P. 1
Pjesmice Za Klince

Pjesmice Za Klince

|Views: 2,462|Likes:
Published by Ines Kuharić

More info:

Published by: Ines Kuharić on Sep 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/09/2013

pdf

text

original

 pjesmice...

Mali ptić
O kaţi mala ptico ti što tuţno pjevaš to, i oko gnijezda ţalosno ti letiš naoko... Da znaš milo djete ti što tuga je i sram, ukraden mi je mali ptić stog mati plaĉe sad... I gnijezdo je razoreno, moj skromni mali dom. Ja ţivjet više ne ţelim u zlobnom svijetu tom! Kad to ĉuo djeĉak obuze ga tuga i sram, on gnijezdo brzo popravi, i ptica vrati sam! Trĉi zeka izdaleka, oblio ga znoj trĉi jadan ţedan,gladan, I uzdiše joj. Prepeao se jer je netko povikao stoj, Pa će trk0om da se skloni u kućerak svoj, Srce mu je zaigralo huja, huja hoj…. Zaviĉaju moj, mili rodni kraj, mirisna polja i cvijetni gaj to moj dom je znaj. Šumi rjeĉica, teĉe u beskraj, na brijegu kućica bijela je sva, to moj dom je znaj. Majka je u njoj, bdije noć i dan, osmijeh na licu uvijek joj sja kad me ugleda...

Imam jagnje maleno Imam jagnje maleno, runo mu je svileno, povazdan se igram s njim, kao s drugom iskrenim. Svjeţe trave nakosim, pa bekanu donosim, donosim mu na dlanu, svome milom bekanu. Kad se bekan najeo, on poskoĉi veselo, zvonce zvoni cin cin cin, ja u igru hajd' za njim Malo vrapĉe "Daj mi ,daj mi mama, tanano kanapĉe, da za nogu veţem, ono malo vrapĉe, što na zemlju pade"tako moli Rade... "Dala bih ti sine, i ĉitavo klupĉe, al' nediraj ono, maleno mangupĉe, ono traţi milo, majĉino krilo" Autor: nepoznat

Paĉja škola Jeste l' ĉuli djeco, Verujte, bez šale Otvara se škola Za paĉiće male. Svi paĉići mali kao Ċaci stoje, stari patak metn'o naoĉale svoje... Uĉio ih uĉio od srijede do petka, al' ih nije nauĉio

dalje od poĉetka! Ništa drugo ne nauĉi paĉurija ta, nego što je i prije znala, pa pa pa pa pa! Autor: Jova Jovanović Zmaj Najtoplije oko Sunce ima ţuto oko visoko, visoko. More ima plavo okoduboko, duboko. Zemlja ima smeĊe okoširoko, široko. Svako ima svoje okoširoko, duboko... Sa njim gleda, s njim se smije. Al´od svih je NAJTOPLIJE : Oko što ko vatra grije, oko što se meni smije, oko što se brine za me... To je OKO MOJE MAME! Autor: nepoznat

Bebe Bebe su kao san i ptiĉije krilo, one su kao prve bijele rade. Bebe su nešto beskrajno drago i milo i sve mamine radosti i nade. Bebe su kao laste njeţne što se raduju prvom letu. One su najbjelje pahulje snjeţne i najtopliji osmijeh na svijetu. Bebe su nešto kao travke tanane, a liĉe i na zvijezdu visoku. One su umilne pjesme lagane

i najsjajnije sunce u maminom oku. Autor: nepoznat <<< - - >>>

Kad djeca vole Kada djeca vole Tratinĉice se spletu U vjenĉiće, ZaĉuĊeni maslaĉak Podvije rep Kao ţuti maĉak, A ljubiĉice plave U najljepšem, Najdraţem struĉku Pobjegnu iz trave. Autor: nepoznat <<< - - >>>

Mala Luca Naša mala Luca Sa stolice muca Mati mati mati Koliko je sati Gladna sam već i ja Gladna je i kuca Eno i sat kuca Treba da se ruĉa A i ptica pjeva I njoj krĉe crijeva Autor: nepoznat

Medo Miško Medo Miško zaspao Lezi potrbuške Sanja da je legao Ispod jedne kruške A sve kruške padaju

U zelenu travu Samo medo ne moţe Da podigne glavu Autor: nepoznat <<< - - >>>

Proljetna pjesma Slušao sam jedno jutro ptiĉicu, proljeću je izvijala pjesmicu, ciju ciju, ciju ciju ci ju ci ciju ciju, ciju ciju ci ju ci. Na livadi bijelo stado hladuje, a pastirĉe proljeću se raduje. trala, lala, trala lala tra la la trala, lala, trala lala tra la la. A u bari sve ţabice krekeću, raduju se i krekeću proljeću. kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke. Autor: nepoznat

Mala maca Imam malu macu lijepu kao san oĉi su joj tamne kao kišni dan. Brĉići joj njeţni dlaka joj se sja volimo je svi a najviše ja. Vrapĉić Ĉika poštar, djecu pit'o prije dva-tri dana: Ko je Neo? Ima pismo Od starog Dţivdţana? A u pismu: Dragi Neo, Zima se već sprema, A za mene i za moje Nigdje hrane nema. Pa te molim kao nekad,

Prijatelju pravi, Skupi mrve poslje jela I na prozor stavi. Crteţ malog djeĉaka Sunĉani krug Nebeski svod Crteţ je malog djeĉaka Nacrta on Napisa on U uglu na listu svom Uvjek nek bude sunce Uvjek nek bude nebo Uvjek nek bude mama Uvjek nek budem ja Uvjek nek bude sunce Uvjek nek bude nebo Uvjek nek bude tata Uvjek nek budem ja JEŢIĆ UBODEŢIĆ Jeţić Ubodeţić peo se na brjeţić. Poĉeo je padat snjeţić pa je jeţić bjeţić bjeţić pobjegao kući: napravio tamu obuko pidţamu legao u krevet vrući pa spava li spava – vidi mu se samo glava. Leţić leţić jeţić, pa da, pa da snje ţić … …

… Luko Paljetak KESTENOVA DRUŢINA Podnevno se zvono ĉuje, Vrijeme ruĉka najavljuje. Skladno tuĉe:din-don Kad zazvoni telefon. Mene moja baka pita Dal mi se danas skita? Brzo jedem ruĉak svoj Već me zove ptica poj. Šetet ćemo baka I ja Sve dok sunce toplo sja. Punu torbu jeseni Nabrat ćemo veseli. Pa umorni kući stići, Djeda iz sna hitro dići. Hajde,djede,trĉi,skoĉi, Igrati se valja poći. Noću spavaj, sad je dan, Šteta trošit dan na san Ide djedo mrmlja nešto, Novu igru smišlja vješto, Šilo,noţić,ĉaĉkalice I kestenove polovice Postadoše vojska prava. Al vojniku već se spava. Sprema baka na brzinu Kestenovu druţinu I još toplu uţinu U torbicu, Pa na rame Nosi me do moje mame. Klonula je mala glava, Na bakici svojoj spava. Sniva lijepo sve se smješka Sanja već da grade snješka. Sutra opet sve iznova, Baka, djed I igra nova….

CIRKUSKA PREDSTAVA U gradu Strnjaku truba svira:

tram-tra-ta, tram, a s cirkuskih kola govori kokoška Mira: Danas se prireĊuje cirkuska predstava u kojoj sudjeluju slon, krokodil i majmun Java. MeĊu tom velikom trojkom pravo iznenaĊenje priredit će vam jedna krava. Osim toga, dţez glazbu izvodit će trio: slavuj, vrabac i roda. U posljednjoj toĉki programa pjevat će tetka svinja i pametni magarac Gama!

ODBJEGLE KNJIGE Kad iz škole Vlado doĊe torbu baci u kut i na igranje poĊe. Leţeći u kutu jadna torbica reĉe: - Ĉudno li, dijete, baca me kao smeće! Na to jaukne knjiga: - Eh, i ja sam prepuna briga! Vlado po meni šara i još trista ĉuda stvara. Za knjigom biljeţnica stenje: - Uh, što li tek radi od mene. Listove kida i pravi avione, ili pak u njih umata bombone. Razgovor prekine torba: - Hajdemo skupa pobjeći svi od tog vraţića, dragi moji, i naći ljepši i ţivot bolji. Potom izaĊoše knjige iz kuta na ulicu, proĊu kroz park i stignu pravo u tvornicu. Vlado je traţio knjige, svoje velike brige. Njih nigdje, pa nigdje. Onda se sjeti i pogleda u kut, tu spazi papir ţut. Na njemu krupnim slovima piše: NEĆEMO TE TRPJETI VIŠE ! Otišle smo u tvornicu da od nas stvore lijepe i ĉiste knjige nove !

VRIJEDNA CICA Pogledajte malu cicu, baš je ona vrijedna! Cijelu veĉer vestu prede za maloga Icu. Sva je vesta ispletena od srebrnih niti i u njoj će malom Ici bome toplo biti!

MAĈKOVA NEZGODA Pokraj tople peći maĉak Brko drijema ne znajući što mu jedan mišić sivi sprema. Tada odjednom otvori oĉi, jaukne bolno i poskoĉi. Cvileći se uzduţ izvali na podu, mali ga je mišić ugriz' o za nogu. U tvrdnji se svojoj prevario nije jer ĉuo je kako se iz rupe sivi mišić smije.

MEDVJEDIĆ I KRUŠKE Trĉi mali medo ispod zrele kruške i govori ocu medi: - Eh, tako mi njuške, dohvati mi tata tri malene kruške! Posluša ga tata medo i dohvati krušku, medvjedić ga zato poljubi u njušku. Sav presretan k tomu reĉe: - Eh, tako mi, oĉe, moje male brade, te su kruške slaĊe i od ĉokolade, pa za ljubav moju dohvati još krušku koju!

RIBOLOVAC Na obali Jošave sjedi djeda Mata i ovećom udicom male ribe hvata. A onda ih stavlja u veliku torbu i veselo kući ţuri da napravi ĉorbu

KAKO JE ĆELAVI ĈIKO HTIO NAPRAVITI KOSU Uhvatio ĉiko neku dobru zgodu da za kosu kupi ĉudotvornu vodu. Ţurno kući ide, radosno se smije, na ćelavu glavu ĉudnu vodu lije. No, ne niĉe kosa iz ĉikine glave, već i dalje na njoj stoje tri dlaĉice male. Ljutit ĉiko psuje i od jada plaĉe, te svu krivnju baca na proizvoĊaĉe !

ZEĈIĆ Vije i vije snijeg zasipajuć dol i brijeg. Podalje pod stablom golim kuka i cvili mali zec. Još juĉer je imao majku koja ga je grijala toplim tijelom i njeţno, k'o svaka mati, umivala jezikom po ĉelu bijelom. Vije i vije snijeg, a zeĉić mali, k'o izgubljeno ptiĉe iz jata svog, pod golim stablom, suzama krupnim, šapuće svoju duboku bol. HVALISAVI ŢABAC Na lopoĉu barom plovi jedan ţabac mali skaĉe, pjeva i buĉno se hvali: - Ne bojim se patka, vele da on ţabe jede, ali to je samo varka. Roda ? To je krupna ptica, puno jede, pa mi ţabe za nju samo sitnica. S podvodnim proţdrljivcem spreman sam se uvijek tući i dakako, mili moji, deblji kraj izvući ! Al' ţapĉevu ovu hvalu prekinuo rasni patak, za tren oka pojeo mu slasni - batak !

