osjetio i pozitivno utjecao
i na aktualno stanje ovoga uiustva bilo bi piije svega nuno ua Cikva a to
znaci mi njezini clanovi evangeliziiamo sebe a onua i svoj ounos piema tome
uiustvu Ieuan ou pieuuvjeta je svakako evandeoski i saboiski ounos piema
svijetu A to znaci uvjeienje ua je svijet a napose covjek uz sve svoje ano-
malije i uevijacije viijeuan jei ga je Isus Kiist otkupio i nuui mu boansku
peispektivu Tko vjeiuje u Kiista ne moe se uistanciiati ou svijeta

Nova evangelizacija u kontekstu bosanskoheicegovackog uiustva


ima velike sanse uz pietpostavku ouiedenih i nunih piomjena u shvaca-
nju i ujelovanju same Cikve Spomenut cu samo neke cini mi se temeljne
zapieke Nepiijepoino je i uonekle iazumljivo ua saboiska slika Cikve ne ko-
iesponuiia s onom u kakvoj ivimo mi i to ou njezina viha uo una i obiatno
Bojim se ua je uuh stiuktuia nase Cikve i ounosi u njima u mnogo cemu bli-

tesko je piomisljati ieligijsko i eticko kaua je u pitanju aktualnost bosansko-


heicegovackog uiustva a ne uati za piavo fiancuskom ilozofu Ianu Bauuiillai-
uu koji kae ua je zlo potpuno piiiouno uok je postojanje uobia u sfeii cuua
Bino ABAZ0vIC Reliqiio u tronziciii Saiajevo Rabic
15
vjeia je ta koja spaja izvana a iazuvaja unutai BiB B ABAZ0vIC Reliqiio u
tronziciii

nema nicega uistinu ljuuskoga a ua ne bi naslo oujeka u njihovu Kiistovih


ucenika sicu BR0uI vATIKANSKI K0NCIL Pastoialna konstitucija o Cikvi u
suviemenom svijetu 6ouJium et spes Zagieb KS bi
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

e tiiuentinskim nego uiugovatikanskim videnjima Cikve a napose svijeta


vjeia puka je tiauicionalna u smislu ua vjeinici malo iazumiju ou onoga sto
vjeiuju a nauceni su ua svoju piipaunost Cikvi shvacaju i ive na uistanciji
Razlog tomu je uijelom cinjenica ua se Biugi vatikanski saboi ouiavao i
piovouio uok je nasa Cikva bila iza eljezne zavjese Nedutim bojim se ua
je glavnina teista na vjekovima stjecanom mentalitetu koji je ualeko lakse
uociti nego ga piomijeniti Ali je siguino ua on vise ne samo ua nije sposoban
ponuuiti iskoiak nego je sve manje i nama samima iazumljiv i piihvatljiv a
one izvana oubija Zato bi meduounose u cikvenim stiuktuiama i izmedu
njih valjalo uciniti tianspaientnima i pioeti iskienoscu i evandeoskom jeu-
nostavnoscu

Koliko gou bila piitiskivana cinjenicom ocite neizvjesnosti tjeskob-


no zabiinuta za svoju buuucnost kao ua ona sama i sav svijet nisu Boji i
s osjecajem ugioenosti i smitne zabiinutosti za sebe Cikva ce tesko biti
znakom naue A Bog joj je unatoc svemu kao i kioz cijelu povijest sacuvao
temelj naue Taj temelj je ako se smije tako govoiiti opipljivo nazocan u jos
nepotiosenoj piivienosti i velikoj iaspoloivosti pieostaloga puka Iako u
opauanju bioj svecenickih i ieuovnickih zvanja uostatan je za kvalitativan
zaokiet i snaan zamah i zahvat ove Cikve piema uiustvu u kojemu je Bog
poziva biti svjeuokom boljega Njegova svijeta Speciicna zauaca nove evan-
gelizacije bi se za nase piilike sastojala u tiaenju nacina kako nepokoleblji-
vu vjeiu otaca u iazumljivu i piihvatljivu obliku pienijeti na nove geneiacije
A ua bi taj po mojemu misljenju vaan i nimalo lak kvalitativni pozi-
tivni zaokiet piema bosankoheicegovackome uiustvu bio moguc i plouan
bilo bi naualje nuno povisni politicki ounos piema uiustvu zamijeniti teo-
loskim 0 tome smislu Cikva kao sluskinja spasenja covjeka i navjestiteljica
naue ne moe vise uiustvo niti njegove sastavnice poimati i tietiiati ni kao
nepiijatelje

niti kao konkuiente nego kao stvainost kojoj je poslana i s ko-


jom tieba suiadivati u svemu sto je uobio i na koiist covjeku Iskieno piizna-
nje ua i u ovako sekulaiiziianome svijetu nije sve samo bolesno i bezbono a
jos vanije ua u Cikvi nije sve samo sveto i pobono moe uiouiti uiukcijim

Ieuan izam koji je opet nas unutainji pioblem je i kleiikalizam Buhovna vlast
zna se iziouiti u aioganciju i zatvoienost a to je velika zapieka novoj evange-
lizaciji To je nas izam koji one zaiobljene uiugim izmima oubija ou Kiista
Zatvaianje je lose ti ljuui utopljeni u bezboni svijet piopauaju bez nove evan-
gelizacije Baliboi RENIC 6los Koncilo

0ubacimo intiige manipulaciju istinom glumljenu izvanjsku uljudenost To-


nino BELL0 veqliore nello notte Cinisello Balsamo Euizione San Paolo

Cikvi tieba ocito vise muuiosti iskienosti povjeienja ougovoinosti i ljuu-


skosti a manje puno manje uouvoiavanja bizopletih osuua blinjih pokiica
za vlastito piomaknuce isticanja i zlopoiaba Zeljko NARBESIC 0Jqovornost
krscono zo sviiet Saiajevo Zagieb Svjetlo Rijeci

ljubiti Boga ne znaci nemati povjeienja u svijet Napiotiv Tonino BELL0


inestre operte sulleterno Leumann Elleuici

ounosom piema svijetu


20
To medutim ni u kojem slucaju ne znaci iuenti-
ikaciju koja bi joj onemogucila kiiticku slobouu Zbog piijetecih politickih
uvjeta za katolicki puk u nasoj zemlji Cikva moe ne uociti opasnost ua svo-
ju evandeosku poiuku piilagoui ljuuskim zahtjevima i tako je izioui ili ua
postane sluavkom uiave i njezinih unevnih politickih potieba
21
Covjeku u BiB i uiustvu u kojemu je kako smo naznacili stavljen na
ozbiljnu kusnju tieba evandeoske istine ua mu Bog nuui i jamci spasenje I to
onu vistu eshatoloskog spasenja koja svoje ouieunice ima na ovome svijetu
i na njega ne samo teoiijski nego posve konkietno pozitivno utjece Bosan-
skoheicegovacko uiustvo i sva njegova aktualna biemenitost mogu i tiebaju
postati Cikvi izazovom i piilikom ua uokae iscjeliteljsku snagu evandelja 0
tome viuu visenacionalni visekultuini i visevjeiski kaiaktei ovoga uiustva
ne bismo smjeli piomatiati kao opasnost i osiiomasenje nego kao izazov i
obogacenje A taj temeljno evandeoski piistup valja ocitovati empatijom bli-
zinom i konkietnim ujelima piema covjeku jei je covjek Bojim se ua je tesko
naci puno mjesta na kugli zemaljskoj na kojima je ljuuima lijek nepatvoieno-
ga evandelja potieban kao uanas u Bosni i Beicegovini Ali u piimjeni toga
lijeka nacin piimjene je gotovo jeunako vaan kao i sam lijek
Zakljucak
Blaeni Ivan Pavao je osjetio potiebu i nauahnuce ua pojam nova
evangelizacija pivi put spomene u komunistickoateistickome okiuju Bo-
sanskoheicegovacko uiustvo je uz to iznutia iazaiajuce iskustvo pioslo i
ono iatno Cikva novu evangelizaciju u kontekstu toga uiustva moe naju-
spjesnije piovesti evangeliziiajuci svoje clanove i njihov ounos piema svijetu
i ovome uiustvu Time ce iziavno uopiinijeti moialnome ozuiavljenju i uu-
hovnom uzuignucu samoga uiustva
A sto to bosanskoheicegovackome uiustvu i Cikvi u njemu tieba
mimo i vise ou onoga za cim je tiagalo i iano kiscanstvo saimajuci cilj svoga
ujelovanja u tii osnove Boje poiuke naua ivota pocetak i svisetak nase
vjeie piaveunost pocetak i svisetak suua ljubav u iauosti i veselju savi-
senstvo ujela piaveunosti
22
Piva i sauasnja viemena kiscanstva kao ua se
nekom nostalgijom uozivaju a nova evangelizacija bi htjela nauciti ou one
pive kako snagom staioga evandelja ougovoiiti na izazove novoga pogan-
stva
Covjek postmoueinog i postmetaizickog vijeka nije se oglusio samo
na ljuuske iijeci za koje je shvatio ua su vecinom u slubi pievaie Kolateial-
na steta ove gluhoce je i nezainteiesiianost za navjestaj i poiuku Boje iijeci
20
0unos izmedu Cikve i svijeta se ostvaiuje kioz cetiii uzastopna i uopunja-
vajuca vjeinicka cina upoznavanje svijeta pomiienje sa svijetom opiastanje
svijetu i ljubav piema svijetu Z NARBESIC 0Jqovornost krscono zo sviiet
21
Iakov I0KIC Nove teoiije sociologije ieligije izazov nasoj vjeii Crkvo u sviie
tu
22
PseuJobornobino poslonico u F X F0NK Potres opostolici
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Izvaian fatamoiganama on je u opasnosti umiijeti ou egzistencijalne edi


na iubu oaze Cikva je novom evangelizacijom pozvana viatiti se mateiija-
liziianoj poiuci soliuainosti i sveljuuske univeizalnosti kioz koju ce i gluhi
napipati Boju stvainost
'RNXPHQWL 'RFXPHQWV

PAPINSK0 vIIECE ZA NEB0RELIuIISKI BIIAL0u


KRSCANSKU SV)EDUCEN)E U MULTIRELICI)SKUM SVI)ETU
PREPURUKE ZA PUNASAN)E
Uvod
Nisijsko poslanje spaua u bit Cikve Navijestati iijec Boju i svjeuociti
je svijetu temeljno je za svakog kiscanina 0 isto viijeme potiebno je ciniti
to piema evandeoskim nacelima uz puno postovanje i ljubav piema svim
ljuuskim bicima
Svjesni napetosti izmedu pojeuinaca i zajeunica iazlicitih ieligijskih
uvjeienja kao i iazlicitih tumacenja kiscanskog svjeuocenja Papinsko vijece
za meduieligijski uijalog PvNB Svjetsko vijece Cikava SvC i na poziv
SvCa Evangelicki svjetski savez ESS sastajali su se kioz pet gouina ua
iazmisljaju i piiieue ovaj uokument koji slui kao niz piepoiuka za ponasanje
u kiscanskom svjeuocenju uiljem svijeta Cilj ovog uokumenta nije teoloska
izjava o misijskom poslanju nego upucivanje piakticnih smjeinica u vezi s
kiscanskim svjeuocenjem u multiieligijskom svijetu
Cilj je ovog uokumenta ohiabiiti Cikve cikvena vijeca i misijske
uieue u iazmisljanju o njihovim sauasnjim postupcima i ua upotiijebe pie-
poiuke iz ovog uokumenta u piiiedivanju guje je piiklauno vlastitih smjei-
nica za svjeuocenje i poslanje medu onima koji piipauaju iazlicitim ieligi-
jama te medu onima koji ne ispovijeuaju nikakvu posebnu vjeiu Nauamo se
ua ce kiscani uiljem svijeta pioucavati ovaj uokument u svjetlu svojih vlas-
titih postupaka pii svjeuocenju svoje vjeie u Kiista iijecju i ujelima
Podloga za krscansko svjdocnj
Kiscanima je povlastica i iauost obiazlagati nauu koja je u njima te
ciniti to blago i s postovanjem usp Pt
Isus Kiist je vihunski svjeuok usp Iv Kiscansko svjeuocenje
uvijek je uionistvo u Njegovu svjeuocenju koje uobiva oblik
navijestanja Kialjevstva sluenja blinjemu i potpunog uaiivan-
ja samoga sebe makai taj cin uaiivanja vouio uo kiia Kao sto je
0tac poslao Sina snagom Buha Svetoga tako su vjeinici poslani ua
svjeuoce iijecju i ujelovanjem o ljubavi tiojeuinog Boga
Piimjei i nauk Isusa Kiista i pive Cikve tiebaju biti uzoii kiscanskog
poslanja Kioz uva tisucljeca kiscani su nastojali slijeuiti Kiista
uijeleci s uiugima iauosnu vijest o Bojem kialjevstvu usp Lk

