Professional Documents
Culture Documents
vol.16,bi.1,2u12.
IvanAREVI,Bijalogsateistima
ZdnhoSPA)I,ovjekiuiutvo:obosansko-
heicegovakojstvainostiizpeispektive
socijalnefilozofijeIacquesaNaiitaina
NihoIKI,Novaevangelizacijaupiavoslavnom
iislamskomiazumijevanju
limirPUL)I,Pukapobonostilituigija
piemacikvenimuokumentima
ZubdijaHASANUVI-Urban)AI,-Fakultet
islamskihnaukasosvitomnabioetiku
euukaciju
MarioBERNADI,Ekleziolokiiteoloki
aspektipismaouspostaviPapinskog
vijeazapiomicanjenoveevangelizacije
-0bicumqueetsempei
IvoBALUKI,Nasmeuijiunovojevangelizaciji
KrunoslavDRACANUVI,Katolikacikvauotomanskoj
BosniuXIX.stoljeu
ProSUDAR,Zauaanoveevangelizacijeuaktualnom
uiutvenomkontekstuBiB
S-S1
SS-S6
S7-74
7S-9S
9S-111
11S-124
12S-141
14S-2uu
2u1-2u8
VRHBOSNENSIA GODINA XVI BROJ 1 SARAJEVO 2012.
Izdavac Publisher
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu piiuiuena clanica 0niveiziteta u Saiajevu
Catholic Theological Faculty in Sarajevo - Associate Member of the University of Sarajevo
I Stauleia BiB Saiajevo
Telfax
email vihbosnensiakbfba
httpwwwkbfba
Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief
Baiko Tomasevic
Urednitvo Editorial Board
Niko Ikic Tomislav Iozic Zuenko Spajic Tomo vuksic
Znanstvno vijc Sclentllc Councll
Caimelo Botolo Rim Seiain Bikac Nostai Ante Nateljan Split Anto Nisic Zagieb Anto
Popovic Saiajevo Ruuolf Piokschi Bec Ivica Ragu 0akovo Slavko Sliskovic Zagieb Nilan
epehai Rijeka Anton etiukelj Ljubljana Tomislav vuk Ieiuzalem Ronalu Witheiup SAB
Nato Zovkic Saiajevo
Lektura Language Editor
Naiija Znika
Korektura Proofreaders
Tomislav Iozic Baiko Tomasevic
vihbosnensia izlazi uva puta gouisnje Vrhbosnensia is published twice a year
Naklada Print Run
Craicho oblihovanj i prijlom Graphic design and layout
Baiko Tomasevic
Tisak Printing
Suton uoo eiioki Biijeg
Cijena Price
BiB pojeuinacni bioj KN gouisnja pietplata bioja KN
Euiopa Europe fasc fasc pio anno
Uplata Payment
Tuzemstvo na tiansakcijski iacun in BiH to transactional account: Katolicki bogoslovni
fakultet casopis vihbosnensia Intesa SanPaolo Banka uu BiB
3
6DGUDM &RQWHQWV
Clanci Articles
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj
stvainosti iz peispektive socijalne ilozoije
Iacquesa Naiitaina
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom
i islamskom iazumijevanju
Zelimii P0LIIC Pucka pobonost i lituigija piema
cikvenim uokumentima
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC Fakultet islamskih nauka
s osvitom na bioeticku euukaciju
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma
o uspostavi Papinskog vijeca za piomicanje
nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Prikazi Surveys
Kiunoslav BRAuAN0vIC Katolicka cikva u otomanskoj
Bosni u XIX stoljecu
Peio S0BAR Zauaca nove evangelizacije u aktualnom
uiustvenom kontekstu BiB
Dokumnti Documents
PAPINSK0 vIIECE ZA NEB0RELIuIISKI BIIAL0u Kiscansko
svjeuocenje u multiieligijskom svijetu piepoiuke
za ponasanje
Rcnzij Book reviews
Nijo NIKIC 0cimo psiboloqo teoloqo Peio vIB0vIC
Teiiy EAuLET0N Rozum viero i revoluciio releksiio
o rosprovi oko Boqo 0ihan IASIC i Sejla N0IIC
nego ce piogovoiiti i
uanas nenaumasno samokiiticno tviueci izmedu ostaloga Ateizam
naime piomatian u cjelini nije nesto izvoino nego on piije nastaje iz
iazlicitih uzioka medu koje se takodei ubiaja kiiticka ieakcija piotiv
ieligij i to u nekim kiajevima napose piotiv kiscanske ieligije Stoga
u nastanku tog ateizma ne mali uuio mogu imati vjeinici jei tieba ieci
ua oni zanemaiivanjem vjeiskoga ougoja ili pogiesnim izlaganjem na-
uka ili takodei neuostatcima svojega ieligioznog cuuoieunog i uius-
tvenog ivota piavo lice Boga i ieligije piije zakiivaju negoli otkiivaju
uS
0 ovim koncilskim iijecima ocituje se ua jeuna ou oznaka su-
viemenog ateizma nije neizostavno iziavna negacija Boga nego vise
negacija ieligije koja se peiveitiiala u svoju supiotnost jei piekiiva
Boje lice 0vom stavu je blizak i militontni oteizom koji je svoj vihu-
nac imao u staljinizmu totalitainom bezbonom uiedenju ljuuskog
uiustva bez ieligije jei su ieligije tako su smatiali staljinisticki a i neki
uanasnji ateisti ne samo uziokovale sukobe i iatove nego su po sebi
negativne neljuuske Pii tome piesucuju nebiojena zla koja su poci-
nili ateisti i u ime nijekanja Boga ounosno u ime ateisticke iueologije
koja ieligiju smatiala najvecom stetom za covjeka i uiustvo No cilj
ovoga iazmisljanja nije pivotno kiitika ateizma na nju se ukazuje i u
biljeskama nije ni uspostavljanje eticke ekviuistancije izmedu nebio-
jenih povijesnih zala logoia i genociua pocinjenih ou stiane vjeinika
ili stiane nevjeinika zloupotiebljavanjem ieligije ili njezinim ponista-
vanjem nego uijalog i suiaunja vjeinika kiscana i ateista Najpiije po-
gleuajmo ukiatko sto Biugi vatikanski koncil kae o nekim oblicima i
koiijenima ateizma
Tipovi atizma prma Gaudium et spes
Koncil konstatiia ua neki nikako ne uvidaju najuublju i i-
votnu povezanost s Bogom ili je pak iziicito oubacuju a zatim govoii
ua ateizam nije jeunoznacan fenomen nego su u njemu zastupljene
iazlicite pojave 0vuje cemo navesti tipove ateizma njihove uzioke i
iskiivljuje se slika Boja pa ateisti vise nego sto nijecu Boga nijecu
ljuuski posieuovane slike o njemu
15
0 ovu skupinu piipauao bi uije-
lom i suviemeni nihilizam koji svoje glavno upoiiste ima u Nietzsche-
ovu nijekanju Boga kiscanske moialnosti
Sljeuecem tipu ateizma piipauaju oni koji uopce ne nacinju
pitanje o Bogu i uopce nisu iskusili ieligiozni nemii pa i ne viue cemu
bi jos vouili biigu o ieligiji veuci se uz koncilski iziicaj mogli bismo
taj tip ateizma nazvati inJiferentnoscu za pitanje Boga ali i za tian-
scenuentno Takva iavnouusnost moe imati iazlicite iazloge Noe
pioizlaziti iz totalne zatvoienosti u imanentno
ali i iz pievaienih
naua i neispunjenih ocekivanja i onih ieligioznih Noe se ugnijezuiti
i unutai same ieligije Teolog Netz bi kazao ua uanas nije iijec o kiizi
ieligije nego o kiizi Boga koju nije lagano uijagnosticiiati Nije iijec
o velikim ateizmima nego je bitka za tianscenuenciju pievlauana i
onostianost utinula
Pioivljavamo neku vistu kiize Boga u ieligioznom iuhu uoba ieligije bez
Boga ueslo naseg uoba moglo bi glasiti Religija ua Bog ne to Ne opet ne
misli se kategoiicki u smislu velikih ateizama Njih vise nema Kao ua je bitka
za tianscenuenciju pievlauana i onostianost konacno utinula sezuesetih go-
uina boibeno se oulagala u buuucnost a sau teiapijski u psihu Bog nam tako
uanas opet moe nemaino ili opusteno stalno biti na jeziku a ua se zapiavo ne
misli na Nj kao slobounolebueca metafoia salonskog caviljanja psihoanalitic-
kog kauca estetickog uiskuisa ili cega vec Iohann Baptist NETZ uovoi o Bogu
osjetljiv za patnju Iohann Baptist NETZ ui Kroiolik oJ krikovo 0 Jromotici
teoJiceiskoq pitonio Rijeka Ex libiis
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
vilo piegleuna stuuija o klasicnoj i suviemenoj teouiceji jest knjiga Bansa KE-
SSLERA Bos leiJ in Jer Welt ein Scbrei nocb 6ott Kevelaei Topos plus
15
ligijskih slubenika
20
Stovise iako se iziicito kae ua Cikva oubacuje
pogubne nauke i postupke koji piotuijece iazumu i zajeunickom ljuu-
skom iskustvu tviui se ua Cikva svejeunako nastoji u uuhu ateista
uociti skiivene iazloge nijekanja Boga uS
0 uuhu ateista znaci ua Cikva piihvaca izazov ateizma ua
ateiste uvaava i ua ih eli iazumjeti iz njih samih Za to je nuan ougo-
voian piistup vjeinika i ispitivanje iazloga ateizma piema zahtjevnoj
evandeoskoj zapovijeui ljubavi piema svim ljuuima
21
te ua se niguje
ne poniava covjeka Nema iskljucivanja nepiijateljstva minje nema
omalovaavanja nego se bezuvjetno nalae i neuvosmisleno upucuje
piema uijalogu i zajeunickom iauu na izgiaunji ovozemaljskoga gia-
ua
6ouJium et spes posve jasno poiice nekoliko stavova koji su
implicitni nekim ateistickim postavkama a koji cesto pioizlaze i iz
neautenticnog svjeuocenja vjeinika Naime otklanja uvije uualisticke
postavke uva nepiijateljstva koja mogu biti svojstvena i vjeinicima i
nevjeinicima jeunom izmedu Boga i covjeka piiznavanje Boga ne
piotivi se covjekovu uostojanstvu uiugi put izmedu nebeskoga i ze-
maljskoga giaua eshatoloska naua ne umanjuje vanost zemaljskih
zauaca nego je pouupiie uS
Isti uokument naglasava vjeinicku samosvijest same Cikve
kako i uz vjeiu u Boga zagonetka ivota i smiti kiivnje i boli osta-
ju bez ijesenja sto uziokuje ua mnogi ljuui neiijetko pauaju u ocaj
Stovise svaki covjek ostaje neiijeseno i neiazgovijetno opaeno pita-
nje Bokument kae ua na pitanje konacnog smisla ivota potpuno i
posve siguino ougovaia jeuino Bog ali pii tome taj isti Bog poziva
covjeka na uublje iazmisljanje i na poniznije tiaenje uS Nevje-
iojatan jezik skiomnosti i iazumijevanja jezik kojemu je stiana ieligi-
ozna oholost sveznanja tiijumfalizam neutemeljenog optimizma ali
stiana mu je i apatija beznade i fatalizam jezik je to koji poziva na
iazmisljanje i jos poniznije tiaenje
0 nastavku uokument iznosi ua se ateizmu ougovaia ne u su-
kobu s njim nego s piavom moemo zakljuciti ateizam moe i tieba
biti pozitivni izazov za obnovu i samopiociscenje
22
vjeie i Cikve za
20
0 svojim javnim govoiima biskupi i svecenici upoino uuhovnost veu iskljucivo
uz ieligioznost a izjeunacuju ateizam i nemoialnost neieligioznost i bezbostvo
Iauianka BRNCIC Ateizam i ieligija u postsocijalizmu hivatski slucaj
21
Iasno se kae Svjesna Cikva teine pitanj koje ateizam izaziva i vodena lju-
bavlju piema svim ljuuima ona uii ua ih valja pouvignuti ozbiljnom i uubljem
ispitivanju uS
22
0sp Naiia Claia L0CCBETTI BINuENER Kiscanstvo ieligija Concilium
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
svjeuocenje Boga i Isusa Kiista kioz zielu vjeiu koja pioima sav ivot
vjeinik i onaj piofani bez licemjeija pa ih potice na piaveunost i
ljubav osobito piema blinjima u oskuuici socijalna piavua i soliuai-
nost Soliuainost i biatska ljubav medu vjeinicima utemeljivanje i-
vota na evandelju znak je jeuinstva vjeinika i najvise piiuonosi oci-
tovanju Boje piisutnosti u svijetu uS
Iako Cikva potpuno oubacuje ateizam Koncil ipak inzistiia
ua svi ljuui oni koji vjeiuju i oni koji ne vjeiuju moiaju piiuonositi
ispiavnoj izgiaunji ovoga svijeta u kojem zajeuno ive a sto se ne
moe uogouiti bez iskienog i iazboiitog iazgovoia 0 jeunom i jeui-
nom zajeunickom svijetu uiustvu teista i ateista potiebno je medu-
sobno uvaavanje i otvoieni uijalog bez uiskiiminacije izmedu onih
koji vjeiuju i onih koji ne vjeiuju i uz piiznavanje temeljnih piava
ljuuske osobe sto znaci slobouu i piavo na vjeiovanje i nevjeiovanje
Cikva za vjeinike zakljucuje se zahtijeva slobouu ujelovanja ua
im na ovom svijetu buue uopusteno giauiti Boji hiam Ateiste pak
piijateljski poziva ua otvoiena sica piomatiaju Kiistovo evandelje
uS
Na ovom mjestu koiisno je pousjetiti i na uokument o evangeli-
zaciji koji je izualo vijece biskupskih konfeiencija Eviope Fvon
qeliziroti sekulorizironu Fvropu 0vaj uokument na tiagu Biugog va-
tikanskoga koncila iziicito tiai ua se evangelizacija Eviope moia sve
vise baviti ousutnoscu Boga
23
Razlikuje cetiii viste suviemenoga ate-
izma znanstveni humanisticki ateizam ieakcije i piakticni ateizam
Isti uokument smatia ua se uijalog i suiaunja kiscana i ateista moe
ouvijati na zajeunickim vieunotama zapaunoga humanizma Te vieu-
note kao bastina eviopskoga naslijeda su sljeuece jeuinstvenost
osobe njeno uostojanstvo sloboua jeunakost sviju osjecaj za uemo-
kiaciju postivanje temeljnih ljuuskih piava socijalna piavua soliuai-
nost znanost i napieuak i toliko uiugih osobnih i kolektivnih vieu-
nota 0ne su nastavlja ovaj uokument ukoiijenjene bez sumnje u
sice covjecanstva i uosle su uo nas Eviopljana posieustvom kiscanske
vjeie te piociscene i obogacene njom To uakle nije nista uiugo nego
laiciziiane natuializiiane i sekulaiiziiane kiscanske vieunote 0ne
uanas postoje bez povezanosti i ukoiijenjenosti u tianscenuentno
25
23
vIIECE BISK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu
Fvropu
0sp Iakov I0KIC Zeljko NARBESIC lico i moske svetoqo 0vaj autoi
konstatiia kako uanas gotovo uopce nema uijaloga s nevjeinicima ni izvan ni
unutai Cikve 0sp Rosciep u svetom Zagieb Kiscanska sauasnjost
Raui se izmedu ostalog i o iznimno viijeunom iazmisljanju o ate-
istima u jeunoj ou najateistickijih euiopskih zemalja Ceskoj ali i o
ateizmu u tianzicijskim zemljama Balik se citava ivota susiece i
uiui s ljuuima koji se poput novozavjetnoga Zakeja Lk
nisu umijesali u mnostvo koje houi s Isusom sto iz iazloga svoje
malenosti sto zbog stiua ili iz ouiedenoga stiaha ou mnostva sto
iz nekog uiugoga iazloga piimjeiice obiteljskoga ougoja ili povi-
jesnouiustvene neieligijske uvjetovanosti sto zbog piotivljenja
licemjeinim vjeinicima 0ni su se izuvojili
0 Zakejevu postupku ne zna se tocno koji je konacni iazlog
njegova uistanciianja Evandelje govoii ua je bio malena iasta a
ima i mnogo evandeoskih svjeuocanstava ua su caiinici kojima je
piipauao naucaiinik Zakej bili medu najomiaenijim ljuuima kojih
su se ieligiozni klonili ua se ne bi onecistili pa se on sam povukao
iz nepiijateljskoga okiuja Neki tumaci ove zgoue misle ua je Za-
kej umakao na smokvu jei su se nasilni ievolucionaii zeloti znali
umijesati u masu i visiti atentate na nepiijatelje naioua i suiau-
nike vlasti a takvim su smatiali caiinike 0 svakom slucaju Isus je
piimijetio Zakeja pozvao ga ua napusti svoju izolaciju i ua se uiue
Zakej je ougovoiio Isusovu pozivu bilo iz puke znatielje ili uslijeu
glaui i edi za elementainim za ljuuskom blizinom slusanjem i
iazgovoiom
Kng smatia ua ateizam nije uvijek uo kiaja ielektiiana pogotovu ne zla ou-
luka covjeka piotiv Boga nego cesto samo napola ielektiiano suuionistvo u
ilozofskom znanstvenom kultuinom uuhu viemena piije iskliznuce negoli
ouustajanje ou vjeie kausto naiavno i pioces potiskivanja sa svim negativnim
posljeuicama 0n ne znaci uvijek inuiviuualnu kiivnju uanasnjeg covjeka nego
u najmanju iuku i povijesnu kiivnju citavih naiastaja piije histoiijsko potiski-
vanje negoli iealnu kiivnju Bans K0Nu Postoii li Boq
30
Balik o covjekovim pitanjima i ieligioznim ougovoiima uonosi zanimljivo zapa-
anje Ieunom sam na ziuu piaskoga metioa viuio giait Isus je ougovoi kojeg
je netko nasviljao uok je ouusevljen evandeoskom skupstinom s velikim entu-
zijazmom bio na putu kuci Netko uiugi je zgouno nauouao Ali kako je glasilo
pitanje Pousjeca me ovo na iziicaj ilozofa Eiica voegelina najveci pioblem
uanasnjih kiscana nije u tome sto oni ne znaju ispiavan ougovoi nego ua su
zaboiavili ona pitanja koja su postavljena i na koja bi se ounosili ti ougovoii
Toms BALK 6eJulJ mit 6ott
31
Fvonqelii nuntionJi ukazuje na uanasnji sekulorizom koji iauikalno iskljucuje
pitanje Boga iaui covjeka ali i tviui S uiuge stiane upiavo je nevjeiojatno ua
se u tom istom svijetu ne moe poieci istinska otvoienost kiscanstvu i evande-
oskim vieunotama ako ne uiugacije ono u obliku osjecaja piaznine i nekakve
nostalgije Ne pietjeiujemo ako kaemo ua se cuje snano i potiesno uozivanje
ua im se navijesti Evandelje EN
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
20
obiacenjem ne tiai ni ua ga slijeui ali nije piema ishouu susieta
sve zavisilo ni na uotauasnjem na jeftinom uanas bismo iekli ka-
vanskom uiuenju Isus je tako govoiio ua je i njegov sugovoinik bio
izazvan na ougovoi Zakej se mijenja Popiavlja ucinjene nepiavue
0 ovoj se zgoui iazotkiiva jeuinstvena Isusova otvoienost i bli-
zina piema onima koji su na bilo koji nacin uistanciiani ou vjeie ua-
leki ou ieligijske institucije uifamiiani ou javnosti sa svoje giesnosti i
neieligioznosti Njih se ukljucuje s njima se ostvaiuje susiet i uijalog
njih se eli cuti cuti njihova tiaenja i ocekivanja Isus im ne piistupa
s gotovim uuhovnim fiazama i zapovijeuima nego otvoieno s iazumi-
jevanjem
0 susietu Zakeja i Isusa ielektiia se i ono sto Biugi vatikanski
koncil u temeljnoj ouieunici ekleziologije govoii ua je Cikva lsusovo
zoieJnico noroJ Boii
32
i za one koji stoje ualeko ou nje koja ih zamje-
cuje koja eli biti i sluiteliico covieku i sviietu
33
0na se ne biine samo
za one koji su k njoj uosli nego se upucuje ualekom covjeku izgu-
bljenom iz staua iue mu u susiet i poziva ga na susiet i uiuenje
medusobnog uvaavanja Piimjecuje u najsiiem znacenju siromosne
koji su iz iaznih iazloga na iubovima uiustva i one uakle koji uopce
nisu mateiijalno siiomasni nego su ou uiugih osiiomaseni ili su se
sami osiiomasili ljuuskom blizinom iazumijevanjem susietom i goz-
bom iauosti
0 svetosti bez Boga u Camusa usp ueiu NE0BA0S Teouiceja slom ili uuai
vjeie posebno sti
23
u biti omalovaio piavuu
Ako
se u piijasnja viemena osobito u kiitici ateista teologija pietvaiala u
antiopologiju teouiceja u antiopouiceju tianscenuencija u imanenci-
ju nase viijeme stoji pieu uvostiukom poteskocom Boje ousutnosti
ali i uvecane sumnje u covjeka u viemenu smo kiize vjeie u Boga ali i
kiize povjeienja u covjeka Slikovito kazano s ispianjenjem nebesa s
nijekanjem isceznucem ili smicu Boga uoslo se uo iauikalne skepse
ne samo u velike pseuuoteisticke i ateisticke poput nacifasistickog i
komunistickog nego u gotovo sve ljuuske piojekte novoga covjeka i
novoga uiustva Nas svijet se iascjepkao stovise pouijelio u mnogo-
visnim ponuuama i tiaenjima
0 viemenu lokalnih i globalnih tianzicija kojima je tesko nazii-
jeti putanju posljeuice i kiaj vjeinik kiscanin sa svojim suviemeni-
0 ovoj visti ateizma se vilo malo govoii u Katolickoj cikvi Piakticni ateizam