CICA IDE U KINO Mala nam se cica sprema pa je pita druga njena: - Kamo se spremaš tako fino ? Cica će na to: - Ja, drugo, idem sad pravo u kino !

RUŢAN SAN Mali Ţeljko sniva vrlo ruţan san: Cijelog dana svome djedu sijao je lan. Usred crne njive na njega su skoĉile dvije pantere ţive ! Jedna ga je ugrizla, druga grebati stala. Al' kad se probudi, njegovim se uhom igra jedna lijepa cica mala !

SAN O LUTKI Sanjala je mala Lada da ima lutku kojoj je ime Nada. Uĉila je slova, priĉe, pjesme i broj do broja. Hranila je ĉokoladom, mlijekom, mesom i kruhom s marmeladom.

NADINA PJESMA O LUTKI Moju lutku boli glava, zato sada mirno spava. U košulji jednoj leţi, iz kolica mi ne bjeţi. Haljinicu jednu ima, al' nikad joj nije zima. Na glavi joj dvije - tri kose, a nogice uvijek bose !

LUTKA I MIRKO Mali se Mirko vaţan pravi budući da ima kamion mali u kojemu cijeloga dana prevozi kore od banana. Lijepa mu lutka viĉe: - Nemoj se tako praviti vaţan, moja seka Mira ima kamion koji prekrasno svira !

STVARNO NE ZNAM Ja stvarno ne znam što se to s mojom mamom zbiva. Iz dana u dan raste joj trbuh, a ne govori mi ništa. Osjećam da nešto skriva. Jedne je veĉeri upitah: - Zašto si mama debela tako ? Ona se na to nasmije jako i šapne mi njeţno: - Dobit ćeš na dar bracu il' seku, svejedno. U naš dom će doći kad stigne zima. Šutim i razmišljam: Kakve to veze s debelim trbuhom ima ? Plavi ĉuperak Plavi cuperak obicno nose neko na oku, neko do nosa, al ima jedan cuperak plavi zamislite gde? - U mojoj glavi. Kako u glavi da bude kosa? Lepo. U glavi. To nije moj cuperak plavi, vec jedne Sanje iz šestog "a" Pa šta? Videceš šta - kad jednog dana cuperak necije kose tude malo u tvoju glavu ude,

pa se umudriš, udrveniš, pa malo - malo. . . pa pocrveniš, pa grickaš nokte i kriješ lice pa šaljes tajne ceduljice, pa nešto kunjaš, pa se muciš, pa uciš - a sve koješta uciš. Izmešaš rotkve i romboide. Izmešaš nokte i piramide. Izmešaš leptire i gradove. I sportove i rucne radove. I tropsko bilje. I stare Grke. I lepo ne znaš šta ceš od muke. Sad vidiš šta je cuperak plavi kad ti se danima mota po glavi, pa od decaka- pravog junaka napravi tunjavka i nespretnjaka Starac i klupa U parku ĉesto dolaze skupa jedan starac i jedna klupa. Usamljen, tuţan djedica sjedi, pa moli klupu da s njom besjedi. Klupa ga sluša, kao dobra baka, draga joj djedova rijeĉ svaka. U podne klupa pruţi svoj dlan, daruje starcu najljepši san. Pa još zamoli njeţnu brezu, da pruţi granu - ko lepezu. Na starĉevo rame sleti i ptica, cvrkutom odagna tugu s lica. Oĉev kaput Oĉev kaput sa velikim dugmadima već je pregurao šest dugih zima. Dvije su jeseni kako majka štedi, da otac zamijeni kaput blijedi. A kad dan doĊe da kaput kupi,

otac šakom o stol lupi: Ima mnogo vaţnijih stvari, dobar je, dobar, i ovaj stari! I kad je stigla i sedma zima, otac je slegnuo ramenima. I kad se osma zima svali, otac će poĉeti kaput da hvali. Obućiće, paţljivo, svoj zimnjak sivi i poĉeti pred nama da mu se divi: Ima mnogo vaţnijih stvari, dobar je, dobar, i ovaj stari! Djeĉak ispod stola Već dva sata, već tri sata, jedan tata, s petog sprata, ĉisti svoja nova kola ... Već dva sata, već tri sata, jedan bata, s petog sprata, ĉuĉi ćutke ispod stola ... Zašto tata, ta dva sata, ta tri sata, ili bar od toga pola, nisi sa mnom ispod stola? Pa da nešto šapućemo, da priĉamo, da maštamo, i skupa da odlutamo negdje tamo, gdje nas ĉeka, livada i kraj nje rijeka ...

Ruke moga tate Da li ste vidjeli moga tate ruke? Da li ste njihov stisak osjetili? Liĉe na dvije kamenite luke, gdje su ţuljevi - laĊe usidrili. Da li ste gledali moga tate ruke, kad u njima oţivi gigant - dizalica? Tad su to dvije sunca pune luke, u kojima gradovi ogledaju lica. Da li ste spoznali moga tate ruke, dok mi njeţno prebiru plave vlati kose? To su tada dvije bistre, tople luke, koje moju tugu daleko odnose. Maĉak Brko Njušio je maĉak Brko dvije zrele kruške. Projuri mu Mijo pravo ispred njuške. Dograbio maĉak Brko u dva skoka miša. Mjerio ga on od repa do njuške, "SlaĊi si ti Mijo od najzrelije kruške!"

Mama Maca Sinoć, naša maca zaspala je sama, a jutros je poklonila ĉetiri mace nama. Jedna crna, jedna bijela, a dvije šarene, sve ĉetiri male, premalene. Svaki dan ih maca pere, briţljivo ih ĉuva, ušuškava, zatvara sve otvore da im ne naduva. Još okice nisu otvorile svoje. Pitam se zašto, "dal`se neĉeg boje?" Djecu ne donose rode Jednog dana, rješio moj tata, za roĊendan da mi kupi brata, pitao je u dućanu gdje prodaju suhu hranu i kupus iz Srema rekli su mu nema.

Drugog dana rješio moj tata za roĊendan da mi kupi brata pitao je u dućanu gdje prodaju suhu hranu i kupus iz Srema rekli su mu nema. Trećeg dana doĊe mama sva nasmijana pravo iz porodilišta kao da to nije ništa i reĉe sa vrata donosim ti brata! A tata,a tata... a tata zbori rode, dosta je bilo bajke, djecu ne donose rode već ih raĊaju majke, djecu ne donose rode već ih raĊaju majke! Au što je škola zgodna Au što je škola zgodna leĉi lenjost i samoću Ko da mi je kuća rodna Šteta što ne radi noću Kad nisam u svojoj školi mene moja duša boli Nema one druţine da delimo uţine Au što je škola sjajna u klupama par do para Svaki šapat svaka tajna jednu novu ljubav stvara Kad nisam u svojoj školi mene moja duša boli Nema one s kikom koju ne dam nikom.

Vuk i ovca Ĉini mi se vekovima Vuk sa ovcom nešto ima. Kad je vidi kako pase Vuk naprosto ne zna za se. Ovca kad mu vidi oĉi Ni da bekne ni da skoĉi. Ovca ne sme da se brani Vuk se njenim strahom hrani. Ne razumijem te odnose Ni zašto se ne podnose. Vuĉe vuĉe bubo lenja Neko pliva u Savi Neko radi u Rumi Neko šeta u travi A vuk ţivi u šumi. U školi ga ne vide Nema ni maturu U muzeje ne ide Prezire kulturu. Vuĉe vuĉe bubo lenja Šta će reći pokolenja Vodio si ţivot buran Pa ostao nekulturan. Usta su mu snaţna Duša mu je drumska Obećanja laţna A ćud mu je šumska. Uvek oštro reţi Uvek budan leţi Ĉak i kada beţi Ka zverstvima teţi. Vuĉe vuĉe bubo lenja Šta će reći pokolenja Vodio si ţivot buran Pa ostao nekulturan. Išli smo u Afriku Išli smo u Afriku Da sadimo papriku

Znate onu ţutu Finu ali ljutu Jednogrba kamila Zaĉas se pomamila Odmah se tu stvorila I debela gorila Onaj majmun sa grane Misli to su banane I zebra je videla Jako joj se svidela Grize gladni papagaj Misli neko voće fraj Videli smo ţirafu Misli meze uz kafu Ni reĉ nisu kazali Sve su zaĉas smazali Ništa nisu slutili Pa su se zaljutili Sad kuka pola Afrike Zbog banatske paprike Znate one ţute Fine ali ljute List na putu Sagnula se mala seja nad utrti put, i podigla list sa zemlje i crven i ţut. Pa pomisli, on boluje, metla ga na dlan, a nad njim smiješio se tih jesenji dan. I kap kiše, gle, na njemu: to je suza trag, pognula se i spustila, na nj poljubac blag. Zašuškao list uveli, sletio na put,

i zaspao snom dubokim rasplakan i ţut. Ĉudno mjesto neko

Negdje iza devet gora, negdje iza devet mora ima ĉudno mjesto neko, malo blizu, pa daleko, malo crno, malo bijelo, malo grad, malo selo! Svašta rade u tom mjestu: od kolaĉa prave cestu, iz bundeva kavu cijede, jedu -- dok na glavi sjede! Hahaha -- hohoho! Ima li još sliĉno što? Tamo krave lete zrakom, gluha muha pjeva svakom, a šareni šaran moli: bacite mi slatke soli! Hohoho -- hahaha! Što se još o njima zna?

U tom kraju u veselju med u mlinu stalno melju, u dimnjaku sove tove, u šešire sunce love! HAHAHA --HOHOHO zove vam se mjesto to!

Grleno gugutanje Slovo po slovo, rijeĉ po rijeĉ, Moja lutkica izgovara već. Smiješi se i grleno guĉe, Na veliku radost naše kuće. Rijeĉ po rijeĉ, slovo po slovo, To je za nju iskustvo novo.

Od mene ponosnog niko veći. Pa svima priĉam o maloj sreći. Tako sam se pohvalio tati, A on mi reĉe: - Sine shvati, Fino je kad djete progovara, Al' nije kad ocu odgovara. Da, Bilo je tako. Priznajem tuţno. Baš sam se jednom ponio ruţno. Sad se kajem od zemlje do neba, Jer bio sam kriv. Tako mi treba. Jednozubi gusar

Bilo je uvijek gusara s bradom, S jednim okom Il' drvenom nogom, Bilo je uvijek gusara bez ruke, S ĉeliĉnom kukom, Kao nekim rogom. Svi su bili jezivi, strašni, Od morske vode slani i prašni, Ali je gori od svih bio Jednozubi gusar Dente Del Rio. Imao je oba oka, Noge dvije, Ruke grube, Samo nije, oh strahote! Imao bijele zube. Od svih zuba samo jedan Stršio mu usred usta, Ko oaza oko koje Svuda vlada pustoš pusta. Strašan gusar jednozubi Kukao je i ridao, Ali ništa nije krao Ni pljaĉkao. Ĉuvao je zub jedini I triput ga dnevno prao, Jer ko mali nije htio Svakog dana zube prati, Pa sad strepi da i ovaj nekamo se ne otklati.