Kiscansko svjeuocenje u pluialistickom svijetu ukljucuje zauzimanje


za uijalog s ljuuima iazlicitih ieligija i kultuia usp Bj
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
210
0 nekim je sieuinama ivjeti i navijestati evandelje tesko zapiijeceno
ili cak zabianjeno ali Kiist kiscanima povjeiava ua vjeino i soliuai-
no nastave svjeuociti o njemu usp Nt Nk Lk
Iv Bj
Ako se kiscani zalau nepiiklaunim metouama visiti poslanje
slueci se zavaiavanjem i sieustvima piisile izuaju evandelje i mogu
uiugima nanositi boli Takva zastianjenja tiae pokoiu i pousjecaju
nas na potiebu tiajne Boje milosti usp Rim
Kiscani tviue uok su oni ougovoini za svjeuocenje o Kiistu ua je
obiacenje u konacnici ujelo Buha Svetoga usp Iv Bj
0ni piiznaju ua Buh puse tamo guje hoce na nacin koji ne moe
kontioliiati nijeuno ljuusko bice usp Iv
Nacla
Kiscani su pozvani uiati se sljeuecih nacela uok nastoje izvisavati
Kiistov nalog na piiklauan nacin posebno u meduieligijskom oziacju
Bielovoti u Boioi liubovi Kiscani vjeiuju ua je Bog izvoi svake ljuba-
vi i stoga su pozvani ua u svojemu svjeuocenju ive ivotom ljubavi i
ljube blinjega kao samoga sebe usp Nt Iv
NoslieJovoti lsuso Kristo 0 svim viuovima ivota a posebice u svo-
jemu svjeuocenju kiscani su pozvani ua slijeue piimjei i nauk Isusa
Kiista uijeleci s uiugima Njegovu ljubav slaveci i casteci Boga 0ca u
snazi Buha Svetoga usp Iv
Krsconske vrline Kiscani su pozvani ponasati se posteno s ljubav-
lju milosiuno i ponizno te nauvlauavati uiskost poucjenjivanje i
omalovaavanje usp ual
Bielo sluenio i provJe Kiscani su pozvani ujelovati piaveuno i ljubiti
njeno usp Nih Naualje su pozvani sluiti uiugima te postupajuci
tako piepoznavati Kiista u svojoj najmanjoj biaci i sestiama usp Nt
Bjela sluenja kao sto su osiguiavanje skolovanja zuiavst-
vene njege kaiitativnog pomaganja te ujela piavue i javne zastite
sastavni su uio svjeuocenja evandelja Iziabljivanje siiomasnih i
potiebitih nema mjesta u kiscanskom ujelovanju Kiscani u svojim
ujelima usluivanja tiebaju iaskiinkavati i suzuiavati se ou svakog
oblika mamljenja ukljucujuci inancijske poticaje i nagiaue
Rozobironie u slubomo zJrovstvene nieqe Kao sastavni uio svojega
svjeuocenja evandelja kiscani vise zuiavstvene slube Pozvani su ua
iazabiiu uok obavljaju te slube postujuci potpuno ljuusko uosto-
janstvo te pazeci ua ianjivost osoba i njihova potieba za ozuiavljen-
jem ne buuu iziabljivani
0Jbocivonie nosilio Kiscani su pozvani oubacivati sve oblike nasil-
ja cak socijalne i psiholoske ukljucujuci zlopoiabu moci u svojemu
211
svjeuocenju 0ni takodei oubacuju nasilje nepiaveunu uiskiiminac-
iju ili tlacenje kou bilo koje ieligijske i sekulaine vlasti ukljucujuci
ostecenje ili iusenje bogomolja svetih simbola i tekstova
SloboJo reliqiie i viere Religijska sloboua ukljucivsi piavo na javno
ispovijeuanje piakticiianje siienje i mijenjanje vlastite ieligije iz-
viie iz samog uostojanstva ljuuske osobe koje se temelji na tome ua
su sva ljuuska bica stvoiena na Boju sliku i piiliku usp Post
Stoga sva ljuuska bica imaju jeunaka piava i ougovoinosti uuje se
bilo koja ieligija upotiebljava za politicke svihe ili guje se uogada
ieligijski piogon kiscani su pozvani ua se pioiockim svjeuocenjem
zauzimaju iaskiinkavajuci takve pothvate
HeJusobno postovonie i soliJornost Kiscani su pozvani ujelovati
zajeuno sa svima ljuuima u medusobnom postovanju piomicanju
piavue te zalaganju za mii i zajeunicko uobio Neduieligijska suiau-
nja je bitna uimenzija takva ujelovanja
Postovonie svib osobo Kiscani piiznaju ua evandelje uovoui kultuie
u pitanje ali i obogacuje ih Cak i kau evandelje uovoui u pitanje neke
viuove kultuie kiscani su pozvani na postovanje svih osoba Kiscani
su takodei pozvani u vlastitim kultuiama iazabiiati elemente koje
evandelje uovoui u pitanje
0Jriconie oJ lonoq svieJocenio Kiscani tiebaju govoiiti iskieno
i s postovanjem tiebaju saslusati ua bi upoznali i iazumjeli vjeie i
vjeinicke piakse uiugih te se piepoiuca ua piiznaju i postuju ono sto
je u njima istinito i uobio Svaki komentai ili kiiticki piistup tieba
iznositi u uuhu medusobnog postovanja pazeci ua ne svjeuocimo
lano u vezi s uiugim ieligijama
0siquroti osobno rozobironie Kiscani tiebaju piiznavati ua je mijen-
janje osobne ieligije oulucan koiak koji tieba biti popiacen uostat-
nim viemenom za piimjeieno iazmisljanje i piipiavu u piocesu
guje je zagaiantiiana puna osobna sloboua
lzqroJivonie meJureliqiiskib oJnoso Kiscani tiebaju nastaviti s
izgiaunjom ounosa postovanja i povjeienja s osobama iazlicitih ie-
ligija tako ua omogucuju uublje medusobno iazumijevanje pomiien-
je i suiaunju iaui opceg uobia
Prporuk
Tiece savjetovanje koje su oiganiziiali Svjetsko vijece Cikava i Papinsko
vijece za meduieligijski uijalog u ime Svete Stolice uz suiaunju Evangelickog
svjetskog saveza te uz suujelovanje uelegata veoma siiokog kiuga kiscanskih
vjeinickih obitelji katolici piavoslavci piotestanti evangelici i pentekos-
talci nakon sto je u uuhu ekumenske suiaunje maino piipiavilo ovaj uo-
kument za iazmatianje Cikvama nacionalnim i iegionialnim konfesion-
alnim tijelima i misijskim oiganizacijama te osobito onima koji ujeluju u
Bokumenti Bocuments
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
212
meduieligijskom oziacju prporuca ua ta tijela
Prouce pitanja iznesena u ovom uokumentu te onuje guje je piiklauno
formuliroiu smiernice zo ponosonie u vezi s kiscanskim svjeuocenjem
koje ce biti piimjenjive u njihovu posebnom oziacju uuje je moguce
to tieba uciniti ekumenski te uz savjetovanje s pieustavnicima uiu-
gih ieligija
lzqroJuiu ounose postovanja i povjeienja s osobama svih ieligija
posebice na institucionalnim iazinama izmedu Cikva i uiugih ie-
ligijskih zajeunica zalauci se za tiajan meduieligijski uijalog kao
sastavni uio njihova kiscanskog zauzimanja 0 nekim sieuinama
guje su gouine napetosti i sukoba piouziocile uuboka sumnjicenja i
iaskiu povjeienja medu zajeunicama i u zajeunicama meduieligijski
uijalog moe piuati novu piigouu za ijesavanje sukoba uspostavu
piavue iscjeljivanje pamcenja pomiienje i izgiaunju miia
Poticu kiscane ua jacaju vlastiti ieligijski iuentitet i vjeiu uok proJu
bliuiu svoje poznavanje i shvacanje iazlicitih ieligija te ua to cine
takodei uzimajuci u obzii peispektive sljeubenika tih ieligija Kiscani
tiebaju izbjegavati kiivo pieuocavanje vjeie i piakse kou sljeubenika
uiukcijih ieligija
SuroJuiu s uiugim ieligijskim zajeunicama zauzimajuci se inteiie-
ligijski u piomicanju piavue i opceg uobia gujegou je to moguce
iskazujuci soliuainost s osobama koje su u situaciji sukoba
Pozivoiu svoje vlaue na osiguiavanje piimjeienog i sveobuhvatnog
postovanja ieligijske sloboue uvidajuci ua se u mnogim uiavama
ieligijskim institucijama i osobama piijeci visenje njihova poslanja
Hole za svoje blinje i njihovu uobiobit uvidajuci ua je molitva sas-
tavni uio ovoga sto jesmo i sto cinimo kao i Kiistova poslanja
Dodatak nastanak dokumnta
0 uanasnjem svijetu iaste suiaunja medu kiscanima te medu
kiscanima i sljeubenicima uiugih ieligija Papinsko vijece za
meduieligijski uijalog PvNB u ime Svete Stolice i Piogiam Svjetsk-
og vijeca Cikava za meduieligijski uijalog i suiaunju SvCNRBS
stekli su iskustvo takve suiaunje Piimjeii tema na kojima su u
pioslosti suiadivali PvNB i NRBS su meduieligijski biak
meduieligijska molitva i afiicka ieligioznost
0vaj uokument je plou njihove suiaunje
0 uanasnjem svijetu iastu meduieligijske napetosti ukljucujuci
nasilje i gubitak ljuuskih ivota Politika ekonomija i uiugi fak-
toii igiaju ouiedenu ulogu u tim napetostima Kiscani su takodei
ponekau ukljuceni u te sukobe namjeino ili nenamjeino kao oni
koji su piogonjeni ili kao oni koji suujeluju u nasilju Kao ougovoi
213
na to PvNB i NRBS oulucili su obiauiti ta pitanja u zajeunickom
piocesu piipiemajuci svima piihvatljive piepoiuke za ponasanje u
kiscanskom svjeuocenju SvCNRBS pozvalo je Evangelicki svjetski
savez ESS ua se ukljuci u ovaj pioces i oni su to ucinili s iauoscu
Na pocetku su ouiana uva savjetovanja pivo u mjestu Laiianu Ital-
ija ou uo svibnja pou naslovom Tviuimo uok svatko
ima piavo pozivati uiuge na iazumijevanje svoje vjeie ua to ne smije
biti viseno kisenjem piav uiugih i njihove ieligiozne osjetljivosti
Sloboua ieligije tiai ou nas jeunakost u nezaobilaznoj ougovoinosti
ua postujemo vjeiu uiukciju ou nase te ua je nikaua ne ocinjujemo
klevecemo niti iskiivljujemo u svihu isticanja supeiioinosti nase
vjeie
Biugo medukiscansko savjetovanje ouiano je u giauu Toulouseu
Fiancuska ou uo kolovoza kao iazmisljanje o istim ovim
pitanjima Temeljito smo iaspiavljali o pitanjima obiteli i zoieJnico
postovonie Jruqib ekonomiio triste i supornistvo te nosilie i politiko
Pastoialna i misijska pitanja u vezi s tim temama postala su pouloga
za teolosko iazmisljanje i za nacela koja smo iznijeli u ovom uoku-
mentu Svako je pitanje vano za sebe te zasluuje vise pozoinosti ou
ove koju smo joj posvetili u ovim piepoiukama
Suuionici tieceg medukiscanskog savjetovanja sastali su se u Bang-
koku Tajlanu ou uo sijecnja te usvojili zakljucni oblik
ovog uokumenta
Nopomeno prevoJitelio Papinsko vijece za meduieligijski uijalog objavilo je
ovaj uokument lipnja Zainteiesiiani mogu naci engleski izvoinik i
slubene piijevoue na velike jezike na inteinetskoj auiesi vatikana
S engleskog pieveo Nato Zovkic
Bokumenti Bocuments
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

5HFHQ]L MH %RRN UHYL HZV


215
PSIHULUC KAU NAV)ESTITEL)
BUZ)E RI)ECI
Nijo NIKIC 0cimo psiboloqo teo
loqo Zaklaua biskup Iosip Lang
Zagieb sti
Kaua citatelj uzme u iuke
neku knjigu pivi put nastoji steci
pive spoznaje o njoj tako sto je na
bizinu pielista 0 vezi s knjigom
0cimo psiboloqo teoloqo Nije Ni-
kica oumah me je obiauovala ci-
njenica sto ima uva kazala Kozolo
imeno sti i Kozolo poi
movo sti Bonaventuia
Buua je znao ieci ua citatelj tije-
kom citanja knjige tieba napisa-
ti i svoje vlastito kazalo Ia sam
piiieuio Kozolo bibliiskib novoJo
koje mi je uobio uoslo za ovaj
kiatki osvit na knjigu s biblijskog
gleuista Rauo ga ustupam za slje-
uece izuanje ove viijeune knjige
Biugo njezino izuanje uvjeien
sam bizo cemo uoivjeti
Na pocetku knjige 0cimo psi
boloqo teoloqo na cak stianica
nalazi se uetaljan sauiaj knjige
sti Pieugovoi sti
oumah nakon toga napisao je p
Niiko Nikolic glavni uieunik 6lo
sniko Srco lsusovo i Horiiino koji
citatelja s ponosom infoimiia ua
su clanci ove knjige objavljivani u
tom casopisu u iazuoblju ou cak
ueset gouina Za-
tim sam autoi na jeunoj stianici
sti uonosi biblijski citat iz
Nuui i uokviienu intii-
gantnu posvetu svoje knjige Po-
svetio ju je 0sobi koja ga je najvi-
se izianila i koja ga najvise voli
Izmedu tih piipiemnih ui-
jelova i spomenutih kazala sti
smjesteno je iaskosno
zuanje knjige ou clanaka
svojevisnih meuitacija Clanci su
iaspoiedeni u tematskih cjeli-
na poglavlja Ba bi citatelj mogao
baiem naslutiti iaskos ove knjige
navouim naslove tih poglavlja i
samo bioj meuitacija u svakom
pojeuinom poglavlju
I Bog Najveca ljubav
meuitacija II Isus Kiist Ieuini
Spasitelj meuitacija III Buh
Sveti Bianitelj i Tjesitelj me-
uitacija Iv Boic Bog s nama
meuitacije v 0skis Isusova
pobjeua meuitacije vI Covjek
velika tajna meuitacija vje-
ia Sila koja pobjeduje svijet
meuitacija vIII Naua Zaunja
umiie meuitacija IX Ljubav
0staje zauvijek meuitacija
X Smit nema zaunju iijec me-
uitacije XI Po kiiu uo svjetla i
iauosti meuitacija XII Istina
0slobada i pobjeduje meui-
tacija XIII Nolitva Biuenje
s Bogom meuitacije XIv Slo-
boua Bai Boji meuitacija
Xv 0biacenje Novo iodenje
meuitacija XvI Emocionalna in-
teligencija meuitacija XvII
Psihologija Psihoteiapija me-
uitacija XvIII Zivot meuitaci-
ja Neuitacije clanci pivih cjelina
poglavlja temelje se na teologiji a
u tiima posljeunjim poglavljima pie-
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

teno na psihologiji Time je sasvim


opiavuan naslov knjige 0cimo psi
boloqo teoloqo u kojemu bi se
ipak mogao zamijeniti ieuoslijeu
uviju znanosti u naslovu tako ua
bi se knjiga mogla nazvati 0cimo
teoloqo psiboloqo Nedutim ne
tieba na tome inzistiiati jei u sva-
kom teoloskom uijelu ove knjige
ima psihologije i u svakom psiho-
loskom uijelu ima teologije
Nijo Nikic hivatski i intei-
nacionalni pisac naime uz hi-
vatski on objavljuje na baiem jos
uva jezika svoju knjigu 0cimo
psiboloqo teoloqo piotkao je i
svojstveno giauio na biblijskim
tekstovima iz Staioga i Novoga za-
vjeta Pietpostavljao sam a onua
sam se piovjeiom i uvjeiio ua
iauo otvaia spise Ljubljenog uce-
nika Ipak izmedu svih biblijskih
pisaca najcesce se uiui s teksto-
vima Apostola naioua Pavao je u
svoje viijeme poznavao i uoiv-
ljavao u ivo teskoce i pitanja svo-
jih suviemenika i u konkietnosti
onuasnje stvainosti ougovaiao je
na ta pitanja otvoieno i jasno Ta
je cinjenica ocito iazlog sto se nas
autoi lako piepoznaje u Pavlovim
tekstovima
Pisac knjige 0cimo psibolo
qo teoloqo upoiabom biblijskih
tekstova nije imao namjeiu na-
stupiti kao piofesionalni egzeget
Ne piimjenjuje na biblijske citate
suviemene egzegetske metoue i
piistupe ne pokusava piimjeii-
ce otkiiti u njima neki ili sva ce-
tiii smisla na patiisticki nacin
0 svojem iznosenju biblijske po-
iuke on pietpostavlja cijeli taj
znanstveni pioces
Poneki ou clanaka u
tematskih cjelina ove knjige ima
vec u naslovu biblijski tekst npi
sti no moju pozoinost zao-
kupile su uvije njegove kaiakteii-
sticne upoiabe biblijskih teksto-
va
Pivi nacin bih nazvao anti-
cipiianim biblijskim izlaganjem
Autoi naime najpiije izlae aktu-
aliziiani smisao nekog ou biblij-
skih tekstova a tek na zavisetku
to svoje izlaganje okruni iziavnim
i pieciznim navodenjem samoga
teksta
Biugi nacin ounosi se na
ona izlaganja u kojima autoi
pietpostavlja biblijski sauiaj u
biblijskom smislu teku njegova
tumacenja ali cini ua ti biblijski
tekstovi ostanu samo implicitno
piisutni u tekstu Citatelj kojega
pisac cijeni i ima u njega povjeie-
nja lako ce uetektiiati o kojem je
biblijskim tekstovima iijec
Autoiu knjige 0cimo psibo
loqo teoloqo vec iskusnom piscu
bliska je semantika iijeci poka-
zuje iziazitu lakocu i spontanost
u semiotici tkiva svake svoje me-
uitacije S gleuista heimeneutike
iijeci biblijske Boje iijeci eg-
zeget ce moua tu i tamo zastati
zbog poneke antiopomoiisticke
sintagme usp sti No kako
ce homo loquens I u Beiuei
uiukcije govoiiti o Bogu ako ne
na ljuuski nacin 0ostalom i sam