ieuovito znaci apsolutizaciju mateiijalnih uobaia i potiosackog mentaliteta
uuhovnu tupost i nezainteiesiianost za temeljna ivotna pitanja vIIECE BI-
SK0PSKIB K0NFERENCIIA EvR0PE Fvonqeliziroti sekulorizironu Fvropu
ponajvecma se ocitovala
na njegovu kiiu Ali i iauikalnost njegove vjeie u ljuue ocitovala se
na istom poniavajucem kiiu Isus svjeuoce o tome evandelja zaui-
ao je uo konca nevjeiojatno uzvisen boanski stav piema covjeku
konkietnom covjeku Nije iijec o nekom teoloskom sminkanju nego
o iealnom gleuanju na covjeka 0vuje se viaca uostojanstvo patnje i
kiia u konacnici uostojanstvo covjeka nasupiot satiiickim pa i ni-
hilistickim tumacenjima kako se zbog moialnog zuiavlja heioizma i
muevnosti tieba ostaviti taj poniavajuci viu kiscanstva pa se onua
iaui piigovoia iskiivljenim oblicima patnickoga kiscanstva zanije-
ce znacenje Isusova kiia
0sp Beb
W Kaspei tumaci vihovnicke Isusove titule uovoii ua pii govoiu o Isusovu
naslovu Sin Boji ne smijemo uzeti za polaziste kasnije uogmatske iziicaje o
Isusovom metaizickom Bojem sinovstvu Ima naime takvo sinovstvo oznake
poganske mitologije u bioloskom i gnoseoloskom smislu Kaspei iaspiavlja i o
mogucem govoiu o Isusovoj vjeii na temelju Novoga zavjeta 0sp Waltei KAS-
PER lsus Krist Split Cikva u svijetu
2
posebno i
Slusali tko piimjeiice teoloski govoi o uskiisenju Kiista te u njem piecuje kiik
Raspetoga taj ne slusa teologiju vec mitologiju ni Evandelje vec mit o Pobjeu-
niku
vjeiojatno ima pievise ciste kiistologije 0skisne neujelje a piemalo kiistologije
velike subote 0 kiistologiji smo ako smijem tako ieci zagubili put i viijeme iz-
medu velikog petka i 0skisne neujelje Rekao bih ua i unutai same kiistologije
tieba ispiipovjeuiti oziacje velike subote Bocu ieci uio su kiistologije i povijest
viemena i puta zatim iskustva velike subote pa i svojevisni velikosubotni kiisto-
loski jezik sto nasupiot mitu nije tek pobjeunicki 0 tom se skiiva oumak teologi-
je ou mitologije 0znemiiujuce se pitanje u mitu zaboiavi on zato i jest piiklauniji
za teiapiju i bolje smiiuje tjeskobu tako ieci bolje pievlauava kontingenciju no
vjeia Iohann Baptist NETZ uovoi o Bogu osjetljiv za patnju
Ipak mnogi su ieligiozni ljuui nenasilno i po cijenu mucenicke smiti
bili piotagonisti i uonositelji piava i sloboua citavim skupinama na-
iouima i klasama i ostali nauahnitelji covjestva citavom covjecanstvu
Biblijskim jezikom kazano nasa je povijest pioeta pioiockom iijeci i
pioiockim ujelovanjem koje se ne miii s ljuuskom bijeuom nepiavua-
ma kao ni s ostavljenoscu ou Boga upiavo iz vjeie u Boga To takodei
sauiava Isusova iecenica Boe moi zosto si me ostovio Isus se ne
miii s ousutnoscu Boga u kojega vjeiuje Njegov kiik s kiia kiik je
bogonapustenoga koji nikau nije napustio Boga
0n se iz sieconio na
Boju aktivnu piisutnost u povijesti njegova naioua i vlastitoj povijesti
obiaca piitubenim vapajem Bogu zbog njegove ousutnosti Biblijski
iziicaji o Bojoj uobioti piaveunosti i svemoci itu usp Iz uo Iv
nisu piojiciiani ieleks ljuui u sietnom stanju ili ljuui optimisticne
naiavi Nnogo vise su oni nastali u nevolji i poiazu uobiih u patnji ne-
uunih u izostanku Boje pomoci izgovoieni su uakle usieu iskustava
koja su cesto upiavo bila protiv njih
Nije li slicno i s mnogim uanasnjim ljuuima ateistima Ne uoga-
da li se njihov bunt pa i hula molitve piotestni govoi i sutnja zbog
tolike nesiece zla i nepiaveune patnje u svijetu upiavo jei nema niko-
Bans KESSLER Bos leiJ in Jer Welt ein Scbrei nocb 6ott
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
30
ga komu bi bili upuceni u totalnoj ousutnosti svakog auiesata njihove
patnje Zai se u tom piotestu kojemu se uolazi autenticno ne mogu
susiesti vjeinik i nevjeinik kiscanin i ateist Nije iijec uakle o onom
ateizmu koji je to iz politickih lukiativnih iazloga koji je to iz banalne
tviuokoinosti ili intelektualisticke pieuzetnosti nego iz najljuuskijeg
iskustva u zastiasujucem poiazu opiavuanih ocekivanja i vjeinika i
nevjeinika Nije iijec ni o onoj vjeii koja je to iz bilo kojeg piivilegija i
za bilo koju nagiauu Nije iijec ni o vjeii koja bi spasavala Boju ou-
sutnost nego o vjeii koja ne usiecuje i ne ispunja obecanja nego osta-
je cenja za siecom i za Bojom pomoci vjeia je to koja je svjesna ua
se Boga ne moe uvjetovati nego moliti patnicki kiik koji je kozmicki
usamljeni vapaj najosobnijeg pouzuanja
Isus umiie s iijecima neispunjenih ocekivanja ne zna hoce li
uskisnuti on to vjeiuje ne zna koliko ce tiajati Boja sutnja on se naua
ua ce Bog konacno spasenjski piogovoiiti Ali on umiie s molitvom kao
sto su mnogi umiiali i umiiu s Bojim imenom i njegovim imenom po
iaznim stiatistima svijeta Kiscani vjeiuju ua ce i njihovo uskisnuce
uoci ali ne mogu uvjetovati njegovo ostvaienje ne mogu olako i bez
uvaavanja iazloga uiugih uskisnom foimulom zataskavati Boju ou-
sutnost ili ishitieno tjesiti i sebe i uiuge u nepounosljivim patnjama
vjeinicima kiscanima uakle ostaje ua na ovoj zemlji stipljivo i po-
stojano vjeiuju i ufaju se u Boga koji se objavio u Isusu Kiistu 0staje
ua uvaavaju i piakticno ljube ljuue 0staje im uijalog i s nevjeinici-
ma uslijeu zajeunickog iskustva ljuuske konacnosti zakazivanja i zla
uslijeu i one iauikalne situacije kaua je sve na ispitu kaua se iskusava
Boja ostavljenost ali i spomen na spasenje koje se uogouilo mnogi-
ma u povijesti i u povijesnom vihuncu s uskiisenim Isusom Kiistom
Pieu svakim je covjekom vjeinikom i nevjeinikom posljeunja ivotna
uionica vlastita smit i pitanje konkietnog opiastanja ljuuima s kon-
kietnim licem i konkietnim imenima Nije li u tome vihunac poviatka
evandelju s kojega paua svjetlo po nasoj zemaljskoj zbilji svjetlo i na
uijalog i suiaunju s ateistima
0 pluialnom svijetu koji je iazmivljen poujelama smitno ustia-
sen ekstiemizmima kao sto su ieligijski funuamentalizmi i boibeni
ateizmi na ieligioznom tiistu uifuznoga svetoga evangelizacija zna-
ci pieispitivanje kiscana o sebi samima o svojemu mjestu i znacenju
u takvu svijetu pou kiiteiijem Isusove vjeie u Boga i Njegove ljubavi
piema ljuuima
31
DIALOGUE WITH ATHEISTS
Summary
Fvonqelizotion is one of tbe moin concepts in postconcilior Cbristionitv lt co
vers tbe clossicol mission os well os reevonqelizotion in Western JeCbristionizeJ
societies Tbis olso meons o return to Iesus 6ospel for Cbristions tbemselves onJ for
tbeir cburcbes Tbe process of evonqelizotion inevitoblv incluJes Jioloque onJ coope
rotion witb otbeists since believers sbore tbe some time onJ spoce witb otbeists onJ
ultimotelv tbe some concerns Tbe orticle oJJresses Jifferent tvpes of otbeism os pre
senteJ in tbe Council constitution uauuium et spes lt points to contempororv Cbristi
ons wbo mov be less open to Jioloque especiollv in postcommunist countries wbere o
mentolitv of closeminJeJness onJ selfcontoinment bos persisteJ onJ to o new form
of otbeism tbot forcefullv or tocitlv Jismisses onv Jiscourse or Jioloque on 6oJ onJ tbe
tronscenJent
Tbe seconJ port of tbe orticle sets out o 6ospelboseJ rooJmop for Jioloque
onJ cooperotion between believers Cbristions onJ otbeists Iesus invitotion onJ mee
tinq witb Zoccboeus serves os o moJel for new relotions between believers onJ tbose
wbo mointoin o Jistonce from foitb in 6oJ onJ ore stronqlv committeJ to otbeism
for monifolJ reosons Tbe little Apocolvpse in tbe 6ospel AccorJinq to Hotbew Hott
mov serve os o bencbmork for believers onJ nonbelievers to builJ o sboreJ
societv witbout escopinq into otberworlJlv consolotion or curtoilinq sociol iustice Ie
sus pleo on tbe cross obout beinq forsoken bv 6oJ onJ bis prover to 6oJ to forqive
bis enemies is tbe tbirJ onJ most importont oreo of Jioloque between Cbristions onJ
otbeists Tbis experience onJ tbe worJs of Iesus relect tbe veorninq of believers for
closeness to 6oJ onJ tbe protest of nonbelievers over 6oJs obsence in times of unfot
bomoble evil onJ sufferinq in tbe worlJ At tbe some time Iesus pleo to 6oJ to forqive
people offers tbe ultimote tbeistic onJ otbeistic ofirmotion of bumonitv onJ trust in
mon ln tbis respect evonqelizotion return to Iesus 6ospel is not onlv obout inJinq o
response to tbe contempororv crisis of foitb in 6oJ more speciicollv to otbeism Fvon
qelizotion must olso responJ to tbe crisis of trust in mon to tbe contempororv Joubt in
bumon reoson onJ culture to tbe wiJespreoJ misontbropv tbot oflicts so monv people
toJov eitber on occount of tbeir tbeism or tbeir otbeism
Ky words evonqelizotion tvpes of otbeism uauuium et spes Zoccboeus
iustice encounter Jioloque cooperotion 6oJs obsence protest trust in bumonitv
Tianslation Biagana Bivkovic anu Kevin Sullivan
Ivan SARCEvIC Bijalog s ateistima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
32
33
0BK
Izvoini znanstveni iau
Piimljeno stuueni
Zuenko SPAIIC
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
I Stauleia BiB Saiajevo
zspajicbihnetba
CUV)EK I DRUSTVU U BUSANSKUHERCECUVACKU) STVARNUSTI
IZ PERSPEKTIVE SUCI)ALNE FILUZUFI)E )ACQUESA MARITAINA
Satak
Brustvo u Bosni i Eerceqovini ie vec Jvo Jesetlieco zobvoceno krizom koioi se
uzroci u konocnici moqu svesti no morolnu krizu Ne upustoiuci se u onolizu poslieJniib
uzroko krize ovoi roJ se koncentriro no fenomen politickoqo iz rozloqo sto politicko
krizo u Jrustvu niie tek poslieJico neriiesenib meJunocionolnib oJnoso neqo se poli
ticko stvornost koo tokvo iovlio koo qenerotor krize u Jrustvu i to no rozini sbvoconio
politickoqo i nieqovib bitnib sostovnico koo sto su Jrovo noroJ ili qroJonin Stoqo ie
zJrovo politicko ilozoiio sostovni Jio troenio riesenio zo Jrustvenu krizu u BiE Clo
nok se sostoii oJ Jvo Jiielo 0 prvom Jiielu ie izneseno tezo Jo ie bosonskoberceqovoc
ko Jrustvo benJikepirono u svoiem poviiesnom rozvoiu utoliko sto niie poput vecine
europskib Jrustovo no oJekvoton nocin proslo proces izqroJnie nocionolnoq iJenti
teto izqroJnie moJerne Jrove i tronsformociie iz feuJolnoq u moJerno qroJonsko
Jrustvo Koo poslieJico toqo iovlio se porolelizom sustovo u koiem se miiesoiu ostoci
feuJolnoq i elementi nometnutoq Jovtonskoq sustovo 0 Jruqom Jiielu se promislioiu
neki osnovni elementi iz poJrucio politicke ilozoiie zo sto se outor slui ponoivise i
lozoiiom Iocqueso Horitoino lmoiuci u viJu bosonskoberceqovocku stvornost outor
noipriie onoliziro rozliku izmeJu zoieJnice i Jrustvo No temeliu te rozlike Jeinironi
su poimovi nociie noroJo i politickoq Jrustvo Jo bi no kroiu bili usporeJeni koncepti
Jomovine i Jrove
Kljucni pojmovi Bosno i Eerceqovino Iocques Horitoin zoieJnico Jrustvo
nociio noroJ Jomovino Jrovo sociiolno ilozoiio politicko ilozoiio
Uvod
Kiiza koja tiaje u bosanskoheicegovackom uiustvu jos ou po-
cetka ueveuesetih gouina piosloga stoljeca zahvatila je sve aspekte
uiustvenoga ivota politicki gospouaiski kultuini zuiavstveni obia-
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
0sp na piimjei Ivan NACAN Sociiolno etiko i Jruqe stuJiie Zagieb FTI
Ieuna ou znacajni-
jih piomjena tijekom ovoga piocesa sastojala se u piijelazu ou inuiiek-
tne upiave zemljoposjeunika na uiiektno upiavljanje auministiacije
koja je to cinila u ime kialja
vise o povijesnom iazvoju uiave viui u Naitin vAN CREvELB Tbe Rise onJ
Becline of tbe Stote Cambiiuge CombriJqe 0niveisity Piess posebno
poglavlje III The State as an Instiument to
0sp Naitin vAN CREvELB Tbe Rise onJ Becline of tbe Stote
11
0sp Naitin WIuBT Power politics New Yoik Penguin Books
2
Zuenko SPAIIC Covjek i uiustvo o bosanskoheicegovackoj stvainosti iz
peispektive socijalne ilozoije Iacquesa Naiitaina
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Brustvo i zoieJnico
Iako mnogi ne piave niti piiznaju iazliku izmedu uiustva i za-
jeunice u ovom iauu ce biti zastupana iueja ua su uiustvo i zajeunica
uvije iazlicite stvainosti medusobnih ljuuskih ounosa Na temelju ui-
stinkcije koju piavi Feiuinanu Tonnies
Zajeunica
je staia stvainost i oznacava sveukupno intimno piivatno i iskljucivo
zajeunicko ivljenje te tieba biti shvacena kao ivi oiganizam Biustvo
pak pieustavlja javni ivot kao pojam i fenomen je novost te je meha-
nicka cjelina i iukotvoiina
20
Iacques Naiitain se ne poziva na Tonniesa ali piihvaca iazliku
izmedu zajeunice i uiustva 0n istice ua je vilo vano iazlikovati zajeu-
nicu i uiustvo ako elimo imati zuiavu politicku teoiiju
21
Iako se ova
uva pojma cesto koiisti i moe ih se koiistiti kao sinonime u svakou-
nevnom govoiu oni ipak piipauaju uvjema iazlicitim uiustvenim sku-
pinama 0ba su etickouiustvene i ljuuske stvainosti nisu tek biolos-
ke Razlika postoji utoliko sto je zajeunica vecma piiiouna tvoievina i
u uoj je vezi s bioloskim ieuom uiustvo je vise iazumska tvoievina te
je u uoj vezi s covjekovim umnim i uuhovnim sposobnostima
22
Bistinkcija izmedu zajeunice i uiustva je utemeljena na iazlici
koja pioizlazi iz poloaja koje objekt ima u svakoj ou ovih skupina
Bok bi se na pivi pogleu mogao uonijeti zakljucak kako se ovuje iaui
o sistemskoj teoiiji o nastanku nacija kakvu nalazimo kou Kaila Be-
utscha guje naiou piethoui naciji
Ivan Pavao II ponekau koiisti ove pojmove kao sinonime a ponekau kao iazli-
cite pojmove Na piimjei u SollicituJo rei sociolis Sociiolno skrb Fncikliko o
JvoJesetoi oblietnici enciklike Populorum proqressio XII u Naiijan
vALK0vIC ui Sto qoJino kotolickoq sociiolnoq nouko Zagieb Kiscanska sa-
uasnjost bi naglasak vlastiti
KompenJii bi
Politicko uiustvo kao najsaviseniji oblik ljuuskog uiustva ukljucuje
u sebi sve uiuge oblike ljuuskih zajeunica i uiustava 0no ukljucuje
nacionalnu zajeunicu ili zajeunice kao i obitelj koja je bitno i temeljno
ljuusko uiustvo Politicko uiustvo sauiava takodei sve uiuge oblike
ljuuskih uiustava koja su iezultat slobounih ljuuskih inicijativa uklju-
cujuci uiavu kao uiustvo koje se nalazi na vihu hijeiaihije uiustava
u politickom uiustvu Buuuci ua ukljucuje u sebi sve te stvainosti plu-
ializam je nuna znacajka politickoga uiustva a svi oblici ivota ou
obiteljskog pieko ekonomskog i kultuinog pa uo vjeiskog ivota jeu-
nako su viijeuni koliko i politicki ivot za samo postojanje i napieuak
politickog uiustva Isto tako svaka vista zakona pisana ili nepisana
ou obicajnih uo uiavnih zakona uopiinosi vitalnom poietku politic-
kog uiustva
0unos izmedu uiave i politickog uiustva je ounos uijela piema cjelini
Biava je uio koji se nalazi u ounosu piema politickom uiustvu kao
cjelini 0na je instiument politickog tijela opskibljena najvisim auto-
iitetom ali ne po svojem vlastitom piavu ili iaui nje same nego isklju-
civo iaui opceg uobia
role in tbe seorcb for o solution to tbe crisis in Bosnio onJ Eerzeqovino Tbis orticle
bos two ports ln tbe irst port we orque tbot societv in Bosnio onJ Eerzeqovino bos
been bonJicoppeJ bv its bistoricol Jevelopment becouse it JiJ not fullv experience
os most otber Furopeon stotes JiJ tbe process of builJinq notionol iJentitv onJ o moJ
ern stote onJ tbe tronsformotion from feuJol to moJern civic societv As o result we
con see o porollel svstem in wbicb elements of feuJol tbinkinq ore siJebvsiJe witb tbe
forceJ imposition of tbe Bovton svstem ln tbe seconJ port of tbe orticle we reconsiJer
some bosic elements from tbe ielJ of politicol pbilosopbv boseJ on tbe pbilosopbv of
Iocques Horitoin Eovinq in minJ tbe reolitv in Bosnio onJ Eerzeqovino tbe outbor
onolvses tbe Jistinction between communitv onJ societv BoseJ on tbis Jistinction tbe
outbor Jeines tbe concept of notionol communitv people onJ politicol societv onJ
concluJes witb o comporison between tbe concepts of bomelonJ onJ stote
Ky words Bosnio onJ Eerzeqovino Iocques Horitoin communitv societv
notion people bomelonJ stote sociol pbilosopbv politicol pbilosopbv
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
0BK
Piegleuni iau
Piimljeno sijecanj
Niko IKIC
Katolicki bogoslovni fakultet u Saiajevu
I Stauleia BiB Saiajevo
nikoikicbihnetba
NUVA EVANCELIZACI)A U PRAVUSLAVNUM
I ISLAMSKUM RAZUMI)EVAN)U
Satak
Poiom nova evangelizacija ie skovon u noviie vriieme Ios ie u procesu soJroi
noq prociscovonio unutor kotolicke teoloqiie 0 ovom clonku se prvo troi oJekvoton
oJqovor no pitonie Sto on znoci o sto ne znoci u kotolickom poimoniu lskristolizironi
oJqovor slui koo poloziste u poimovnosoJroinom istroivoniu u provoslovnom i
islomskom rozumiievoniu No kroiu se povloce oJreJene pozitivne i neqotivne moquce
oplikociie toqo soJroio no bosonskoberceqovocko Jrustvo iz ekumenskoq i Jiiolos
koq kuto
Kljucn rijci evonqelizociio novo evonqelizociio Jowob islob JiboJ
Uvod
Poceo bih s pitanjem koje postavlja Ante Nateljan u svojemu
uvouniku casopisa Crkve u sviietu s pocetka gouine pieustavlja-
juci Smiernice (lineomento za XIII Biskupsku sinouu 0n je piimijetio
ua se u piipiavnom uokumentu za iziauu iaunog mateiijala te Sinoue
niguje ne spominju ni teologija ni teolozi pa se pita zai novoj evan-
gelizaciji nisu potiebni ni teologija ni teolozi
1
0 tome koji su iazlozi
ua se u uokumentu ne spominju tako vane sastavnice moe se samo
nagadati Noua stiah ou teologa moua nepovjeienje piema teologi-
jama moua piopust a moua se ou njih nema sto uobioga ocekivati a
najvjeiojatnije je ua moua ima svega po malo Neki uspoieduju teolo-
ge u Cikvi s iueolozima u uiavi zato sto samo kiitiziiaju piimijetio je
1
0sp Ante NATELIAN Nova evangelizacija i teolozi Crkvo u sviietu
0sp takodei Ivo BAL0KCIC Intelektualci i evangelizacija viesnik Bokovoc
koosiecke i Sriiemske biskupiie
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Svijest poslanja uokazuje Isusova tviunja Kao sto mene posla 0tac i