Tuga na livadi Sa najljepsim vjenĉićem, Ukrasom na glavi, Bijela rada cvjetala U visokoj travi. Kad su ljudi kosili Travu vitku mladu, Neĉujno posjekoše Ljepoticu radu. Tuţno krila spustiše Leptirića jata, A sunce se zaplaka Suzama od zlata

Vezeni most Kad jednom dodješ u grad od lišća da budeš najdraţi gost, vidjećeš kako obale travne na ruci drţe most. Most vezen ţicom svilenom, tankom, u sedam boja tkan; ogledalo mu zelena rijeka, a ukras sunĉan dan. Vjetar ga njiše ko voda ĉamce svezane u plićaku; rojevi svitaca nad njim se pale pa blista i u mraku. A pod njim ĉudni orkestar ljeta s dva cvrĉka u duetu, oglašava se svake noći, ljepši od svih na svijetu.... Kada nam dodješ u grad od lišća da budeš najdraţi gost, preći ćeš i ti korakom lakim vezeni, vitki most.

Strah u šumi Izjurio iz kućice Zeko pa će Glasno: -- Gdje si, vujo, srećo moja Da te jedem Slasno?! Gdje ste, lovci, da vam puške Izlomim na Dvoje?! Sudbinu će sada vama Zeĉići da Kroje! Gdje si lijo? Zvijeri, gdje ste, Dok sam dobre Volje? Pregrist ću vas kao mrkvu I još malo Bolje . . . Ĉule zvijeri kako zeko Danas ljuto zbori, Ĉak i potok samo o tom U gori ţubori. Preplašen je vuk u logu, Pri srcu mu Tijesno: -- Nije l' zeku danas moţda Ujelo što Bijesno? Viĉe zeko, šuma strepi, Strah posvuda Pao, Sakrio se bome brzo Ko je kamo Znao. A iz duplje ćuk se javlja I sve dublje Skriva: -- Vidio sam da je zeko Jeo ludih Gljiva . . .

Polazak u školu Djeĉak se mali u školu sprema Već je postao Ċak. -Kako ću, šta ću, veliki svijete, ja sam još dijete. Tamo ga ĉekaju brojke i slova, Školsko ratište pravo. -Kako ću, šta ću, veliki svijete, kad sam još dijete. Škola daleko, putevi dugi, Opasnosti svuda prijete. Kako ću, šta ću, Veliki svijete, Zalutat će do škole dijete. Majka ga briţno sprema I daje brojne savjete. -Kako ću, šta ću, veliki svijete, Ja bih još bio dijete. A riba kaţe ... Objaviću svima na znanje već mi je dosta te frke, u Carstvu sve foliranti neki jurcaju svoje brze trke. Spremam se odavno već zasad samo u glavi da i ja progovorim koju i zacrtam put svojoj slavi. Te kuca kaţe ljuto... av, av! Te kvak-kvak patka u bari! Te maca sa svojim... mjau, mjau! Te pjetlić s kukuriku jutro objavi! Pa onda krava... muuu, pa ovca i njeno... meee, pa ptice... ciju, ciju, ci, pa koza s ĉuvenim...bleee! K'o da je mudrost neka tamo i tu otvoriti usta, uĉiniću to i ja baš sada

da mi ne ostane ţelja pusta. I tako razmišlja riba gledajući galamdţija skup, najednom otvori jako usta, zijevnu i reĉe... blup, blup! Mojoj MAMI (za 8. mart) Ja nisam više mala da darujem ti cvijet, niti sam sasvim stasala da poklonim ti svijet. Za tvoj dan mila MAMA kazem ti veliko HVALA, za svaku rijeĉ, osmjeh i dodir koji si meni dala. Svu njeţnost tvoju, snagu i ljubav ţelim da ti vratim. Jednoga dana kada odrastem moći ću sve da shvatim. Besane noći, zubiće prve... Cjeniću tad i sama. Znaću da ništa teţe i ljepše nema već biti MAMA. Moj brat Kada moj brat treba da jede ceremonija poĉinje tada, ljutim se pomalo, viĉem na njega, tjeram ga da se lijepo vlada. A on se mršti, ljuti i duri i sve mu smeta, pa da. Jelo mu vruće, kašika mala htio bi da je sve ĉokolada. A kad se kupa, ma zna se već to veliki je dan, tada se kada pretvara u more a nekad i u okean. Stonoga bosonoga Poţeljela stonoga novu garderobu, iz butika haljinu uzela na probu. I šeširić luckasti stavila na glavu, oko vrata mašnicu lijepu, svjetloplavu.

Putem prema postolaru radosno se smije, samo jednu vaţnu stvar predvidjela nije: da obuje nogu sto nema novca dosta, stog i dalje stonoga bosonoga osta. Što je za me sreća Kad me cvrkut ptica budi, sunce kad mi osmjeh nudi, kad mi radost puni stan - sretan svaki moj je dan. Kada duga nebo krasi i nad valom sunce gasi, kada trešnja prva zri - sretni su mi dani svi. Kad se djeca jutrom bude, na cjelov mi obraz nude, dok mi kradom beru cvijeće - nema za me veće sreće. Ljepota Prelijetao leptir jedan mali potok u vrbiku, pa u vodi iznenaĊen zagleda i svoju sliku. -"Potoĉiću, ogledalce, zar to vidim lice svoje? Da l' još nekog na svijetu krase tako lijepe boje? Ima li u koje ptice ko u mene lijepo lice?" Potoĉić se samo smješka, nije šala niti greška: "Nikad dosad oĉi moje ne vidješe ljepše boje. I u tebe, i u ptice, jednako je lijepo lice, al' je ipak draţe meni lice jedne djevojĉice; dok si kosu cvijećem kiti i radosno k meni hiti, da u bistroj vodi vidi

hoće l' kome da se svidi. Tog je trena njena sreća od ljepota sviju veća Ĉudnovato sunce Što se to sa suncem zbilo da se sad u more skrilo? Boli li ga moţda glava pa je leglo da odspava?! Il' se jadno mraka boji pa do jutra tamo stoji?! Ako saznaš razlog pravi, potrudi se, pa mi javi! Pĉela Jedna mala pĉela ţuta našla cvjetić pokraj puta. Na laticu bijelu sjela, da bi praha slatkog jela. Livada se pred njom pruţa, puna sljeza, divljih ruţa. Od radosti ne zna što će, djeci meda dati hoće.

San jednog miša Jedan je mišić;, imenom Toto, odluĉio, djeco, uplatiti loto. Stigne li ga nagrada, već skovan je plan, od sreće ne moţe doĉekati dan. S mišicom jednom, koja ga voli, provest će vikend - u gorgonzoli. Hvalisavi slon

Hvalio se, hvalio, jedan sivi slon meĊu šumskim zvijerima najjaĉi je on! Hvala se i slava u trenutku stiša kada pokraj nogu on ugleda miša.

Kad se Lejla zaljubila Kad se Lejla zaljubila, kod doktora ode, a doktor joj propisao, ĉašu hladne vode. Joj doktore, ne šalim se, ozbiljno je stanje, u školi sam popustila, napušta me znanje. Ne brini se drago dijete, doktor zna šta radi, zato popij ĉašu vode, voda glavu hladi. Doktorica Doktorica, to je teta, što po grlu mome šeta, sa kašikom od drveta. Jako zini kaţi "A", prepadnem se od tog ja. Kad ne treba da se zine, tad mi mama bluzu skine, slušalicom tada teta, po leĊima mojim šeta. Šta li sluša, ko će znati, to je teško da se shvati. Ja baš ne znam kako vi,

mene sve to uplaši, kraj mene su tata, mama, jer ne smijem biti sama. Kad pregleda nema više, tada teta recept piše, viknula bih ja na sve to, Injekciju nemoj teto! Zubni kvar Zubi su vam moji vrlo ĉudna stvar, zabole me samo kad dobiju kvar. Za kvarove tata razne sprave ima, al' ne moţe zube da popravi s njima. I zato me tata vodi kod zubara, jer on lijeĉi zube od zubnoga kvara. Zubar ima sprave koje nema tata, za mene su ogledalo, pinceta i vata. Pravo da vam kaţem, sakriti ne mogu, prepadnem se ţiva, od glave do nogu. Tada srce moje spusti se u pete, razumjeće ĉiko, ja sam malo dijete. Kad su laste odlazile Kad su laste odlazile potoĉiću dah je stao, jorgovan je suzom ţutom za lastama zaplakao. Nad šumom se magle vile, na cesti je vjetar meo; zec od tuge cijelog dana nije ništa, ništa jeo.

Gavranu se od ţalosti (il' od zime) treslo krilo . . . Kad su laste odlazile sve je, sve je tuţno bilo. Zec i vjeverica Vjeverici kusat zeko neki dana pod bukvom reko: - Da je meni takav rep, ko sunce bih bio lijep! Vjeverica ko u šali zecu veli: - Ne budali! Za poso se brini svoj, a ne diraj repić moj. Svak ponešto lijepo ima, Ĉim prednjaĉi pred drugima. Duge uši tvoj su dar, a rep dugi - moja stvar! U mraku U mraku predmeti razgovaraju; nešto se tajno dogovaraju. U mraku rogovi drveću rastu, ĉudovišta spavaju u svakom plastu. U mraku pila zubima škrguće i netko nešto traţi oko kuće. Kukuruzi tada sablje pašu, Brda reţe i repovima mašu. Mnogi klinac tada reĉe staroj vrbi: - Teta, dobro veĉe! Gdje tko spava? Slador spava u medu, voda u ledu, struja spava u ţici, cvrkut u ptici. Slika spava u kistu, u nekoj ruci i boji, a vrijeme spava u satu koji stoji.

Kad ţirafu boli grlo Kad ţirafu boli grlo to je nešto strašno vrlo strašno vrlo, strašno vrlo To je vrlo strašna bol Koja ide sad niz brdo sad niz dol to je bol to je bol Kad ţirafu boli vrat Tada je to bol na kat Bol što metrima se mjeri Kad vrat boli druge zvijeri To i nije neki bol TO je više neki fol Kad ţirafu boli vrat Najbolje da podje spat Najbolje da podje spat PoĊite s njom i vi Lagani vam bili sni, Lagani vam bili sni Hoće li se rode izroditi? Kad se još trava ruĉno kosila roda je djecu po kućama raznosila. Mama joj nije ni ţelju pravo izustila već je ptica dijete kroz dimnjak spustila. Donijela bi roda budućeg princa, kapetana broda ili neko drugo lice, što bi vec tko naruĉio od ptice. Danas, rode samo što se ne izrode jer djecu mame donose same. Ali roda i dalje na dimnjaku ĉuĉi, moţda ipak netko dijete naruĉi! Mišiji oglas Mijenjam konfornu rupu skupu, trorupu s pogledom na kišu. Što će to jednom mišu!? Rupu sa balkonom od trulog lišća i isto takvim roletama, s grijanjem po sistemu:

GORI MI POD PETAMA. Rupa je osvjetljena neonom: MAĈIJE OĈI zvan od kojeg ne znam više kad je noć a kada dan. Tako mi peĉenog pijetla i rupu mijenjam zbog prejakog svijetla. Dao bih je (kazat ćete: - gle bedaka - ) za bilo kakvu rupu usred mraka. Bolje me i ne patri. Bitno je da ima poseban, izlaz, dva-tri!