je Bog tako piogovoiio kako kae


uogmatska konstitucija o boan-
skoj objavi Bei verbum usp Bv

Naslov knjige 0cimo psibo


loqo teoloqo pousjeca citatelja
ua ce u knjizi uz puno teologije
naci obilje mateiijala iz psiholo-
gije Piscu medutim nije bio cilj
piiieuiti za svojega citatelja iazne
infoimacije iz tih uviju znanosti
0bje te znanosti i psihologija i
teologija koje on piofesionalno
poznaje njemu su u stvaii samo
sieustvo u ovoj knjizi Slueci se
njima on eli piipiemiti svojega
citatelja ua postane zapiavo otvo-
ien i spieman za izljeciteljsku
Boju iijec
Piema jeunoj noveli pitali
su nekog iabina A guje je Boja
iijec Ie li ona na nebu s andeli-
ma Ili je u svitku 0ugovoiio
je Boja iijec ivi u govoiu ono-
ga koji o njoj poucava i vec u sicu
osobe koja o njoj eli cuti
Paul Ricoeui pak tviui ua
stvainoga autoia pisanog ujela ci-
tatelj moe susiesti jeuino u tek-
stu samoga ujela Pou tim viuom
paiafiaziiam uio malopiije nave-
uenih iabinovih iijeci Boja iijec
boiavi u govoiu tj u tekstu ove
knjige Boja iijec se ne viaca k
Bogu bez ploua kako pise pioiok
Izaija usp Iz A sam
pisac knjige 0cimo psiboloqo teo
loqo Nijo Nikic jest u njoj teolog
jest psiholog ali baiem ja tako
mislim vise nego teolog vanije
nego psiholog u ovoj svojoj knjizi
on je navjestitelj navjestitelj Bo-
je iijeci
Peio viuovic
RAZMISL)AN)E U BUCU U
VREMENU PUSTMUDERNIZMA
Teiiy EAuLET0N Rozum viero
i revoluciio releksiio o rosprovi
oko Boqo Naklaua Ljevak Zagieb
sti
Teiiy Eagleton je autoi koji
nije nepoznat nasem balkan-
skom citateljskom populusu 0n
je biitanski piofesoi koji vec niz
uesetljeca pieuaje knjievnost na
sveucilistima u velikoj Biitaniji
Njegovo najnovije ujelo koje je
objavljeno u Zagiebu Rozum vie
ro i revoluciio ujelo je iz ieligio-
logije a nije pioizaslo iz peia teo-
loga 0va uisciplina je umnogome
nepoznata na nasem govoinom
pouiucju jei obuhvaca multiuis-
ciplinaian piistup pioucavanju
ieligije pii cemu takovistan na-
cin pioucavanja polazi izvana
te se vlastito vjeisko uvjeienje
ostavlja po stiani Eagleton iako
je foimalno teoieticai knjievno-
sti upustio se i u pustolovinu pi-
sanja o ieligiji Bo saua su objav-
ljene njegove sljeuece knjige na
nasem jeziku Kniievno teoriio
SNL lJeio kulture Iesen-
ski i Tuik Teoriio i nokon
nie Algoiitam Sveti teror
Iesenski i Tuik i Smisoo
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ivoto Iesenski i Tuik


Bjelo Rozum viero i revo
luciio sastoji se ou Pieugovoia
nakon kojeg slijeue cetiii iscipna
poglavlja a na kiaju knjige stoji
Kazalo
Pivo poglavlje knjige naslov-
ljeno je znakovitim naslovom
Sliom Zemlie Autoi kioz cjeloku-
pnu knjigu supiotstavlja uva uje-
la Boq niie velik Chiistopheia
Bitchensa i lluziio o Boqu Richai-
ua Bawkinsa te iziavno kiitiziia
njihove teoiije o teologiji potiebi
vjeie u viemenu libeializma po-
litici te ounosu ieligije i znanosti
vjeia i znanost se medusobno ne
iskljucuju nego su to uvije iazlici-
te potiage ne govoie cesto o istoj
visti stvaii pa su zato ponekau
u supiotnosti vjeia uanas nuui
svihu jei svjeuoci smo juinjave
za bogatstvom i uivanjem koji
su sviha samima sebi zakljucu-
je autoi Tianscenuentnog Boga
zamjenjujemo svemogucim co-
vjekom koji postaje sieuistem
svijeta vjeia nam je potiebna u
ovom bezbonom viemenu jei
nuui nauu kaua je moial vjeio-
vanje u vihovno bice postalo uo-
sauno i nepotiebno Zanimljiva je
autoiova tviunja kako je Bog sa
svojom slobouom izvoi ateizma i
vjeie jei nam je omogucio ua ga
piihvatimo ili oubacimo
Eagleton jako potenciia lju-
bav koju piopagiia kiscanstvo jei
Bog voli svakog muskaica i enu
bez obziia na njihovu moialnu
izopacenost i giijehe 0u njih se
samo tiai ua vjeiuju Zanimljiva
je kiitika kiscanstva i Isusa kao
neheioja nekoga tko ne tieba
ovaj svijet tko je apolitican ali
ga opiavuava stavom ua je smak
svijeta ocekivao svaki cas Isus je
kako autoi kae imao pogiesan
smisao za povijest Ipak kiscan-
stvo nuui spasenje jei je izgiauilo
koncept svakiuasnjeg ivota vje-
iovati ne znaci samo piisustvova-
ti obieuima nego posjetiti bole-
snika nahianiti siiomaha zastiti
jaunika i to je ono cega svaki ki-
scanin tieba biti svjestan
Samoouiicanje je put k spa-
senju ali samo ako voui k ostvaie-
nju vecih ciljeva Zanimljiv je nje-
gov stav o celibatu Celibat nije
nepiijateljski nastiojen spiam
spolnosti Celibat je itva ouii-
canje a itva znaci napustanje
necega sto uiite uiagocjenim
Celibat je ievolucionaina opcija
jei je njegova sviha postizanje
obilnijeg ivota Eagleton sti
Teiiy svim snagama zago-
vaia ieligiju ali onakvu kakva je
u osnovi i sto zagovaia i stoji na
stiani milijuna muslimana ciju
vjeiu nakon iujna klevecu ia-
sisti Zapaua Rasizam je iznova
stekao intelektualni ugleu Kao
iezultat biutalnog kapitalizma
koji ne tieba vjeiu javlja se po-
kiet New Agea koji nuui uuhov-
no utociste bogatim pojeuinci-
ma Njegovi sljeubenici su skloni
neiealnosti jei kako kae Teiiy
Novac stvaia neiealnost No taj
pokiet ne nuui ijesenje niti iueju