ja saljem vas Iv Evangelizacija je uakle zapocela na Peueset-
nicu Buhove i tiaje uo svisetka svijeta 0 tom nepiekiunom piocesu
evangeliziianja bilo je nekih posebno vanih momenata koji su se pie-
tvoiili u velike zamahe i impulse evangeliziianja
Pojam nova evangelizacija ukljucuje postojanje piijasnjih evan-
gelizacija koje ovaj novi pojam ne negiia Kau je ovuje iijec o piijas-
njim evangelizacijama onua se misli upiavo na te posebne impulse 0
tom uuhu medu piijasnjim velikim evangelizacijskim zahvatima valja
ubiojiti one koje je u uobioj mjeii omogucio Pax Romana na teme-
ljima gicke helenisticke civilizacije koja ce pioeti iimske stiuktuie
i kultuie Pox Romono ovuje oznacava opce oziacje a manje piavne
noime Novi veliki zamah evangelizaciji omogucio je naualje Pax Con-
stantina Nilanski euikt ciju cemo obljetnicu uskoio
obiljeavati Izlazeci iz katakomba i nosena miiisom mucenicke kivi
evangelizacija je bila vilo plouna Posebno veliku evangelizaciju u po-
vijesti Cikve pieustavlja pokistavanje geimanskih i nekih slavenskih
naioua koja je u uobioj mjeii iako ne iskljucivo zapocela sa svetom
biacom Ciiilom i Netouom 0 nekom novom pokusaju nove evangeli-
zacije moglo bi se govoiiti takodei u viijeme kiiaiskih iatova 0 ka-
snom sieunjem vijeku evangelizacija se piimaino temelji na skolastic-
koj teologiji koja sustavno postavlja cviste teoloske temelje koje ce
tek libeializam stoljeca jace uzuimati
Banasnji piocesi uigitalizacije i globalizacije
3
piouziokovali su
snanu uekiistijanizaciju sekulaiizaciju ielativizam i inuifeientizam
kao i velike migiacije u svijetu Takvi piocesi silno uopiinose ua svjet-
ski meuiji stvaiaju javno mnijenje pieteito na konzumistickim i he-
uonistickim temeljima 0 takvom ambijentu postavljaju se neka nova
boanstva i novi iuoli kojima se klanjaju posebno mlaui Iz ieligioznog
kuta piomatiano tako se u svijetu pioglasava smit Boga i svetoga
smit svega tiansceuentnoga i naunaiavnoga a istouobno se piogla-
sava sloboua samovolje i sl Evo u takvom svijetu pocelo se govoiiti o
pojmu nove evangelizacije
Pomalo zaboiavljeni pojam evangelizacije smisleno oivljava
Biugi vatikanski saboi Sauiajno o njemu govoii cijela konstitucija
6ouJium et spes buuuci ua se tamo iaui o ounosu Cikve piema svije-
tu Ipak pietecom pojma nove evangelizacije moemo smatiati papu
Pavla vI koji svjesno i snano ievaloiiziia pojam evangelizacije 0n je
3
Neki je nazivaju Pax Ameiicana usp Beinaiu FILINIC Poceci Cikve i nova
evangelizacija 0bnovlieni ivot
Niko IKIC Nova evangelizacija u piavoslavnom i islamskom iazumijevanju
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
0sp AAS
misionaiske aktivnosti
0sp Eguunas RACI0S The multiple natuie of the islamic uawa uiseitacija
obianjena u Belsinkiju Belsinki
Zaokiuujuci kiatki piegleu u islamskom shvacanju onoga sto
se u katolickom poimanju iazumije pou pojmom evangelizacija i nova
evangelizacija moia se na kiaju istaknuti ua se pojmovi uakako expre
ssis verbis ne pojavljuju ali ua se mogu naci slicni sauiaji kojima se
uaje iazlicito nijansiiano znacenje Islamsko pozivanje ili upuciva-
nje uihauom ili na uiugi nacin ima svoje uouiine tocke s evangeliza-
cijom i misijama
Izazovi nov vanglizacij u BH drustvu u kumnsko
dijaloskom pogldu
S katolicke stiane neospoina je pouiska meduieligijskom ui-
jalogu Evo samo uva uokaza Papa Beneuikt XvI vieunuje uijalog su-
siet i suiaunju kao bitne uijelove i nacine navijestanja
Piema njemu
su sve ieligije pozvane uati svoj uopiinos zajeunickom uobiu S uiuge
stiane neka buue spomenuto ua je na svojemu ieuovitom zasje-
uanju ou uo listopaua gou Biskupska sinoua piepoiucila
guje je piiklauno i koiisno piomicati susiete izmedu kiscana i musli-
mana
30
uuje je to piiklauno i koiisno ako ne u BiB Bosna i Beicegovina
je zemlja iazlicitih kultuia i vjeioispovijeui Kultuie ne smiju biti za-
pieka navijestanju izvoine ieligije buuuci ua svaka autenticna kultu-
ia ua bi bila uistinu za covjeka tieba biti otvoiena tiansceuenciji Be-
neuikt XvI u pobuunici verbum Bomini istice uz naglasavanje potiebe
evangelizacije kultuia ua Rijec Boja ocituje inteikultuialnu naiav
koja je sposobna susiesti i uciniti ua se susietnu iazlicite kultuie
31
Umjsto zakljucka
Zavisavam s jeunim zanimljivim pogleuom o toleianciji cak s
kiaja stoljeca i jeunom konstatacijom iz naseg viemena Zanimljiv
pogleu o toleianciji u ounosu na ljuue uiuge vjeioispovijeui oslikava-
ju iijeci pape Inocenta III u konstituciji licet periJio luJoeorum ou
iujna gou Biuga vjeioispovijeu ovuje je iuovstvo Papa
polazi ou toga ua iuovstvo tieba visestiuko kuuiti ali ih vjeinici ne
smiju tlaciti 0 onome sto im je uopusteno ne bi smjeli tipjeti nikakva
ogianicenja Inocent im iskazuje svoju zastitu i ouieduje ua ih nitko
ou kiscana bez njihova piistanka ne smije uovesti na kistenje Naua-
lje zabianjuje kiscanima ua ih se povieduje kao osobe ua se ouuzima
njihova imovina ua ih se piisili na mijenjanje obicaja Naualje neka
ih nitko bicevima ili kamenjem ne uznemiiuje u slavljenju njihovih
blaguana Takodei neka nitko ne oskvinjuje njihova gioblja niti ua za
novac iskapa vec ukopana tijela Koji se ne buuu uiali ovih ouieuaba
bit ce izopceni zavisava papa Inocent III koji kao ua je iz st
unapiijeu gleuao sto ce se uogadati u BiB na kiaju stoljeca
33
Zavisnom konstatacijom elim naglasiti ua sve Cikve i vjeiske
zajeunice u Bosni i Beicegovini pocetkom st izvanjski pioivljava-
ju svoju ienesansu a iznutia svoju kiizu Kiiza se ounosi i na evange-
lizaciju Ba nije tako ne bi nam bilo potiebno govoiiti o novoj evange-
lizaciji
NEW EVANCELIZATIUN ACCURDINC TU URTHUDUX
AND ISLAMIC UNDERSTANDINC
Summary
Tbe concept of new evonqelizotion is relotivelv new Tbe substonce of tbe
concept is still in tbe process of inetuninq witbin Cotbolic tbeoloqv ln tbis orticle
we trv to exploin wbot tbis concept meons onJ wbot it Joesnt meon in tbe Cotbolic
unJerstonJinq Tbis explonotion serves os tbe stortinq point for stuJvinq tbe concept
onJ content of new evonqelizotion in ortboJox onJ lslomic belief ln tbe conclusion
we point out some positive onJ potentiollv neqotive opplicotions of new evonqelizo
tion to societv in Bosnio onJ Eerzeqovino from tbe point of view of ecumenism onJ
Jioloque
Ky words evonqelizotion new evonqelizotion Jowob islob iiboJ
Tianslation Baiko Tomasevic anu Kevin Sullivan
33
0sp Beiniich BENZINuER Petei B0NERNANN Zbirko soetoko vierovonio
Jeiniciio i iziovo o vieri i cuJoreJu Bakovo 0PT bi
0BK
Piegleuni iau
Piimljeno listopau
Zelimii P0LIIC
Iuija Bijankinija
BR Zauai
zelimiipuljicuutcomhi
PUCKA PUBUZNUST I LITURCI)A PREMA
CRKVENIM DUKUMENTIMA
1
Satak
0 clonku se qovori o covieku koii troqo zo smislom i znoceniem loko znonstve
nici opisuiu covieko koo biolosko psibolosko rozumno politicko ekonomsko morolno
reliqiozno tebnicko poviiesno utopiisko i estetsko bice on ie toino beskroino KoJor
ie qovoriti misliti osiecoti se sloboJnim volieti i biti reliqiozon A reliqiozni problemi
uviiek su suvremeni o ne notroni ivotni o ne otuJuiuci l bumoni Zboq toqo se i
qovori o covieku koo o osobitom stvoreniu i reliqioznom bicu
0 clonku se zotim Jonosi Jio preJovonio koii ie outor oJroo no SinoJi bisku
po o puckoi pobonosti koio ie imolo vonu uloqu u prenoseniu vierskib i mo
rolnib vreJnoto koo i u stvoroniu kulture i poviiesti brvotskoq noroJo lsti roznovrsni
oblici puckib pobonosti koii su i Jonos nozocni imoli su vonu uloqu u teskim vre
menimo protuvierskib iJeoloqiio poput one morksisticke loko pucko pobonost niie
kliuc nove evonqelizociie ne trebo ie otpisivoti puritonskim Jubom koo Jo bi ono
bilo somo folklor ili proznovierie ili pok neki noJivieli oblik poqonskib obreJo 0no
ie izroz iskonske krsconske viere i onJo koJo ie olternotivno liturqiiskim oblicimo 0
tom viJu noloe se biskupimo neko bJiiu noJ rozlicitim oblicimo pucke pobonosti s
crkvenim osiecoiem Fcclesioe imoqo
0 trecem Jiielu clonko qovori se o crkvenim Jokumentimo koii qovore o puckoi
pobonosti priie i posliie ll votikonskoq soboro Posebice o liturqiiskoi konstituciii So
crosonctum Concilium koio u Jubu postorolne rozboritosti uskloJuie o ne suprotstov
lio liturqiiu i pucku pobonost Bopoce preporuco sve pobone viebe krsconskoq
puko ukoliko su sukloJne zokonimo i propisimo Crkve SC Crkvo noime smotro
potrebitim upoznoti vreJnote pucke pobonosti stititi niezinu iskonsku bit cistiti ie oJ
nepotrebnib nosloqo osvietliivoti ie tekstovimo Svetoqo pismo te usmierovoti ie i ne
suprotstovlioti svetoi liturqiii 0 tom viJu izJon ie Birektorii pucke pobonosti u koiem
ie Crkvo izreklo svoie postovonie premo puckoi pobonosti 0 niemu ie opisono norov
1
Pieuavanje je ouiano u sklopu pastoialnog kolokvija Bivatske piovincije sve-
toga Ieionima u Zagiebu iujna Naslov kolokvija bio je Nasa pastoial-
na uanasnjica i Pioviunosti otvoiena sutiasnjica
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
ceno Bice Cijelim svojim uuhovnim mocima covjek tei piema Bogu
koji se postavlja kao posljeunja sviha njegovih tiaenja i smiiaj njego-
vih nemiia Za sebe si nas stvoiio o Boe i sice nase nema miia uok
ne otpocine u tebi sv Augustin Zato su ieligiozni pioblemi uvijek i
suviemeni a ne natiani ivotni a ne otudujuci I humani Istina
nisu ieligiozna pitanja jeuina s kojima se covjek moia suociti Zivot
nosi sa sobom i mnostvo uiugih pioblema ou kojih su neki stalno pii-
sutni i neposieuni kao na piimjei potieba kiuha i zaposlenja No ie-
ligiozna pitanja spauaju medu najvanija jei se oko njih viti suubina
svakog pojeuinca
Reliqiozni nereliqiozni i ontireliqiozni oJqovori covieko
valja oumah naglasiti kako je ieligiozna stvainost vilo kom-
pleksna jei je covjek kompleksno bice S piavom je Chailotte Bhlei
zapisala kako je covjek velika enigma tajna i otajstvo Ei ist uazu
bestimmt ein ewiges Nysteiium zu bleiben I nijeuna znanost ni te-
oloska a ni ilozofska niti bilo koja uiuga ljuuska znanost ne moe
ga u potpunosti objasniti 0sim na ustib njegove cjelovitosti svoue-
ci ga na uobicajenu foimulu ieuukcionizma Covjek nije nista uiugo
nego 0no sto se medutim siguino moe ustviuiti ieligija se javlja
s covjekom Ali nemoguce ju je iekonstiuiiati kao nesto sto je covjek
nacinio Isto onako kao sto psihologija ne moe iepiouuciiati i stvoiiti
jezik koji se takodei iada s covjekom
Ne kanim ovuje objasnjavati zasto se jeunom piiuaje velika
vanosti ieligioznim stavovima a uiugi put se ieligiju i sve sto je s
njom povezano omalovaava Piisjetimo se npi sieunjeg vijeka i XX
stoljeca u jeunom povijesnom iazuoblju ieligija je bila matiica kioz
koju se sve vieunuje i cita a u uiugom ieligiju se smatia natianim
elementom i kocnicom napietka pa je tieba eliminiiati uokusuiiti
Polazna tocka naseg psiholoskog iazmisljanja o ieligioznosti
jest ambivalentnost i pioblematicnost ljuuske situacije Na takvu situ-
aciju egzistencijalne napetosti covjek moe ougovoiiti na ieligiozan
i na neieligiozan nacin Reliqiozno ougovaia onaj koji u tom piocesu
osmisljavanja i tiaenja ougovoia tianscenuiia ovaj bioloski logicno
iacionalni ekspeiimentalni svijet i iue ualje iue u uubinu i tiai
posljeunje znacenje I kau se uogoui taj piijelaz iz ivotne situacije u
sfeiu neceg iauikalno uiukcijeg onua govoiimo o ieligioznom isku-
stvu Zapiavo covjek svjesno i nesvjesno tiai osmisljenje svojega po-
stojanja 0n je bice koje se po svojoj konstituciji pita i tiai zauovolja-
Boqoslovsko smotro
x Besetak gouina nakon enciklike Neuiatoi Bei Sveti zboi za
obieue objavio je naputak 0 svetoi qlozbi i svetoi liturqiii
u kojem uonosi objasnjenje o pjevanju i puckim po-
bonostima sauianim u enciklikama HeJiotor Bei
i Be musico socro 0 biojevima spomenutoga
naputka nalaze se opcenita piavila za izvodenje bogostovnih
cina Pucke pobonosti moiaju vouiti vjeinike piema potpu-
nijem i aktivnijem suujelovanju kou euhaiistije kako je pisao
Pio XII i moiaju biti vodene uuhom lituigije A iz njih moia biti
uklonjeno sve ono sto nije uostojno vjeie
10
Zbog toga u uuhu
enciklike nalae se biskupima neka buiju nau lituigijom i po-
bonostima opcenito
11
x 0 puckim pobonostima piogovoiio je siie i uetaljnije i Biugi
vatikanski saboi u lituigijskoj konstituciji Socrosonctum Con
cilium guje ih piepoiuca uz uvjet ua buuu u sklauu s
cikvenim piopisima 0 tome cu ieci kasnije nekoliko iijeci
x Poznato je takodei kako je papa Pavao vI za viijeme svojega
pontiikata u vise naviata govoiio o puckoj pobonosti Pose-
bice u svojoj pobuunici Horiolis cultus govoii o ia-
znim viuovima maiijanskih pobonosti te potice stvaialastvo
i naglasava potiebu ievizije tih pobonosti Zelimo ua ievizija
postuje zuiavu tiauiciju i ua buue otvoiena za piihvacanje za-
konitih zahtjeva suviemenih ljuui
12
Fia Beneuikt v0IICA objavio je clanak Cetiueseta obljetnica konstitucije o
svetoj lituigiji Saciosantum Concilium Bosno froncescono
a piof fia Ante CRNCEvIC piigouni clanak Iesmo li potiebni nove lituigijske
obnove 0z obljetnicu konstitucije Saciosanctum Concilium Slubo Boio
uouinu uana kasnije je piof ui sc Ivan SINIC objavio uiauak
inteiesantan za ovo nase pieuavanje Poloaj pucke pobonosti piema konsti-
tuciji Saciosanctum Concilium 0bnovlieni ivot
13
Birektorii o puckoi pobonosti i liturqiii Zagieb Kiscanska sauasnjost
vilo bizo
uakle nakon II vatikanskog saboia pozoino se piati pucku pobonost
posebice njezino uskladivanje s lituigijom Takvu usmjeienju svoj je
uopiinos posebice uala lituigijska konstitucija Saciosanctum Conci-
lium Njezin uoktiinaini temelj i pastoialna oiijentacija pokazuje ua
je Biugi vatikanski saboi u teskom pitanju uouiia i ounosa lituigije i
pucke pobonosti slijeuio liniju pastoialne iazboiitosti A to znaci po-
kusao je usklauiti a ne supiotstavljati te uvije stvainosti Iasno uajuci
pivotnost lituigiji koja ostaje neupitna To je osobito naglaseno u bi
saboiske konstitucije guje se govoii o pia exeicitia Taj tekst za-
piavo postaje magna chaita kasnijeg pozitivnog vieunovanja pucke
0BK
Piegleuni iau
Piimljeno piosinac
Zuhuija BASAN0vIC 0ihan IASIC
Fakultet islamskih nauka
Cemeilina Albina i Fianje Beiljevica
BiB Saiajevo BiB Tuzla
zuhuijahasanovicinba oihanjasicyahoocom
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA S USVRTUM
NA BIUETICKU EDUKACI)U
Satak
No somom pocetku roJo u osnovnim crticomo ispison ie Jolozok islomo no po
Jrucie Bosne i Eerceqovine Potom ie ukozono no osnovno vrelo islomo Kuron i boJis
koii su uieJno izvori tumocenio bioetickib problemo s ospekto islomo Nokon toqo pri
kozon ie poviiesni rozvoi Iokulteto islomskib nouko u Soroievu oJ 6ozi Eusrevbeqove
meJrese Boqoslovne skole preko Seriiotske suJocke skole potom vise islomske seri
iotskoteoloske skole po Jo lslomskoq teoloskoq fokulteto Nokon osnovnib poviiesnib
poJotoko o Iokultetu izneseni su poJoci o obrozovnim proilimo svrseniko i svrsenico
ove instituciie 0sobito ponio u prvom Jiielu roJo posveceno ie strukturi Iokulteto i
preJmetimo koii se proucovoiu Bruqi Jio roJo posvecen ie soJroiu preJmeto Ftiko
Suvremene okoiJske Joqmotske teme i Suvremene ikbske teme unutor koiib se pro
ucovoiu teme iz inteqrotivne bioetike Zotim ie upozoreno no bioeticko spisotelistvo
nostovniko Iokulteto cime su istoknuti niibovi roJovi iz ove temotike No posliieJi
plomskim stuJiiimo inteqrotivno bioetiko se proucovo iz somo ieJnoq moJulo Seriiot
u suvremenim Jrustvimo Pri izroJi roJo onoliziron ie soetok silobuso spomenutib
preJmeto pri cemu se posebno ponio priJovolo zostuplienosti bioetike u Jiplomskoi
nostovi s obzirom no sotnicu TokoJer ie bilo i riieci o bioetickoi literoturi koio se ko
risti u prenoseniu znonio iz ovoq poJrucio no Iokultetu islomskib nouko u Soroievu
Kljucn rijci inteqrotivno bioetiko eJukociio islom Kuron boJis Iokultet
islomskib nouko u Soroievu
Uvod
Covjek ou pamtivijeka potiebuje obiazovanje zaiaui egzisten-
cijalnog opstanka uuhovnog ougoja uuse poboljsanja kvalitete ivota
ali i piibliavanja Svemilosnom Bogu 0 sklopu Islamske zajeunice u
Bosni i Beicegovini nalazi se i najstaiija visokoobiazovna institucija
na kojoj se skoluju buuuci muslimanski vjeiski slubenici Naziv te in-
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
vjeie u Ieunog i Ieuinog Boga u islamu je i vise nego vaan stil ivlje-
nja Nuslimani jeunako kao i svi ostali ljuui na Planetu pokusavaju
piilagouiti svoj nacin ivljenja potiebama viemena 0 takvoj situaciji
svakounevno se susiecu s pioblemima bioetickog kaiakteia poput i-
vota bolesti umiianja eutanazije uistanzije genetskog inenjeiinga
genski mouiiciiane hiane i slicno Zauatak je islamske teologije u tim
slucajevima pokusati uati ougovoie na piobleme ove viste a to se cini
uz pomoc osnovnih viela islama koja su vec stoljecima mjeiouavni i
smjeiokazni naputci geneiacijama muslimana i muslimanki a to su
Kuian i sunnet ounosno hauis
Spomenuta izvoiista vjeie su temelj za ougovoie na mnogo-
biojna pitanja koja se iadaju s viemenom Za pobone muslimane
Kuian je Boja objava koja je objavljena Bojem poslaniku Nuhamme-
uu as
0u
osobitog znacenja je i to sto je Kuian ouieuio covjeku misiju Bojeg
namjesnika Njemu je kako to Kuian na vise mjesta ponavlja sve na
Bioetiku je moguce pouijeliti na svjetovnu bioetiku i ieligioznu
bioetiku Postoje jos neke poujele ou kojih se osobito istice koncept
integiativne bioetike koji unutai sebe inkoipoiiia oba naveuena bio-
eticka piavca i jos mnoge uiuge bioeticke viuike Kaua govoiimo o ie-
ligioznoj bioetici iijec je pivenstveno o bioetici iz islamskog teoloskog
uiskuisa Islamski svjetopogleu o pioblemima bioetike utemeljen je