Maĉiji oglas Maĉka toliko i toliko dugaĉka, rep više nego lijep, mazna, rese me svojstva razna - još se nitko nije drznuo, da mi ne pohvli krzno, glaĊe je od najnjeţnijeg pliša traţim poznanstvno jednog miša. Uvjet je da brkove ne šiša. Ako je k tome gojazan, da mi neće odgovarati ne postoji bojazan. Miš mi treba radi kulturno-zabavnog ţivota, u obzir ne dolaze sastanci kraj plota. Molim kandidate da doĊu na probu u sobu. Još nešto vaţno za kandidate: prednost imaju miševi u pratnji mame i tate. Dobri ĉuvari Sastala se jednog dana Ova druţba odabrana: Zeko, lija, medo, vrabac I zeleni mali ţabac, Ĉvorak, ĉaplja, mrki vuĉe, Htjeli bi da zanat uĉe. Vijećali su vrlo dugo, Svaki bira zvanje drugo.

Zeko prvi progovara: "Uĉio bih za vrtlara U kupus ću mirno sjesti, Plijevit ću ga, neću jesti". Tad će teta lija stara: "Ja ću, braco, za gušĉara. Kraj gusaka ja ću sjesti, Ĉuvat ću ih, neću jesti". Za medonju ima ĉara Samo zvanje licitara: "Pokraj meda ja ću sjesti, Prodat ću ga, neću jesti". A vrabac će za poljara, To mu zvanje odgovara: "U zrelo ću ţito sjesti, Ĉuvat ću ga, neću jesti". Ĉvorak veli: "Za pudara od vajkada imam dara, U vinograd ja ću sjesti, Ali groţĊe neću jesti". Ĉaplja ţivi pored bare, Zato ţeli u ribare: Kraj ribnjaka ja ću sjesti, Ali ribe neću jesti". Mrki vuĉe progovara, "Uĉit ću se za ovĉara; MeĊu ovce ja ću sjesti, Ĉuvat ću ih, neću jesti". Ţabac ne zna što da bira, Već drugima ne da mira. Ruga im se i krekeće: "Dobra od tog biti neće".

Zeko u kafani Sjedi zeko u kafani i novine ĉita bolje da je tu, u toplom, nego da se skita. Traţi zeko, svuda traţi, ne piše li nešto o zeki i zeĉićima,

kako skaĉu vješto. Svu je štampu pregledao dvaput ispoĉetka, o zeĉijem divnom svijetu nigdje niti retka. RasrĊeno zovne: "PLATITIII !!!" Na kelnera planu: "Više nikad neću svratit u ovu kafanu!" Što je duga? Što je duga? Komadić neba išaran nepoznatom rukom, na brzinu izmeĊu dva pljuska kiše. Kad bismo samo mogli dohvatiti te ĉudne vrpce prije nego se rasplinu, taj šareni most što bljesne, i nema ga više! Slijepi mišu spavaj slatko Slijepi miš pod strehom spava, niz strehu mu visi glava. Lijepo mu je spavat tako, on i sanja naopako. Iz oblaka stablo raste. Po jezeru plove laste. Ţeljeznici rep od dima, traĉnice joj na leĊima. Kiša pada iz bunara i po nebu dugu šara. Iz rodina ţuta gnijezda ispala je prva zvijezda. Slijepi miš pod strehom spava, niz strehu mu visi glava. Tu vještinu ne zna svatko; slijepi mišu, spavaj slatko! Najšareniji leptir Jedan je leptir strašno tuţan bio, zbog bijelih krila uvijek se je krio!

Bojao se svih leptira što imaju šare i pruge a kad bi vidio admirala, umirao bi od tuge. Kad je jednog dana, nabavio dosta para, sretan je odlepršao do najboljeg slikara. Obojao mu slikar krila, sretan se u zrak vinuo, od prevelike sreće gotovo uginuo! A onda je postajao umišnjen sve više, i tako je to trajalo sve do prve proljetne kiše! Kanta za smeće Jedna je kanta za smeće plakala: - Slabe sam sreće, vjeĉno sam tako prazna, to mi je sigurno kazna, nitko me, izgleda, neće, zato sam tako jadna, neprestano sam gladna, ima li nevolje veće? Apetit moj je velik, ţeludac kao ĉelik, ja ne izigravam damu, ne biram posebna jela, ja samo jesti bi htjela krpe, i papir, i slamu, i kosti, i salamu, ne drţim dijetu strogu, ja, ako treba, mogu, pojesti i sebe samu! Kako rastu djeca Kako rastu djeca? Kao vrbe iz vode, kao u livadi trava, Djeca rastu iz nogavica i rukava. Kako trĉe djeca? Kao kozlići, kao leptiri, kao brza voda, Dijete radije trĉi nego da hoda.

Kako plivaju djeca? Kao delfini, kao papuĉe, kao laĊe, Već kako se koje dijete snaĊe. Kako zaore djeca? Kao ĉavke, kao pokvareni motori, kao pĉele, Bilo da se ljute, bilo da se vesele. Kako se igraju djeca? Kao djeca. Djeca se igraju toliko igara Da ne bi stalo ni u pet ambara. Kako se peru djeca? Kao patke, kao jegulje, kao maĉke kad kišu. Okupana djeca na proljeće mirišu. Kako spavaju djeca? Kao maĉići u košari, kao sjenice mlade, I slatko, slatko, slaĊe od ĉokolade.

Ljubiĉica - Ljubiĉice, Pokaţi mi lice, Jesi li plava ili bijela, Pokaţi se cijela. - Kome ćeš me brati, Mami ili tati? - Malo mami, Malo tati, Malo baki dati. Mi djeca Mi djeca sagradit ćemo grad Sa mnogo zelenih krošanja. Mi djeca sagradit ćemo grad Sa mnogo plavog neba. Mi djeca sagradit ćemo grad Sa najvećom ulicom radosti. Mi djeca sagradit ćemo grad Koji neprijatelj nikad neće osvojiti. Mi djeca sagradit ćemo grad

U našim srcima.

Olovko, olovko Olovko, olovko, Zašilji se! Zadaćo, zadaćo, Napiši se! Knjiţice, knjiţice, Nauĉi se! A ti, lopto, To ću sam. Igrati se znam! Ţar-ptica - Uhvati mi, tata, pticu, Ţarku pticu, Sjajnu pticu! - Uhvatit je ne mogu Zec mi stao na nogu. - Ti ulovi zeca! - Zeca bih ulovio, Al' ga jelen odnio. - Ti ulovi jelena! - Šumica je zelena, Ona ne da jelena. - Ti posijeci šumicu. - Al' šumicu ĉuva vuk, A na straţi bdije ćuk. - Ti potjeraj ćuka I ulovi vuka, I posijeci šumicu, I istjeraj jelena, I uhvati zeca, Nek ti nogu oslobodi Da uhvatiš ţarku pticu, Ţarku pticu, Sjajnu pticu, Da mi sjaji mjesto svjetla, Da mi pjeva uspavanku,

Da me budi na uranku, Da mi pjeva mjesto pijetla. Zašto se rastuţila slonica Jedne većeri u gaju MeĊu visokim palmama Rastuţila se teško Jedna slonica mama. Gledajući svoje slonĉe, Njeţno i malo, Nešto teško, Nešto neobićno i teško Na srce joj palo. - Tako je maleno! Uzdisala je mama Tek je nekoliko stotina kilograma! O, hoće li dorasti do pravoga slona, I kako će dostići nekoliko tona? Kako je maleno, Kako je njeţno, Kako je sitno! Stradalo bi kad bi se kakav Neslonski slon ritno!... I kao palmin list se trese, Mogao bi i vjetar da ga odnese! Kako je njezno moje slonĉe malo! Ubilo bi ga kad bi nešto palo, Kakav kokosov orah tvrdi, Za cio ţivot da mi ga nagrdi! A tek kad bi orah bio Triput, Petput, Stoput Veći! A slonĉe, siroto, ne bi moglo uteći... I slonica pod palmom poĉinje da plaĉe: - O, kad će biti veće! O, kad će biti jaĉe!... A iza široke rijeke, iz granja, Crven mjesec lagano izranja, Poput neĉijeg velikog oka, Koje motri ozgo, s visoka, Kao da straţi, I njeno slonĉe traţi i traţi....

Neposlušne stvari "Uh, ma što je smojim ĉarapama? Jesi li ih gdje vidjela, mama?" "Da, vidjela sam jednu bijelu vranu, Gdje ih nazuva jutros na tavanu!" "Olovĉica mi je sinoć ovdje bila, A sad je nema. Gdje se samo skrila?" "Ah, da sjećam se: Maĉak je svom pokojnom djedu Pisao pismo. A gdje ju je metnuo to vidjeli nismo!" "Šal sam ovdje negdje ostavio, Reci, mama, gdje bi on sad bio? "Jutros proĊoše dva šarena zeca Kaţu, treba im za put do Mjeseca!" Ludi dan Pijetao mi jutros reĉe: - Kume dragi, dobro veĉe! - Je li ovo san il' java? S miševima maĉka spava. Krezub jarac puši lulu, siv magarac svira frulu, za rep liju guska vuĉe, šaran leti iznad kuće... S punom torbom majmun stran ĉestita mi - ludi dan! Darova je puna torba: od bunike u njoj ĉorba, posoljene tu su šljive, na roštilju lude gljive, od trnjina šljivovica, od kopriva gibanica, od paprika med u zdjeli, od kukolja hljebac bijeli ... Rep podvinu majmun tad: - Pij i jedi, bit ćeš mlad ! Gledam jadan, što se zbiva: sjekira u vodi pliva, koza vijenac meće na se, u pidţami zijeva prase, potkovana ţaba rza,

uz brijeg teĉe rijeka brza, vjeverica pjesmu piše, u maramu mjesec kiše ... - Jao, ljudi, što je to ? U rog roĊen duva vo ! Obratih se tad na pijetla: - Obraza ti, rekoh, svijetla, kakve li su ovo stvari ? A meni će kokot stari: - Gle, u Mudroj Knjizi piše: "Ĉarolija nema više. Tek istina jedna ţiva u ovoj se knjizi skriva: da još ima ludu ĉar tridesetifebruar za kog ne zna kalendar !" Telegrafske basne Zeĉja logika - Imam oklop - kornjaĉa se hvali - a ja bodlje! - Jeţ će nato mali. Zec će hrabri: - U mom selu drţe kaţu da je bolje, kad su noge - brţe... Magareća posla Magarac se uputio vlasti. tuţi zeca zbog uvrede ĉasti: - Slavni sude, zec mi ugled ruši tvrdeć svud da imam - duge uši.