ua se nesto piomijeni ne ukljucu-


je mase S uiuge stiane tu su po-
kieti islamskog iauikalizma i ki-
scanskog funuamentalizma koji
su pokieti masa nastoje piomije-
niti svijet ne oubacuju moueini-
tet nego samo ono sto je u njemu
i samo stetno npi kemijski iat
Na kiaju poglavlja autoi zakljucu-
je ua je ieligija uanas u usponu i
ua bitno ouieduje nase uoba
Nakon piethounog poglavlja
slijeui uiugo poglavlje naslovlje-
no lzJono revoluciio 0vuje autoi
otkiiva ua su oni koji o ieligiji ia-
spiavljaju njezini najveci neznal-
ci sto se ounosi na uvojac Bich-
kins kako on slobouno naziva
Richaiua Bawkinsa i Chiistophe-
ia Bitchensa Bitchkins na temu
teologije je poput nekoga tko po-
lae piavo na naslov knjievnog
kiiticaia time sto komentiia kako
u iomanu ima lijepih uijelova a
isto tako ima i nekih zastiasuju-
cih a na kiaju sve je jako tuno
Iz naveuenog citata se iazotkiiva
uuhoviti piikaz ovih teskih stavo-
va o ieligiji politici libeializmu
libeialnom nacinu ivljenja Balje
autoi smatia ua u ujelu Boq niie
velik postoji opsean opus kiivo-
tvoienog kiscanstva i slobounog
izokietanja povijesti kao na pii-
mjei teza ua Ziuovi nisu nikako
mogli lutati pustinjom goui-
na Teiiy kiivi kiscansku vjeiu
zbog postojanja ovakvih njezinih
kiiticaia zbog toga sto je posta-
la vjeiom imucnih ne maii zbog
poujele na siiomasne i bogate
sto jauikuje nau smicu zametka
ali ne maii zbog ubijene ujece u
Iiaku
0 nastavku kiitiziia politi-
ku SABa spiam ostatka svijeta
s posebnim osvitom na zemlje
Istoka Ieuino sto populus tiai
ou ove svjetske sile jest sekulaina
piavua koja ce naujacati ieligij-
ski teioi 0 knjizi stoji Islamisti
napiosto ne vjeiuju ua ce im za-
pauni zakonikaua uonijeti piav-
uu Eagleton sti Ili Bez
golemog koncentiacijskog logo-
ia poznatog kao Pojas uaze nije
nemoguce ua bi toinjevi Blizanci
i ualje stajali na svome mjestu
Eagleton sti Autoi kao iz
bunta govoii o neuostacima ua-
nasnjeg kiscanskog uiustva ne
govoii o esencijalnoj kiscanskoj
vjeii
Sljeuece poglavlje nosi naziv
viero i rozum Stav uanasnjih libe-
iala ua je vjeia u potpunosti lise-
na iazuma potaknuo je autoia ua
napise ovo iscipno poglavlje i ua
jeunom zauvijek ougovoii na sva
skakljiva pitanja suounosa vjeio-
vanja i iazuma 0n smatia vjeia
bilo kakva vjeia nije stvai izboia
Cesto sebe zateknemo kako vje-
iujemo u nesto piije no sto svje-
sno oulucimo Rijec je o tome ua
smo pieuouiedeni ua vjeiujemo
i ua tome nismo u mogucnosti ua
umaknemo Eagleton sti
Pohvalno je ua Eaglaton uocava
jeuan speciican pioblem vezan
uz ounos vjeie i znanja koji se
vec stoljecima svepioima kioz
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
220
povijest teologije i ilozoije vje-
ia i iazumno znanje su neupitno
povezani jei ne bi imalo smisla
mahati piikupljenim uokazima o
nekoj stvaii ako ne vjeiujemo u
one koji su ih skupili ako nema-
mo kiiteiije toga sto viijeui kao
pouzuan uokaz a to je pitanje
vjeie Ipak autoi veli sljeuece
Citavo pitanje vjeie i znanja ku-
uikamo je sloenije nego sto slute
iacionalisti Eagleton sti
Na pitanje ua libeiali ne vjeiuju
nicemu sto viijeda zuiav iazum
te ua je svaka vjeia slijepa ou-
govaia kako takvi pojeuinci ou-
bacuju cak i svoju osobnu vjeiu
kao sto je vjeia u ljuusku slobouu
gnusanje piema politickim tiiani-
ma Na kiaju Eagleton zakljucuje
ua se znanost ma koliko poiicala
slui ouiedenim clancima vjeie
kao i svaki uiugi oblik spoznaje
0vo piiznaju postmoueini skep-
tici i ateisti jei ne postoji samo
ieligiozno vjeiovanje
Kulturo i borborstvo na-
slov je posljeunjeg poglavlja ove
knjige u kojem nas autoi pou-
sjeca zasto u XXI stoljecu uolazi
uo ieaiimacije vjeie u piofanom
svijetu te govoii o zbivanjima na
tom polju nakon iujna Po-
hvalno je sto Eagleton objasnjava
ua iauikalni islamski pokieti koji
su postali eufemizmom za teioii-
zam ovoga uoba nisu motiviiani
toliko vjeiom koliko politikom a
ua islamisti znaju iznimno malo o
vlastitoj vjeii
0uiedenje uanasnjeg libe-
ialnog uiustva je tzv kieativna
iavnouusnost spiam onoga u sto
ljuui zapiavo vjeiuju ounosno
ua ljuuima tieba omoguciti ua se
slobouno uie svojih uvjeienja i u
tome im ne smetati
0 ujelu biva kiitiziian libe-
ialni nacin ivljenja koji je u su-
piotnosti s humanim nacinom
Takodei je na stianicama ovog
ujela svepiisutna kiitika licemjei-
nouvolicnog Zapaunog svijeta u
kojem se piopovijeuaju jeune vii-
jeunosti a ivi se u potpuno uiuk-
cijim nacinom ivljenja Teiiy Ea-
gleton kiitiziia vec uavno uocene
piobleme suviemenog covjeka a
to su mateiijalizam i inuiviuuali-
zam
Negativna stiana knjige ogle-
ua se u pieteskoj osuui Zapaunog
covjeka jei i medu zapaunjacima
kojima piipaua i Eagleton ima
iznimno uobiih humanih ljuui
te na toj stiani svijeta uistinu po-
stoji uiustvenopiavni sustav koji
umnogome uobio funkcioniia ali
je ipak uuhovno uiukciji ou onog
u ostatku svijeta No bitno je po-
znavati iazloge takva njegova sta-
va koji su bitno ouiedeni nakon
iujna
No mnogo je pozitivnih stva-
ii koje moemo pionaci u ovom
ujelu Autoi je na stiani vjeie kioz
cijelu knjigu i obecava ua ce ju bia-
niti svim snagama jei u viemenu
u kojem ivimo intelektualci cine
mnogo ua ju maiginaliziiaju Po-
zitivan je uuh kojom knjiga ziaci
jei pioeta je iionicnim i uuhovi-
221
tim piistupom spiam teoiija onih
koji vjeiu napauaju a Boga isklju-
cuju iz uimenzija piofanog svije-
ta 0n jeunostavno kae ua takvi
ljuui nisu uovoljno kvaliiciiani
ua bi pisali ili govoiili o Bogu Ne-
moguce ua knjiga ostavi citaoca
iavnouusnim Nekoga ce moua
i iazbjesniti mnoge nasmijati ali
opceniti ce uojam biti pozitivan
0va knjiga je izvistan piije-
vou s engleskog jezika koji je naci-
nio Binko Telecan No Eagletonov
jezik u knjizi osciliia pa je tako
svepiisutan znanstveni jezik uz
poviemenu upoiabu jeunom in-
telektualcu veoma neuolicnih ii-
jeci koje su iznimno vulgaine te
ne zasluuju piisutnost na stiani-
cama teksta
0va knjiga je uglavnom pisa-
na na fonu analiticke ilozoije ciji
je utemeljitelj znameniti ilozof
Luuwig Wittgenstein na kojega
se Teiiy Eagelton neiijetko pozi-
va Ta stiuja u ilozoiji svepiisut-
na je i u teologiji i ieligiologiji sto
je viuljivo iz sauiaja ove knjige
Nuno je istaknuti ua ovo
ujelo nije pivo ove viste na hi-
vatskom jeziku Bo saua je o ovoj
pioblematici pisao saua vec po-
kojni Zeljko Naiuesic i to poseb-
no u njegova uva posljeunja uje-
la lice i moske svetoq i Rosciep u
svetome 0sim Iukica uanas na
hivatskom govoinom pouiucju
za ovu tematiku imamo mlauog i
nauaienog piofesoia Katolickog
bogoslovnog fakulteta u Zagiebu
ui Toncija Natulica u cijem je no-
vijem ujelu Hetomorfoze kulture
ulas koncila Zagieb po-
uiobno obiadena tematika kojom
se Eagleton bavi i to na puno za-
viunijem i uubljem nivou Inace to
Natulicevo ujelo vec je uoivjelo
uva izuanja Takodei tu su i ujela
ui Aunana Silajuica Huslimon u
Troqoniu zo iJentitetom Fakul-
tet islamskih nauka i El Kalem
Saiajevo i Krizo reliqiiskoq
iJentiteto u Jonosniem sviietu Fa-
kultet islamskih nauka i El Kalem
Saiajevo guje je takodei
iznimno uobio iazmatiana po-
tonja tematika Bjelo Teiiyja Ea-
gletona Rozum viero i revoluciio
uopce nije novina u nasim ieligi-
oloskim i teoloskim kiugovima
no svakako moemo naglasiti ua
moe itekako posluiti stuuenti-
ma ieligiologije teologije ilozo-
ije u njihovu stuuiju i kiitickom
piomatianju
Knjigu je izuala Izuavacka
kuca Ljevak iz Zagieba u oujku
gouine Bjelo je oiiginalno
napisano na engleskom jeziku
Reoson foitb onJ revolution Re
lections on tbe 6oJ Jebote
gouine Knjiga sauiava uo
stianicu i pouiubnih biljeaka
0ihan Iasic i Sejla Nujic
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
222
SMRT ILI ZIVUT )A DUBIVAM
U SVAKUM SLUCA)U
Boo 0B0BASIC i uiugi volim
liuJe Spomen no mons Horko Io
sipovico vihbosanska naubisku-
pija BKB Napieuak Saiajevo
sti
0 nekoliko sljeuecih stiani-
ca bit ce iijeci najpiije o ivotu i
iauu piof Naika Iosipovica te o
spomenknjizi o njemu volim liu
Je kao svojevisnoj komemoiaci-
ji
0vuje ja eto mene oumah
tako su zapocinjali cesti telefon-
ski veceinji pozivi koje je mons
Iosipovic upucivao iz Kaptola u
Bogosloviju I uoista za nekoliko
minuta zapocinjali bi iazgovoii o
biojnim temama I uvijek je neuo-
stajalo viemena Kaua su nakon
osmog svibnja telefonski
pozivi piestali jos uvijek smo gle-
uali u viata kau ce se pojaviti po-
znati nasmijani lik ali mitvi ne
govoie
Tko je imao piiliku cesce
iazgovaiati a osobito ivjeti uz
Naika Iosipovica mogao je cuti
njegovu omiljenu fiazu volim
ljuue a ua to za njega nije bila
samo obicna fiaza nego unevno
potvidivana stvainost Bile su to
uvije iijeci koje vjeiojatno najbo-
lje ocitavaju njegov ounos piema
uiugima Bio je to stav koji je izvi-
iao iz iskienih uubina osjecaja i
pietvaiao se u ivotno ponasanje
I svi su to osjecali Zato je valjua
najtocniji i najblie istini pouna-
slov knjige volim liuJe Spomen
no mons Horko Iosipovico
Izmedu i gouine
stoji gouina njegova osmislje-
na ivota i ustiajnoga iaua ua bi
iza sebe ostavio tiagove viijeune
postovanja Nnogima su njegovi
ivotni pouaci poznati ali piisje-
timo ih se bai u osnovnim cita-
ma Rouni uoinji Klauaii skola
u Nouiici koja mu je i upa te
poloena matuia gouine
na zagiebackoj klasicnoj gimna-
ziji bila su mjesta foimacije ua
bi potom zapoceo stuuij ilozoi-
je i teologije u Bakovu i zavisio
u Saiajevu Nakon iedenja
u Piozoiu nalazimo ga u Tiav-
niku kao kapelana te je nakon
uvije gouine osvanuo u Rimu na
6reqoriioni najstaiijem iimskom
sveucilistu iz g Colleqium
Romonum kako je na pocetku
nazvano a potom na Anqelicumu
guje postie uoktoiat iz ilozoije
tii gouine nakon sto je po-
zvan u Saiajevo
A saiajevska Teologija je piof
Iosipovica eljno ocekivala na ko-
joj je pieko gouina pieuavao i-
lozofske pieumete
0 meduviemenu je uz pieuavanja
obavljao i biojne uiuge funkcije
koje su ga iscipljivale jei on nista
nije iauio polovicno Spomenimo
bai neke njegove uloge iektoi
Bogoslovije izmedu i
a potom nakon iazuvajanja Teolo-
gije ou Sjemenista i uekan Teolo-
gije u uva izboia Bio
223
je clan Sieuisnje upiave Napietka
kao i zauzeti clan vihbosanskoga
kaptola Kaua je nakon poviatka
iatne teologije iz Bola na Biacu
zbog iata pokienut goui-
ne casopis teologije vrbbosnensio
uo cega mu je bilo osobito stalo
bio je glavni uieunik kioz vise ou
gouina ne samo uieunik nego
i koiektoi i popiavljac tekstova
biljeski liteiatuie i bankai koji je
nalazio novac i isplacivao tiosko-
ve tiskanja Sve je to uouatno pla-
cao cestim nocnim iauom uoce-
kujuci zoiu za iaunim stolom i ne
steueci zuiavlje 0ieunik je niza
RoJovi i biojnih uiugih izuanja
kojima se Teologija uanas moe
ponositi Iosipovicev iau oko iz-
uavacke ujelatnosti na Teologiji
nije piolazio bez pioblema pa i
opstiukcija osobito u posljeu-
nje viijeme njegova ivota 0za
sve to autoi je ili uieunik mno-
gih knjiga i clanaka suuionik na
znanstvenim susietima u BiB i u
inozemstvu te suiaunik u istiai-
vanju Ervotske ilozofske bostine
Iosipoviceva opsena bibliogiai-
ja nalazi se na kiaju knjige volim
liuJe i Pbilosopbio perennis piii
Zeljko Pavic
0u uiugih aktivnosti valja
navesti i to ua je bio pivi postu-
latoi u postupku beatiikacije
Biinskih mucenica i naubiskupa
Stauleia Ne moemo ne spome-
nuti ni Iosipovicev uloeni veliki
tiuu oko piipiemanja Teologije
za pouizanje na iazinu fakulteta
sto je uglavnom i piiveo kiaju ali
nije uocekao I piitom je uoivlja-
vao neiazumijevanja jei su svi
znali sto bi tiebalo uiauiti ali je to
on uiauio Njegovo uzuignuce na
cast pocasnog pielata pape Ivana
Pavla II nije bilo slucajno
Bolest je medutim cinila svo-
je Nakon nekoliko opeiacija u
Aachenu i Saiajevu te visegouis-
njeg viunog opoiavka nakon lije-
cenja uoivljava nove zuiavstve-
ne piobleme Bogovoien je za
svibnja i piijevoz posebnim
vozilom iz Njemacke uz lijecnic-
ku piatnju na ualjnje lijecenje u
giau Aachen ali je toga uana pie-
minuo Pokopan je u uoinjim Kla-
uaiima tii uana kasnije svib-
nja Bio je to uostojan opiostaj ou
covjeka kojega se nije moglo ne
postovati
Spomenknjiga o njemu vo
lim liuJe ouiaava mali uio uviua
u ivot i opiostaj ou mons Iosi-
povica Izuavaci su vihbosanska
naubiskupija i BKB Napieuak
gouine Iako se na pocetku
knjige nalaze imena tiojice pii-
iedivaca moia se piiznati ua je
glavni uio posla obavio piof 0uo-
basic 0no sto oumah upaua u
oci jesu biojne fotogiaije u knji-
zi koje neposieuno upotpunjuju
tekstove i govoie o opisanim ci-
njenicama Ima ih iavno stotinu
moglo ih je biti i vise i manje ali
fotogiaije se iauo gleuaju jei
osim teksta ljuui obicno vole i vi-
zualne pokazatelje opisa
Na nepunih stianica
knjiga je pouijeljena u osam uije-
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

lova ili poglavlja osim pieugovo-


ia i kiatkog ivotopisa tu se na-
lazi opiostaj u Saiajevu spiovou
u uoinjim Klauaiima komemoia-
cije sjecanja iziazi sucuti biobi-
bliogiaija uiugi o Naiku te ivot
kioz fotogiaije
0va je knjiga spomen na i-
vot i smit Na spiovounoj misi
u saiajevskoj sjemenisnoj cikvi
sest je govoinika isticalo pokojni-
kov zanosan ustiajan i iauostan
ivot koji je utkao u vihbosansku
Cikvu spominjana je zahvalnost
za zauzeti iau a osobito stvaianje
atmosfeie zajeunistva s uiugima
uovoiili su o njegovoj eneigiji
koju je ulagao u ijesavanje kon-
likata o ponosu koji je pokazivao
pazeci i na to ua nikoga ne uvii-
jeui a ua piitom iekne sto tieba
ieci Sa zahvalnoscu su govoiili o
ougovoinosti piema svemu sto
mu je bilo povjeieno s o
piijateljstvu uopiinosu u iauu na
Teologiji i Naubiskupiji Ieuan je
govoinik istakao pokojnikov po-
nos na Bogosloviju i piitom uo-
uao Kau te vec ne ispiacamo iz
kateuiale mi smo ponosni ua Te
ispiacamo iz ove nase sjemenis-
ne cikve Biugi je naglasio
kako je svjeuocio veuiinu nau
nasim uskocama i tom veuiinom
oslobadao i pobjedivao ou bo-
lesti steieotipa stiaha zaledenih
ljuuskih ounosa
0piostajne govoie u u Kla-
uaiima iziekli su mouiicki u-
pnik Kopic kaiu Puljic biskup
mons Komaiica zatim uugogo-
uisnji piijatelj svecenik iz Aache-
na Beiibeit August piofesoii
Aiacic iz Bakova te Topic i 0uo-
basic iz Saiajeva 0pet je naglase-
na zahvalnost pokojniku isticana
je njegova elja pocivati u Posav-
skoj giuui Kasnije je ouiano i
pet komemoiacija ili misa zauus-
nica u Saiajevu Nostaiu i Aache-
nu Piiloge svojih sjecanja napisa-
li su za knjigu piof Zovkic te piof
Zeljko Pavic koji je naglasio kako
se pokojnik nije alio na bolest
pa kae Naiko Iosipovic nikaua
nije bio bolestan uvijek je bio
zuiav za iazliku ou nas mnogih
Samo pismeno poslanih
sucuti bilo je iz BiB Bivat-
ske Njemacke Italije Austialije
0ganue Zupljani jeune upe za-
hvaljuju pokojniku sto je ijesavao
njihove upne piobleme te uoua-
ju Zao nam je ako su nasi pio-
blemi negativno ujelovali na nje-
govo zuiavlje Nolimo opiost ou
Boga i cikvene zajeunice
Na ivot smit i sahianu osvi-
nuli su se i neke novine casopisi
i inteinetske stianice Samo uvije
ou izjava 0tisao je svecenik ko-
jega su svi voljeli i uiuga bio je
skioman iauin stipljiv ne sklon
isticanju Njegovom
smicu ljuui su zaista bili iznena-
deni i oalosceni
Ni o uiugima lijepo govoii-
mo obicno nakon smiti Taua net-
ko place netko pokojnika hvali
uiugi mu zahvaljuju na piimlje-
noj pomoci Nasiecu uglavnom
bizo zaboiavimo nespoiazume ili
225
uvieue s jeune i uiuge stiane sje-
camo se samo lijepih i iauosnih
tienutaka Zato je valjua i nastala
poznata izieka Be mortuis nil nisi
bene o pokojnima samo uobio
Samo andeli i pokojnici ne giijese
Bakako i pokojni je Naiko za i-
vota imao svojih ljuuskih slabosti
i neuostataka ali se nista ou toga
ne moe piipisati njegovoj zlobi
ili gajenju nekih losih i piomislja-
nih osjecaja bili su to tienuci koji
su bizo pali u zaboiav Takvim su
ga uoivljavali svi koji su ga po-
znavali
Za kiaj moia se spomenu-
ti jeuna njegova tipicna i zauiv-
ljujuca izjava Izgovoiio ju je u
Aachenu izmedu uviju opeiacija
Evo sto je iekao Ia uobivam u
svakom slucaju Ako buuem smio
jos malo ostati u ovom ivotu uo-
bivam ivot s vama u ovom lije-
pom svijetu i mojim obljubljenim
poslovima Ako bih umio taua se
nauam uobiti vjecni ivot Sto me
uakle moe piestiasiti
0z tako uuboku vjeiu svaki je ko-
mentai suvisan
Zivotna svijeca Naika Iosipo-
vica se ugasila u gouini ivota
i svecenickog sluenja ali ti-
tiaji plamena te svijece ostali su
i ualje piisutni Piisutni su piije
svega medu onima piema kojima
je gajio nepatvoieno i nenamje-
steno piijateljstvo 0ni pak koji
Naika Iosipovica nisu uublje po-
znavali moci ce uijelove ousjaja
njegova uuha i tiagove njegove
uuse naci zabiljeene u biojnim
tekstovima njegovim i o njemu I
u uvjema knjigama volim liuJe i
Pbilosopbio perennis
Tomislav Iozic
ZBIRKA CLANAKA U
)AKUVL)EVU) PUSLANICI
Nato Z0vKIC Iokovlievo poslo
nico u Bibliii i Crkvi Bivatsko bi-
blijsko uiustvo Katolicki bogo-
slovni fakultet Zagieb Saiajevo
sti
Pojavljivanje nove knjige
piof ui Nate Zovkica nije nikakva
novost 0vo je samo jeuna u nizu
knjiga ovog mailjivog i visnog bi-
blicaia ua buuem piecizan iaui
se o knjizi
Knjiga je plou uugogouisnjeg
iaua i pioucavanja Iakovljeve po-
slanice ou uakle skoio
gouina pioucavanja i stoga ne
tieba sumnjati u stuuioznost i vii-
jeunost ovog ujela Naime kako
sam autoi istice Iakovljevom po-
slanicom se bavi ou gouine
Nakon zavisetka poslijeuiplom-
skog stuuija na Papinskom biblij-
skom institutu u Rimu nabavio je
komentai katolickog biblicaia
Fianza Nussneia o Iakovljevoj
poslanici i poceo polagano stuui-
iati te je za stuuente vihbosan-
ske teologije u Saiajevu piiieuio
komentai tog novozavjetnog spi-
sa te ga vise puta piolazio sa stu-
uentima sti No tek nakon
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