na osnovnim i nepiesusnim vielima islama piimaino Kuianu a po-
tom i sunnetu Na osnovi uanih izvoia sklauno viemenu uz upoiabu
iazuma muslimanski intelektualci pokusavaju pioniknuti u piobleme
sauasnjice i sutiasnjice Takovisni pioblemi su nesumnjivo i bioeticki
pioblemi o kojima neiijetko moemo cuti na televiziji iauiju ili pak
citati u novina i na inteinetu Pii tome se jeuan ou osnovnih bioetic-
kih pioblema ounosi na ivot gic bios Pii poimanju ivota neiijetko
se u uanasnjim socioloskim piavnim ieligioloskim politoloskim po-
gleuima na ivot govoii i o kvaliteti ivota koja je nesumnjivo jeuan
ou osnovnih bioetickih pioblema suviemenosti Bioeticki pioblemi
poput eutanazije uistanazije bolesti i lijecenja ivota aboitusa kon-
tiacepcije i slicno vezani su i uz ivot vjeiujucih muslimana koji pieu-
stavljaju znatnu populaciju u svijetu Spomenuti pioblemi nisu novijeg
uatuma neki su cak piisutni jos ou uavnih viemena Tako su bioeticki
ougovoii vezani uz eutanaziju aboitus kontiacepciju opcenito ivot
kao uai Boji speciiciiani tekstom Kuiana i hauisa koji pieustavljaju
islamsku Konstitutivnu tiauiciju
Bioeticka euukacija ima i svoje stupnjeve o cemu piofesoiica
Naua uosic s Rijeckog Sveucilista zboii sljeuece Piva je faza evoko
ciie kaua stuuenti navoue asocijacije i poznate infoimacije o bioeti-
ci uz pokusaj nudenja vlastite ueinicije Biuga faza je rozumiievonie
znocenio guje stuuentima biva pieuoceno kultuinopovijesno iazuo-
blje koje je piethouilo nastanku bioetike 0 fazi reloksociie piistupa se
analizi i iazumijevanju same ueinicije bioetike
Bioeticka euukacija
je nuna za stuuente i stuuentice Fakulteta islamskih nauka u Saiaje-
vu jei oni pieustavljaju piijenosnike znanja iz bioetike u sveopci po-
Potonji
pioblemi pieustavljaju logicki slijeu pitanja koja se pioucavaju na Fa-
kultetu i nastavak su na znanstvene jeuinice bioetickog kaiakteia s
pieumeta Saviemene akaiuske teme o kojemu je bilo piethouno ii-
jeci I hiestomatija tekstova je uiedena po istom piincipu guje je jeu-
na tiecina tekstova posvecena bioetickim sauiajima To su tekstovi
pivenstveno uomacih autoia muslimanskih teologa poput tekstova
piofesoia Buseina Boze ili pak teksta ui Enesa Ljevakovica
Nesumnjivo je pohvalno ua se u sklopu poslijeuiplomskih stu-
uija na FINu pioucava integiativna bioetika Rijec je pivenstveno o
ieligioznoj bioetici koja u sebe ukljucuje i svjetovnu bioetiku a pieua-
je se u sklopu Kateuie za Fikh islamsko piavo na mouulu Seriiot u so
vremenim Jrustvimo Time se ukazuje na osvijestenost u pioucavanju
bioetickih pioblema kou nastavnika i stuuenta koji se inteiesiiaju za
islamsko piavo Pioblemi koji se obiaduju u sklopu poslijeuiplomskih
stuuija su sljeueci seiijatsko piavne posljeuice ouiedivanja pocetka i
kiaja ljuuskog ivota kontiola i planiianje iadanja stav Seiijata pie-
ma kloniianju tiansplantacija ljuuskih oigana eutanazija pokusi na
ivotinjama
15
0vom piilikom nuno je istaknuti sljeuece neuostatke veza-
ne uz ovaj mouul Pivenstveno iijec je o maloj satnici kioz koju se
obiaduje veoma siioka i veoma ozbiljna pioblematika poput pocet-
ka ivota smiti kontiola i planiianje iadanja tiansplantacija ljuuskih
oigana eutanazija i pokusi na ivotinja Naime uanoj pioblematici se
posvecuju samo uva skolska sata u sklopu poslijeuiplomskog mouula
mouul Seriiot u suvremenim Jrustvimo Takodei na poslijeuiplomskim
stuuijima pii pioucavanju bioetike s aspekta islama uolazi uo potpu-
nog ponavljanja tema giauiva i liteiatuie s uouiplomskih stuuija bez
uvodenja novina Takovistan piistup u potpunosti je opiavuan jei po-
slijeuiplomski stuuiji na Fakultetu islamskih nauka u Saiajevu upisuju
svisenice i svisenici svjetovnih fakulteta ili pak uiugih teoloskih fa-
kulteta koji piethouno uopce nisu imali nastavu iz bioetike
Sto se tice liteiatuie koja je ponudena iijec je pivenstveno o
piijevouima uvije knjige s engleskog jezika autoia Ebu Faul Nuhsin
Ibiahima BiomeJicino islomski poqleJi Saiajevo Libiis i
Tronsplontociio orqono eutonoziio klonironie i pokusi no ivotiniomo
Noua
bismo se mogli u ovom svjetlu pozvati na analogiju ivota ivot
nuno pouiazumijeva stanovite piomjene i kietanja unutai ivog
bica no sve to u okviiima njegove uefiniiane biti i naiavi Ieunu
takvu peispektivu cikvene misli koja sebe opetovano samotian-
scenuiia ali koja pii tomu ostaje i vjeina samoj sebi upiavo je
zacitao blaeni papa Ivan XXIII u svojem inauguiaciskom govoiu
uauuet Natei Ecclesia iziecenog tijekom otvaianja II vatikan-
2
0sp 0ttmai F0CBS Bos Inqste 6ericbt Eoffnunq ouf 6erecbtiqkeit Re-
gensbuig veilag Fiieuiich Pustet
3
0sp Waltei KASPER Piotiv zlogukih pioioka vizija Koncila za obnovu Cikve
Svesci ovuje stianica
0sp Kail RABNER Chalkeuon Enue ouei Anfang Alois uRILLNEIER Bein-
iich BACBT Bos Konzil von CbolkeJon 6escbicbte unJ 6eqenwort lll CbolkeJon
beute Wizbuig Echtei
115
skog saboia listopaua gouine
5
Iscitavajuci motu piopiio 0bicumque et sempei
covjek
lako uolazi uo uojma ua se ovuje iaui o uokumentu uuboko pioe-
tom teoloskom ostavstinom II vatikanskog saboia kao i apostol-
skim nagovoiom o evangelizaciji u suviemenom svijetu Evange-
lii nuntianui pape Pavla vI
0vo kiatko pismo napiosto se namece svojom ielevantnosti jei
se ono tice sviju i pogada sve Njegova poiuka sauiava biojne ekle-
zioloskoteoloske aspekte i impulse a ja cu se u ovom iauu nastojati
pozabaviti onima koje sam uocio kao osobito vane
Evanglizacija kao bitna zadaca Crkv
SvuqJie i uviiek Crkvo imo obvezu noviiestoti evonJelie
lsuso Kristo
0n prvi i noiveci evonqelizotor Joo ie opostolimo no
Jon svoieqo uzososco k 0cu noloq PoJite i ucinite sve
noroJe moiim ucenicimo krsteci ib u ime 0co i Sino
i Bubo Svetoqo i uceci ib postivoti sve sto som vom
zopovieJio Ht 0 viernosti ovom noloqu
Crkvo noroJ koieqo ie Boq oJobroo oJ Jono Bubovo
koJo ie primio Bubo Svetoqo koo Jor Bi toko
Jo noviiesto nieqovo Jivno Jielo viJi Pt
nikoJ niie prestolo oqlosovoti ciielom sviietu liepote
evonJelio noviescuiuci lsuso Kristo koo provoqo
Boqo i provoqo covieko istoq iucer Jonos i zouviiek
Eeb koii ie svoiom smrcu i uskrsnucem Jonio
otkuplienie i toko Joveo storo obeconie Jo ispunienio
5
Bvaueset i pivi ekumenski saboi eli pienijeti cjeloviti neumanjeni i nei-
skiivljeni katolicki nauk Ni ne tiebamo samo cuvati to uiagocjeno blago kao
ua bismo se bavili samo staiinom vec ievno i bez stiaha tiebamo nastaviti ujelo
koje nase uoba iziskuje nastavljajuci put kojim je Cikva kiocila tiekom gotovo
stoljeca Potiebno je ua taj siguini i nepiomjenjivi nauk kojemu moiamo
uati svoj piistanak vjeie buue piouubljen i izloen piema zahtjevima nasega
viemena Ieuno je naime polog vjeie tj istine koje su sauiane u nasem casnom
nauku uiugo je nacin na koji su one izloene piemua uviek u istom smislu i
u istom znacenju Ivan XXIII Allocutio in sollemni Ss Concilii inauguiatione
6ouJet Hoter Fcclesio FncbiriJion voticonum Bologna Pie-
uzeto iz Iosip kaiu B0ZANIC 0vouna iijec o piihvacanju i tumacenju koncila
Boqoslovsko smotro ovuje
Evangelizacija se nesumnjivo pokazuje kao piavovaljano ljekovito
sieustvo za nauvlauavanje pioblema spomenutog u uvounom uijelu
ovog iaua a koji se ounosi na postojanje ponoia izmedu slubene vjeie
koja se bavi samom sobom i vjeinika koji se pokusavajuci osmisliti
svoju stvainost bave cime stignu Kaiuinal Kaspei piepoznaje
pokusaj ovog nauvlauavanja kao jeuan ou esencijalnih poticaja II
vatikanskog saboia Impuls koncila glasi ualje ou samopiezentiianja
Cikve i ou bavljenja samom sobom napiijeu piema njezinoj poiuci o
Bogu o Isusu Kiistu i o Buhu Svetom Tu lei blago koje je povjeieno
Cikvi I sto je vise Cikva blia toj poiuci i zauaci to je blia i covjeku
10
Balje 0ES
0
ovom smislu 0ES spominje Buha Svetoga kao uaiovatelja vitolnosti
i pojeuincima i cijelim Cikvama Nedutim slicno kao sto piethouno
iazmisljanje uovoui u pitanje jeuan potpuno iacionalan piistup
fenomenu Buha Svetoga on implicitno oubacuje i jeuan neiacionalan
piistup Istome Iei kao sto to naucava I vatikanski saboi sam Buh Sveti
jest upiavo 0naj koji pomae ieligiozno piomisljanje kou vjeinika
15
11
0sp Evangelii nuntianui bi ualje EN
12
0sp Evangelii nuntianui
13
Noglo bi se ieci ua je Buh Sveti u evangelizaciji glavni cinitelj on svakome uaje
ua navijesta Evandelje on iznutia potice savjesti na piimanje i iazumijevanje
Rijeci spasenja No ujeuno se moe ieci ua je on i sviha evangelizacije on sam
uziokuje novo stvaianje novo covjecanstvo kojemu evangelizacija moia teiti
s jeuinstvom u iazlicnosti koje bi evangelizacija u kiscanskoj zajeunici moiala
poticati EN 0sp Au gentes
0sp Kail RABNER Bilonz Jes 6loubens Antworten Jes Tbeoloqen ouf Iroqen
unserer Zeit Izuano ou P Imhof Nnchen Beutschei Taschenbuch veilag
15
Kako poslusnost nase vjeie ne bi bila manje u sklauu s iazumom usp Rim
Bog je htio s unutainjom pomoci Buha Svetoga povezati vanjske uokaze
svoje objave to jest Boja ujela u pivom ieuu cuuesa i pioiostva koja su bu-
uuci ua obilno ukazuju na Boju svemogucnost i beskiajno znanje najsiguini-
ji znakovi boanske objave piilagodeni shvacanju sviju kan i Beiniich
BENZINuER Petei B0ENERNANN Zbirko soetoko vierovonio Jeiniciio i izio
vo o vieri i cuJoreJu Bakovo 0PT bi
0n nije u stanju cak ni ua eli milost jei kvainost njegova stanja mu
uopce ne uopusta ua sagleua njezinu viijeunost i nunost uiesnik
ovuje izgleua skoio poput Ksenofontova magaica koji se u izboiu
izmedu sijena i zlata samouvjeieno opieujeljuje za sijeno Iz ovakva
stanja giesnik ne moe izaci sam Njemu je nuno potiebna posebna
Boja pomoc i iasvjetljenje S Augustinom tako uolazi uo pioboja
zapaunjacke piakticne uimenzije u teolosko iazmisljanje Naime
ovuje se kontekst teoloskog govoia znatno suava Kozmos Cikva i
ljuui ne igiaju vise toliko uominantnu ulogu Rjecnikom Augustinovih
Ispovijesti ovuje pocinje uominiiati jeuan Ia naspiam Bojeg Ti
S viemenom ce to svojevisno teolosko suenje postati sve iziaenije u
tiaktatu o milosti Pocinje se govoiiti o ujelovanju milosti u covjeku ali
jeunom opcenitom i apstiaktnom covjeku bez imena gouina iskustva
spola mentaliteta i sl
Akceptiiajuci naveuenu povijest pioblematike novost koju
uonosi 0ES postaje lakse uocljiva Naime ovuje se vise ne iaui niti o
nekoj istocnjackoj teoloskoj peispektivi a niti o onoj zapaunjackoj
Tomu napiotiv milosno ujelovanje Buha 0skisloga piati one koji
nose Evandelje i otvaia sica onih koji slusaju Bakle ujelovanje milosti
ovuje se oslobada kako jeunog kozmoloskog tako i apstiaktnog obzoia
te se smjesta u situaciju navjestaja jeunostavno ieceno milost pogada
covjeka tamo guje se navijesta evandelje
No to nije sve jei 0ES nikako ne govoii o nekom univeizalnom
i uniiciianom navjestaju koji bi bio nuno istovjetan za sve Polazeci
ou analize Cikve u uanasnjem svijetu 0ES piimjecuje ua se situacija
pocesto iazlikuje ou jeune mjesne Cikve uo uiuge Tako su neke
zapaune mjesne Cikve skoio pa pievlauane sekulaiizacijom Nasupiot
njima stoje tiauicionalne zajeunice koje opet ne kiasi uvijek ista
vitalnost i misijski zanos
Roznolikost situociio zobtiievo poliivo rozlikovonie
ier qovoriti o novoi evonqelizociii ne ukliucuie
potrebu rozviionio ieJinstvene i iJenticne formule zo
sve okolnosti 0 svokom slucoiu niie tesko biti svieston
Jo ono sto ie potrebno svim Jiielovimo Crkve koii ive
0z to se istice
i pievelika vanost susreto s osobom Naime speciicno za koncilsku i
pokoncilsku teologiju jest njezino kiistoloskoeshatolosko usmjeienje
Susiet s uogadajem i osobom moguce aluuiia na von Balthasaiovo
teolosko naslijede Njegova teoestetiko naglasava ua se kiscanska
objava objektiviziia u konkietnom liku Bogocovjeka kojeg kiasi ljepota
i slava
20
uok teoJromotiko poucitava upiavo uiamaticnost objave
jei ova se ne uogada kao neka vista Bojeg monologa iziecenog iz
smiiaja kazalisnih uasaka Napiotiv ona se piovlaci kioz medusoban
EN
20
0sp Rosino uIBELLINI Teoloqiio JvoJesetoq stolieco Zagieb KS
Autoi se pii tome poziva na veci bioj tekstova iz talijanskog piijevoua von
Balthasaiove Slove Slovo je pivi uio von Balthasaiove znamenite tiilogije Slava
Teouiamatika Teologika i sastoji se ou tii uijela Naslov izvoinika Eerrlicb
keit Fine tbeoloqiscbe stbetik Einsieueln Iohannes veilag
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
122
uiamatican susiet osoba i njihovih sloboua izmedu boanskog poziva
te covjekova ougovoia koji opet ukljucuje ouluku i ujelovanje
21
No susiet s osobom u kontekstu evangelizacije ne
pouiazumijeva samo osobni susiet s Bogom nego i osobni susiet s
navjestiteljem evandelja 0 naveuenom smislu EN naglasava 0provo
zoto uz to opcenito noviiestonie FvonJelio vriieJon ie i voon onoi oblik
qJie se ono prenosi oJ osobe osobi 6ospoJin qo ie cesto primieniivoo
primierice nieqov rozqovor s NikoJemom so Zokeiem so Somoriionkom
s forizeiem Simunom o isto toko i Apostoli lmo li zoprovo neki Jruqi
nocin Jo se preJo FvonJelie osim Jo se Jruqome prenese iskustvo vlostite
viere Ne bi se niposto smielo JoqoJiti Jo priieko potrebo noviiestonio
RoJosne viiesti liuJskim mosomo buJe uzrok Jo se toi oblik noviiestonio
zonemori Niime se noime Jobvoco osobno soviest covieko potreseno
posve neobicnom riieciu koiu primo oJ Jruqoqo Nemoquce ie opisoti
koliko Jobro cine svecenici koii se u sokromentu pokore i u postirskom
rozqovoru pokozuiu spremnimo zo osobno voJstvo putovimo FvonJelio
Jo poieJine osobe utvrJuiu u niibovim noporimo priJiu ib oko su pole
te im uviiek nenometliivo i spremno pruoiu svoiu pomoc
22
Postojanom vanglizacijom protiv postojan
skularizacij
Sve zemlie i noroJi u koiimo su nekoJo cvietoli reliqiio
i krsconski ivot i moqli su stvoroti ive i vieruiuce
zoieJnice soJo izqleJoiu proeti sireniem rostuceq
inJiferentizmo rovnoJusnosti sekulorizmo i oteizmo
Tu se roJi u prvom reJu o zemliomo tokozvonoq prvoq
sviieto u koiemu bloqostonie i potrosnio ioko proceni
miestimicno teskom biieJom i siromostvom time
potoknutib toko ive koo Jo Boqo ne bi bilo viersko
rovnoJusnost i qotovo nepostoieco reliqiozno prokso
cok i s obzirom no probleme liuJske eqzistenciie nisu
nisto monie zobriniovoiuci i rozoroiuci neqo li ie to
eksplicitni oteizom l onJie qJie ie krsconsko viero
21
0sp R uIBELLINI Teoloqiio JvoJesetoq stolieco Autoi se pii tome
poziva na veci bioj tekstova iz talijanskog piijevoua von Balthasaiove TeoJro
motike Teouiamatika je inace uiugi uio znamenite von Balthasaiove tiilogije i
sastoji se ou cetiii uijela Naslov izvoinika TbeoJromotik Einsieueln Iohannes
veilag
22
EN
123
socuvono u nekim oJ svoiib troJicionolnib i rituolnib
obliko izrooio sve vise se iskliucuie iz noivoniiib
trenutoko ivoto koo sto su roJenie potnio i smrt 0
Jruqim pok poJruciimo i zemliomo ive sve Jo Jonos
no i toi morolnoi i Jubovnoi bostini priieti oposnost
Jo se potpuno izqubi u sukobu so sloenim procesimo
priie sveqo sekulorizociie i sirenio sekti
Somo novo evonqelizociio moe osiquroti
proJubliivonie ciste i cvrste viere sto moe uciniti
Jo te troJiciie Jobiiu snoqu zo istinsko osloboJenie
Sosvim siqurno ie potrebno obnoviti krsconsku bit
liuJskoq Jrustvo PreJuviet zo to ie obnovo krsconske
biti zoieJnico koie ive u tim zemliomo i noroJimo
23
0pcenito se govoii ua aigumenti vjeinika ne znace puno
nevjeinicima isto kao sto ni aigumenti nevjeinika ne znace skoio
nista vjeinicima No to piavilo ocito viijeui samo na kiace staze uok
gleuano uugoiocno ne viijeui 0ES pozivajuci se na Chiistiiueles
laici istice ua je uugoiocni utjecaj inuifeientizma sekulaiizma i
ateizma ipak opustosio biojne zajeunice vjeinika koje su nekoc
ouisale vitalnoscu 0sim toga sve naveuene za vjeiu negativne
tenuencije pokazuju peispektivu iasta te tako saua pocinju pogadati
i one tiauicionalne vjeiske sieuine 0va situacija pieu Cikvu stavlja
velik izazov obnove ne samo zajeunica vjeinika nego i obnove
kiscanske biti ljuuskog uiustva
Zakljucak
Notu piopiio 0bicumque et sempei nesumnjivo je logican
i sukcesivan nastavak onih iefoimskih tenuencija koje je zapoceo II
vatikanski saboi 0bjeuinjujuci vjeiu i iazum Cikvu i svijet te teologiju
i navjestaj ovo pismo svjeuoci o vitalnosti Cikve te o njezinu novom
stvaialackom i navjestiteljskom zanosu piuajuci pii tome samoj
teologiji jeuan novi piouuktivni misleci obzoi Pii tome bih osobito
istakao nastojanje ovog motu piopiija ua konkietiziia cikvenu i
teolosku misao s ciljem ua se ona konacno izvuce iz nekih stoljetnih
apstiaktnih iaspiava te ua se fokusiia na svijet njegove piobleme
kao i na esencijalnu zauacu uonosenja evandelja tom svijetu i svakom
njegovu covjeku
23
0ES se poziva na Chiistiiueles laici bi
Naiio BERNABIC Eklezioloski i teoloski aspekti pisma o uspostavi Papinskog vijeca za
piomicanje nove evangelizacije 0bicumque et sempei
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Uvod
Biugi vatikanski saboi postavio je u sieuiste svojega iazmi-
sljanja Cikvu te posebno njezin ounos sa svijetom u kojem se nalazi i
u koji je pozvana unositi evandeosku poiuku spasenja 0biacajuci se
kaiuinalskom zboiu u lipnju gouine Pavao vI izmedu ostalog
ieci ce i ovo Biustveni uvjeti sve nas obvezuju ua pieispitamo meto-
ue i ua tiaimo i pioucavamo svako sieustvo kako navijestati mouei-
nom covjeku kiscansku poiuku u kojoj on jeuino moe naci ougovoi
na svoja pitanja i snagu za angaman u ljuuskoj soliuainosti
1
Nedutim iziaz nova evangelizacija moe se piipisati Ivanu
Pavlu II koji je taj pojam pivi put javno upotiijebio na Baitiju ouj-
ka gouine u govoiu tamosnjoj Biskupskoj konfeienciji piigouom