Ima dana Poslao sam po kuriru zecu mladom jarcu pjesmicu za djecu. - Baš ti hvala! - Poruĉi mi jarac ĉitat cu ih kada budem starac. Zeĉja škola O vuku sred šume neke zeĉićima zbori zeka, al' ne znaju jadni zeke u zasjedi vuk da ĉeka.

Nepopravljiv Ĉita jagnje Ezopove basne, pa se divi: Mudre su i krasne. Tek jedno je pri tom grdna muka, što ne mogu da poprave - vuka...

Milo za drago Vuk se jedan smijao psetancu što je danju vezano na lancu, a psetance smijati se stade, kad vuk noću u stupicu pade... Vuĉje pokajanje - Ezopa mi! - Vuk pastiru reĉe - Zbog jareta tvog me savjest peĉe! A na ove "pokajniĉke" rijeĉi pastir vuka toljagom izlijeĉi...

Tuţno primirje Vidjeh kako jagnje vuku pomirljivo pruţa ruku. Taj mi sluĉaj stvori povod da zamislim - skori sprovod. Lav "Što ţeliš?" pitao sam lava. "Ja?... pilule od kojih se spava!" "Vaša ţelja, o slonice mila?" "Da smršavim bar tristo kila!" "A vi medo?" "Da nestanu puške i da rode u izobilju kruške!" "Što ţelite?" pitam vuka tiše. "Manje pasa, a ovaca više!" "Vaša ţelja, o magarĉe sivi?" "Da se slavuj mom njakanju divi!" "A vi zeĉe?" "Ja uz ţelje mnoge ponajviše ţelim brze noge!" Sve obiĊoh tako prijatelje, pa ih redom upitah za ţelje.

Pitah zvijeri, ţivotinje, ptice, Zebre, jarce, gnjurce, kukavice. I, na kraju, do majmuna svratih, Te se znancu starome obratih, Skinuv kapu, rekoh: "Dobro veĉe, Što ţelite moj majmune diĉni?" Namrštiv se, majmun odmah reĉe: "Da mi ljudi budu manje sliĉni!" Velik kao dijete Znaš li što ću ja postati kada odrastem, za tvoju ljepotu, svijete ? Ja kada odrastem jako veliki, ja ću postati dijete. Najljepše je kad odrasteš, a ostaneš djeĉji stvor, pa svi misle da si velik zato što si profesor. Što si doktor od imena, struĉnjak za rakete a ne znaju da si velik zato što si dijete. Moţeš biti pilot, rudar... slavni pisac knjiga djetetu je svaki pos'o lagan kao igra. Ma nosio ja u glavi i sve fakultete, kad odrastem jako velik, ja ću ostat' dijete.

Maĉak u Trapericama ti: stani rijeko bistrooka brbljiva si strašno pusti malo starom mlinu neka melje brašno ja: pa ne moţeš ţito mljeti

ako nisam glasna što me tako bijelo gledaš kao miš iz brašna ti: ništa drugo ti i ne znaš samo melješ svašta ali dobri stari mlin sve prsti i prašta ja sam samo jedan trošan mlin kroz daske mi vire krpice neba zrvanj mi vrti vodenjak dţin moj kamen je komad vruća hljeba ja imam tapete od mahovine na krovu mi ţive pauk i ćuk poda mnom bjeţe u mlazu svile ţubor sam ţivih kapljica zvuk

Voće Neka priĉa šta ko hoće, najbolje je biti voće. Ĉim je vrijeme da se cvate, već bacaju pogled na te. Dok si zelen, blago meni, proĊeš kao svi zeleni. Kad zarudiš, kad se zrije, svi te ţele - ko će prije. Ako niste skloni kvaru, ĉuvaju vas na ormaru. Ĉuvaju vas u vitrini i prirodnoj veliĉini. Ti mirišeš, širišs nadu, izbjego si marmeladu. Dok si bio baš si bio zadatak si ispunio. Neka priĉa šta ko hoće,

najbolje je biti voće.

Sve što raste... Sve što raste htelo bi da raste - Neka raste i treba da raste! Sve što cveta htelo bi da cveta... - Neka cveta i treba da cveta! Neka gleda sve što ima oko, svako krilo nek leti visoko! Leteti, leteti, lepo je leteti! Ţiveti, ţiveti, lepo je ţiveti! Sve što leti htelo bi da leti... - Neka leti, i treba da leti! Sve što peva htelo bi da peva... - Neka peva, i treba da peva Neka skaĉe sve što ima nogu, neka trĉi svi koji to mogu! Skakati, skakati, lepo je skakati! Ţiveti, ţiveti, lepo je ţiveti! Sve što trĉi htelo bi da trĉi... - Neka trĉi, i treba da trĉi! Sve što kljuca htelo bi da kljuca... - Neka kljuca, i treba da kljuca! Neka peva

sve što ima glas, niko lepše, vedrije od nas. Pevati, pevati, lepo je pevati! Ţiveti, ţiveti, lepo je ţiveti! Kad je bio mrak Kad je bio mrak, Kad je bio mrak, pojurila maĉka miša ĉak, ĉak, ĉak. - a da l' ga je progutala, il' ga nije progutala, to ni ona nije znala - jer je bio mrak, jer je bio mrak Plavi zec Tri sam zemlje prelazio, i tri gore pregazio, i tri mora preplovio dok ga nisam ulovio. Plavog zeca, ĉudnog zeca, jedinog na svijetu! Ovaj zec zna da svira, ovaj zec zna da plete, ovaj zec ruĉak kuha, ovaj zec kuću mete, Ovaj zec plesti umije, ovaj zec ţnjeti umije, ovaj zec šiti, piti i francuski govoriti - sve razumije! Plavi zec, ĉudni zec, jedini na svijetu! Ja ga htjedoh Vama dati da Vam šije,

da Vam pije, da Vam kroji, da Vam broji, da Vam plete, da Vam mete, da Vam kuha, da Vas ĉuva, da Vam pjeva slike šara i francuski razgovara. Plavi zec, ĉudni zec, jedini na svijetu! Stavih zeca u torbak, pa poţurih svojoj kući. Al´ kad bijasmo ispred kuće, stade zeĉić da šapuće. - Pusti me, lovĉe, hrabri lovĉe, da oĉešljam kosu, da umijem lice, da odsjeĉem nokte, da ispravim stas, da udesim glas. Nek´ vide djeca plavog zeca ĉudnog zeca jedinog na svijetu! Pustih zeca iz torbaka, al´ se zec ne oĉešlja, al´ se zec ne umi, nit´ ispravi stas, nit´ dotjera glas. Vec pobjeţe, oj, nesrećo, na kraj svijeta, oj, nevoljo! Plavi zec, ĉudni zec, jedini na svijetu!

Strašan lav Bio jednom jedan lav... Kakav lav? Strašan lav, narogušen i ljut sav! Strašno, strašno! Ne pitajte - šta je jeo. Taj je jeo šta je hteo - tramvaj ceo i oblaka jedan deo! Strašno, srašno! Išao je na tri noge, gledao je na tri oka, slušao je na tri uva... Strašno, strašno! Zubi oštri, pogled zao, on za milost nije znao! Strašno, strašno! Dok ga Brana, jednog dana, nije gumom izbrisao. Strašno, strašno! Jesenja pesma Sve je poslo naopaĉke za vrapce i za maĉke, kad je jesen okaĉila svoje ţute znaĉke, kad je vetar zapevao novembarske taĉke... Paţnja! Paţnja! Velika jesenja kupoprodaja!! Prodajemo suncobrane - kupujemo kišobrane! Prodajemo staro lišće - kupujemo pahuljice!

Prodajemo trotinete - kupujemo sanke! Kupujemo šubare - prodajemo mašne! Prodaćemo sokne - kupićemo rukavice. Prodaćemo sejalice - kupićemo grejalice. Prodaćemo sladoled - popićemo ĉaj. Jer: Sve je pošlo strmoglavce za ptice i za cveće, kad je sunce odustalo na krov da nam sleće. Kao da je ţuto ljuto, kao da nas neće!

Fifi Ovaj ĉas, ovaj ĉas jedan pas, na uzici od svile, sa noktima od lila, s mašnicom od tila prolazi kraj nas. Jedna ţena stara sa njim razgovara: - Fifi, gledaj pravo, Fifi, digni rep. Fifi, pazi drvo. Fifi, nisi slep. Fifi, masnu pazi. Fifi, lepo gazi. Fifi, to ne njuši. Fifi, gore uši. Fifi, ti znaš ko si. Fifi, ne prkosi. Fifi, jezik niţe. Fifi, hodi bliţe. Fifi, ne skakući. Fifi, sad ćeš kući. Tako Fifi ţivi na uzici od svile, sa noktima lila,

sa mašnom od tila, Tako ţena stara, sa njim razgovara. Tako ovaj ĉas proĊoše kraj nas. Šta je otac? Molim vas, recite otac šta je. Da li je otac tata ili - sudija za prekršaje? Mene otac stalno ispituje i ţeli ovo i ono da ĉuje. I kad sam u školu pošla i kad sam iz škole došla, i zašto je ovo ovako i zašto je ono onako, i zašto je ovo ovde zašto ono nije onde, i kako sam smela ovo i kako sam smela ono, i znam li ja da sam već velika i znam li ja da nisam više mala, znam li ja šta je "karakter tvrĊi od ĉelika" i znam li ja pošto je šnala? I zašto nisam mislila i kako nisam pazila, i šta sam opet zgazila i kako, kako i zašto, zašto i smem li, i smem li, i znam li, i znam li? Pa zato pitam otac šta je. Da li je otac tata ili - sudija za prekršaje.

Svakog dana Svakoga dana kad s posla doĊe moj tata meni kosu ĉupne, moj tata mene šakom lupne i kaţe: - Jak si kao gvoţĊe. Svakoga dana kad pere ruke on nasapuni sestri lice, i prska vodom kanarince, i s našom maĉkom igra ţmurke. Svakoga dana kad za sto sedne moj tata brata za nosić dirne, moj tata bratu na uvo svirne i vadi neke bombone medne. A posle ruĉka, svakoga dana, kapetan tata i mi mornari uzmemo samo najpreĉe stvari, sednemo ţurno na kauĉ stari i isplovimo iz našeg stana. Ĉupavko Neće da se šiša nas drugarĉić Miša pa se naglas dere. To zaĉuli vrapci, meĊu sobom zbore: -Vrapĉije nam vjere, ne htjedne li Miša zbilja da se šiša, porašće mu kosa duga kao rijeka, oštra kao trava; napraviće u njoj svoje gnijezdo osa, pomiliće njome ĉete ţutih mrava. Niko neće smjeti da mu se pribliţi; ptice neće htjeti da mu na prag slete, da kljucaju mrva; i maĉka će prva svom maĉetu reći da mu ĉisto, malo, ne prilazi, da se ne bi ošugalo.