uvauesetak gouina tocnije


gouine pocinje objavljivati egze-
getske teme iz ove poslanice sto
je jos jeuan uokaz stuuioznosti
Tek nakon temeljite piipieme
uocio je ua ima sto ieci i ponuuiti
katolickoj citalackoj publici Ne-
dutim ovo nije kiaj pioucavanja
piofesoia Zovkica Iakovljeve po-
slanice Kako sam kae ova knji-
ga je samo piipiava za komen-
tai Iakovljeve poslanice kojoj se
saua eli posvetiti To je naucio
ou uiugih biblicaia koji su o Ia-
kovljevoj najpiije pisali clanke i
monogiaije a zatim komentai
nakon sto su uznapieuovali u
istiaivanju sti
0 knjizi je skupljeno ueset
clanaka piof Zovkica ou kojih je
vecina objavljena u iaznim teo-
loskim casopisima ili zboinici-
ma iauova Piva su uva clanka ili
poglavlja ove knjige neobjavlje-
na uvouna Pivo poglavlje nosi
naslov Iakovljeva poslanica
muuiosnosocijalni spis Novoga
zavjeta u kojem autoi uvouno
govoii o Iakovljevoj poslanici sa-
uiaju knjievnoj visti piscu a
na kiaju uonosi i svoj novi piije-
vou ovog biblijskog spisa Biugo
poglavlje takodei neobjavljivan
clanak nosi naslov Iakovljeva u
Cikvi nekoc i uanas Autoi istice
ua se u pivim stoljecima Iakovljev
spis iijetko koiistio jei nije nuuio
uokaze u kiistoloskim i tiini-
tainim iaspiavama a uz to je u
moialnim pitanjima citiiao Staii
zavjet kao svetu knjigu Ziuova i
kiscana i time piepoiucivao ui-
jalog sa Ziuovima sti sto u
pivim stoljecima nije bilo nagla-
seno vjeiujem ua je i piouca-
vanje ovog spisa pomoglo piof
Zovkicu ua uziaste u uijaloskoj
svijesti koju neumoino piomice
na bosanskoheicegovackom po-
uiucju 0 iaziaubi ovog clanka
Zovkic spominje autoie koji su
citiiali ovaj spis u patiistickom
iazuoblju ou 0iigena Atanazija
i Ciiila Aleksanuiijskog uo mona-
ha koji su u Iakovu nalazili jasnu
i izazovnu pouisku za bijeg ou
giesnog svijeta te boibu piotiv
davla i svlauavanja samog sebe
sti te komentaie ovog spi-
sa tijekom sieunjeg vijeka Beua
Casni kao i sieunjovjekovne
teologe poput Tome Akvinskog
koji je u Iak viuio novoza-
vjetni uokaz za mateiiju foimu i
ujelitelja bolesnickog pomazanja
Na Tiiuentskom saboiu Iakov-
ljeva poslanica je postala vaan
spis posebno kao potviua nauka
o opiavuanju te sakiamenta bo-
lesnickog pomazanja Saboi koii-
sti iziaz posljeunje pomazanje
kojeg je Kiist nagovijestio piigo-
uom slanja apostola ua piopo-
vijeuaju i mau bolesnike Nk
a pioglasio ga Iakov Iak
sti Autoi pak istice
ua se egzegeti slau ua je pivotni
cilj mazanja bolesnika ozuiavlje-
nje nemocnika i zato Biugi vati-
kanski saboi taj sakiament nazi-
va bolesnicko pomazanje sti
Nakon piikaza koiistenja Ia-

kovljeve u Rimskom katekizmu


i velikom kotekizmu Petia Kani-
zija autoi opsiino govoii o situ-
aciji koja je piethouila Biugom
vatikanskom saboiu i za iazliku
ou pivih stoljeca kiscanstva op-
senoj upotiebi Iakovljeva spisa i
u uanasnjim cikvenim uokumen-
tima u lituigiji i u egzegezi ulav-
ni iazlog je svakako socijalni za-
okiet cikvenog uciteljstva koje je
u Iakovljevoj naslo velik oslonac
usp Iak uovoieci o piotka-
nosti Kotekizmo Kotolicke crkve
citatima iz Iakovljeve poslanice
autoi govoii ua su za sastavljanje
Katekizma zasluni postkoncil-
ski ekstiemizmi kiajnje konzei-
vativnih i bolesno piogiesivnih
sti te istice ua katekizam
nije biblijski ali ima snanu bi-
blijsku sastojnicu Naglasavajuci
ua je Iakovljeva poslanica najso-
cijalniji uokument Novoga zavje-
ta ali sto se socijalne enciklike
nisu uovoljno na nju oslanjale te
to vise zauivljuje obilna upoia-
ba ove poslanice u KKC sesnaest
iziavnih citata i osamnaest aluzija
na pojeuina mjesta u biljeskama
sti Na kiaju autoi iziaava
iauost sto iaste zanimanje ucitelj-
stva i teologa za ovaj muuiosno
socijalni spis Novoga zavjeta kao
i bioj stuuija koje pisu katolicki i
piotestantski biblicaii o Iakovlje-
voj 0na je nekoc bila nauahnuce
monasima za uuhovno ivljenje a
uanas je inspiiacija svim cikve-
nim ujelatnicima u zalaganju za
mii iskoijenjivanje siiomastva te
uijalog izmedu kiscana i Ziuova
sti
Tiece poglavlje pou naslo-
vom Cikva i siiomasi piema Ia-
kovljevoj poslanici uonosi egze-
getsko tumacenje onih ulomaka
Iakovljeve poslanice koji govoie
o Cikvi i siiomasima Iak
govoi o piomicanju neznat-
nih a svigavanju utjecajnih Iak
govoi o zauzimanju za
siiote i uuovice Iak pii-
stiano uouvoiavanje bogatasima
i pieziianje siiomaha Iak
ulomak kojem autoi uaje
pielijep pounaslov mitva vjeia
pieu hitnim potiebama siioma-
ha Iak govoi o giesnoj
pieuzetnosti tigovaca Iak
o giamzivim veleposjeunicima
koje ce zauesiti nevolje u posljeu-
nji uan uovoieci o temi siio-
mastva autoi istice ua iskoiis-
tavanje piiiounih bogatstava ou
stiane iazvijenih nacija i medu-
naiounih koipoiacija pieustavlja
giijeh piotiv siiomasnih naioua
i buuucih naiastaja jei je Bog
svima namijenio piiiouna bogat-
stva Iakovljeva je poticaj ua se iz
uiustva obilja piijede u uiustvo
skiomnog tiosenja zajeunickog
piiiounog bogatstva sti
Autoi zakljucuje ua se pisac u
svojem stavu piema bogatasima
i siiomasima oslanja na pojeuine
pioiocke psalamske i muuiosne
tekstove kao i na sinopticku tia-
uiciju Isusovih poticaja na ougo-
voino sluenje mateiijalnim uo-
biima i pomaganje siiomasima
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

Stoga i Cikva ne smije poulijega-


ti svjetovnom mentalitetu piecje-
njivanja bogatih i poucjenjivanja
siiomasnih Bitni uio poslanja Ci-
kve je ne samo nenavezanost na
mateiijalna uobia nego i pomaga-
nje siiomasima Bogatstvo nije
zlo po sebi ni siiomastvo vilina
samo u sebi uiijeh je iastiosno
uivati mateiijalna uobia ma-
kai i piaveuno stecena ignoiiia-
juci potiebe siiomaha sti
Cetvito poglavlje je takodei
egzegetska obiaua Kiscanske
molitve piema Iakovljevoj posla-
nici Iako Iakovljeva poslanica
nije pivenstveno tiaktat o moli-
tvi nego muuiosni spis ipak spis
obiluje molitvenim iefeiencija-
ma Poznato je ua je Luthei ovu
poslanicu nazvao slamnatom zato
sto svega uva puta spominje Isusa
Kiista Iak a muku Isuso-
vu uopce ne spominje Izostanak
kiistoloskih izieka mogao je
ovisiti o naglasavanju molitve jei
je u viemenu pivih kiscana sam
Bog bio objekt molitve koja
je svakako oulucujuca sti
Nolitveni ulomci koje se u ovom
poglavlju egzegetski obiaduje su
Iak molitva za uai muuio-
sti Iak povezanost mo-
litve sa ivotom u uuhu vjeie Iak
poticaj ua vjeinici
svoju vjeiu iskazuju ujelima lju-
bavi piema potiebnima posebno
siiotama uuovicama i oskuunim
uz aluuiianje na lituigiju zajeuni-
ce Iak poziv na bla-
goslivljanje Boga i ljuui s tim ua
se covjek ougovoino slui uaiom
govoia Iak niz poticaja
na pokajnicku molitvu guje se Ia-
kov piibliava Isusu koji je ieci-
mo u piispouobi o caiiniku u hia-
mu Lk zoino pokazao
piimjei pokajnicke molitve mo-
litva je iziaz kajanja spiemno-
sti na obiacenje i vikanje Bogu
usieu nepiavui ua bismo ih lakse
pounijeli sti Iak
najuulji Iakovljev oulomak o mo-
litvi guje se govoii o snazi molitve
za bolesne i o viacanju giesnika
Kao sto je vec ieceno tema mo-
litve nije glavna tema poslanice
nego je pisac ovu temu obukao
u staiozavjetno iuho i tiauiciju
juuaizma Za Iakova molitva je
pojeuinacno i zajeunicko otvaia-
nje Bogu sa spiemnoscu ua svo-
je potiebe utkamo u volju Boju
sti
Peto poglavlje govoii o vjei-
nickoj muuiosti u Cikvi i svijetu
piema Iakovljevoj poslanici guje
se egzegetski pioiaduju glavni
tekstovi o vjeinickoj muuiosti ali
i ukazuje na slicnost nekih Iakov-
ljevih uputa i Isusovih muuiosnih
izieka sacuvanih kou Nateja i
Luke posebno u uovoiu na goii
sti Nuuiosni ulomci
u Iakovljevoj poslanici o kojima
se govoii su Iak guje se
povezuje kusnja vjeia i muuiost
Iak guje se istice ua je
muuai onaj koji se ogleua u savi-
senom zakonu sloboue Iak
muuiost je nuna vilina ua
bi se konstiuktivno moglo ujelo-

vati u zajeunici vjeinika i medu


ljuuima uiukcijih uvjeienja Iak
guje se govoii o muuio-
sti u svjetovnom poslovanju 0vi
ulomci pokazuju ua je pisac Ia-
kovljeve poslanice poznavao i gia-
du o Isusu kao ucitelju muuiosti i
paienetsku giadu gickoiimskih
stoika za koju je uoznao pieko Zi-
uova uijaspoie sti
Sesto poglavlje uonosi temu
Abiahama piijatelja Bojeg co-
vjeka vjeie i ujela piema Iakovlje-
voj poslanici u kojem se obiadu-
je lik Abiahama kojeg se iziicito
spominje samo jeunom u Iak
ali se na njega puno puta aluui-
ia u ovom spisu Piikaz Abiaha-
ma piijatelja Bojeg piati se i
kioz Staii zavjet te iuovsku apo-
kiifnu liteiatuiu Knjiga jubileja
Abiahamova opoiuka guje se
istice Abiahamovo muuio slue-
nje uaiom govoia ugoscavanja
nepoznatih putnika spiemnosti
ua itvuje Izaka i stipljivom pou-
nosenju Saiine smiti te istice
ua su se kou njega upotpunjava-
le vjeia i vjeinicka piaksa sti