piipiave obiljeavanja pet stoljeca ou pocetka evangelizacije Latinske
Ameiike Taua je Papa ustviuio kako je nuan napoi siguino ne ie
evangelizacije vec napiotiv nove evonqelizociie Nova u svojem aiu
u svojim metouama i u svojim iziicajima
2
I nakon toga u 0iugvaju je
govoiio o tome pieciziiajuci
nova u svojem aiu znaci piije svega ojacati jeuinstvo s Kii-
stom pivim evangelizatoiom i obnoviti novi cin vjeinosti Njemu kioz
uosljeunost ivota
nova u metouama znaci ua svaki kiscanin postane piomicatelj
Kiistove poiuke u svim ivotnim okolnostima u kojima ujeluje
nova u iziazu oznacava pozoino osluskivanje sto nam uospo-
uin moe nauahnuti u ouiedenom viemenu te iz tog slusanja oblikova-
ti govoi koji svi mogu iazumjeti u navijestanju Rauosne vijesti
3
Naznacenu temu uz kiatak uvou obiauio sam s ova tii gle-
uista
bitne tocke nove evangelizacije u ounosu na suviemeni nacin
meuijskog komuniciianja
ounos Cikve piema sieustvima uiustvenog piiopcivanja
kako Cikva voli govoiiti o meuijima u svojim uokumentima
na koji nacin meuije koiistiti u novoj evangelizaciji
1
PAvA0 vI uovoi svetom zboiu kaiuinala AAS
2
Naiia Ciistina CARNICELLA Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso
Nilano Paoline
3
IvAN PAvA0 II Bomilija na misi svibnja citiiano u N C CARNICELLA
Comunicozione eJ Fvonqelizzozione nello Cbieso Nilano Paoline
mogu se
istaknuti glavne smjeinice toga piocesa koje tieba imati na umu i kau
se govoii o upoiabi meuija u novoj evangelizaciji
Atipicno komunikociio
Navijestanje evandelja ulazi s jeune stiane u one komunikativ-
ne stiuktuie koje cine uio ljuuske iealnosti medutim s uiuge stiane
pojavljuje se kao atipicna komunikacija koja katkaua iusi sva ieuovi-
ta piavila i piincipe komuniciianja u svakounevnom ivotu Navijesta-
nje evandelja je piiopcivanje iijeci Boje iijeci koja ua bi se pienijela
covjeku slijeui put utjelovljenja ali koja ne moe zbog toga biti sve-
uena na cisto ljuuska ogianicenja
FvonJelie se nomece snoqom istine koiu ono soopcovo
Nije pivotno sposobnost navjestitelja tehnika i nacin navijesta-
nja ono sto omogucuje ua se ucinkovito ostvaii evangelizacijski pio-
ces vec je to unutainja snaga istine Istina kojoj nije nuno sieustvo
meuiji ua bi se upoznala vec se ona namece sama po sebi Istina se ne
namece osim snagom same istine koja u isti cas i blago i snano ulazi
0sp IN uS Au CB AA CP
5
0sp PAvA0 vI Fvonqelli nuntionJi Zagieb KS bi
u uusu
Kiscan-
sko svjeuocanstvo je pivi i nenauoknauivi oblik evangelizacije
Fvonqelizociio ie bitno crkveno Jielovonie
Evangelizacija se moe ouvijati samo u sklauu s ujelovanjem
citave Cikve Nijeuan evangelizatoi nije potpuni gospouai u svojem
evandeoskom ujelovanju niti ima neogianicenu vlast kojom bi iaspo-
lagao piema inuiviuualistickim mjeiilima i pogleuima vec u zajeunis-
tvu s Cikvom i njezinim Pastiiima
10
To znaci ua govoi o komuniciia-
nju u ovom kontekstu ne moe biti ostavljen inicijativi pojeuinih osoba
uobie volje vec je napoi koji piipaua cjelovitoj Cikvi koji tieba biti ou
nje usvojen i piovoden. Zauaca je Cikve ua cuva poklau vjeie koji joj
je povjeiio uospouin pieko apostola iako pieveuen u iazlicite jezike
BB
Kioz povijest Cikva je sve vise i vise postajala piomicateljica i
cuvaiica pisane i govoine kultuie Tako sv Augustin u cetvitoj knjizi
svoje Be Boctrino Cristiono piilagoduje noime klasicnog govoinistva i
homiletike uok u Be cotecbesonJis ruJibus pivi puta u povijesti Cikve
piimjenjuje u katehezi temeljne piincipe komuniciianja uigui veliki
u svojoj Reqolo Postorole napisane oko gouine izjavljuje ua su
piincipi komuniciianja sastavni uio pastoialnog ujelovanja i ua slusa-
telji tiebaju biti piomatiani piema svojim speciicnim sposobnostima
shvacanja i potiebama
Bj
Kao i u uiugim
uokumentima takodei i u ovoj enciklici Papa pokazuje veliku sposob-
22
0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso
23
0sp E BARAuLI Comunicozione Comunione e Cbieso
vjeiojatno je tako veliko zanimanje ovog Pape pioizlazilo iz toga sto mu je otac
bio novinai Postupnim siienjem iauija a kasnije i televizije Pio XII piosinca
gouine piosiiuje ougovoinost Popinske komisiie zo ilm i na roJio i televi
ziiu
133
nost analize i pozitivnog ounosa piema elektionickim meuijima nji-
hovim mogucnostima i koiisnosti za pastoialno ujelovanje
25
Ta uva uokumenta naznacit ce nove pogleue na meuije kao te-
meljne foime uiustvenog ivota kao i to ua je svijet meuija novo po-
uiucje koje tieba evangeliziiati Isusovac E Baiagli piikupio je
uokumenta koji se ounose na sieustva komuniciianja i samo komuni-
ciianje ou apostolskih viemena uo iujna ukljucivo i Communio
et proqressio
Mdiji u novoj vanglizaciji
Stoljecima Cikva je svoje pastoialno ujelovanje i evangelizaci-
ju piomatiala kioz zemljopisno poimanje 0tkiice novih kontinenata
izazvalo je u Cikvi jaki misijski zanos
0 stoljecu pojavljuju se nove uimenzije ljuuske iealnosti
koje zaokupljaju pozoinost Cikve u njezinu poslanju evangelizacije To
su svijet iaua bolnice skole Tako se uz zemljopisni viu evangelizaci-
je misije uvida i potieba evangelizacije uiustvenih iealnosti
Pii kiaju st pojavljuje se nova iealnost za evangelizaciju a
to je ljuusko uiustvo oblikovano ou masmeuija 0 tom viitualnom svi-
jetu govoii se kao o seumom kontinentu koji nema izicke gianice niti
je ogianicen uimenzijama viemena i piostoia 0 tom viitualnom svi-
jetu nije samo baza pouataka u kojoj se mogu naci infoimacije vec je
to uistinu svojevisni ambijent u kojem osobe piovoueci viijeme me-
dusobno komuniciiaju pa cak mogu stvaiati i paialelne svjetove koji
mogu imati utjecaja na kvalitetu njihova ivota u stvainom izickom
ambijentu Poslanje Cikve jos je uinije sto se ova kultuia slike i infoi-
matike poklapa vecim uijelom s kultuiom nevjeie kiscanskog Zapaua
Putovi Rijeci saua nisu samo putovi misionaia nisu samo oni
koje mi kiscani tiebamo piijeci svojim svjeuocenjem ulazeci u ulice
nasih giauova nego su to takodei a tiebali bismo ieci ponajvise
viitualni infoimaticki putovi
Teolosko ontropoloski poqleJ no meJiie
Kau Cikva govoii o sieustvima uiustvenog piiopcivanja meui-
jima ona polazi ou temeljne teoloske postavke sve sto postoji stvoie-
no je u Kiistu po Kiistu i ukljuceno je u Njegovu otkupiteljsku ljubav
30
BENEBIKT XvI verbum Bomini bi
31
IvAN PAvA0 II Poiuka za Cbieso e Comunicozione sociole l Jocumenti
fonJomentoli FianzIosef EILERS Robeito uIANNATELI ui Toiino ELLE BI
CI
32
Aetotis novoe Zagieb KS bi
33
0sp IvAN PAvA0 II RopiJo svilupo vatican bi viui httpwww
vaticanvaholyfatheijohnpauliiapostletteisuocumentshfjpii
apliliapiuosviluppoithtml
Stoga
je za Cikvu bitno kakvi ce ougovoii biti na pitanje Na koji nacin meuiji
utjecu na shvacanje nas samih i svijeta
Fvonqeliziroti preko meJiio
Neka uiustvena obavijesna sieustva uaju glas samom Kiistu s
jasnocom i iauoscu vjeiom nauom i ljubavlju
To se moe ciniti na
uva nacina
Pivi nacin je navijestanje uospouina po piogiamima koji svia-
caju pozoinost na istinske covjekove potiebe osobito potiebe onih
najslabijih nesposobnih i potisnutih na iub uiustva Ni uanasnji ki-
scani moiamo nastojati oko toga ua nas pojam Boga ne ostane izvan
iaspiave o covjeku
Piomicati tiajno teolosko piomisljanje o piocesima i sieustvi-
ma uiustvenog komuniciianja Banas se u teologiji zemaljskih vieu-
nota govoii i o teologiji masmeuija To zahtijeva sustavno i temeljito
piacenje i pioucavanje meuija i meuijskih sauiaja
Evangeliziiati one koji ujeluju kioz meuije sto bi tiebalo zna-
citi obiacati se piije svega onima koji su vlasnici ili ujeluju u meuiji-
ma ali i onima koji su piisutni u meuijima s pouiucja gospouaistva
znanosti ougoja kultuie spoita ua njihova ujela buuu u sklauu s
njihovim kiscanskim bicem te ua uaju svjeuocanstvo vjeie kioz svoja
ujela Nase vjeinicke zajeunice tiebaju nastojati oko siienja istinske
infoimacije o onome sto iauimo te na taj nacin pienositi istinsko ivot-
no cikvenovjeinicko iskustvo To znaci tieba koiistiti svaku piigouu
Communio et proqressio bi
Potiebno je iziauiti pastoialni plan za sieustva uiustvenog
piiopcivanja na iazini BK i svake uijeceze Bokument Aetotis novoe
Umjsto zakljucka
Sieustva uiustvenog komuniciianja ne mogu nauomjesti-
ti govoino piopovijeuanje ali ga mogu pouiavati Tieba poznavati
mogucnosti meuija i upotiebljavati ih ali u isto viijeme ne tieba za-
boiaviti i njihove gianice Neuiji mogu olaksati ali nikako nauokna-
uiti covjekovo ujelovanje Sieustva uiustvenog piiopcivanja meuiji
mogu kako naznacuje Communio et proqressio u bioju pomoci
Cikvi u uinamici evangelizacije na tii iazine pomauci joj ua se otvoii
uanasnjem svijetu piomicuci unutainji uijalog i polazeci ou menta-
liteta uanasnjeg svijeta navijestati Rauosnu vijest spasenja jezikom
njima iazumljivim polazeci ou pioblema i tjeskoba koje zaokupljaju
covjecanstvo
Neuiji mogu pomoci na nacin ua izazovu simpatiju zanimanje
mogu pieustaviti ivotna iskustva koja ce zaokupiti pozoinost mogu
biti kiiticki ispit savjesti pomoci ua se osoba piiblii kiscanskoj zajeu-
nici Bakle mogu biti potpoia evangelizacijskom ujelovanju
Stalno zanimanje Cikve s obziiom na to u kojem ce se smjeiu
iazvijati meuiji ne gleua u pivom ieuu tehnicka politicka ili inancij-
ska pitanja nego joj je vano kakvi ce ougovoii biti na sljeueca pitanja
Favoiiziiaju li ili piijece mogucnosti suivota u kojima ce co-
vjecnost biti postovana i moci se ostvaiiti u svim svojim uimenzijama
Slue li uistinu sieustva uiustvenog komuniciianja meduo-
sobnoj komunikaciji i uiustvenom ivotu Kau komunikacija izgubi
eticka upoiista i izbjegne uiustvenoj kontioli onua vise ne voui iacu-
na o sieuisnjoj ulozi i neuouiiljivom uostojanstvu covjeka iiskiiajuci
ua negativno utjece na njegovu savjest na njegove ouluke te ua u ko-
nacnici uvjetuje samu slobouu i ivot osoba
Sve je vise onih koji misle ua je uanas na tom pouiucju potieb-
na infoetika kao sto postoji bioetika na pouiucju meuicine i znan-
stvenog istiaivanja povezanog sa ivotom
I zavisit cu s uva upozoienja koja se mogu piimijeniti i na me-
uijsku pioblematiku
Svecenik onaj po kojem piolazi snaga uospounja uvijek je
u napasti naviknuti se na velicinu te je uciniti iutinom Banas mu se
Aetotis novoe bi
Ivo BAL0KCIC Nasmeuiji u novoj evangelizaciji
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Kiunoslav BRAuAN0vIC
KATULICKA CRKVA U UTUMANSKU) BUSNI U XIX STUL)ECU
Poznoti poviesnicor Jr Krunoslov Broqonovic ivo se zonimoo zo povi
iest Bosne i Eerceqovine o osobito qo ie zonimolo XlX stoliece prevrotnicko
vriieme Jesetlieco koio noiovliuiu nunu propost stolietne otomonske vlosti
u toi pokroiini i Jolozok novib vremeno 0 iJeoloskom smislu Broqonovic
ie koo i broini Jruqi Ervoti qoiio romonticorsku iJeiu koio bi se moqlo
soeti u onu poznotu izreku Jo su muslimoni cviiece brvotskoq noroJo po
ie u tu svrbu isoo cok u CoriqroJ lstombul qJie se susreo s nekim storim
beqovimo iz Bosne i Eerceqovine koii su nokon oustrouqorske okupociie
Bosne i Eerceqovine nopustili svoiu Jomovinu i oJselili u Tursku S
niimo ie rozqovoroo te o niimo pisoo Josto nekriticki puno vise s poziciie
romontizmo neqo poviiesne znonosti i stvornosti
0 nieqovoi ostovstini cuvo se i nekoliko roJovo o XlX stoliecu u Bosni
i Eerceqovini meJu koiimo su noiznocoiniii uprovo oni o stoniu Kotolicke
crkve u tim poslieJniim vremenimo Noivoniii izvor koiim se Broqono
vic sluio konzulorno su izviesco oustriiskib posloniko u Bosni o koio se
cuvoiu u Brovnom orbivu u Becu 0 nieqovoi se ostovstini noloze i broini
priiepisi iz koiib se viJi koko se Broqonovic uistinu kvolitetno pripremoo
Jo bi moqoo s uvierliivoscu i znonstvenom oJqovornoscu pisoti o zoJonoi
temi 0vJie Jonosimo cetiri clonko koii qovore o istoi temi Kotolicko crkvo
u XlX stoliecu u Bosni i Eerceqovini Tim cloncimo pretboJe Jvo iz opce po
viiesti Bosne i Eerceqovine u XlX stoliecu PoqleJi no zoJnio Jesetlieco
turske vloJe u Bosni i Corski nomiesnici u Bosni u XlX stoliecu te
ieJon neznonstveni clonok koii opisuie Broqonovicevo putovonie u Tursku
i nieqove rozqovore so storim beqovimo koii su pobieqli iz Bosne u
Tursku EoJi Selimbeq Sobinposic i okupociio Bosne NoJom se Jo cemo
i te clonke obroJiti i obioviti u JoqleJnoi buJucnosti
I
Stanj Katolick Crkv
Na pivi pogleu XIX vijek pieustavlja u povijesti Cikve u ove uvije tui-
ske pokiajine ponesto uihtavu ali uvijek nepiekinutu i stalnu uzlaznu liniju
Bioj vjeinika snano iaste Iz gouine u gouinu mnoi se takodei i bioj upa
i samostalnih kapelanija Bioj samostana koji se vec pieko gouina zau-
stavio na ona tii tiauicionalna Kialjevoj Sutjesci Fojnici i Kiesevu obogatio
se mlauicama Siiokim Biijegom uucom uoiom Tolisom i Plehanom
Livnom Bumcem i Petiicevcem Pivi manastii
u Beicegovini zahvaljuje svoj postanak pivom veziiu Beicegovine Alipasi
Rizvanbegovicu a piva tii novopouignuta u Bosni kako izgleua silovitom
iefoimatoiu Bosne 0meipasi Latasu Zupe u BeicegBosni bez poteskoca
i piekiua se popunjavaju To isto viijeui i za stolicu apostolskog vikaia oto-
manske Bosne osim onih gouina ou Baiisiceva piemjestaja u Beicegovinu
uo imenovanja fia Naiijana Sunjica 0 poieubi s pioslim vjekovima
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
bila je to neobicno miina i svijetla slika ivota Cikve Kao ua je bilo nestalo
onih teskih potiesa pioslih vjekova kivavih piogona iusenja cikava i samo-
stana ubijanja misnika i vjeinika apostazija u masi pokieta uesetaka tisuca
vjeinika koji su napustali Bosnu i tiaili utociste u kiscanskim zemljama
ukiatko pojava koje su piijetile i samom opstanku katolicizma u Bosni i gia-
ikon njegova ivota pietvaiale u viluuavu iskiuanu citu na smit bolesna
covjeka
Ali ni ovo stoljece nije niposto bilo onako miino kako bi nam se to
moglo uciniti I ono je ispunjeno poteskocama boibama globama neiijet-
kim tamnicama i izagnanstvima izvana a u vlastitim ieuovima sukobima te
mukama novog pieobiaaja iznutia vise fianjevaca umiie u tamnici pio-
gnanstvu ili ou ubojicine iuke Bivsi piovincijal fia Stipo Naiijanovic gine ou
hajuuka na Kopilima kiaj Tiavnika Zaslunog i neustiasivog fia Loviu Kaia-
ulu koji je pioveo pivu Tijelovsku piocesiju u Bosni i cesto bianio
iaju na tuiskim suuovima u uubokoj staiosti zagusi najmljeni ubojica Ciga-
nin kou sela Kovacica na poviatku sa sv Nise Tijelo ovog mucenika
pociva u istoj samostanskoj cikvi na uoiici kou Livna u kojoj lei i biskup
fia Augustin Niletic umio na glasu svetosti gou 0ostalom nisu samo
ova uva svetacka lika jeuini veliki ljuui koje je uala bosanska fianjevacka ie-
uouiava u buinom XIX vijeku ispunjenom bunama i pokusajima caiskih
iefoimi 0z njih stoje na oulicnom mjestu boibeni biskup fia Rafo Baiisic i
uceni fia Naiijan Sunjic knjievnici i povjesnicaii Iukic Kneevic Bakula
Naitic i Neuic ovaj posljeunji uz fia Petia Koiuica fia Iliju Staicevica i jos
po kojeg junackog piegaoca bio je piosvjetitelj zastitnik i otac svoga puka
kojih uspomena u naiouu ne umiie
Pokusano je u ovoj iaunji ua se u vanjski okvii politickih piilika
sultanovih iefoimi i libeializacije uiave te otpoia staiotuiaka piotiv no-
voga uuha u caistvu posebno piotiv izjeunacenja muslimana i nemuslimana
pieu zakonom i u ivotu ukiatko stvaii bez kojih ne moemo iazumjeti ni
vjeisko stanje i iazvoj Katolicke Cikve u Bosni
Spomenuli smo i 0meipasino piovodenje iefoimi Pieu njega je
stupio fia Naitin Neuic i zatiaio uozvolu za pouizanje cetvitog samostana
u Bosni Razlog koji je naveo bio je iziazito politicki i 0meipasi mio ua
mlaui fianjevci ne moiaju ici u Austiiju na stuuije nego ua ih u Bosni u tom
cetvitom manastiiu svisavaju Pasa je obecao svoju pomoc kou Poite i iijec
ouiao
1
Ali gleue uiuge stvaii giaunje cikava koju je bio najavio kiscanskoj
iaji moiao se je kasnije mnogo ogianiciti te cikve ne smiju imati nikakva
vanjskog znaka i ne smiju svojim oblikom izgleuati kao cikve te se smiju gia-
uiti jeuino uime kuce za stanovanje svecenika
2
1
Konzulorno izviesce Soroievo bi
2
0meipasa piipovijeua Atanaskovicu ua je sa zaunjom postom piimio iz Ca-
iigiaua ovlastenje ua uaje uozvole u giaunji cikava jeuoch sey ei angewie-
sen hieiin mit giossei 0msicht zu veifahien unu uie veijhiten voiuiteile uei
muselmnnischen Bevolkeiung soigfltig zu schonen Bie uotteshusei uifen
uuich keine usseie Foim auffallen ouei als solche iigenu ein Kennzeichen ha-
a i izvjesna
uiuga viela
Saiajevski konzul veli kako je upnik le uigne fia Naitin Neuic pii-
je vise gouina uobio uozvolu ou sultana za njezinu giaunju ali kau je sav gia-
devni mateiijal bio sabian i giaunja imala zapoceti zabianio mu je tuzlanski
kajmakam pou izlikom ua u mazbati nije nesto u ieuu Iako je uozvola bila
ocito valjana ipak je toliska upa poslala novu molbu na velikog veziia Ali
pasu Taj je molbu oubio jei su katolici uzuipiiali zemljiste u neposieunom
tvidavnom pojasu Nato konzul moli giofa Luuolfa u Caiigiauu ua ponovno
inteiveniia kou Poite 0 Bosni po njemu postoje tek tii tvidave uok su osta-
le napola iusevine jos iz viemena piije izuma vatienog oiuja i ouiedene ua
buuu uopce uklonjene Najblia takva staia utviua ualeko je ou Tolise puna
uva sata Konzul tu nema piavo jei je giau u uiauaccu ou toliske cikve
sest sati houa ali je ipak u albi izvjesnih uomacih staiotuiaka stajalo ua
bi toinjevi cikve bili uz same giauske ziuine pa bi nepiijatelj pieko njih lako
mogao uci u giau 0 takvim piilikama cikva je moiala biti sagiadena istom
ounosno konacno uovisena tek
Kaua je sultan na inteivenciju eviopskih vlasti poceo lakse i obilnije
uavati uozvole za giaunju cikava pienijela se postepeno boiba na toinjeve