Vjeverice Vjeverice garavuše, s bijelom trakom oko guše, igrale se jednom danju na bukovom starom panju, klikerĉića i piljaka, tek uzrelim lješnjicima, pokraj ptica i biljaka. U tom jedna, ponajmlaĊa, dva lješnika sakri smeĊa ukraj panja, iza leĊa: nije znala šta je kraĊa, dajem svima tvrdu vjeru, mislila je smije ih skriti za veĉeru. -Gdje je nama piljak peti, gdje je treći, ponajveći, kud se uĉas mogo' djeti? zagrajale garavuše. Zgrabi li ga moţda ţunja, skri li ga zeĉić ispod gunja, ili bukva ispod skuta, ili nekud odskakuta? Kad eto ti ĉete mravi trĉi uz panj da im javi: - Nasli smo vam dva lješnika povelika tu u travi! I na panju opet, eno, igraju se sve pošteno a u male izjelice bukti lice sve crveno. Igranka Dobila sam juĉe poziv na bukovom listu tanku: -Zovete se na igranku sred dvorane u proplanku, veĉeras kad mjesec grane. Priveţite krilce, od tanke svilice, ponesite za trubu, podeseno rilce, fenjerĉić na turu, svećice u kosi, budite u rukavicama, ali bosi.

Oko struka, oko nogu, oko vrata, nakit od zlata i trake od pauĉine i sunĉane zrake. Sviraće dobrovoljci: bumbari, komarci i moljci. Primamljiv poziv, zacijelo. Samo nisam mogla naći za igranku propisno odijelo. U gostima Pozvao je maj sve bube na ĉaj, od ose do pĉele, da se provesele, tihe bubamare, leptire,bumbare, i livadske popce, i rudare rovce. Spremio je maj sudove za ĉaj, iznio u polje raznobojne šolje, pozlaćene kupe, ĉuturice skupe, i rumene zdjele i krĉage bijele. Sipao je maj svakom med u ĉaj, u crvene lale, u zvonĉiće male, u hajduĉku travu, peruniku plavu, u ţute ljutiće, da zasladi piće. Popio je svak, i leptirić lak, ĉaja pola litre, zasvirale citre, zaĉula se truba sviraĉica buba,

iz obliţnjeg ţbuna zapjevala ţuna. Krompir Krompir mi je uvek bio omiljena tema. Ja ga smaţem iz tanjira, Uvek bez problema. Njam - njam. Bilo da je prţen, peĉen, Ili moţda baren, U mome ţivotu nikad nije zanemaren. Njam - njam. Ĉemu da ja priĉam, Reĉiću vam kratko: I kad jedam slano, Najedem se slatko. Mogu o tom da vam priĉam Ceo dan i noć. Ali, evo, u tri reĉi, Krompir je moć! Njam - njam. Ĉemu da ja priĉam, Reĉiću vam kratko: I kad jedam slano, Najedem se slatko. Ĉemu da ja priĉam, Reĉiću vam kratko: I kad jedam slano, Najedem se slatko. Njam - njam. Bumbar Zum zum zu zu zu Zum zum zu zu zu Zakleo se bumbar u cvijet i u med da će na livadi da napravi red neće tu da vršlja od sad bilo ko ni zeka ni jaga ni koza ni vo

Nek znaju i stranci ţirafa zebra i los svakoga ko pase gricnut će za nos zum zum zu zu zu zum zum zu zu zu Zakleo se bumbar u cvijet i u med da će na livadi da napravi red neće tu da vršlja od sad bilo ko ni zeka ni jaga ni koza ni vo Jer oni su zbilja nevaspitan svijet ĉupajući travu pojedu i cvijet zum zum zu zu zu zum zum zu zu zu U svijetu postoji jedno carstvo U svijetu postoji jedno carstvo u njemu caruje drugarstvo, u njemu je sve lijepo u njemu je sve njeţno u njemu se sve raduje.. Tamo su kuće od ĉokolade prozori su od marmelade. Tamo svako radi ono što hoće tamo raste svako voće!! (branko kockica) Razbole se lisica Razbole se lisica suši se k'o grana leĉili je briţljivo nekoliko dana. Ajajajaja ja ja! Ajajajaja ja ja! Ali bolest neznana sve je jaĉe steţe zato lisac zeĉeve u fijaker preţe. Ajajajaja ja ja! Ajajajaja ja ja! Da ti draga naĊem lek preći ću sto gora i odvaţno preplivati dvesta plavih mora.

Ajajajaja ja ja! Ajajajaja ja ja! Krupne suze lisici padoše u krilo: "Kad bi gusku pojela lakše bi mi bilo". Ajajajaja ja ja! Ajajajaja ja ja! (branko kockica)

Zvjezdani kovaĉ Kolibe evo na kraju sela, ĉarobnjak takve gradi, ĉaĊava, mrka, sa jednim okom. Šta li se u njoj radi?! Ĉuje se zveket, lupa i tutanj, još će da grune mina! Da nije tamo viještac iz priĉe, okiva Brku, dţina? Ne boj se, bato, slobodno priĊi, ulazi, nije varka. tu ćeš da naĊeš kovaĉa starog, susjeda moga, Marka. Kasno je veĉe, bura se sprema, oblaci nebom jezde, a kovaĉ grmi ĉekićem teškim, iskiva zlatne zvijezde. Eh, sada znadem zvjezdanog tvorca, tu više nema tajne: to stari kovaĉ veĉeri svake prosipa iskre sjajne. Nekad je nebo tuţno i crno, noćna pustinja prava. Znam i zašto, to ću ti reći: umorni kovaĉ spava. Ponekad samo prosine mjesec kroz oblak lika snena. To ti je vatra kovaĉa Marka,

tinja - zaboravljena. Nudi se direktor Poletan, spretan djeĉak osnovac, ne pije vino, ne voli novac, šećerne stvari njegov su sektor, zato bi rado bio direktor negdje u selu ili gradu, u fabrici za ĉokoladu. Jedina mana priznajem griješan mnogo sam smiješan

Crteţ malog djeĉaka Sunĉani krug Nebeski svod Crteţ je malog djeĉaka Nacrta on Napisa on U uglu na listu svom Uvjek nek bude sunce Uvjek nek bude nebo Uvjek nek bude mama Uvjek nek budem ja Uvjek nek bude sunce Uvjek nek bude nebo Uvjek nek bude tata Uvjek nek budem ja <<< - Vrapĉić Ĉika poštar, djecu pit'o prije dva-tri dana: Ko je Neo? Ima pismo Od starog Dţivdţana? A u pismu: Dragi Neo, Zima se već sprema, A za mene i za moje Nigdje hrane nema. Pa te molim kao nekad, Prijatelju pravi, Skupi mrve poslje jela I na prozor stavi.

Pjesma o suncu Sunce je ĉudna vatra na nebu koja nas svojim plamenom grije a kad se djeci mrak prikrade tad se u svoju kućicu skrije. Tamo se vatra još više ţari pa tako ţurna jutru krene probudi gradove, sela i šume otvori djeĉije okice snene. SUNCE JE ŢIVOT, SUNCE JE RAJ, DJECI TREBA NJEGOV SJAJ SUNCE JE ŢIVOT, SUNCE JE RAJ SVIMA TREBA SLIKAR TAJ. Sunce je ĉudna nebeska vatra što zemlju zlatnim trakama šara i mada nema boje ni kista od njega nema boljeg slikara. Globus mu je štafelaj što mrda, pomjera mora, pomjera brda, Razlijeva boje, razlijeva zrake, oboji ptice, oboji Ċake. Sva djeca našeg planeta sloţno pjevaju, vedra lica velikom slikaru što vazda šara od njeg nema boljeg slikara. Mala Ira cipele bira Ove su cipele prevelike. Ove su cipele premalene. Ove su cipele preširoke, Ove su cipele preduboke. Te su cipele previše tvrde. Te su cipele previše meke. Te su cipele previše tijesne, Te su cipele previše smiješne. Ja ţelim cipele koje skaĉu, Ja ţelim cipele koje lete. Ja ţelim cipele od sedam milja, Ja ţelim cipele - rakete. Ja ţelim cipele koje su najtiše Ja ţelim cipele koje su najviše. Ja ţelim u njima hodat po stropu, Ja ţelim u njima obići Europu.

A trgovac gleda u ĉudu i kaţe: E, baš svašta. Ti ne trebaš cipele. Tebi treba mašta. Mala maca Imam malu macu lijepu kao san oĉi su joj tamne kao kišni dan. Brĉići joj njeţni dlaka joj se sja volimo je svi a najviše ja. Štamparska greška Trĉi zeko šumicom i viĉe na glas: - Hura! Lovci ne smiju pucati na nas. šetat ćemo slobodno po brijegu i polju i birati glavice, ljepšu, slaĊu, bolju. Novine su donijele tu radosnu vijest. Eno, dolje ĉitaju i jela i brijest! Iza bukve medo pomalo se smješka: - Sigurno je, zeko, to štamparska greška. Proljetna pjesma Slušao sam jedno jutro ptiĉicu, proljeću je izvijala pjesmicu, ciju ciju, ciju ciju ci ju ci ciju ciju, ciju ciju ci ju ci. Na livadi bijelo stado hladuje, a pastirĉe proljeću se raduje. trala, lala, trala lala tra la la trala, lala, trala lala tra la la. A u bari sve ţabice krekeću, raduju se i krekeću proljeću. kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke

kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke. Medo Miško Medo Miško zaspao Lezi potrbuške Sanja da je legao Ispod jedne kruške A sve kruške padaju U zelenu travu Samo medo ne moţe Da podigne glavu Išla seka bosa Išla seka bosa Preko sjenokosa I kad nije pazila Osicu je zgazila Jao jao plaĉe seka Dajte brzo lijeka Nana tu je bila Ubod izljeĉila Nato seka mala Nani obećala Neću više ići bosa Preko sjenokosa

Obavezno Prije i poslje jela Treba ruke prati Nemoj da te na to Opominje mati Jer prljavim rukama Zagadi se jelo Pa se bolest zatim Prenese u tijelo Mala Luca Naša mala Luca Sa stolice muca

Mati mati mati Koliko je sati Gladna sam već i ja Gladna je i kuca Eno i sat kuca Treba da se ruĉa A i ptica pjeva I njoj krĉe crijeva

Kada djeca vole Kada djeca vole Tratinĉice se spletu U vjenĉiće, ZaĉuĊeni maslaĉak Podvije rep Kao ţuti maĉak, A ljubiĉice plave U najljepšem, Najdraţem struĉku Pobjegnu iz trave Bebe Bebe su kao san i ptiĉije krilo, one su kao prve bijele rade. Bebe su nešto beskrajno drago i milo i sve mamine radosti i nade. Bebe su kao laste njeţne što se raduju prvom letu. One su najbjelje pahulje snjeţne i najtopliji osmijeh na svijetu. Bebe su nešto kao travke tanane, a liĉe i na zvijezdu visoku. One su umilne pjesme lagane i najsjajnije sunce u maminom oku.

Najtoplije oko Sunce ima ţuto oko visoko, visoko.