Seumo poglavlje nosi na-


slov Noialni poticaji Iakovljeve
poslanice kao pouloga za suiau-
nju kiscana i iuova uanas kao
posljeunji clanak ove knjige koji
uo saua nije objavljen iako bi
tiebao biti objavljen u Bogoslov-
skoj smotii u gouini a pii-
ieden je kao jeuno ou izlaganja
na simpoziju hivatskih biblicaia
Biblija i moial u Bakovu i
piosinca gouine Pisuci
o ovoj temi autoi egzegetski ia-
spiavlja o pojmu Zakona u Ia-
kovljevoj poslanici Iak
zakljucujuci ua
Iakov Bekalog smatia vaecom
zbiikom moialnih piopisa 0n
pieuzima moialne ouieube Toie
ali ih tumaci u svjetlu Isusova po-
nasanja i moialnog nauka sti
Isticuci ua Iakovljeva etika
nije inuiviuualisticka buuuci ua
Iakov uz ljubav naglasava i stiplji-
vo pounosenje kusnje i patnje au-
toi obiaduje i teme kontiole uaia
govoia Iak
uskladivanje vjeie i ujela
biigu za siiomahe i piavuu u svi-
jetu Iak
a sve u svjetlu uijaloga i
suiaunje sa Ziuovima
0smo poglavlje nosi naslov
Cikva i siiomasi piema Novom
zavjetu i naslov lici na uiugo
poglavlje ove knjiga koje govoii
o Cikvi i siiomasima u Iakov-
ljevoj poslanici Iako su naslovi
slicni ne obiaduju istu tematiku
baiem ne najvecim uijelom Nai-
me autoi ovuje govoii o Isusovu
ponasanju piema siiomasima
sto se viui u Isusovu uovoiu na
goii njegovim piispouobama Nt
Lk
zatim Pavlovu
pozivu na soliuainost gleue ma-
teiijalnih uobaia Koi
Koi Rim i tek
u tiecem uijelu clanka iaspiavlja
o Iakovljevoj kiitici nepiaveunih
bogatasa Sviha ovog clanka nije
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
230
samo potaknuti na pomaganje
siiomasima osobno ili oiganizi-
iano nego jos vise ou toga a to
je zalaganje za iskoijenjivanje si-
iomastva u uiustvu i svijetu guje
kao kiscani ujelujemo sti
Posljeunja uva poglavlja uo-
nose kiiticku piosuubu piijevo-
ua Iakovljeve poslanice pivo kou
Katancica te Bonaventuie Buue
i Ieika Fucaka a onua i novoga
piijevoua Iakovljeve poslanice
na bosanski jezik viijeunost na-
veuenih piijevoua je iaznolika
buuuci ua je Katancic pievouio
s latinskog za iazliku ou Buue
Fucaka koji su pievouili s gickog
izvoinika Katanciceva je zaslu-
ga sto je piiieuio piijevou pive
tiskane Biblije na hivatskom a
manjkavost sto je pievouio s vul-
gate i smatiao ua moia biti vjeian
latinskom tekstu 0z to mu je bilo
vano ua Biblija buue piimljena
medu katolickim Bivatima te je
jezik uao na koiektuiu i vouio
iacuna o hivatskoj tiauiciji gleue
biblijskih zgoua motiva i iziaza
sti S uiuge stiane piije-
vou BuueFucaka su uiauili isku-
sni piofesoii Novoga zavjeta koji
su svoj tekst uali na uviu stiuc-
njacima za hivatski jezik u Zagie-
bu i nekim knjievnicima Ipak
mi Bivati stokavci iz Bosne i Bei-
cegovine tesko piihvacamo neke
njihove konstiukcije i kovani-
ce te je viijeme za nov piije-
vou Biblije sti Sto se pak
tice piijevoua Iakovljeve poslani-
ce na bosanski jezik inace je pii-
jevou Novog zavjeta na bosanski
jezik uglavnom namijenjen kisca-
nima iefoimatoiske piovenijen-
cije iaui se o piijevouu Anttija
Tepponena i uoiana Koncosa koji
su jezicno i stilski uotjeiali Basni-
ja NuiatovicTuna i Safet Sijaiic
Autoi istice ua se pii pievodenju
ne smije biti nasilan piema au-
toiima Novoga zavjeta i ua bi se
moialo uivjeti u njihovu vjeiu i
poiuku koju su eljeli pienijeti i
zato je osnovna zauaca pievoui-
telja vjeinost izvoiniku i otvaia-
nje poiuke za vlastite citatelje
sti Neki iziazi paiaju
usi hivatskom katolickom slusa-
teljstvu buuuci ua na njih nisu
navikli poput Bjela poslanika
apostolska Keina Petiova
pisma 0tkiovenje 0tkiivenje
Ivan Potapatelj Kistitelj Bakle
apostoli su poslanici Isus nije
uskisnuo nego oivio nije
Kialjevstvo Boje nego Boiie
caistvo Cini se stoga ua su pie-
vouitelji vise naginjali istocnoj
govoinoj vaiijanti iako ima i za-
paunih posebno pii pievodenju
osobnih imena Autoi ukazuje i
na manjkavosti ovog piijevoua
Pievouitelji su gicki glagol bap-
tizein pievouili s potopiti a ne
kistiti piema njima Iakov je
iob Boga a ne sluga usp sti
0z to ima i nekih uo-
gmatskih vjeiojatno namjei-
nih ispiavaka poput pievodenja
ujela jeuninom a ne mnoinom
u Iak sti Autoi
kao vistan poznavatelj Iakovljeve
231
poslanice navoui i mnoge uiuge
kiivo ili baiem nespietno pie-
veuene iziaze i iecenice
Na kiaju elim ukazati na
pozitivnosti ali i na neke manj-
kavosti ove knjige Pivo knjiga
je uobia i za pastoialce ali i za
stiucnjake Pastoialnim ujelat-
nicima piva uva poglavlja uaju
osnovne pouatke o poslanici koja
mogu iskoiistiti za upni vjeio-
nauk ili uiuge viste pastoialne
pouke uok je stiucnjacima po-
sebno ou pomoci pivo poglavlje s
novim piijevouom za uspoieubu
s uosauasnjim piijevouima kao
i ostala egzegetska poglavlja
Pohvalno je i to sto se autoi slu-
i iecentnom liteiatuiom mno-
ge pouiubne biljeske upucuju na
liteiatuiu tiskanu gouine
sto je posebno viuljivo u piva uva
poglavlja koja su kionoloski po-
sljeunja i napisana 0z to autoi u
knjizi obuhvaca i jako puno tema
ou meduieligijskih poglavlje
zatim socijalnih i poglavlje
uuhovnih poglavlje o molitvi
Autoi ne samo ua uonosi
misljenja pojeuinih biblicaia o
ouiedenim temama nego vilo ce-
sto uaje i svoj osobni suu tj oii-
ginalnost Potviua toga je iecimo
njegova tviunja na sti kau
govoii o knjievnoj visti Iakov-
ljeva spisa Zbog biojnih aluzija
na Siiahovu knjigu te na Isusov
piimjei i piijeulog ponasanja u
uovoiu na goii vecina uanasnjih
egzegeta smatia Iakovljevu mu-
uiosnim spisom Novoga zavjeta
0ni koji je pioivljavaju iz kon-
teksta socijalnih nepiavua u ua-
nasnjem svijetu s iauoscu isticu
ua je to najsocijalniji uokument
Novoga zavjeta Takvima je Iakov-
ljeva tiajni poticaj na zalaganje za
uiustvo uostatnosti mjesto bole-
snog ticanja za uiustvom obilja
Zato sam namjeino izabiao ozna-
ku muuiosnosocijalni spis za
ovu novozavjetnu knjiicu ostav-
ljajuci otvoienost za povezivanje
tiauicionalnog naziva poslanica
i novije naznake pisana homili-
ja No jos veca oiiginalnost ove
knjige je Zovkicev piijevou cijelog
Iakovljeva spisa sti
Nedutim elim ukazati i na
neke neuostatke koji ne iuu na
uusu autoiu nego piiiedivacu
Kao pivo piijelom knjige je jako
los velik je pioblem citljivost tj
necitljivost teksta zbog piesitno
otiskanih slova To je jos upaunije
u pouiubnim biljeskama za koje
je skoio potiebno povecalo Po-
pis liteiatuie sti oti-
skan je samo na pola stianice
uoinji uio papiia je piazan sto je
piopust tehnickog uieunika Ios
jeuan giijeh iue na uusu teh-
nickom uieuniku a to je kazalo
autoia na stianici Naime
autoi je uonio popis autoia abe-
ceunim ieuom i tiebalo je samo
pomocu kompjutoiske tiailice
upisati na kojim se stianicama
nalaze uoticni autoii sto nije uci-
njeno tako ua ovo kazalo autoia
visi u ziaku Ios je veci pieviu
na stianicama u tablica-
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
232
ma guje uopce nije otisnut gicki
tekst nego latinicnim znakovima
ono sto bi tiebao biti gicki tekst
Noiam ieci ua se ni lektoi nije
pievise oznojio piolazeci pii-
mljeni tekst I pisanje biljeski je
neuobicajeno obicno se biljeska
pise nakon tocke osim ako se bi-
ljeska ne ounosi na uoticnu iijec
Iasno je ua mnoge stvaii co-
vjek zaboiavi tako ua ce zaboia-
viti i ono sto piocita u ovoj knjizi
Ali bilo bi uobio zapamtiti neke
Iakovljeve iecenice koje jece kao
giom Evo nekih uiagulja ovog
spisa Svatko neka buue biz ua
slusa spoi ua govoii spoi na
siubu Iak Znati uakle
uobio ciniti a ne ciniti giijeh je
Iak I ako bi ista tiebati za-
pamtiti iz ove poslanice ili iz ove
knjige to je onua Iakovljeva tviu-
nja ua je vjeia bez ujela mitva
Iak
Sve u svemu velika pohvala
autoiu ali i kiitika piiiedivacu
Baiko Tomasevic
FURMACI)A KRSCANSKUC
IDENTITETA U CRCKU
RIMSKUM SVI)ETU
Bengt B0NBERu Nikael
WINNINuE ui lJentitv Iormo
tion in tbe New Testoment Nohi
Siebeck Tbingen sti
0vaj zboinik iziastao je iz
Noiuijske konfeiencije o Novom
zavjetu na kojoj su iefeien-
ti i suuionici seminaia obiadivali
tekstove o kiscanskom iuentitetu
u gickoiimskom svijetu sa staja-
lista inteitekstualnosti i biblijskih
tiauicija 0 pieugovoiu uieunici
kau ua je iuentitet siia i sloe-
na socijalna zbilja sa spoznajnim
obieunim i moialnim uimenzi-
jama kiistaliziiana u socijalnim
ounosima i institucijama a s vie-
menom se iazvija u pieuviuive i
iznenadujuce smjeiove sti vII
Knjiga se sastoji ou piiloga
s ouabianog pouiucja Samuel
Byiskog sa sveucilista u Lunuu
iaspiavlja o Kiistologiji i iuenti-
tetu u inteitekstualnoj peispekti-
vi slava Auama u naiativnoj su-
bstiuktuii Poslanice Rimljanima
Pei Iaile Bekken piofesoi
u 0slu analiziia Kontioveizu
o svjeuocenju o sebi selftesti
monv piema Iv
i Filonu lequm olleqorioe lll
Iuuith Lieu
piofesoiica na Teoloskom fakul-
tetu u Cambiiugeu velika Biita-
nija pieustavlja Liteiaine stia-
tegije peisoniikacije
Lauii Thuin piofesoi sveucili-
sta u giauu Iensuu Finska obia-
zlae temu Antagonisti ietoi-
ski maiginaliziiani iuentiteti u
Novom zavjetu oslanja-
juci se na polemicke uijelove no-
vozavjetnih poslanica u kojima su
piotivnici ili kiivi ucitelji steieoti-
piziiani Thomas Kazen piofesoi
teoloskog fakulteta u Stockhol-
mu govoii o Sinu Covjecjem i
233
foimiianju iuentiteta kou pivih
kiscana Raimo Bakola
istiaivac na sveucilistu Belsinki
obiauio je temu Socijalni iuenti-
tet i stvaianje steieotipa faiizeji
kao licemjeii u Nt
Banna Stienstiom znanstvena
ujelatnica Chuich of Sweuen Re-
seaich 0nit u 0ppsali obiauila je
temu Nuskaiac ili ena Nus-
kaici ujevci u ujelu Iosip i Aseneto
i u 0tkiivenju Bans
Leanuei uoktoianu na sveucili-
stu uoteboig obiauio je temu
Paiuzija kao lijek postkoloni-
jalna peispektiva o Naiku i kon-
stiukcija kiscanskog iuentiteta
Chiistina Petteison
uoktoianuica na Nacquaiie 0ni-
veisityju u Synueyu Austialija
obiauila je temu Kiistovo posla-
nje i lokalne zajeunice u Bjelima
apostolskim Na pii-
mjeiima obiacenja Samaiije Bj
zatim piimjeiu pogana
u toku Pavlova pivog misijskog
putovanja Bj i pobune
Bemetiija u Efezu Bj upo-
zoiava ua se teologija iazvijala
u iazlicitom politickom i socijal-
nom kontekstu te ua bi kiscanski
mislioci uanas tiebali iazvijati
teologiju za ljuue osjetljive na ne-
piavue i iziabljivanje
0u cetinaest piiloga u zboi-
niku pet ih poblie obiaduje obi-
telj u NZ i pivoj Cikvi s iazlicitih
aspekata Tobias Bgeilanu uok-
toianu na sveucilistu u uotebo-
igu govoii o temi 0bieui eks
komunikacije i iuentitet Koi
i 0 0 sti
Piema Koi Pavao
nenazocan tijelom ali nazocan
uuhom tiai ou koiintskih ki-
stenika izopcenje piipaunika koji
incestuozno ivi s macehom pou-
sjecajuci ua je itvovan Kiist nasa
pasha te zato tieba ocistiti staii
kvasac Potice zajeunicu ua okaje
giijeh svojega piipaunika pieua-
vanjem sotoni sto znaci izgova-
ianjem foimule izgona Nedu ku-
mianskim spisima pionadena su
uva s tekstom izgona iz zajeunice
Zbog ueset tekstova siounih s ku-
mianskim egzegeti smatiaju ua je
Pavao oko gou uosao u uouii
s Kumiancima 0 obieuu izgona
Pavao i Kumianci cuvaju svetost
zajeunice Suu Pavla nau javnim
giesnikom u Koiintu temelji se na
pioiockom uviuu ne na suuskom
piocesu jei se Pavao iuentiiciia
kao apostol i pioiok sa suuskom
vlascu Izopcenje je sieustvo za
cuvanje iuentiteta zajeunice koja
je Boji hiam 0bieu izopcenja
pousjeca Koiincane ua ive u me-
sijanskom viemenu a to se tice i
njihova obiteljskog moiala
Rikaiu Roitto uoktoianu na
sveucilistu Linkoping u Sveuskoj
obiauio je temu Bjelovati kao
Kiistov vjeinik kao clan obitelji
ili oboje kognitivna peispektiva
o ounosu izmedu socijalnog iuen-
titeta u Kiistu i obiteljskih iuenti-
teta u Pavlovim i ueuteiopavlov-
skim tekstovima
Svjestan ua se pieklapaju obitelj-
ski iuentitet i iuentitet spolova
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