i zvona Zvona su bila smatiana nekim bojnim zovom piotiv tuiskog gos-
poustva i piotiv islama 0 Kiesevu npi kau su zazvonila piva zvona na cikvi
lupale su ene u muslimanskoj mahali po tepsijama i bakiacima samo ua
nauglasaju zvonjenje s cikve 0 Bickom se jos na istom sagiadeni zvo-
nik piavoslavne cikve penjao svako jutio mujezin i ucio ezan uok ga tuiske
vlasti nisu u tome zapiijecile
5
ben sonuein konnen ua wo ein wiiklichei Beuaif voihanuen behutsam unu
nui untei uem Namen uei Wohngebuue fi uie ueistlichen aufgefhit wei-
uen Auf meine Bemeikung uass uiess sich sehi schelcht mit uei in Iouinal
in Constantinopel gepiiesenen ieligiosen Toleianz welche in uei Tikey mehi
als anueiswo gehanuhabt weiue iumen lasse entgegnete ei lchelnu uiese
Behauptung ues besagten Iouinals sey alleiuings ein bischen zu gewagt Konz
izvi Sor Slicno se kasnije tui von Rosslei na uskogiuu-
no nepovjeienje tuiskih vlasti gleue visine siiine bioja piozoia na cikvama itu
(Konzulorno izviesce Soroievo bi
3
Konzulorno izviesce Soroievo bi
posebnu ku-
hinju i novi i najoulicniji uio fianjevackog samostana u Ki Sutjesci koje je
biskup Baiisic svakako za sebe tiaio a zatim njegovo zaboiavljanje uobio-
cinstava koje mu je piovincija ucinila Po uavianovicu
10
onuasnji nemiii
ipak se mogu piavo objasniti jeuino znacajem onoga koji ih je izazvao tj
Baiisica
Nedutim nama se cini ua je piavi iazlog Baiisiceve afeie i mnogih
slicnih sukoba uouuse manjih po estini i posljeuicama mnogo piiiouniji i
uublji nego sto ga oba spomenuta ugleuna histoiicaia sina bosanske pio-
vincije nalaze i utviduju Taj iazlog su uva gospouaia cesto puta u nesugla-
sicama nau istim subjektima uvije juiisuikcije u teoiiji medusobno jasno
iazgianicene ali u piaksi kiaj tolikih piivilegija izuzetaka i piavnih obicaja
nejasne i neiazmisivo ispiepletene uvije zapovijeui neiijetko supiotne uva-
ivsi posebno cuu i znacaj onih koji su ih izuavali viijeui to i za Baiisica i to
u posebno velikoj mjeii ali jeunako tako i za njegova glavnog piotivnika pio-
vincijala fia Stipu Naiijanovica Samo sto se iskljucivo njihovim kaiakteiom i
tempeiamentom cijeli sukob u svoj njegovoj teini i estini ne moe shvatiti
ni iastumaciti
Na jeunoj stiani sukoba bila je fianjevacka piovincija Bosna Sie-
biena ili po istoimenom mjestu blizu Biine Bosna Siebienicka 0na se
u bezbiojnim spomenicima naziva ieuouiavom uzvisenim i ljubljenim
pojmom koji kioz sest vjekova pieustavlja u Bosni sve ono sto je najljepse
najvanije najpotiebije za ivot i ocuvanje Katolicke Cikve Ta ieuouiava
plejauom svojih skiomnih i bogoljubnih clanova sinova Asiskog Patiijaiha
uzuasima znojem i kivlju nebiojenih piegalaca i mucenika cementiiala je
temelje katolicanstva i spasila kiscanstvo u uusama u kojim se ono jos spasi-
ti ualo 0na nije cekala ni uobivala mnogo pomoci izvana Zivjela je svojim i-
votom postepeno uosta iazlicitim nego uiuge ieuovnicke piovincije stvoiila
je svoje obicaje i svoja piavila cesto puta paktiiajuci sa sultanom i Tuicima
zauobila maie magnum povlastic Bugi vjekovi boibe i patnja pioizveli su i
poseban tip bikatog bosanskog ujaka koji je svojim vlauanjem i misljenjem
uuboko siastao sa svojim naiouom ponekau na ustib ieuovnickog piavila i
cikvenog zakonika kako su to ona teska viemena tiaila a sto stianac ieuo-
II
Izlaz iz Ctta
Zaunja uesetljeca tuiske vlaue u Bosni kaiakteiiziiana su pokusajem
Katolicke Cikve ua izade iz uetta Pokusaj u svom pivom uijelu ua biskup
zastupa Cikvu i katolicki naiou a ne ieuovnicki poglavaii ili u iijetkim slu-
cajevima uiugi obicni svecenici uspijeva u uovoljnoj mjeii 0 uiugom uijelu
ua se biskupska stolica piemjesti iz zabitnog Biestovskoga u glavni giau
zemlje pokusaji jos nisu uoveli uo konkietnog iezultata i to ne iaui opi-
ianja tuiske vlasti ili uiave zastitnice katolickih kiscana Austio0gaiske
nego iaui kolebanja i oklijevanja samog biskupa Istom uspostava Bieiaihije
u Bosni i Beicegovini bulom Ex hac Augusta ou sipnja postavlja
naubiskupsku stolicu u Saiajevu i biskupsku u Banja Luku Tieca je stolica
u Nostaiu za Nostaiskouuvanjsku biskupiju cijem je biskupu povjeiena i
upiava Tiebinjske uijeceze Samo tu nije bilo piomjene u sjeuistu biskupa
posto je oulucni i ualekoviuni pivi apostolski vikai za Beicegovinu Fia Rafo
Baiisic oumah ou pocetka bio ouieuio Nostai za sijelo biskupije ounosno
novoosnovanog apostolskog vikaiijata i vec slijeuece gouine blago-
slovio kamentemeljac svoje ieziuencije u vukouolu pieugiadu Nostaia
uotovo cetiii vijeka povijesti Cikve u Bosni ieuovito se susiecemo s
cinjenicom ua fianjevacki kustou ili piovincijal ili tii gvaiuijana glavnih bo-
sanskih samostana zastupaju pieu tuiskim vlastima Cikvu i katolicki naiou
u zemlji Biskupa ne viuimo niguje pieu vlastima u tom svojstvu 0n pieu njih
izlazi tek u slucajevima ua je za nesto okiivljen vec uubiovacki poslanik kou
visoke Poite Natija uunuulic
12
spominje kako se biskup ne usuduje
javno ispovijeuati svoj biskupski kaiaktei uok nema ovlastenja ou svjetovne
tuiske vlasti koje iziskuju oni baibaii i za samo visenje uuhovne juiis-
uikcije te si uaju za to vilo uobio naplatiti A gicki pielati vlauike napiotiv
slobouno nastupaju u javnosti sa svojim biskupskim kaiakteiom A sve to
uovoui katolicke biskupe u vilo nepovoljan poloaj u zemljama tuiske vlasti
poslanik govoii iziicito o Bosni Sibiji i Bugaiskoj
S gickim ounosno piavoslavnim episkopima posve je uiugi slucaj
Caiigiauski patiijaiha uenauije izabian po nalogu Nehmeua II el Fatiha iste
gouine kau je i Caiigiau pao u tuiske iuke sklopio je sa sultanom
konkoiuat i uobio mnoge povlastice i sloboue Slicne takve uivao je i sip-
ski patiijaih oumah ou obnove pecke patiijaisije
13
Bouuse nakon
jeunog vijeka opstanka bila je patiijaisija opet uokinuta i to iz politic-
kih iazloga iaui kakvih je bila ianije i obnovljena vlauicanska mjesta u njoj
pieuzimaju kasnije Fanaiioti caiigiauski uici i zauiavaju sve piivilegije
na temelju staiog uenauijeva spoiazuma kasnije toliko puta potvidena
12
I NATAS0vIC Reqesto foinicensio Spomenik SKA LXvII
13
K BRAuAN0vIC Nassenbeitiitte von Katholiken zui 0ithouoxie im kioa-
tischen Spiachgebiet zui Zeit uei Tikenheischaft u iimskom casopisu 0rien
tolio Cbristiono PerioJico vol III Kao posebni otisak Rim
Tamo je naveuena i liteiatuia o pieumetu
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
150
To su u biti iazlozi iaui cega se pieu tuiskim vlastima kao zakoniti
pieustavnici katolika pojavljuju samo ieuovnicki poglavaii ili vilo iijetko po
koji svjetovni svecenik kao Bon Simun Natkovic iz 0lova
0n na
molbe i suze svih katolika tiai ou caia uiplomatsku zastitu za obespiavlje-
nu latinsku iaju
0spjeh Baiisiceve spomenice bio je izvanieuan Caiski inteinuncij
u Caiigiauu baiun Stimei isposluje ou mlauog iefoimnog sultana Abuul
Neuiua feiman kojim se uokiua omiaeni uulus poiez na slobouu kato-
lickog bogosluja zatim zabiana kauijama ua vjencavaju katolike i konacno
akt kojim se citav katolicki ivalj stavlja pou zastitu Austiije
Nato pohili Baiisic sijecnja veziiu u Tiavnik u biskupskom
oinatu i s kiiem na pisima noseci caiski feiman Posto ga je vezii piocitao
zaogine biskupa i tajnika mu binjisem i izua bujiuntiju kojom zatiai ou svih
pouiucnih vlasti ua se spomenuti feiman svuua stiogo opsluuje
Fiancuski konzul Wiett pise iz Saiajeva
ua je katolicki naiou
u okolici Beivente potjeiao sa upe uva svecenika koji su mu savjetovali ua
uaue tiecinu Noua je vijest bila i izmisljena jei za nju nema ni s koje uiuge
stiane potviue Naiou se bio piihvatio sieustva koje se u uanasnje viijeme
zove pasivnom iezistencijom ili cak stiajkom
Poznato je kako je sve to svisilo Slijeuece gouine u jesen
uode uo kivave pobune pieuvodene uvama piotama Stevanom Aviamo-
vicem iz 0iasja i Baui Petkom Iagouicem iz vianjaka boibe kou Zabaia i
na Bugoj Njivi uo pokolja i palea ne samo kuca po selima nego i cikava kao
one u 0buuovcu i uo bijega naioua pieko Save u koliko mu je to uspjelo
Katolickom elementu ostao je usteden uio tih patnji zahvaljujuci to savjetima
biskupa i fianjevaca ne iaui njihova opoitunijeg kaiakteia kako to Popovic
misli
Isti
Kialjevic naslijeuivsi na biskupskoj stolici fia Rafu Baiisica pojavljuje se po-
novno pieu mostaiskim mutesaiifom i kasnije pismeno pieu velikim
veziiom Alipasom uokazujuci bjelouane nepiavue na teiet upiavo katolic-
kog pucanstva
35
***
Pieostaje vano pitanje piijenosa biskupske stolice nakon goui-
na iz skiovitih i zabitnih mjesta u glavni giau Bosne Saiajevo Apostolski vi-
kaii u Bosni kao i piije njih biskupi koji su nosili naslove iaznih ispianjenih
biskupija nasega naiounog piostoia nemaju svog stalnog sjeuista 0bicno se
zauiavaju koji put jeunostavno kiiju u uomacem samostanu onoga kiaja
iz koga potjecu Koji put ieziuiiaju oni iz posebnih iazloga i na nekoj upi To
bi se znalo uogouiti osobito nakon neugounih sukoba s piovincijalom stvai
uosta iazumljiva uslijeu uvostiuke juiisuikcije nau istim osobama Biskup
fia uigo Ilic iz vaiesa stanuje u Kialjevoj Sutjeski pou koju spa-
ua i njegovo iouno mjesto upa vaies Njegov nasljeunik fia Augustin Niletic
boiavi u svom zavicajnom samostanu u Fojnici Njega naslje-
duje bojovni fia Rafo Baiisic iz 0cevije upe vijacke Sjeuiste mu je bilo u
uomacem samostanu Kialjevoj Sutjeski I ouvise je uobio poznat sukob bi-
skupa Baiisica najpiije s gvaiuijanom Sutjeske a zatim sa cijelom fianjevac-
kom ieuouiavom Bosne Siebiene Nakon vise gouina boibe Baiisic moia
napustiti Bosnu smatian ou ieuouiave kamenom smutnje i oumetnikom
ou posvecenih tiauicija
Nakon Baiisiceva oulaska u Beicegovinu osam gouina Bosna nema
svoga biskupa Njom upiavlja fia Bla Iosic piovincijal i po ovlasenju Rima
upiavitelj tuiske Bosne bez biskupskog kaiakteia Fia Bla Iosic ioden je
u Rapacama kou Tuzle a umio Kau je Sveta Stoli-
ca imenovala apostolskim vikaiom Bosne bivseg piovincijala fia Naiijana
Sunjica ne htjeue on postaviti ieziuenciju u svom samostanu u Kiesevu po
svoj piilici sjecajuci se nepiilika biskupa Baiisica iaui boiavka u samostanu
nego ouabia za ieziuenciju malu upu Biestovsko u sieuini izmedu sva tii
staia i casna bosanska samostana Za ilustiaciju onuasnjih piilika spominje-
mo kako fia Bla Iosic nije htio piiznati valjanim izboi novog piovincijala
fia Nate uujica koji ga je naslijeuio Nastaje nova smutnja ali ovog puta ne
izmedu piovincijala i biskupa nego izmedu staiog i novog piovincijala sto
jos vise naskoui ugleuu Bosne Siebiene koji je ionako vec bio poljuljan u
Rimu Baiisicevom afeiom
0 ualjnjem iazgovoiu
Konzul von Rosslei tu nema piavo Bosna je bila bez biskupa zapiavo tek
ou piemjestaja Baiisiceva u Beicegovinu uo imenovanja fia Naiijana Su-
njica Piije toga znao je apostolski vikaiijat ostati jeuno viijeme bez biskupa
u viijeme njegovih sukoba s ieuouiavom posebno kau je Baii-
sic bio apostolskim vizitatoiom u Albaniji ili kaua je on moiao iaui painice ili
opiavuanja poci u Rim ili u Caiigiau i viui u IELENICA
Biobiblioqroiio i uAvRAN0vICA 0spostovo reJovite kotolicke biierorbiie u
Bosni i Eerceqovini qoJine Beogiau
Ebenso iichtig fasst KianiPascha auch uen Stanu uei katholischen Angele-
genheiten in uiesei Piovinz Ei eiklite uem eben hiei anwesenu gewesenen
0uiensPiovinzial P Philip Pasalic wie ei es fi uie Religionsinteiessen not-
wenuig eiachte uass hiei ein katholischei Repisentant iesiuieie uei gewach-
sen wie was Rang unu veistanu anbelangt uem giiechisch nicht unieiten
Koo qore bi
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Za staica
0sman Nazhaipase i bolesnog biskupa Sunjica nije se pitanje piemjestaja
biskupske stolice u Saiajevo nimalo pomaklo napiijeu
Za viijeme 0smanpasina nasljeunika Topol Serif 0smonpose apo-
stolskim vikaiom u Bosni je Bubiovcanin fro Sebostiion Ironkovic
0n je za svoje sjeuiste ouabiao samostan uucu uoiu kou Tiavnika ali
je u lipnju pieselio u Biestovsko
Zemliopis Bosne
nemiino i opasno Saiajevo sto nisu ucinili ni uiugi biskupi iouom Bosnjaci
Nakon Fiankoviceve smiti ostaje Bosna uvije gouine bez cikvenog
poglavaia s biskupskim kaiakteiom Nasljeduje ga bivsi apostolski vikai
Egipta fro Poskol vuicic takodei Balmatinac Sveta Stolica ga je moiala pii-
siliti ua pode u Bosnu iz koje su stizali toliki nemili glasovi vuicic piistane
na imenovanje koncem ali stie u Bosnu tek slijeuece gouine u uoba
tizavica izmedu staiog i novog piovincijala Iosica i uujica te salje sv Stoli-
ci o stanju u bosanskoj fianjevackoj piovinciji jako nepovoljno izvjesce na
koje Bosna Siebiena buue sniena na kustouiju a biskup vuicic imenovan
njeznim piiviemenim upiaviteljem Nedutim se ne mislimo zauiavati kou
tih stvaii kao sto nismo ucinili ni kou uiugih biskupa nego se viatimo na nas
pieumet piijenos biskupske stolice u Saiajevo No piije toga potiebno je ne-
koliko iijeci ieci o subvenciiomo koje je bosonski biskup u to vriieme primoo
0 svom vilo poucnom izvjescu uaje bivsi geneialni konzul Soietic
taua vec piemjesten u uenovu uobai piegleu novcanih izuataka Austiije za
Bosnu
vl SKARIC Soroievo
III
Vjrski prijlazi
XIX vijek ne poznaje u Bosni nikakvih biojnijih a jos manje masov-
nih piijelaza s jeune vjeie na uiugu kako je to bio slucaj u ianije uoba Na-
stavljaju se uouuse pojeuinacni piijelazi na islam gujekaua i na koju uiugu
vjeiu ali uvijek u vilo ogianicanom bioju
Piije nego obiatimo nasu panju tim spoiauicnim piomjenama vjeie
htjeli bismo jos baciti pogleu na jeuan vaan vjeiski pioces koji je u Bosni
tiajao baiem gouina po Nanuicu
i
iznio ih na nepune uvije stianice Fale kou toga gujekaua i najbitnije okolno-
sti koje bi stvai mogle uciniti vjeiouostojnom Tako n pi iznosi on misljenje
vlauike Kosanovica i povjesnicaia Azbotha ua je u njihovo viijeme bilo bogo-
mila oko Kieseva a ne viui se ni po cemu na cemu bi se ono temeljilo Biugi
njegovi izvoui vec su potpuniji ali jos uvijek manjkavi i neuovoljno tocni 0u
Banuicevih svjeuoka uoznajemo ipak imena tiiju takvih bogomilskih obite-
lji Ieuna ou njih zvala se je Bele uanas Elez ili Elezovic u selu Bubocanima
na Rakitnici bila je zaunja koja se je jos uiala luuila bogomilskog kako
tviui Bakulin Sematizam Beicegovine gou i piesla malo gouina ianije
na islam Biuge uvije bile bi piema naiounoj pieuaji koju biljei Banuic Ni-
lisici u 0moljanima i Novalici na viuolju uakle uvijek u slivu uivlje Rakitnice
Slobouaiske
tiauicije piema politickim bjeguncima bile su i taua u Engleskoj vilo ive
velik uio ovih emigianata u Tuiskoj stupa u njezinu vojsku Pouosta
njih uolazi i u Bosnu s 0merposom lotosom 0n se naua pomocu njih uati
tuiskoj aimaui ono sto ona nije uotaua imala moueinu eviopski spiemu u
tehnici iatovanja Emigianti su uglavnom svistani u bojne koje nose cuuno
nimalo laskavo ime muitattaboii oumetnicki ili izuajnicki bataljoni
Austiijski konzul Bi Atanaskovic koji inace stoji u uobiim ounosa-
jima s 0meipasom baiem u piavilu pise za njega u Bec ua je to ienegat
okiuen ienegatima I uoista 0smalijsko caistvo nije u XIX vijeku uobilo
veceg ienegata ou 0merpose vojskovode ministia iata i jeuinog tuiskog po-
bjeunika nau Rusima u svom viemenu pocascenog slavnim naslovom Sei-
uaiEkiema bivseg austiijskog feljbabukaueta iz Ianje uoie kiaj 0gulina
Iako je o njemu uosta pisano ostaje pokoja cita njegove psihologije neiazjas-
njena a viijeuna iazjasnjenja posebno u pitanju Austiije i njegova ienegat-
stva
Ako se moe vjeiovati izjavama lukavog i nepovjeiljivog 0meipa-
Koo qore bi
Ilinski se postepeno oua picu izgubi naklonost svog gospouaia 0meipase i
umie
Koliko je bilo tih emigianata u Bosni Na to pitanje ne zna ni austiij-
ski konzul u Saiajevu ougovoiiti Pocetkom listopaua javlja on u Bec
kako su iz Saiajeva piemjestena uva bataljona u Beicegovinu u Stolac i Tie-
binje Svaki ou njih ima oko ljuui 0vi su bataljoni sastavljeni vecinom
ou madaiskih bjegunaca i 0meipasa mi otvoieno piiznaue ua ih ouavue na-
vlas zato uklanja ua im ouuzme piiliku ua se oni uteknu pou zastitu konzu-
lata i tako uoveuu uo nepoeljnih objasnjivanja Svakako je on kiivim okom
gleuao na zanimanje austiijskog konzula za njegove muitate Zato moua
tieba piimiti s iezeivom uo znanja 0meipasinu kasniju izjavu na opeto-
vano insistiianje Atanaskovica gleue bioja tih emigianata u tuiskoj vojsci u
Bosni ua ih ima tek s cinom niim ou vounika te nesto casnika
kojih ne
uaje bioja
0 jeunom popisu iz gouine
Koo qore
i Aliaga Niuni Nadai Fiiuolin koji jos nije bio obiezan
te je kasnije posto
se nije htio pustiti obiezati otisao u Beogiau ua ceka na amnestiju koju je za
njega zatiaila njegova supiuga
Ieunako kao i Aliaga Niuni govoiio je vec spomenuti Nuiibeg saia-
jevskom upniku ua nije obiezan jei ua tuiske vlasti na tome vise ne inzi-
stiiaju Tako je bilo s cijelim nizom uiugih tuiskih casnika iz emigiantskih
ieuova Kako je medutim sunet stiogi islamski piopis za piistup islamskoj
vjeiskoj zajeunici to nam se piiviemeno neinzistironie no obrezoniu tuiskih
vlasti ne cini nikakvom libeialnijom mjeiom piema svojim piozelitima nego
tek vjesto smisljenim potezom ua se oni lakse ouluce na taj koiak kojim ce
se ouijeliti ou cijele svoje pioslosti
Nego to neinzistiianje nije uugo tiajalo Saiajevski konzulat pii-
ma vijest
Koo qore
Koo qore
Koo qore b
Koo qore
Koo qore
Noua
je tomu nesto uopiinijela i njegova nova ena sestia kajmakamova
uusto velo sutnje piekiiva uiamatsku boibu koja se je ouigiala u
uusi pokojeg ou tih pielaznika Bi Koetschet na jeunom mjestu u svom ujelu
o 0meipasi Latasu
Koo qore
***
0sim ovih islamiziianih poljskih i madaiskih ievolucionaiaca iz gou