More ima plavo okoduboko, duboko. Zemlja ima smeĊe okoširoko, široko. Svako ima svoje okoširoko, duboko... Sa njim gleda, s njim se smije. Al´od svih je NAJTOPLIJE : Oko što ko vatra grije, oko što se meni smije, oko što se brine za me... To je OKO MOJE MAME! Paĉija škola Jeste l' ĉuli djeco, Verujte, bez šale Otvara se škola Za paĉiće male. Svi paĉići mali kao Ċaci stoje, stari patak metn'o naoĉale svoje... Uĉio ih uĉio od srijede do petka, al' ih nije nauĉio dalje od poĉetka! Ništa drugo ne nauĉi paĉurija ta, nego što je i prije znala, pa pa pa pa pa! Malo vrapĉe "Daj mi ,daj mi mama, tanano kanapĉe, da za nogu veţem, ono malo vrapĉe, što na zemlju pade"tako moli Rade... "Dala bih ti sine,

i ĉitavo klupĉe, al' nediraj ono, maleno mangupĉe, ono traţi milo, majĉino krilo" Imam jagnje maleno Imam jagnje maleno, runo mu je svileno, povazdan se igram s njim, kao s drugom iskrenim. Svjeţe trave nakosim, pa bekanu donosim, donosim mu na dlanu, svome milom bekanu. Kad se bekan najeo, on poskoĉi veselo, zvonce zvoni cin cin cin, ja u igru hajd' za njim. Zaviĉaju moj Zaviĉaju moj, mili rodni kraj, mirisna polja i cvijetni gaj to moj dom je znaj. Šumi rjeĉica, teĉe u beskraj, na brijegu kućica bijela je sva, to moj dom je znaj. Majka je u njoj, bdije noć i dan, osmijeh na licu uvijek joj sja kad me ugleda...

Trĉi zeka iz daleka Trĉi zeka iz daleka, oblio ga znoj, Trĉi jadan, ţedan, gladan i uzdiše joj.

Prepao se jer je neko povikao stoj, Pa će trkom da se skloni u kućerak svoj, srce mu je zaigralo huja, huja, hoooooj Mali ptić O kaţi mala ptico ti što tuţno pjevaš to, i oko gnijezda ţalosno ti letiš naoko... Da znaš milo djete ti što tuga je i sram, ukraden mi je mali ptić stog mati plaĉe sad... I gnijezdo je razoreno, moj skromni mali dom. Ja ţivjet više ne ţelim u zlobnom svijetu tom! Kad to ĉuo djeĉak obuze ga tuga i sram, on gnijezdo brzo popravi, i ptica vrati sam! "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  28.04.2004., 20:34 #6 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

Sad sam i ja vlast... Zubici... Neki misle da se hvalim... Zub me boli, glava muci.. ali ipak nek se zna... cini mi se da ce puci... dobila sam i ja brata... sve je kriva cokolada...

cijela ulica neka zna... od nje zubic uvijek strada.. Nije vazno sto je mali... Cokoladu djeca vole... jednom proci ce i to ... al od nje zubi bole... vazno je da brata imam... zube treba njegovati... nek me sada dirne ko... po tri puta na dan prati... Mama kaze ovaj mali... Zube prati svakog dana... vec je sada pravi vrag... tako kaze moja mama... ali ipak on je meni... ko to nece krezav bice... tako mnogo,mnogo drag... jer izgubice zubice... A u skolu kada krene... Cika doktor djecu voli... to ce biti prava stvar... poslje njega zub ne boli... ja u treci on u prvi... Halo cika doktore... al smo i mi neki par... zubic moj me zabole... Mama mi je drugar pravi... JOJ JOJ JOJ... bas joj svaka cast... sto me boli zubic moj... u kuci sam najzad i ja... JOJ JOJ JOJ... barem neka vlast... od doktora dajte broj... Svako dijete pravo ima... da se ljubi, da se mazi... i da trazi da se pazi... Svako dijete pravo ima... da pogrijesi jer je malo... Svako dijete pravo ima... da se igra, da se smije... i ponekad da se bije... I da kaze nesto strasno... i da misli da je vazno... jer svako dijete ima pravo... jer je malo... Ko jeveci ... Krtice ... Pace patki do clanaka... Krtice, skrtice... patka koki do pazuha... ne valja se kriti... koka petlu do grudnjaka... sladje ce vam biti... peto curki sve do uha... ako sto imate... guska s guskom podjednaka... i drugima date... tele kravi do vimena... zdrebe konju do stremena... Malo gladnoj sevi... jagnjad ovci do srdaca... i malom crvicu... prase jagi sve do runa... a pomalo i meni... a do njuske kuci maca... veselom vrapcicu... vrabac cvorku ispod kljuna... cvorak svraki do koljena... Krtice, skrtice... svraka vrani do povije... zasto ste se skrile... zabac bari do okreka... tamo usredtame... racic rijeci do kamena... pa jedete same... do obale njivi rijeka... mravak cvrcku do gudala... Krtice, skrtice... cvrcak puzu do rogova... vi imate podrume... misic maci do brkova... jos do lane... jela zvijezdi do ociju... svakojake hrane... mjesec suncu do plamena... dijete majci do krioca...

mama tati do ramena...

Hvalisavi zecevi Hvalili se zecici u zelenoj travici. Jedan reko': -Tako mi ne otpala ruka, ne bojim se vuka.

Drugi reko': -Majka da me ziva ne gleda, ne bojim se medveda. Treci reko': -Tako mi kupusova struka, ne bojim se lisice, kopca ni bauka. U to nesto susnulo negde ispod grana, razbegli se zecevi na stotinu strana. U gostima Pozvao je maj sve bube na caj, od ose do pcele, da se provesele, tihe bubamare, i livadske popce, i rudare rovce. Spremio je maj sudove za caj, izneo u polje raznobojne solje, pozlacene kupe, cuturice skupe, i rumene zdjele, i krcage bijele. Sipao je maj svakom med u caj,

u crvene lale, u zvoncice male, u hajducku travu, peruniku plavu, u zute ljutice, da zasladi pice. Popio je svak i leptiric lak, caja pola litre, zasvirale citre, zacula se truba sviracica buba, iz obliznjeg zbuna zapjevala zuna.

Livadsko zvonce

Bim-bam, udaram, vec je dan, vec je dan. Mrav posao na put ran, dosla pcela cvjetovima vec u stan. Bim-bam, udaram, da se budi cvjet i kam, da travice dremljivice bude sram. Bim-bam, udaram, mili vec i puzic sam, a mis slijepi bunovan pobjegao

na tavan. Bim-bam , udaram.

Ko je veci Pace patki do clanaka, patka koki do pazuha, koka petlu do grudnjaka, peto' curki sve do uha, guska s guskom podjednaka, tele kravi do vimena, zdrebe konju do stremena, jagnjad ovci do srdaca, prase jagi sve do runa, a do njuske kuci maca, vrabac cvorku ispod kljuna, cvorak svraki do koljena, svraka vrani do povije, zabac bari do okreka, racic rijeci do kamena, do obale njivi rijeka, mravak cvrcku do gudala, cvrcak puzu do rogova, misic maci do brkova, jela zvijezdi do ociju, mjesec suncu do plamena, dijete majci do krioca, mama tati do ramena. Cupavko Nece da se sisa nas drugarcic Misa pa se naglas dere. To zaculi vrapci, medju sobom zbore: -Vrapcije nam vjere, ne htjedne li Misa zbilja da se sisa, porasce mu kosa duga kao rijeka, ostra kao trava; napravice u njoj svoje gnijezdo osa, pomilice njome cete zutih mrava. Niko nece smjeti da mu se priblizi;

ptice nece htjeti da mu na prag slete, da kljucaju mrva; i macka ce prva svom macetu reci da mu cisto, malo, ne prilazi, da se ne bi osugalo.

Koke i meda Sijele koke na sjedalo, malo mece to gledalo, pa duboko uzdahnulo, kroz cijelu se sumu culo: -Lijepo li bi bilo brate, mjesto sto se koke jate, da tu krupne kruske zru pa sve redom otpadnu u krioce medvjedu. Krtice Krtice, Krtice, skrtice, skrtice, ne valja se kriti; zasto ste se skrile sladje ce vam biti, tamo usred tame, ako sto imate, pa jedete same? da i drugom date. Malo gladnoj sevi, Krtice, i malo crvicu, skrtice, a pomalo i meni, vi imate podrume veselom vrapcicu. pune jos od lane svakojake hrane. Igranka Dobila sam juce poziv na bukovom listu tanku: -Zovete se na igranku sred dvorane u proplanku, veceras kad mjesec grane. Privezite krilce, od tanke svilice, ponesite za trubu, podeseno rilce,

fenjercic na turu, svecice u kosi, budite u rukavicama, ali bosi. Oko struka, oko nogu, oko vrata, nakit od zlata i trake od paucine i suncane zrake. Svirace dobrovoljci: bumbari, komarci i moljci. Primamljiv poziv, zacijelo. Samo nisam mogla naci za igranku propisno odijelo. Vjeverice Vjeverice garavuse, s bijelom trakom oko guse, igrale se jednom danju na bukovom starom panju, klikercica i piljaka, tek uzrelim ljesnjicima, pokraj ptica i biljaka. U tom jedna, ponajmladja, dva ljesnika sakri smedja ukraj panja, iza ledja: nije znala sta je kradja, dajem svima tvrdu vjeru, mislila je smije ih skriti za veceru. -Gdje je nama piljak peti, gdje je treci, ponajveci, kud se ucas mogo' djeti? zagrajale garavuse. Zgrabi li ga mozda zunja, skri li ga zecic ispod gunja, ili bukva ispod skuta, ili nekud odskakuta? Kad eto ti cete mravi trci uz panj da im javi: - Nasli smo vam dva ljesnika povelika tu u travi! -

I na panju opet, eno, igraju se sve posteno a u male izjelice bukti lice sve crveno. Zecje uho Cuje zeka iz daljine kad u sumi vrabac kine, kad u travi trci mrav, kada nice kupus plav, kada tiho puzic pjeva, zjevalica kada zijeva.

MACA PREDE -pokraj peci maca prela do nje dobra djeca sjela pa joj tiho saptat stala predi, predi maco mala. i mi "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  28.04.2004., 20:36 #7 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

nema naslov IDE LOVAC DRUM,DRUM,DRUM NOSI PUSKU DUM,DUM,DUM VEVERICA CIN,CIN,CIN GDE JE ZEKA MAJCIN SIN NEMA, NEMA NEMA GA POBEGO JE HA,HA,HA!