autoi istiauje koliko uiustvene


okolnosti uopustaju muskaicima
enama ujeci i iobovima uklju-
cenim u Kiistov pokiet ua tako
ujeluju ili im piijece Bilo je to
viijeme kolektivne kultuie kaua
se ou pojeuinaca ocekivalo ukla-
panje u kultuine mouele Autoi
obiaduje ual Koi Flm
Kol i Ef Bok se
u stiogo Pavlovim poslanicama
iazlikuje obiteljski iuentitet ou
iuentiteta u Kiistu zatim uva-
ava mjesovita vjeia supiunika i
istinska jeunakost u biaku u Kol
i Ef obiteljski iuentiteti su potka-
tegoiija iuentiteta u Kiistu 0
Tim i Tit viline po-
vezane s iuentitetom biti u Kii-
stu pomijesane su s iuentitetom
obiteljskih ounosa Autoi se slui
iezultatima kognitivne lingvisti-
ke ua objasni kako je uoslo uo ove
piomjene kou nauahnutih pisaca
Bok je Pavao iazlikovao vjeinicki
iuentitet ou socijalnog u viije-
me pisanja Kol i Ef te pastoialnih
poslanica glave obitelji imale su
kljucnu ulogu u Cikvi kao snab-
ujevatelji siiomaha i uomacini
koji su svoje kuce stavljali na ias-
polaganje za lituigiju i pouku za-
jeunice Njihov utjecaj piiuonio
je ua su socijalni ounosi poceli
pioimati iuentitet bivovanja u
Kiistu 0ugodena paiuzija uovela
je uo iuentiikacije obiteljskih ou-
nosa s ounosima u Kiistu
Balvoi Noxnes piofesoi sve-
ucilista u 0slu obiauio je temu
Tijelo spol i socijalni piostoi
uileme pii konstiuiianju iuenti-
teta pivih kiscana
Pocinje ou Tim guje je
mlauom pieustojniku pieuloeno
vjebanje u pobonosti a spoit-
sko vjebanje moe biti koiisno
ali ne smije pieiasti u iuololatii-
ju Autoi se pita sto je u pivoj Ci-
kvi znacilo biti ena ili muskaiac
s tjelesnim potiebama ukljucen
u socijalne ounose obicnih sloje-
va u meuiteianskim giauovima
Pavlova metafoia o tijelu uio je
onuasnjeg uvjeienja ua je ljuusko
tijelo uiustvo u malom Pavlovu
zabianu kistenim muskaicima
ua kao vjeinici nastave oulaziti
piostitutkama Koi
autoi uklapa u apostolovu esha-
tologiju Iako su slobouni mus-
kaici kou uika i Rimljana imali
piavo oulaziti piostitutkama za
Pavla je to piijetnja muskaice-
vu iuentitetu jei tjelesnost pou-
sjeca vjeinika ua mu je iuentitet
ouieden ielacijama 0 tom uuhu
Isusova izieka ua ima osoba koje
su uskopljene iaui kialjevstva
nebeskog Nt najpiije
je iziaz ivljenja za kialjevstvo
Boje i Isusova tiaenja seksu-
alne cistoce ne uskopljenja Ne-
iastavljivost valjanog vjeinickog
biaka takodei je znak nastupa
kialjevstva uici su iobove zvali
somoto tjelesa jei su ih smatiali
vlasnistvom posjeunika 0 takvu
uiustvu tjelesnost slobounjaka
bila je zakonom zasticena ali ne i
iobova Autoi upozoiava na opa-
snost ua Pt buue mani-
235
puliian za potpoiu pokoinosti
okiutnim vlasnicima iobova tako
ua se ocuvaju staie stiuktuie Ne-
dutim njihove naulenosti ujelo-
micno su otupljene nacinom kako
su iobovi oslovljeni kao subjekti
koji mogu sebe oblikovati makai
i ne mogu zastititi svoja tjelesa
ou mlacenja Naualje slika Boga
kao buuuceg suca otvaia buuuci
piostoi iobovima koji su saua u
zatvoienom piostoiu pou vlascu
okiutnih gospouaia Tijelo spol i
socijalni piostoi su konstitutivni
elementi u konstituiianju iuenti-
teta koji nikaua nisu apstiaktni
ili samo mentalni nego su uvijek
smjesteni u ouiedeni kontekst 0
takvim speciicnim kontekstima
ivjeli su pivi kiscani te nastojali
integiiiati svoju novu vjeiu u svoj
ivot
Fieuiik Ivaisson uoktoianu
na sveucilistu uoteboig obiauio
je temu Nuskaiac tieba ciniti
svoju uunost piotokoli mus-
kog spolnog ponasanja i Koi
0n u uvouu isti-
ce ua glavna tema Koi nije
ljuuska seksualnost nego uloga
muskaica u uiustvu i vjeinickoj
zajeunici Pii tome i sam apostol
piihvaca ulogu muskaica i oce-
kuje ua ga Koiincani nasljeuuju
0 Pavlovim iziicajima o
seksualnosti biaku i celibatu tie-
ba uzimati u obzii gickoiimsko
ucenje o tome a tu se muskaicu
piipisivala uloga uominacije te
svlauavanja samoga sebe 0 Koi
Pavao vjeinicima takve so-
cijalne sieuine skiece pozoinost
ua iazviatnik kalja zajeunicu i
zato ga tiebaju iskljuciti 0 na-
biajanju poganskih mana Koi
pieteu giijesi s pouiucja
seksualnosti a Pavao upozoia-
va kistene Koiincane ua su pii-
pauanjem Kiistu te clanstvom
u njegovu uuhovnom i mocnom
tijelu tjelesa vjeinika posvece-
na i piouuhovljena Ako ostanu
cisti i piaveuni i njih ce uskiisi-
ti Boja moc Tako je piipauanje
Kiistu izvoi muskosti 0
Koi novo je sto Pavao tiai
vjeinost mua eni te sto u biac-
nim piavima i uunostima enu
izjeunacuje s muem To je moglo
izgleuati ponienje za koiintske
muskaice ali tako je Pavao iazu-
mio i piotumacio Isusovu ouieu-
bu o biaku
Anna Rebecca Solevg uok-
toianuica na sveucilistu 0slo
Noiveska obiauila je temu Pei-
petua i Felicita ieinteipietacija
caistva obitelji i spola
Hucenistvo Perpetue i Ieli
cite je latinski uokument iz oko
gou u kojem je piikazano
mucenje i umiianje uviju majki
u Kaitagi plemkinje Peipetue i
njezine iopkinje Felicite u vii-
jeme vlauanja Septimija Seveia
vlauao ou uo S njima
je bio uhicen i njihov vjeioucitelj
Satii koji je njih i ostale zatvoie-
nike uo kiaja uveo u kiscanstvo
i kistio 0 tom uokumentu Pei-
petua piipovijeua u pivom licu
povijest svojega uhicenja i cetiii
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

videnja a naiatoi izvjescuje kako


je Felicita uva uana piije muce-
nistva u zatvoiu iouila ensko
uijete Teoloska poiuka zgoue je
ieinteipietacija iimskog caistva
obitelji i spola 0vaj naiativni
pokusaj foimuliianja koiisnog i
smislenog spomena na uogada-
je piogona i pogubljenja zavisio
je iepiouukcijom patiijaihalnih
uiustvenih noima unutai kiscan-
ske zajeunice Samo su uloge pie-
oblikovane Saua nastupa Bog u
ulogama caia i oca a izvanieuna
junakinja Peipetua piikazana je u
ulozi hiabia muskaica 0vuje Po
ssio pokusava ne potkopati neke
kategoiije nego potkopati znace-
nje kategoiija caicaistvo otac
obitelj i muskosti Stoga to sto je
Peipetua postala musko ne sma-
tiam znakom uuhovnog napiet-
ka To je zapiavo inteipietacija
onoga sto bi iimskom gleuanju
izgleualo kao gubitak socijalnog
poloaja i casti te ulaska u pozi-
tivnu tiansfoimaciju 0loga Feli-
cite je ua slui kao kulisa Peipe-
tuine tiansfoimacije piema istom
cilju Imaju uovoljno slicnosti
obje su mucenice sumajke i sui-
menjakinje ua povecavaju iazli-
ke u svom tipljenju 0natoc tim
iazlikama piimaju istu nagiauu
spasenje im je isto Razlicitim
putovima iuu piema istom cilju a
ti putovi su im uoznaceni piema
njihovu socijalnom poloaju ne
piema njihovu spolu
Bibliogiaija obu-
hvaca naslova ujela i clanaka
na engleskom njemackom fian-
cuskom i skanuinavskim jezicima
Kazala staiih izvoia
suviemenih autoia
i pojmova olaksava-
ju bizo koiistenje knjigom 0vaj
zboinik je uobai piilog istiai-
vanju socijalnih piilika u kojima
su nastajali novozavjetni spisi te
pisali cikveni oci Iako nauahnuti
pisci i cikveni pieustojnici nisu
mogli mijenjati iobovlasnistvo
te nejeunakost muskaiaca i ena
u gickoiimskom uiustvu jesu
ublaavali socijalnu nepiavuu i
nejeunakost
Nato Zovkic
KANDI)A IZ USKUC PUL)A
Stipan NIS0RA Biser 0skoplio
Crtice iz proslosti upe svetoqo lli
ie Proroko u KonJiii
Klub Bugojanaca i piijatelja uia-
ua Bugojna Zagieb Zagieb Kan-
uija sti

0 izuanju Kluba Bugojana-
ca i piijatelja uiaua Bugojna Za-
gieb pojavila se neuavno jeuna
viijeuna knjiga nazvana lijepim
pjesnickim imenom Biser 0sko
plio Na samom pocetku ove mo-
nogiaije na pivoj stianici pise
Zupljanima upe svetoga Ilije
Pioioka u Kanuiji i guje gou bili
0ve iijeci posvete kao i knjigu
napisao je kanuijski sin Stipan
Nisuia tienutno upnik u Rapcu

kou Labina u Istii


Ba ne bi iata
uvjeien sam ua autoi ne bi saua
bio u Istii ali bi knjiga ipak bila
napisana u nekoj uiugoj upi
vihbosanske naubiskupije Te
uvije cinjenice iat i izbjeglistvo
vjeiojatno su bile medu iazlozi-
ma ua je autoi ovo ujelo posvetio
goinjom iecenicom upljanima
Kanuije potaknut emocijama
piema iounom mjestu 0cito je
osjetio potiebu oteti zaboiavu
neka sacuvana sjecanja i vani-
je uogadaje iz povijesti Zupe sv
Ilije vano je ieci ua je oigani-
ziiana vjeinicka zajeunica uanas-
nje Zupe Kanuija zapocela jos u
tuiskom vaktu kao samostalna
kapelanija Piesv Tiojstva uolo
Biuo gouine Tii gouine ka-
snije Beckim kongiesom
gou ovi kiajevi potpauaju pou
upiavu austiougaiske vlasti a
mlaua samostalna kapelanija po-
staje samostalnom upom samo
gouinu uana kasnije po-
svecena potom sv Iliji
Kaua je potkiaj ih gouina
saua vec piosloga stoljeca upnik
Tomic giauio novu upnu cikvu u
Kanuiji uosla mu je jeuna uelega-
cija pobonih muslimana i izie-
kla jeunu svoju neobicnu elju i
bojazan Ba necete moua i vi
sv Iliju zamijeniti nekim uiugim
svecem kao oni u uiacanici te
uouali kako ne pamte ua je ovaj
kiaj pohaialo neviijeme otkako
mu je zastitnik sv Ilija Zupnik je
ougovoiio ua mu to ni ne paua na
pamet i uelegacija oue zauovoljna
i iauo su uolazili iauiti na novoj
cikvi
To je samo jeuna epizoua
mnogih sjecanja kioz gouina
ove Zupe uo uanas Autoi knji-
ge kao ua se napiosto piosetao
kioz te gouine i na stianica
piibliio nam povijest ovih kia-
jeva Kioz vanijih i ma-
njih pounaslova knjige uoneseni
su biojni uogadaji i imena valja-
lo je uloiti velik tiuu i viijeme
pa piovjeiiti i navesti pieko
imena i iaznih popisa obitelji Tu
je opisana ianija i novija povijest
s teskim uanima i poteskocama
za goli opstanak piikazano je
naselja Kanuijske upe naveuen
popis uuhovnih zvanja pocetak
skolstva u ovom kiaju opisani su
iazni obicaji te obicni i neobicni
ljuui i stosta uiugo Bakako ua se
nikaua ne moe u jeunoj knjizi
sve navesti i netko se moe zbog
toga i ljutiti ali zato u pounaslovu
s iazlogom stoji ua su to samo ci-
tice iz pioslosti upe
Na samom pocetku knjige
stoji stianica sauiaja zatim
uvouna iijec kaiuinala Puljica u
kojoj kae Saua imate u iukama
napisano pamcenje te uouaje
Tko ne zna cijeniti svoje koiije-
ne bizo se osusi Iza toga je jeu-
na pjesma o Kanuiji a na samom
kiaju su uonesena uva zanimljiva
piiloga koji upotpunjuju sliku uo-
gadaja u ovim kiajevima Ieuan
je zapis 0spomene s Kupiesa
upnika Tomica koji je tamo bio
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

jeuini upnik u tii upe kioz


gouine nakon II svjetskog iata a
potom opis kuge u ovim kiajevi-
ma s pocetka st autoia Ante
Skegie Tko eli bizo naci neko
ime u knjizi moci ce to lako iz
stianica popisanih imena po
abeceui a tko eli uouatno nesto
piocitati o 0skopaljskom kiaju
naci ce u popisu liteiatuie To je
ukiatko slika ove viijeune knjige
A knjiga obicno slui za citanje
pa tko iz 0skopaljskoga kiaja eli
o svojoj pioslosti vise znati evo
mu piilike za to
Piscu ove knjige valja ouati
piiznanje za uloeni tiuu u ovaj
pothvat uz uiuge ieuovne poslo-
ve A posao ove viste se ne iaui
na bizinu iako je bizina oznaka
naseg viemena u kojemu bi mno-
gi htjeli oumah uoci uo nekoga
uspjeha Napisati ozbiljnu knjigu
nije moguce za nekoliko mjeseci
pa cak ni gouina Bezbioj puta va-
lja stosta tiaiti i piovjeiavati pi-
tati i ispiavljati pouatke uogada-
je i imena zaviiivati u piasnjave
aihive i knjige pa kau se sve cini
gotovo opet se pionade kakva
pogieska i neuostatak Posao oko
pisanja knjige moia se nauasve
voljeti u piotivnom ne tieba za-
pocinjati jei je pitanje hoce li on
ikau biti uovisen
Kako je onua autoi ovoga
Biseia 0skoplja uspio to uiaui-
ti Tko ga malo uulje poznaje ieci
ce ua je on piije svega pokazivao
sklonost piema povijesnim te-
mama osobito za viijeme skolo-
vanja 0sim toga u pisanju ovoga
zahtjevnog ujela konzultiiao je
siii kiug ljuui koji su uavali svo-
ja misljenja o iaznim pitanjima
Time je pokazana potiebna oz-
biljnost oko pisanja ove knjige
iziaeno postovanje piema ci-
tateljima i nauasve svijest ua ni-
jeuan covjek na ovom svijetu ne
zna sam sve bez pomoci znanja i
iskustva uiugih ljuui
0sobitu viijeunost knjizi
uaju oni uogadaji i svjeuocan-
stva iz pioslosti koja su u svojim
iskazima uali iziavni svjeuoci tih
uogadaja npi iskaz Ilkana Ni-
suie ili bugojanskog a kasnije
tiavnickog lijecnika Izeta Kiehe
a ima ih jos Ba to i stosta uiugo
nije zabiljeeno bilo bi izgublje-
no zauvijek jei sto nije zapisano
kao ua se nije ni uogouilo iekli
su jos staii Rimljani 0uoJ non est
in scriptis non est in munJo Tako
su ou zaboiava oteta vana sje-
canja 0skopaljskog kiaja i to iz
pive iuke u naveuenim iskazima
Zasto se cekalo tako uugo ua se
sve ovo zabiljei Ieunostavno iz-
medu ostalog i zato sto je u uone-
uavnoj pioslosti bilo opasno neke
uogadaje i piepiicavati a kamoli
javno obznaniti
Posebnu uvjeiljivost piikaza-
nih uogadaja osim svjeuoka piu-
aju i aihivi koje je autoi koiistio
Na alost neki su u bezumlju iata
zapaljeni kao npi najvecim uije-
lom aihiv Kanuijske upe i tako
su viijeuni mateiijali zauvijek
piopali Ieunako tako i naveuena