poznaje Bosna pa i ona XIX vijeka citav niz Jruqib prebieqo u Bosnu
koji su piimili muslimansku vjeiu Bilo bi ouvise uugo iznositi sve pojeuine
slucajeve 0vuje cemo spomenuti samo uvatii takova
Takav je n pi Auemaga Buikovic uiagoman engleskog konzulata u
Nostaiu
Nije
poznato ua li je bio piebjegao u tuisku Beicegovinu ili je bio uoveuen kao
zaiobljenik Na svaki nacin on je osnivac glasovite begovske loze Kopetonovi
co vitinskib i ujeu poznatog javnog iaunika pjesnika i saiajevskog nacelnika
Nehmeubega Kapetanovica Ljubusaka Slicno tako samo vise nego uva vi-
jeka ianije postao je i jeuan zaiobljeni zagiebacki kanonik osnivacem uiuge
jeune jos vanije begovske kuce Iilipovico
Slucaj piijelaza na islam austiijskog pouanika i vojnog bjegunca Pe-
tia Zijana gou unosi nam nesto svjetla u slicne ianije pielaze i po-
kazuje iazvoj piavne piakse gleue piomjene vjeie austiijskih uiavljana i
posebno vojnih obveznika
Posto je geneialni konzul Bi Teouoiovic iaui Zijanova pielaza na
islam bio uospio u spoi s bosanskim valijom Beivispasom to se je on obia-
tio na austiijsko poslanstvo u Caiigiauu ua ovo inteiveniia kou visoke Poi-
te Poslanstvo je inteiveniialo i u uva naviata i iste gouine ougo-
voiilo saiajevskom gen konzulatu
pune
savjeta kako psiholoski postupati s namjesnikom a takodei i austiijska in-
teinuncijatuia u Stambulu Nedutim se ovom alosnom slucaju koiupcije i
zavodenja male austiijske pouanice gubi svaki tiag u aihivu Po svoj piilici je
Baui Beuo uspio u cijelosti piovesti svoju volju i Rozalija je postala musli-
manka
0 istim aktima konzulata i ministaistva
viui note bi i
***
Pieostaje nam jos ua pogleuamo kako se vrbovno tursko vlost Jrolo
u pitoniu konverziie no islom 0 tom bi bilo potiebno napisati cijelu stuuiju
Njesto toga iznosimo tek nekoliko misli
Tuisko caistvo bilo je islamska vjeiska uiava s islamom kao ui-
avnom vjeiom i sultanom kao halifom svih muslimana sunitskog obieua
Kao takvo smatialo je ono svojom uunoscu ua siii islam svim zakonitim
po vjeii ouobienim sieustvima Nedu ta svakako nije spaualo vjeisko nasi-
lje po izieci Kuiana La ikia iuuin
Koo qore Res uiess ist uei eiste Fall uass eine Nuhamme-
uaneiin zum Chiistentum beitieten gewillt ist whienu uie 0beitiitte chiis-
tlichei Nuchen unu Weibei zum Islamismus nichts Neues in Bosnien sinu
vjeie na uiugu Tii gouine kasnije normiro sultan posebnim zokonom vierske
preloze a te zakonske ouieube iazasilje austiijska inteinuncijatuia u Caii-
giauu svim konzulatima u Tuiskoj svojim ciikulaiom ou
0za sve to ne piestaju piitube stianih vlasti na zlopoiabe na tom
pouiucju Rusi su u tom pogleuu posebno aktivni Raui toga i iaui oustianje-
nja uiugih neuostataka pokiajinskih vlasti oulucuje se nepoumitljivi i stiogi
veliki vezii Kibrizli Cipianin HebmeJposo na kiuno nauzoino putovanje
po Bugaiskoj Sibiji Bosni i Naceuoniji u ljetu Stiani konzuli piipiav-
ljali su mu u Saiajevu svecani uocek a iuski konzul snop tubi na namjesnika
Sulejmanpasica Nedutim na nasu alost jei bismo tom zgouom uoznali i
iz Bosne zanimljivih stvaii uo puta u Saiajevo nije uoslo nego veliki vezii
oue iz Nisa iavno u Nonastii Bitolj u Naceuoniju Kibiizlipasa bio je uino
pozvan u Caiigiau na savjetovanje navouno oko uvodenja novog nasljeunog
piava na caisko piijestolje tahtu 0u ljuui njegove ue piatnje visih
cinovnika bilo je kiscana iaznih konfesija
0u cijele stvaii nas ovuje najvise zanima sto je pasa Kibiizlija piona-
sao i kako je piosuuio u mnogobiojnim slucajevima navouno nasilnih pievo-
denja na islam vec spomenuti iuski memoianuum ou
govoii o
islamizaciji silom kiscanskih ujevojaka i ena u Tinovu te ujevojaka
i ena u Ruscuku i t u ugiabljenih ou iouitelja i uuatih za muslimane
Nedutim ima znakova ua je taj iuski piosvjeu tenuenciozan i pietjeian pa
po svoj piilici ne zasluuje u uovoljnoj mjeii vjeiu Ali jeuan mu je uio bez
sumnje istinit
Kau se je veliki vezii poviatio u Caiigiau pounio je sultanu izvjestaj
o iezultatima svog putovanja 0 skiacenom obliku pieuan je uokumenat i
pieustavnicima velikih sila Po njemu nije veliki vezii medu tolikim u naj-
manju iuku sumnjivim slucajevima pielaza nasao niti jeunog jeuinog koji
bi bio nasilan ili piotuzakonit ili se baiem kao takav nije uao uokazati Ba li
je to najvisi tuiski uiavni slubenik pisao samo eviopskim pieustavnicima
ua spasi lijepo lice Tuiske ili je tako izvijestio i sultana ne znamo A ako je i
sultanu tako pisao onua viuimo kako su se piovouile u ivot ouieube Bati-
humajuma ou stiane najougovoinijeg covjeka za njegovu pioveubu i kako je
u piaksi izgleuala iavnopiavnost muslimana i nemuslimana u 0tomanskom
caistvu
vorio Je Turquie XII Piigouom puta Kibiislipase pise giof Luuolf mini-
stiu giofu Rechbeigu kako su navoui o tlacnju kiscanskih pouanika Poite i o
pogibeljima koje im piijete ou tuiskog fanatizma najvecim uijelom izmisljotine
stianih agenata a jeuno novije izvjesce pokazalo je ua se ni austiijski konzu-
laini cinovnici nisu znali uvijek sacuvati ou pietjeiivanja kao nota bi
C
***
Na kiaju jos nekoliko misli i konstatacija o vjeiskim pielazima na te-
melju iznesenog i uiugog neiznesenog a pioucenog mateiijala
Ponajpiije konstatiiamo ua u ovo viijeme zaunja uesetljeca tuiske
vlaue u Bosni nismo nasli ni ieJnoq slucoio provoq i Jirektno nosilnoq prevo
Jenio no islom ili na koju uiugu vjeiu Bila su vec uavno piosla viemena kau
su kiscanski iouitelji imali sultanu uavati poiez u kivi svakog uesetog ki-
scanskog ujecaka
Spom Jielo
koga je
u po zime na Romaniji mitva slabina uhvatila Za njega se biinu i Bagispa-
hija i hanuija i neki muslimanski tigovci koji medu sobom iekose kako je
veliki sevap stianjskomu covjeku uati u bolesti Najljepse je medutim ono
sto je houa ucinio misleci valjua ua mlauic ne ce ostati iv 0n se nage nau
njim uvatii puta i iece Noli se komsija po svom zakonu A onua uze u
iuke Koian pak staue kiaj njega uciti
***
Tema vjeiskih pielaza u Bosni nije niposto iscipljena samim piela-
zima na islam Bilo je takvih i izmeJu poieJinib krsconskib konfesiio ali te
su bile jeunako iijetke kao i one na islam ako ne jos i ijede Staia izvjesca
apostolskih vikaia osmanlijske Bosne jeunog Ilijica Niletica i Sunjica u pia-
vilu ih uonose kao plou svecenickog iaua njihovih misionaia 0 otpauima s
katolicke vjeie na piavoslavlje ili koju uiugu vjeiu oni sute A ua ih je bilo i to
vise nego obiacenja znamo iz iaznih stuuija o pouiijetlu i migiacijama sta-
novnistva
Iv
Borba izmdu austrijskog i francuskog utjcaja u Bosni
Zostito kotolickoq kulto i elementa pieu tuiskim vlastima visena ou
stiane katolickih velesila bila je svakako za bosanske katolike pitanje ou pi-
voiazieune vanosti Zato ni inciuent koji se na tom polju zbio iaui supai-
nistva Fiancuske i Austiije u Bosni i koji je po svojim posljeuicama
potiajao jos nekoliko gouina nije bez izvjesne vanosti i inteiesa
Ironcusko je bila piva eviopska i k tomu katolicka velesila koja je
sklopila s Tuiskom piijateljske ugovoie i poslala svog ieuovitog poslanika
u Caiigiau 0piavo toj okolnosti zahvaljuje ona pievlast fiancuskog jezika i
kultuie na Bliem Istoku To je bila samo piiiouna posljeuica fiancuskotui-
skog piijateljstva uok mu je cilj zapiavo bio uiugi politicke naiavi piaviti
nepiilike i zaokiuiti svog vjekovnog supainika Babsbuisku uinastiju i ui-
avu
Becki Jvor nema kou sultana svog stalnog poslanika 0n ga po potiebi
salje uz veliki tiosak i tiuu Ipak u Caiigiauu sjeui i austiijski ieziuent koji
visi izvjesnu uiplomatsku misiju Kasnije ce se on nazvati inteinuncijem i
uobiti s viemenom znacaj piavog poslanika
0 kakvim su ounosajima stajali becki i paiiski pieustavnik na Zlat-
nom Rogu i kako su obojica smatiali svojom uunoscu ua piave jeuan uiu-
gom nepiilike lijepo nam pokazuje slucaj piigounog poslanika Austiije giofa
Luuwiga Kueffsteina iz gou Kau je stigao u Caiigiau pieko Buuima i
Beogiaua uiiechisch Weissenbuig ucestvuje on na Tijelovskoj piocesiji
u ualati Tom zgouom cini on sve ua naglasi caiev ugleu mimo svih ostalih
kiscanskih vlauaia sto Fiancuzi posebno tesko snose 0 Bosni a valjua i
u uiugim tuiskim pokiajinama u to viijeme nema ni tiaga Tijelovskim pio-
cesijama Piva je ouiana u Livnu za upnika i kasnijeg mucenika
fia Lovie Kaiaule uz ucestvovanje vjeinika 0 svom izvjescu caiu Fei-
uinanuu II skiece poslanik caievu panju na jaci upliv Fiancuske u Tui-
skom caistvu cemu se moe uoskociti jeuino povecanjem bioja katolickih
misionaia iz Austiije
101
osobito isusovaca Ba li je poslanika pii tom vouila
cista ljubav za katolicku stvai ili inteiesi Austiije to je uiuga stvai 0n nije
piopustio a ua ne spomene simpatije i naue u Austiiju bosanskih tigovaca u
Beogiauu a slicno tako i uvojice uubiovackih poslanika kou visoke Poite i
uubiovacke kolonije
Kau je otvoien froncuski konzulot zo Bosnu u Tiavniku i
oustriiski uoslo je oumah uo boibe i napetosti izmedu njih upiavo u pitanju
zastite i pomoci Katolickoj Cikvi Tivenja se nastavljaju i ualje sve uo oula-
ska fiancuskog konzula iz Bosne uok austiijski ostaje u Tiavniku uo
sei cine vaan uio sauiaja Anuiiceve Tiavnicke hionike 0 tom pokusa-
ju iomansiiane povijesti cine histoiijski uogadaji tek vanjski okvii u kojem
umjetnik plete svilene niti svog piipovijeuanja i inog psiholoskog zapaanja
Bi Niuhat Samic objektivno i uobiim poznavanjem giauiva analiziia u svojoj
stuuiji Bistoiijski izvoii Tiavnicke hionike Ive Anuiica Saiajevo s
pieugovoiom Niouiaga Ibiovca u kolikoj mjeii Anuiicevo piipovijeuanje
ougovaia povijesnoj istini Po njemu su Anuiicevi poitieti tiojice veziia
sa njihovim izickim i moialnim citama gotovo u potpunosti piscev izum
a njihovo slikanje utoliko lakse sto on uobio poznaje Tuike i njihov nacin
misljenja osjecanja i ivota
102
Samic otkiiva i vise anakionizama kou Anuiica medu kojima i taj
ua u viijeme Tiavnicke hionike uopce nije bilo fianjevackog samostana u
uucoj uoii osnovana istom uakle vise nego gouina kasnije Za pio-
sudivanje Anuiicevih misli i namjeia ta je okolnost beznacajna
Znacajne su medutim uiuge uvije okolnosti ou kojih je samo pivu za-
pazio Bi Samic kako je Anuiic izmijenio suu kancelaia konzulata Chaumette
Bes Fosssa o bosanskim fianjevcima i kako je piikazan stav Fiancuza pie-
ma Sibima Taj kou Anuiica blago natuknuti stav zapiavo je tek kiupni onok
ronizom Fiancuska Napoleona Buonapaita uii se u sipskom pitanju posve
uiukcije nego ona Napoleona III 0va uiuga kasnija Fiancuska upoznata je s
uaiasaninovim Naceitanijama ona piati sa simpatijama i savjetima uaia-
saninovu piopaganunu oiganizaciju i njezine agente u Bosni i uiuguje kako
to piopisuje 0stava politicke piopaganue imajuce se vouiti u zemljama sla-
venotuiskim ona na usta tauasnjeg ministia vanjskih poslova putem beo-
giauskog geneialnog konzula SeguiBypeyiona objasnjava Sibima koliko
su piotivni piosvecenosti i uobioshvacenim njihovim sopstvenim inteiesi-
ma ta njihova nepiijateljska osecanja piema jeunom tako vanom uelu bo-
sanskog naioua kao sto su katolici
103
Posve uiukcije stanoviste zauzimao je Napoleon Buonapaite i on-
uasnja Fiancuska piema Kaiadoidevoj Sibiji Napoleon tuikoil i nepiijatelj
Rusije gleuao je na Sibiju ne kao na zemlju i naiou koji se boie za svoju slo-
bouu nego kao oiude u iukama Rusije ua se njime oslabi Tuiska a po njoj
u ualjnim posljeuicama i Fiancuska I zato je pise Pielog
nakana Fian-
cuske bila ua iz Balmacije posalje jeuan pomocni koi piotiv Siba u smje-
iu Sapca i Beogiaua i ua pomogne tako ugusiti sipski ustanak 0vu nakanu
Fiancuske potviduje Baviu u jeunom svom izvjestaju 0naj konzul Baviu i
ona Fiancuska koji su po Anuiicu bili taua toliki piijatelji Siba
0u oulaska austiijskog konzula von Paulitscha iz Tiavnika
nema u Bosni stianog konzula sve uo 0vaj put je bila piva Austriio
koja salje svog konzula Bi Bimitiija Atanaskovica u Bosnu u kolovozu
Bvije i po gouine kasnije stie u Saiajevo i fiancuski vicekonzul
Euuaiu Wiett kao sef konzulaine agencije u Bosni Kako je Bosna i njezine
102
Spom Jielo
103
Izvjesce iz Beogiaua v P0P0vIC Aqrorno pitonie
mutne piilike pou ostiom lecom eviopskih sila uobiva Saiajevo jos
iuski i engleski konzulat s konzulima Bilfeiuingom i Chuichillom a malo
kasnije i piuski s konzulom Bi Blauom na celu Nas ovuje zanimaju samo
oustrofroncuski ounosaji u Bosni ou pa ualje
Nista nas ne iznenaduje ua se samo nastavlja igia zapoceta u
Tiavniku vec je gen konzul Segui ianije tuio Austiiju izgleua bez iazloga
ua ona poustice bjeanje kiscanske iaje iz Bosne u svoje zemlje Wiett i nje-
gova uesna iuka tumac Noieau poljski emigiant Najewski zapocinju sa i-
vom agitacijom piotiv Austiije ua ona u gouina t j ou oulaska pivog fian-
cuskog konzula iz Bosne nije nista ucinila za kiscansko stanovnistvo Bosne
Bok su tako govoiili pieu kiscanima pieu muslimanima su opet izjavljivali
ua se ne tiebaju nista bojati Austiije jei ih stiti Fiancuska
105
Bilo je posve piiiouno ua su Fiancuzi pokusali pienijeti svoju boibu
piotiv Austiije na ono polje na kojem je ona bila najosjetljivija na piavo za-
stite katolicizma u Bosni
Nije nam uosta jasno iz uokumenata kojim je putem uosao Wiett uo
stvaianja profroncuske struie medu bosanskim fianjevcima ali nam je jasno
ua je tu ipak postigao izvjesne uspjehe Najvjeiojatnije je ua je Najewski stu-
pio u kontakt s izvjesnim fianjevcima i uonio im uaiove za cikvene svihe uok
Wiett koji nije znao ni talijanski ni latinski ni hivatski to nije mogao uciniti
Stvai je moiala ici vilo bizo jei se pivi umjetno stvoieni inciuent ouigiava
vec na svibnja Wiett tiai oustianjenje glavnog austiijskog piijatelja
medu fianjevcima fia uige Naitica saiajevskog upnika s njegova mjesta
u Saiajevu Na fiancuskoj stiani nadose se oumah piovincijal po uiugi put
fia Anuiija Kujunuic iouom iz Kieseva i tajnik mu Livnjak fia
Lovio Kaiaula Njima se kasnije piiuiuuje i fia Filip Pasalic takodei Liv-
njak koji ce nakon fia Naitina Neuica postati bosanskim ieuouiavnikom
Izgleua ua iz livanjskog samostana uolaze glavni fiankoili
Bosne Siebiene Noua iaui blizih veza s Balmacijom kojom su nekaua vla-
uali Fiancuzi i guje je posebno ivo bilo nezauovoljstvo s austiijskom politi-
kom a moua i iaui posebno viucih piilika i napetosti izmedu iaje i uomacih
muslimana sto je neiijetko uovouilo uo kivopiolica i ubojstava
velika vecina fianjevaca ostaje ipak na piotivnoj stiani Fiancuska
je u Bosni bila slabo poznata i veze s njom jeuva su postojale velik uio kleia
piimio je svoju naobiazbu u zemljama austiijskog caia 0 svojim potiebama
i mukama bosanski fianjevci bili su ou staiine naucni obiacati se na Austiiju
za pomoc i zastitu Stoga je i vilo iazumljivo ua su oni i ostali na staioj liniji
koja je bila iloaustiijska
0pauica WiettNaitic uobio je uokumentiiana
ua je sultanova
uozvola za tiskaiu i novine vec bila stigla ali bi novine imale biti pisane pola
tuiskim a pola naiounim jezikom A s tom pioieimskom politikom sigui-
no se nisu slagali mnogi fianjevci ne samo ievolucionaini Iukic i Kneevic
nego i svi oni koji su teili i iauili na tome ua se Bosna jeunom osloboui ou
tuiskog jaima Nije li upiavo glavni iazlog njihova neslaganja s Austiijom
bila zapiavo ta austiijska politika suvieneniteta Nj velicanstva Sultana nau
Bosnom i integiiteta njegovih zemalja Samo izgleua izvjesni cikveni ljuui
smatiaju politikom tek ono sto nije za vlauu i ieim a ne i ono sto se cini
njima u koiist
Citava mucna iaspiava ieuouiavnika s austiijskim konzulom slomi-
viui notu
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
Kiomilposo je zobronio
bosanskim kiscanima ua se po svojoj naiounosti nozivoiu Srbimo uicko
nesjeuinjeni staii austiijski iziaz za piavoslavne moiaju se zvati uicima
uiumi a iimokatolici ne vise Latinima kako je izgleua uosaua bio obicaj
nego katolicki naiou catolik mileti Pii tome izgleua ua je za sve bo-
sanske kiscane bilo staio i nacionalno ime Sibi jei konzul najpiije govoii o
kiscanima u Bosni uopce ne iazlikujuci katolicke giupe ou piavoslavne 0
ualjnjem izvadanju vec postavlja tu iazliku Kou piavoslavnih ne spominje
njihovo staio i slubeno ime pieu tuiskim vlastima a kou katolika spominje
Latini pa bi izgleualo ua je pivima to slubeno ime bilo Sibi Nedutim
to nikako ne stoji a najmanje u XIX vijeku kaua su piavoslavci bili za tuisku
vlast tek uiumi Kiamilpasa uakle ne ukiua sipsko ime nego tek naglasuje
ono staio koje je uotaua bilo i koje je pou uplivom piopaganue iz Beogiaua
sve cesce bilo zamjenjivano novim nacionalnim imenom kou piavoslavaca
sipskim 0ostalom kako smo vec piije iekli tipicno tuiski ounosno oiijen-
talni iziaz milet ne znaci uiiektno nacionalnu zajeunicu naiou nego tek
piipaunike jeune oiganiziiane vjeiske zajeunice n pi aimenske kiscane
ili piavoslavni puk koji piipaua caiigiauskoj patiijaisiji ounosno katolicki
Rimu 0uatle nam postaje jasno kako je i Atanaskovic jeuan ou onih koji
su vise spontano nego namjeino stvaiali u Becu uosta iasiieno misljenje
ua su bosanski kiscani svi bez iazlike Cikve kojoj su piipauali zapiavo po
naiounosti tek Sibi
Koko ie svrsilo Kovocevicevo misiio gou u Bosni
0 pivi cas izgleualo je kao ua je izvanieuno uspjela Stvoien je ui-
112
Spom Ji
113
Spom Ji
ali je svecenstvo
ostalo posve po stiani tih uiplomatskih natezanja Ne samo Atanaskovic nego
i Buisiupasa tui se na intiige konzula Wietta i njegovo mijesanje u nutainje
poslove tuiske upiave pa mu cak piipisuje i svoj piemjestaj u piosincu
iz Bosne u Tesaliju
Novi
piovincijal uii se piema austiijskom konzulu vilo iezeiviiano ali koiek-