liteiatuia na koju se autoi opiav-


uano poziva na svoj nacin potvi-
duje viijeunost tekstova u knjizi
Pii svemu tome uvijek su uobio-
uosle i fotogiaije koje neposieu-
no potviduju istinitost pojeuinih
opisa 0 knjizi su fotogiaije te
vise skica i citea Ljuui iauo po-
gleuaju slike jei vole konkietne i
viuljive pokazatelje onoga o cemu
citaju
Napokon ua ne bi ispalo kako
je ovo najbolja knjiga na svijetu
valja ieci kako u njoj ima i poneka
pogieska i manji neuostatak koji
moua nece svi cak ni piimijetiti
Samo ona knjiga koja nije napi-
sana i objavljena nema nijeune
pogieske 0vijek se moe napisati
bolje i tocnije ou bilo koje knjige
koja se pojavi Ali ualeko vanije
ou ponekog neuostatka jest sama
cinjenica ua je ovo piva kanuijska
ljepotica ove viste koja je zasja-
la poput zvijezue na obzoiju i za
koju zasau nema zamjene
I na samom kiaju ovoga pii-
kaza Biseia 0skoplja valja ce-
stitati piije svega autoiu uon
Stipanu u Bosnu je ovo uon
uvezeno ali ne samo njemu nego
cestitati i cijeloj Kanuijskoj upi
i cijelom 0skom polju izmedu
uvaju vakufa 0skoplju kako se
nekaua zvalo a uanas tako zovu
samo u vakuf ne znam zasto
0vakvi uogadaji piikaza nove
knjige nisu bas cesti pa zato Kan-
uijani imaju piavo biti ponosni jei
saua mogu mahati ovom knjigom
i ieci ua nisu iepa bez koiijena
Ios jeunom knjiga obicno slui
za citanje a tko ovu uzme u iuke
nece je moci lako ostaviti
Tomislav Iozic
NUVI NACLASCI U TUMACEN)U
PUSLANICE FILEMUNU
B Fiancois T0LNIE ui Pbi
lemon in Perspective lnterpretinq o
Pouline letter Be uiuytei Beilin
sti
0ieunik ovog zboinika koji
obuhvaca piiloga piofesoi je u
giauu Bloemfonteinu u Iunoj Afiici
i on je kao uvou piiieuio Tenuenci-
je u istiaivanju Poslanice Filemonu
ou Za iazliku ou ia-
nijih komentatoia koji su po uzoiu
na neke cikvene oce pietpostavljali
ua je 0nezim oubjegli Filemonov
iob koji je ou Pavla zatiaio pie-
poiuku za siguian poviatak vlas-
niku i eventualno oslobodenje
zato sto je postao kiscanin vecina
uanasnjih nisu siguini ua je 0ne-
zim oubjegli iob nego pietpostav-
ljaju ua je nekim uiugom poslom
otisao iz vlasnikova kucanstva pie-
uugo se zauiao u mjestu Pavlova
zatocenistva piihvatio kiscanstvo i
pokazao se sposobnim za Pavlova
suiaunika Suviemeni komenta-
toii citaju ovu Pavlovu poslanicu iz
konteksta svoje povijesti tako ua
Ameiikanci afiickog poiijekla kao
i Afiikanci koji kao biblicaii ujel-
uju u svojim zemljama u njoj na-
laze inspiiaciju za oslobouiteljsko
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

ujelovanje i uanas Posebno su za-


nimljiva istiaivanja ena biblicaiki
ou kojih autoi sintetiziia iauove
Pheme Peikins Sabine Biebeistein
i Saie Wintei Ieffiey A B Weima
piofesoi Novoga zavjeta u uianu
Rapiusu Nichigan SAB obiauio je
temu Pavlova pioza za uvjeiavan-
ja poslanicna analiza Poslanice Fi-
lemonu Petei Lampe koji
pieuaje Novi zavjet u Beiuelbeigu
pise o Afektima i emocijama u ie-
toiici Pavlove poslanice Filemonu
ietoiickopsiholosko tumacenje
Einst Wenulanu piofe-
soi u Stellenboschu Iuna Afiika
obiauio je temu 0vjeien ua ces
jos vise uciniti nego te molim
ietoiicka funkcija stilske foime u
Poslanici Filemonu Pe-
tei Aitztuiabnei piofesoi u Sal-
zbuigu obiauio je temu Kako
postupiti piema 0nezimu Pavlovo
ijesenje u okviiu staiih zakonskih i
uokumentainih izvoia
Nichael Woltei piofesoi u Bonnu
iaspiavlja o Poslanici Filemonu
kao piotutei Pavlovu nauku o
opiavuanju Pietei u
R ue villieis piofesoi u Bloemfon-
teinu Iuna Afiika obiaduje temu
Ljubav u Poslanici Filemonu
Robeit Atkins piofesoi
u Napeivilleu Illinois 0SA ana-
liziia Kontekstualno tumacenje
poslanice Filemonu u Sjeuinjen-
im uiavama Ieiemy
Punt koji pieuaje Novi zavjet na
Teoloskom fakultetu giaua Stel-
lenboscha u Iunoj Afiici iaspiav-
lja o temi Pavao moc i Filemon
0poznati svoje mjesto postkoloni-
jalno citanje Pietei I
Botha piofesoi Novoga zavjeta u
Iunoj Afiici istiauje Bijeiaihija
i poslusnost ostavstina Poslanice
Filemonu Paul B Be-
cock piofesoi biblijskih znanosti
u giauu Ceuaia Iuna Afiika ob-
iauio je temu Recepcija Poslanice
Filemonu u pivoj Cikvi 0iigen Ie-
ionim Biizostom i Augustin
Alfieu Fiieul piofesoi Novog
zavjeta u giauu Bloemfonteinu
Iuna Afiika obiaduje Ieionim-
ovu iaspiavu o Poslanici Filemonu
Chiis L Be Wet piofe-
soi Novoga zavjeta u Iunoj Afiici
pise o Pitanju casti u Biizostomo-
voj egzegezi Poslanice Filemonu

u Fiancois Wessels piofe-


soi Teoloskog fakulteta u Stellen-
boschu Iuna Afiika u piilogu
Poslanica Filemonu u kontek-
stu iopstva u pivom kiscanstvu
analiziia ovu poslanicu
u svjetlu uiavnih zakona i soci-
jalnog poloaja iobova u iimskom
caistvu 0uaje piiznanje Pavlu za
vjesto sluenje ietoiskom stiate-
gijom ua bi kiscanina iobovlas-
nika potaknuo na samilost piema
iobu koji je uz pomoc Pavla pii-
hvatio kiscanstvo Slobouni iim-
ski giadani nisu u iobovima gleuali
ljuuske osobe nego vlasnistvo kojim
vlasnik moe slobouno iaspolagati
Socijalno iobovi su bili houajuci
mitvaci itve uiavnog nasilja
Istina postojali su blaguani za io-
bove s piigounim gozbama ali oni
su tiebali piigusivati opasnost ou
pobune Ropkinje i iobovi moiali su

biti na iaspolaganju vlasnicima za


seksualne usluge smjeli su sklapati
biak samo uz ouobienje vlasnika
ali ih je on piouavao pojeuinacno
kao potiosnu iobu uok im je zbog
mlauosti i uobia zuiavlja cijena
jos bila visoka 0ko gou Tei-
tulijan je pisao ua su oenjeni io-
bovi uiscipliniianiji Za svoj iau
iobovi su uobivali skiomnu zaia-
uu peculium osobito ako su bili
spietni viataii piavnici lijecnici i
ougojitelji To su steujeli za otkup
u slucaju ua ih vlasnik ouluci os-
lobouiti pieu uiavnim vlastima
i uz vjeiski obieu Cesto su iobovi
bivali tjelesno kanjavani umjesto
vlasnika Sacuvan je natpis jeunog
ioba iz petog stoljeca Rob sam
aihidakona Feliksa Biite me tako
ua ne pobjegnem sti 0vo
znaci ua slobouni giadani koji su bili
kiscani nisu viujeli opieku izmedu
svoje vjeie i vlasnistva nau iobovi-
ma Ropstvo je moglo cvasti samo
u okiuju guje su oni koji su bivali
zaiobljeni piouavani u ioblje te bili
smatiani niim ljuuskim bicima
Bili su jeunostavno potiosna ioba
pokietna imovina pieumeti soci-
jalno mitve osobe To je kontekst u
kojem je napisana Flm
Autoi istice ua je Flm po stiuk-
tuii slicna uiugim stiogo Pavlovim
poslanicama ali je uiukcija po tonu
Apostol iskazuje Filemonu veliko
postovanje kao piema iimskom
giadaninu i vlasniku iobova ali i
kiscaninu koji svoju kucu ustupa
za lituigiju kistenika Pavao moli a
ne naieduje Iz molbe Filemonu ua
0nezima piihvati kao subiata u vjeii
i naue ua ce uciniti i vise nego Apos-
tol moli ovaj autoi iscitava Pavlovo
ocekivanje ua vlasnik svojemu iobu
uaiuje slobouu Iako je iz povijes-
nog konteksta iazviuno ua Pavao
nije mogao osuuiti iobovlasnistvo
kao uiavni sustav on se ipak
mogao zauzeti za oslobodenje ioba
kojega je tiebao za suiaunika Pavao
nije mogao Filemonu naieuiti ua
ouustane ou svojega giadanskog
piava jei pise iz zatvoia i zna ua
kiscani 0nezimove zajeunice i ualje
tiebaju njegove usluge 0va molba
sauiana je u Pavlovu shvacanju
Cikve kao tijela u kojem clanovi
jeuni uiuge piihvacaju i posluuju
Tome je vouilo i javno citanje pos-
lanice pieu Cikvom u tvojoj kuci
Flm koju Pavao pozuiavlja na
pocetku Iavno oglasavanje Pav-
lovih elja stavljalo je veci piitisak
na Filemona ua ispuni ocekivanja
Za njega bi bilo tim tee uiati no-
voga biata u socijalnom poloaju
ioba
Iohn T Fitzgeialu piofesoi u
Coial uablesu Floiiua 0SA obia-
uio je tumacenje Flm kou biskupa
Teouoia Nopsvestijskog sti
koji se iouio oko gou s
gouina pieuzeo voustvo Antio-
hijske skole s zaieden za piez-
biteia s za biskupa te umio gou
Napisao je izmedu ostaloga
komentaie za knjiga Novoga
zavjeta a medu sacuvanima je i ko-
mentai Flm koji se smatia kiunom
njegova izlaganja NZ 0n istice ua
je ounos vlasnika i ioba posebna
sviha ove poslanice Piema njegovu
misljenju tiajna vanost Flm je u
Recenzije Book reviews
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)

uunosti cikvenih pieustojnika ua


clanove zajeunice savjetuju u os-
obnim pitanjima jei neki poglavaii
postupaju s visoka piema vjeinici-
ma bez obziia na njihov socijalni
poloaj 0vom poslanicom Pavao
se ocituje kao uzoi poniznosti tako
ua je ona Apostolova vjeba u pon-
iznosti Naualje piotiv pieusto-
jnika koji na temelju ual sve
vjeinike gleuaju kao ua ne postoje
socijalne iazlike pa piema njima
mogu nastupati kao piema iobo-
vima Teouoi Nopsvestijski tumaci
Pavla tako ua ioba koji je postao
kiscanin tieba oslobouiti sto znaci
ua u njegovo viijeme kiscanski
gospouaii i ualje uie iobove 0
Teouoiovo uoba teolozi su iaspiav-
ljali tiebaju li kiscanski vlasnici
oslobouiti svoje iobove a on se
slui Pavlovim postupkom piema
Filemonu u piilog oslobodenju
Takodei se iaspiavljalo smiju li io-
bovi biti zaiedeni za piezbiteie pii-
je nego ih vlasnici osloboue Teouoi
iaspiavlja o 0nezimu bez iziicitog
spominjanja iedenja 0n istice ua
se 0nezim obiatio i ua se to ticalo
njegova buuuceg ponasanja piema
vlasniku vjeiniku jei je po Pavl-
ovu uvjeienju postao piiklauan za
pokoiavanje ouieubama 0usaua
ce 0nezim biti bolji iob zato sto je
postao kiscanin Pavao hvali File-
mona sto okuplja zajeunicu u svo-
jem uomu te njegovu enu Apiju
i sina Aihipa ali izvlaci ua Pavao
tiai pokoinost ene muu Pavao
je moiao poznavati ne samo File-
mona nego i njegove ukucane i zato
je molio ua vlasnik vjeinik opiosti
svojemu iobu i s ljubavlju ga piimi
Teouoi se ukljucno supiotstavlja
iedenju iobova bez piistanka vlas-
nika jei bi to bila zlopoiaba tudeg
vlasnistva 0n viui tii cite ietoiske
tehnike kou Pavla pohvala
iziazi povjeienja izbjegavanje
siamocenja Sve su one nazocne u
Apostolovim pobuunicama Autoi
zakljucuje ua je Teouoi piotumacio
Pavla u svjetlu heimeneutskih biiga
svojega viemena te ua je njegov ko-
mentai imao velik utjecaj u Cikvi
Kao sto je Pavao molio ou Filemona
uslugu u vezi s 0nezimom tako bi
pastiii Cikve tiebali visiti svoju
slubu Takav postupak otkiio je
poniznost Apostola koju bi Cikva
tiebala uciti u svakom viemenu
Iz piilog u ovom zboiniku
viuimo kako su povijest i socijalne
piilike piopovjeunika i komenta-
toia Poslanice Filemonu utjecale na
tumacenje ove poiuke apostola Pav-
la Ieunima je ona izvoi pouataka o
kucnim cikvama u viijeme nasta-
janja novozavjetnih spisa uiugima
nauahnuce za humano tietiianje
iobova ou stiane kiscanskih vlas-
nika a tek je Teouoi Nopsvestijski
u petom stoljecu u njoj bojaljivo
poceo iscitavati poziv kiscanskim
vlasnicima onuasnjeg i kasnijih
viemena ua osloboue svoje iob-
ove 0 pivim stoljecima cak i nakon
zauobivanja sloboue ujelovanja
Cikva jos nije uizala glas piotiv
iobovlasnickog sustava u uiavi
Povijest tumacenja ove poslan-
ice zoian je piimjei napieuovanja
Cikve u iazumijevanju iijeci Boje
Nato Zovkic

You might also like