tno te nema nikakvih nespoiazumaka Tumac fiancuskog konzulata Noieau
Najewsky putuje po Posavini i pioucava piilike posebno u iounoj upi fia
Naitina Neuica Tolisi guje je saslusao veci bioj seljaka
Nedutim austiijski
konzulat ne stavlja na to nikakva piigovoia niti sumnje
115
Bi uAvRAN0vIC fia Beiislav 0spostovo reJ kot Eierorbiie Ironievocki vi
iesnik bi
Koo qore bi
Koo qore bi
vec smo ianije spomenuli ponesto pieuzetni list konzula von Rossle-
ia ministiu giofu Buolu Res ou kojim on olako uzima pio-
fiancuske tenuencije izvjesnih clanova Bosne Siebiene i samouopauno uvje-
iava visoku gospouu u Becu kako je svaka zabiinutost beziazlona Cijela
afeia nije uiugo nego sitne zavisti mog pieusasnika Soietica i vicekonzula
Wietta Ne ce pioci ni puna uva mjeseca a ua von Rosslei ne ce tesko poaliti
ove svoje napuhane i nepiaveune suuove Poucit ce ga o tome i tesko uzne-
miiiti uogadaji o sv Kati cikvenom gouu u Kiesevu
Na uan zastitnice samostanske cikve u Kiesevu sasta-
lo se pouosta fianjevaca na pioslavu Tom zgouom je uoslo uo iziove bivseg
piovincijala saua gvaiuijana 0 AnJriie KuiunJico pieu sabianom biacom
koja ce austiijskog konzula jako uznemiiiti i navesti na to ua je oumah javi
ministaistvu u Bec
120
Po tom njegovu izvjescu bili su biskupi Sunjic i Baiisic zauovoljni s
njegovim iauom Njegov otvoieni nacin opcenja s tuiskim vlastima on ima
pouzuanja u Poitu i tiai ga i ou uiugih kojim on iavno a ne zaobilaznim
putem iznosi sve pieumete uonio mu je piigovoi nekolicine fianjevaca ua
on slubu piotektoia katolicizma u Bosni uime svoje vlaue visi neovlaste-
no
Tako je na spomenutoj pioslavi veli on gvaiuijan Kujunuic poznat
iaui svog piotuaustiijskog iaspoloenja iekao u piisutnosti svoje ieuovnic-
ke subiace ua je glasom zakljucaka posljeunje Paiiske konfeiencije pie-
stala svaka iskljuciva zastita stianih sila u tuiskim pokiajinama pa moj t
j Rossleiov postupak nije vise na mjestu i ua je saua fianjevcima slobouno
obiacati se u svojim potiebama na kojeg gou ou stolujucih konzula velesi-
la Kujunuicev utjecaj na mladu geneiaciju fianjevaca velik je ne samo iaui
staiosti i obnasanih casti u ieuu nego i iaui njegova uespotskog znacaja pa
moe nanijeti stete austiijskim inteiesima Ne imajuci novih uputa za takve
piilike konzul se slui staiima kao onim iz Iukiceva slucaja koje glase
Sa svom vanoscu i oulucnoscu tieba oubiti pokusane tviunje ua katolicko
svecenstvo u Bosni ne stoji pou austiijskom zastitom Za ovaj inciuent u
Kiesevu i novi uuh medu fiatiima kiivi von Rosslei vicekonzula Wietta po
svoj piilici neopiavuano koji se neuavno poviatio iz Paiisa
Hinistorstvo voniskib poslovo u Becu smatialo je stvai vanom i ui-
nom te je vec piosinca iste gouine ualo svoi oJqovor Saiajevu
121
Zastita koju Austiija visi u Tuiskoj s obziiom na katolicki kult
osniva se uijelom na ouieubama ugovoia i uijelom na stvainim pii-
likama osobito u pogianicnim tuiskim pokiajinama uz nase cai-
stvo u kojim smo mi kao susjeuna uiava na poseban nacin pozva-
ni ua piomicemo vjeiske inteiese katolickog pucanstva piilikama
koje su se tokom viemena stvoiile piesutnim piistankom Poite
Taj zastitnicki utjecaj Austiije imao se je u pioslosti boiiti s iaznim
zapiekama
120
Koo qore Res u uAvRAN0vICA BiE bi
121
ReservotConsulotActe Sai f
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
A Iosicevim
nastupom omogucen je i poviatak fia uige Naitica cije je oustianjenje bezu-
vjetno tiaio fiancuski vicekonzul Wiett
uavianovic
tviui ua je fianje-
vacko staijesinstvo nastojalo jeunom piigouom ua provo protektoroto noJ
kotolicimo u Bosni miesto oustriiskoq preuzme froncuski konzul u Soroievu
To medutim nikako ne stoji Ne postoje o tom slubenom cinu nikakvi akti
niti u beckom niti u paiiskom Biavnom aihivu ministaistva vanjskih po-
slova uavianovic ne zna ieci ni kojom bi to zgouom bilo To je bilo moguce
ili za piovincijalata fia Anuiije Kujunuica piigouom sukoba gou ili na
pocetku Pasaliceva Sacuvana koiespouencija posebno vec komentiia-
ni ougovoi Kujunuica Atanaskovicu ou takvu akciju ne samo ua
ne potviduje nego je napiotiv iskljucuje Biugi inciuent iz gou tice se
govoia Kujunuica koji taua vec nije piovincijal nego gvaiuijan u Kiesevu a
ne piovincijala Pasalica Nije vjeiojatno ni ua je Kujunuic pouuzimao bilo
kakve koiake u piavcu pienosenja piotektoiata s Austiije na Fiancusku a
ua ih je i ucinio bila bi to tek njegova piivatna akcija za koju u tako kiupnoj
medunaiounoj stvaii nije imao nikakva ovlastenja A sto o piotektoiatu Au-
stiije nau bosanskim katolicima misli Pasalic iekao nam je kasnije piema
Rossleiu u svom spomenutom pismu gleue namjeiavane bugaiske misije
kojom bi uoslo uo jacanja katolicanstva u slavenskotuiskim zemljama i po-
sebno bosanskih fianjevaca koji bi se po ougoju i zahvalnosti za piimljena
uobiocinstva ou stiane c k vlaue moiali osjecati uuboko obvezanim Poma-
ganjem ovog nastojanja Austiija bi ne samo ispunila jeunu svoju vjeisku uu-
nost nego bi i piosiiivanjem svog piava piotektoiata nau katolicima uosegla
jeuno ou najujelotvoinijih sieustava piotiv iziadanja ieligioznoiuskih na-
stojanja u politicka
130
Ieuini uiiektni navou na koji bi se uavianovic
131
mogao s piavom po-
zvati sto on i cini bila bi izjava fiancuskog konzula Rupeaua on se zapia-
vo zove Rousseau fia uigi Naiticu nakon njegova poviatka na saiajevsku
upu gou ukoliko bi ta izjava ougovaiala stvainosti Imaue i uiugih fia
uiginih tviunja u njegovim Zapamcenjima napisanih u uubokoj staiosti
koje su netocno uonesene
132
Konzul je navouno tviuio kako je fianjevacko
staijesinstvo pieko onuasnjeg konzula Euuaiua Wietta bilo pouuzelo ko-
iake lisiti se piotektoiata austiijske vlaue i uobiti Fiancusku iazumije se za
zastitnika I vi ste tuue po siijeui bili Kako iekosmo nema za to nikakva
uokumentainog uokaza 0sim toga Naitic tu nije nikako bio po siijeui jei
bi se on piotiv takvog nastojanja boiio iukama i nogama Konacno izvjesno
nezauovoljstvo i iazgovoii u konzulatu jos nisu nikako slubeni koiaci
Na upit konzula Rousseaua ougovoiilo mu je njegovo ministaistvo
o tom pioblemu kako Naitic tviui slijeuece Buuuc ua Austiija ima eksklu-
v P0P0vIC spom Ji
130
Konz izvi Sor bi Res ResConsActe Saiajevo f
131
uAvRAN0vIC spom Ji 0 svim konzulainim izvjescima gou nema o
tome ni spomena
132
N pi kou KRESEvLIAK0vICA Soroievo u Jobo okupociie Bosne
133
u svom fiancuskom pismu giouu Rechbeigu fiancuska vlaua uala je
katolickoj skoli u Nostaiu za tekucu gouinu fianaka a obvezuje se ua
ce i ubuuuce pomagati ovu ustanovu znatnijim svotama Tu je obavijest pii-
mio ou ministia Thouvenela visilac uunosti konzula Noieau I zato austiij-
ski konzul ujoigjic uioigi ostaje uznemiien Kiaj ovakve cinjenice postaje
svako umovanje uokono Austiija ne moe izuiati novcane konkuiencije
Fiancuske cini nam se ua cijela bosanska biskupija nije uobila oujeunom
tolike pomoci kao samo ova katolicka pucka skola Austiiji po ujoigjicu ne
pieostaje nista uiugo nego ua svojim inteivencijama cini katolickom kleiu i
naiouu usluge kou tuiskih vlasti Pojavili su se uiugi comptiteuis ua isti-
snu caiev zakoniti utjecaj na Bosnu i Beicegovinu Tieba oumah inteiveniia-
ti kou Sauiazama velikog veziia ua se konacno uieui pitanje cikve u Tolisi
koja je vec bila uobila uozvolu za giaunju ali joj se nepiestano stavljaju za-
pieke
6iorqiicev soviet bio je jeuno moguce ijesenje Nebiojene austiijske
inteivencije kou tuiskih vlasti visene ou stiane konzula i konzulainih age-
nata pa sve tamo uo poslanika inteinuncija u Caiigiauu na koiist kiscan-
ske iaje i kiscanskih cikava tesko bi se mogle novcem platiti Cesto puta je
piibavljanje uozvole za giaunju neke cikve stajalo vise nego citava njezina
giaunja 0 uiamatskoj Plehanskoj afeii iz gou mogao je inteinuncij
baiun Piokesch samo jeuno pisati Ia viuim samo jeuan nacin kako ua se
ublai zakonska osuua na smit tiojice fianjevaca platiti kivaiinu
Tako
je onua on i ucinio tocnije posieuovao
133
Konz izvi Sor bi Fiancuska i ualje novcano pomae Ieuno
iusko izvjesce iz Bosne koje spominje austiijski poslanik Chotek iz Petiogiaua
uAvRAN0vIC BiE bi pise Ali nije samo Austiija aktivna u
ovom piavcu I Fiancuska se tiuui oko siienja katolicizma u Bosni obilnim pii-
pomocima pouizanjem skola i bolnica
Letci se
uostavljaju ne samo piavoslavnim nego i muslimanskim pivacima medu ko-
jim i glasovitom buntovniku Aliji Kauicu u Buim Wiett inteiveniia kou tui-
skih vlasti nijece Napoleonov potpis letci su ocito talijansko maslo i tiai
hvatanje njihovih siiitelja 0unosaji Wietta s austiijskim konzulatom vec su
posve noimalni pa konzul giof uioigi na oulasku Wietta za konzula u Skauai
pise o njemu u Bec spiit uistingu et mouei
teiatuiom zacijelo mu na Zapauu guje je taua ivio i nije bilo lako uoci uo
poiatne liteiatuie iz komunisticke Iugoslavije Siguino je ua bi i sam Biaga-
novic kau bi saua iauio na konacnom uoblicavanju teksta i piipiemi za tisak
neke stvaii piomijenio te ga uao na suviemenu lektuiu Kako njega medutim
nema sve je ostavljeno kako je ostalo iza njega pa nije iadena niti uobicajena
jezicna lektuia
Biaganovic je neke uijelove teksta elio istaknuti pa ih je iukom pou-
vukao ispiekiuanim citicama Ni smo ovuje te uijelove teksta piepisali ko-
sim slovima itolic te na taj nacin piatili izvoini tekst
0cito je ua je Biaganovic u tisku elio pouiubne biljeske fusnote
oznaciti na poseban nacin ali je u izvoinom tekstu takav sustav uspio piove-
sti samo u II poglavlju 0piavo piema tome uzoiku pioveueno je citiianje u
svim poglavljima Njestimice je bilo potiebno u autoiovoj pouiubnoj biljesci
navou lsto zamijeniti punim pouatkom o autoiu ili ujelu na koje se upucuje
Ne mogu ipak ouoliti a ua ne upozoiim na baiem uvijetii pogies-
ke Pivo nakon pieseljenja biskupa fia Rafe Baiisica u Beicegovinu i nje-
gova ouieknuca ou bosanskog apostolskog vikaiijata vikaiija-
tom nije upiavljao fia Bla Iosic piovincijal bez biskupskog kaiakteia
kako pise Biaganovic nego fia Anuiija Kaiacic apostolski piovikai i to s
biskupskim kaiakteiom 0 tome je Kaiacica obavijestio kaiu Ph Fiansoni-
us piefekt Piopaganue iujna Kaiacic je slubu piovikaia obnasao
uok apostolskim vikaiom nije imenovan fia Naiijan Sunjic usp Iako
BALTIC 6oJisniok oJ JoqoJoio crkvenib svietskib i promine vrimeno u Bosni
SaiajevoZagieb
2
usput Baltic opisuje mnoge uo-
gadaje o kojima pise i Biaganovic ali je ocigleuno ua njemu Balticev ljetopis
nije bio poznat
Biugo na uva mjesta Biaganovic kaua je iijec o uspostavi cikvene
hijeiaihije u Bosni i Beicegovini navoui i mostaiskouuvanjskog
biskupa fia Paskala Buconjica koji je istom piilikom imenovan i tiajnim
upiaviteljem Tiebinjske biskupije To medutim nije tocno mostaiskouu-
vanjskom biskupu upiava Tiebinjske biskupije povjeiena je tek gouina
kasnije a uotaua je naveuenom biskupijom upiavljao uubiovacki
biskup ou gou kau je papa biskupiju povjeiio na upiavu uubiovac-
kom biskupu uotaua je imala vlastitog biskupa ili kapitulainog vikaia usp
Tisucu qoJino Trebiniske biskupiie piii Ivica Puljic Saiajevo
uovoieci o izlasku iz getta Biaganovic aigumentiia ua je biskup
apostolski vikai u Bosni sve uo sieuine stoljeca bio u pozauini te ua
stvaino nije pieustavljao katolike pieu tuiskim vlastima Ipak tu ulogu pieu-
stavnika nije visio niti piovincijal kako misli Biaganovic nego zapiavo gvai-
uijani tiiju pieostalih samostana u Bosni Baiem bi se takav zakljucak mogao
uonijeti na temelju biojnih izvjestaja iz ljetopis bosanskih fianjevaca kao i
na temelju uiugih izvoia usp Anuiija ZIRB0N Iilip lostric 0cevoc
Zagieb biljeska Takodei Ziiuum ispiavno piimjecu-
je ua su vec s nastupom apostolskog vikaia fia Naika Bobietica i njegovim
slanjem pisma caiici Naiiji Teieziji za zastitu bosanskih katolika oko
Piikazi Survevs
Vrhbosnensia XVI, 1 (2012.)
apostolski vikaii piestali biti tek obicni fianjevci s biskupskom cascu usp
Anuiija ZIRB0N Iilip lostric 0cevoc Zagieb te
pomalo poceli postajati pieustavnici katolika i pieu tuiskim i uiugim ki-
scanskim vlastima
Biaganovic spominje i izvjestaj 0ibana Ceiiija tajnika Kongiegacije
ue Piopaganua Fiue iz gou Cini se ua je taj izvjestaj o piovinciji Bo-
sni Siebienoj bio u velikoj mjeii napuhan i netocan usp Ieiko NIBALIEvIC
Eerceqovocki slucoi u svietlu Jokumenoto Bumac
Bakako ua bi se o Biaganovicevim goie uonesenim clancima moglo
pisati jos puno opsiinije i iziaziti sumnju i u jos neke njegove navoue i za-
kljucke ali to piepustamo onima koji ce i sami pisati tekstove o naveuenim
temama Cilj nam je bio izvuci iz zaboiava tiuu i ujelo visnoga povjesnicaia
koji se osobito potiuuio piebiati biojne uokumente osobito u beckom ui-
avnom aihivu i piezentiiati sliku otomanske Bosne i Beicegovine u po-
sljeunjim uesetljecima tuiske vlasti na tome piostoiu
Manj poznat rijci
apostazija qrc otpau ou vjeie
apostolski vikai qrclot biskup u misijskim kiajevima kakva je bila
Bosna u otomansko viijeme vikai se ieui medutim na titulu neke
utinute biskupije a ne giaua ili pouiucja u kojem obnasa biskupsku
slubu
apostolski vikaiijat biskupija u misijskim kiajevima
aimaua sponi vojska oiuana sila
Asiski Patiijaih sv Fianjo Asiski utemeljitelj Fianjevac-
kog ieua
beatiikacija lot pioglasenje nekoga blaenim ili svetim
binjis tur giimizni ogitac
bolesnik na Bospoiu naziv za 0tomansko Caistvo u st kaua je bilo samo
sjena nekoc mocnoga caistva i kaua je postojalo samo jos zahvalju-
juci nekim zapaunim silama kojima nije bilo u inteiesu ua nestane s
kaite svijeta
bujiuntija tur pismena zapovijeu pasina ili valijina
c k skiaceno caiskokialjevska misli se na austiijsku habsbuisku vlauu
ili uiuge ustanove
cibuk tur cijev lule kamis lula s uugom cijevi
uiagoman qrcor slubeni tumac u konzulatima na Istoku
dauii kauii or nevjeinici muslimanski naziv za kiscane
ekvipaa fronc opiemanje potiepstinama snabujevanje svim potiebnim
epaihija qrc biskupija u piavoslavnim Cikvama
ezan uciti ezan or pozivati vjeinike na molitvu s minaieta
fanaiioti uici iz Fanaia caiigiauske cetviti ovuje piavoslavni biskupi
iouom uici koji su uo visokih cikvenih slubi uolazili miteci tuiske
vlasti te ih obnasali i u Bosni
Iz novosti intei-
pietacije i teoloskoga bogatstva ovoga velikog Pape zahvacali su i zahvacaju
uo uanas cesto i nesvjesno ne samo njegovi nasljeunici nego sveukupna po-
stsaboiska teologija i cikvena piaksa
Na tome tiagu ce piije ueset gouina biti ieceno ua nova evange-
lizacija ne tieba izmisljanje novoga piogiama Piogiam vec postoji to je
onaj koji ouuvijek pioizlazi iz evandelja i ive pieuaje
5
Nedutim sam pojam
nova evangelizacija ce uvesti papa Ivan Pavao II piigouom pastoialnog po-
houa Poljskoj
PAvA0 vI lnseqnomenti vl
5
IvAN PAvA0 II 0loskom u novo tisucliece Zagieb KS
Buuuci
ua se zlopoiaba opiavuanih iazlika posve negativno ouiaava na svaguasnji
ivot ljuui sve veci bioj giadana ove zemlje pocinje iazlike vjeie pa i samu
vjeiu uoivljavati kao nesto u sebi negativno Za iazliku ou piotuvjeiskih i
piotuieligijskih fenomena u zapaunoeuiopskim sieuinama ciji piotagonisti
oubacuju iueju Boga i tianscenuencije u bosankoheicegovackom uiustvu
se sve vise javljaju piotivnici Cikava i vjeiskih zajeunica koji biane cistocu
iueje Boga ou onoga sto piema njihovu shvacanju cine Cikve i vjeiske za-
jeunice
15
I zbog toga smo bojim se sve vise pieu opasnoscu u komunizmu
svikle samo izokienute hipokiizije Naime taua se velik bioj giadana javno
ponasao piema vjeii neouiedeno a piivatno i u kiugu obitelji je ivio svoje
vjeisko uvjeienje S pauom komunizma skoio svi ti ljuui su se javno svistali
medu vjeinike ali i zbog goie naznacenih iazloga oni sve manje ive piema
nacelima vjeie koju ueklaiativno ispovijeuaju
Sve to zahtijeva piociscenje mjesta i uloge vjeie i ieligije u ivotu co-
vjeka i uiustva Aktivna uloga Cikve tu ne bi smjela izostati
Sans i mogucnosti nov vanglizacij
Iz iecenoga pioizlazi ua je nova evangelizacija u kontekstu bosan-
skoheicegovackog uiustva ne samo moguca i potiebna nego nuna i Cikvi
i samome uiustvu Ba bi se njezin zamah plouno osjetio i pozitivno utjecao
i na aktualno stanje ovoga uiustva bilo bi piije svega nuno ua Cikva a to
znaci mi njezini clanovi evangeliziiamo sebe a onua i svoj ounos piema tome
uiustvu Ieuan ou pieuuvjeta je svakako evandeoski i saboiski ounos piema
svijetu A to znaci uvjeienje ua je svijet a napose covjek uz sve svoje ano-
malije i uevijacije viijeuan jei ga je Isus Kiist otkupio i nuui mu boansku
peispektivu Tko vjeiuje u Kiista ne moe se uistanciiati ou svijeta
vjeia puka je tiauicionalna u smislu ua vjeinici malo iazumiju ou onoga sto
vjeiuju a nauceni su ua svoju piipaunost Cikvi shvacaju i ive na uistanciji
Razlog tomu je uijelom cinjenica ua se Biugi vatikanski saboi ouiavao i
piovouio uok je nasa Cikva bila iza eljezne zavjese Nedutim bojim se ua
je glavnina teista na vjekovima stjecanom mentalitetu koji je ualeko lakse
uociti nego ga piomijeniti Ali je siguino ua on vise ne samo ua nije sposoban
ponuuiti iskoiak nego je sve manje i nama samima iazumljiv i piihvatljiv a
one izvana oubija Zato bi meduounose u cikvenim stiuktuiama i izmedu
njih valjalo uciniti tianspaientnima i pioeti iskienoscu i evandeoskom jeu-
nostavnoscu
Ieuan izam koji je opet nas unutainji pioblem je i kleiikalizam Buhovna vlast
zna se iziouiti u aioganciju i zatvoienost a to je velika zapieka novoj evange-
lizaciji To je nas izam koji one zaiobljene uiugim izmima oubija ou Kiista
Zatvaianje je lose ti ljuui utopljeni u bezboni svijet piopauaju bez nove evan-
gelizacije Baliboi RENIC 6los Koncilo