NIJE PRAVO SEKO SAMA SRCES MLEKO, A SIROTA CICA TO JE GLAD GOLICA. I ONA BI HTELA TOG NAPITKA BELA TEBI DADE MATI TI CES CICI DATI DA BUDETE SITI I CICIULJKA I TI

JEŢEVA KUĆICA SLAVNI LOVAC Po šumi, širom, bez staze, puta Jeţurka Jeţi "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  28.04.2004., 20:38 #8 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

BR, BR BROJALICA

Stoja, trica, brojna lica

pa nastane brojalica! Sto mornara svi sa Hvara, brojalica tu se stvara! Zumba, zumba, a bez gumba, tu se pleše samba, rumba! Eci, peci i pereci! Mjesto peci reci leci! Što, ĉa, kaj, djeco, baj, brojalici tu je kraj! Pajo Kaniţaj JEŢIĆ UBODEŢIĆ Jeţić Ubodeţić peo se na brjeţić. Poĉeo je padat snjeţić pa je jeţić bjeţić bjeţić pobjegao kući: napravio tamu obuko pidţamu legao u krevet vrući pa spava li spava – vidi mu se samo glava. Leţić leţić jeţić, pa da, pa da snje ţić …

… … Luko Paljetak DUNJE MIRISAVE

Mirisale dunje na granama. Toliko su mirisale da su njeţne bube male sve u nesvijest popadale. Došla mama s košarama. -Odsad ćete mirisati u sobama. I zbilja, ĉim bi tko u sobu stao, u nesvijest bi namah pao. Na ormaru, u tri reda poslagane, broje dane. Ĉime li su namirisane? Vera Zemunić ABECEDA A kvarij je zlatnoj ribici stan. Tu ona provodi dan. B aka je drago biće koje pamti već zaboravljene priĉe. C ipele će te mami tuţiti svaki put kad ćeš se s lokvama druţiti. Ĉ etkici za zube pohvalu uputi ako su ti zubi bijeli, a ne ţuti. Ć up ne diraj, ma gdje stajao. Samo ga gledaj, da bi dugo trajao. D jetelina s ĉetiri lista zove me iz trave. Zbunjuje mrave. DŢ emper je proţivio svoj vijek junaĉki. Sad sluţi maĉki. Đ urĊicu nemoj ubrati, već je ostavi u šumi. Tu ona ljepoticu glumi. E lektriĉna sijalica se onesvijestila kad sam je o domaćoj zadaći obavijestila. F otoaparat zaustavlja vrijeme. Sigurno i bez treme. G itara je izgubila dobar glas, svirajući pjesme za nas. H rastu puno sunca i kiše treba. Da naraste do neba. I gla je vrijedno radila i nije se tuţila. Lutka je novu odjeću zasluţila! J edrilica bez vjetra tuguje; ona ţivi tek dok s morem druguje. K ompjutor je obavijestio Juru: ima virus, ali nema temperaturu! L ijeĉnik ti vraća osmijeh na lice; vraća ti zdravlje, piše ti ispriĉnice. LJ ubiĉica šumska problijedila u licu; ubrat će je netko za razrednicu!

M iš se veoma uobrazio što se i on kompjutorskim virusom zarazio! N arcis je kraj mora niknuo, mirisao i cvao; za koga, nije znao. NJ ihaljka ujesen nostalgiĉno cvili; Gdje su moja djeca, gdje su moji mili? O kvir slike pticu ţivcira. Već bi bila vani da nema tog okvira. P adobran plaši ptice; ima krila, ali gdje je toj ptici lice?! R obot bi nam dobro došao, bez brige. Pisao bi zadaće, nosio knjige. S uncobran je neobićno biće; koristi sunce za jelo i piće. Š tednjaku su dojadili stanari; našao je mir u najbliţoj bari. T elevizor je gutaĉ vremena i ljudi; ne daj se progutati! Ti jaĉi budi! U ĉenici su se razmiljeli po travi, ne znaš jesu li djeca ili mravi. V isibabama posvećujem poseban stih; proljeće volim i zbog njih. Z ebri zavidim na slobodi i sreći. A ti sad misli što je pjesnik htio reći! Ţ eljeznica stalno nekud odlazi i dolazi; i tako joj ţivot prolazi. Nada Zidar Bogadi BRLJIBANE, DOBAR DAN Ptiĉica: Brljiban, Brljiban, Brljibane, dobar dan! Brljiban: Je l' to java, il' je san? Dobra noć, dobar dan! Ptiĉica: Zar ti brkaš noć i dan? Brljiban: Brljam, brkam noć i dan, pa me zovu Brljiban. Dobra noć, dobar dan! Ptiĉica: Zar ne vidiš da je dan? Brljiban: Kako da znam da je dan? Nije li to, moţda, san? Ptiĉica: Bila java, bio san, ja ti ţelim dobar dan. (Nada Horvat) E BAŠ HOĆU NEMOJ U VODU. NEMOJ U BLATO. NEMOJ TO DIRATI MAMINO ZLATO. NEMOJ VIKATI. NEMOJ SKAKATI. NEMOJ TRĈATI. NEMOJ PLAKATI. TOG MI JE NEMOJ VEĆ PUNA GLAVA. NE DA MI MIRA NI DOK SE SPAVA. VJERUJTE NE ZNAM VIŠE ŠTO ĆU, PA STALNO GOVORIM: E BAŠ HOĆU. Jadranka Ĉunĉić - Bandov DANI KARNEVALA

Svatko jednom poţeli da bude ono što ne moţe biti. Bar nakratko se u svakoj veljaĉi moţemo iza maske skriti. Tada se i tuţni vesele, a ljudi neki u ţivotinje obuku, stare ljubavi se opet sretnu, kratko zaborave svoju muku. Za sve nedaće u ţivotu karneval se ĉesto okrivi. A kada dani karnevala proĊu, Svaki sa svojim licem ţivi. Nedjeljka Lupis DJECA RASTU DJECA RASTU KAO TRAVE, U GODINI ZA POL' GLAVE, A PONEKI I ZA CIJELU, I U GRADU I U SELU. DJECA RASTU KAO PTICE, BEZ KAVEZA I BEZ ŢICE, K'O KITOVI, KAO RIBE, BEZ BATINA I BEZ ŠIBE. RASTU KAO ŠAŠ U VODI, AL' NAJBOLJE U SLOBODI. Mladen Bjaţić DJEĈJA PRAVA Mama mi kaţe da stišam muziku, tata mi kaţe da uĉim matematiku. Sestra mi ne da mira, i stalno me nešto dira. Po cijeli dan slušam u kući: "Ivana uĉi! Ivana uĉi!" A ja sam još dijete, i ne znam zašto mi prijete. Imam i ja svoja prava: da legnem kad mi se spava, da pjesme slušam i pišem, da slobodno dišem. Kada će veliki shvatiti da i mi djeca moţemo patiti? Bilo zbog ljubavi tuţne, bilo zbog ocjene ruţne. Svega mi je puna glava, hoću i ja svoja prava! Ivana Semov, 6.d. "ZRNO" oţujak-lipanj 2000. Ĉasopis za obitelj, vrtić i školu.

DJECA SU DRUGA POLOVICA DUGE Kad pojave se u igri poslije kiše duge; djeca su druga polovica duge. VELIK KAO DIJETE Znaš li što ću ja postati kada odrastem, za tvoju ljepotu, svijete ? Ja kada odrastem jako veliki, ja ću postati dijete. Najljepše je kad odrasteš, a ostaneš djeĉji stvor, pa svi misle da si velik zato što si profesor. Što si doktor od imena, struĉnjak za rakete a ne znaju da si velik zato što si dijete. Moţeš biti pilot, rudar... slavni pisac knjiga djetetu je svaki pos'o lagan kao igra. Ma nosio ja u glavi i sve fakultete, kad odrastem jako velik, ja ću ostat¨ dijete. (Iz djeĉje igre "Veseli sat") KAKO SE MOŢE ŠTEDJETI MAMA Kad igraš se, igraš, pa sam igraĉke spremiš, ti svoju mamu, zapravo, štediš. Kad se sam poĉešljaš, sam umiješ lice, ti štediš mamine jutarnje ţivce. I kad za školu sam spremaš stvari, ti svoju mamu štediš ustvari. Kad cipele i hlaĉe ĉuvaš od blata, ti mami uštediš dva dobra sata. Kad knjige i torbu drţiš u redu, ti mami uštediš plaću jednu. Jedino za mamu ljubav ne štedi, jer ljubav davati

jedino vrijedi. ZABREG IZ ZABREGA Kad je Zagreb bio beba, nije znao reći Zagreb, gukao je iza brega: Zabreg, Zabreg, Zabreg, Zabreg! A sad kad je Zagreb Zagreb, kad već viri iza brega, za bregom sva djeca viĉu: - Zabreg, Zabreg iz Zabrega! A Zagreb s brega gre na breg, za bregom Zagreb, za Zagrebom breg. ENES KIŠEVIĆ "DJECA SU DRUGA POLOVICA DUGE" (Knjiga poezije) Gradska knjiţnica "Juraj Šiţgorić" Šibenik Šibensko kazalište, Šibenik, 1999. GLASOVIR Kad mame glasoviru zube diraju, on se smije. Kaţu: mame sviraju. Kad tata glasoviru škaklja zube, glasovir se od radosti klimata. Kaţu: isti Stravinski da je tata. Kad moj brat glasovir dira, glasovir reţi. Kaţu: ostavi to, bjeţi! Kad ga diram ja, glasovir jauĉe: S jednim prstom - jednauĉe Sa dva - dvauĉe Sa tri - triuĉe Sa ĉetiri - ĉetrnjauĉe Sa pet - petrnjauĉe Sa šest - šestrnjauĉe Sa sedam - sedmnjauĉe S osam - osmnjauĉe S devet - devetnjauĉe. A kad udarim s deset, glasovir se pjeni i oca mi psuje da cijela ulica ĉuje. Zvonimir Balog GRGA ĈVARAK Da upitaš bilo koga u mom kraju, Zelengaju: - Tko sve radi naopaĉke, tko iz praĉke gaĊa maĉke, tko preskaĉe preko zida, tko lastina gnijezda skida, tko kokoši za rep vuĉe, tko se s djecom stalno tuĉe, spreman da u svaĊi plane ko ugarak? Odgovor će uvijek biti: - Grga Ĉvarak.

Al' da pitaš u mom kraju, Zelengaju, isto tako : - Tko je cijele noći skako da bolesnoj majci dade aspirine, limunade, i da pitaš isto tako tko je jako, jako plako zato što se Mila mala po koljenu ogrebala kad je pala ĉak u jarak? Odgovor će uvijek biti - Grga Ĉvarak. Što je takav? Tko bi znao? Ĉas je dobar, ĉas je zao, ĉas bi svakom srce dao, a ĉas bi se s vukom klao, mršav, tanak ko suharak - Grga Ĉvarak. Ratko Zvrko HAIKU Krezuba maĉka grije se na zubatom sijeĉanjskom suncu. U nebu vidim nebo; u vodi vidim vodu i nebo. Djeca i cvijeće: leptiri, bez razlike slijeću na njih. Haiku o domovinskom ratu I dalje nosi na leĊima svoj teret ubijeni konj. Nad zapaljenim seocem zakašnjeli kišni oblaci. Na razorenom zvoniku još i dalje pogledam na sat. U svakoj suzi na licu zrcali se ĉitavo selo. Veliku mrlju krvi snijegom pokriva jesenji vjetar. Bruje orgulje

višecijevni bacaĉi smjerne molitve. Luko Paljetak ("RADOST", oţujak 1998.) MACA I DJECA MALI PERO MAĈKU TJERA I VIĈE JOJ - ŠIC! A SEKA JOJ DAJE MLIJEKA I ZOVE JE - MIC, MIC, MIC. NESTAŠNI KAPUTIĆ KAPUTIĆU, KAPUTIĆU GDJE SI DOSAD BIO? TRĈAO SAM PO PUTIĆU DUGME IZGUBIO. KAPUTIĆU, KAPUTIĆU GDJE SI SE VERAO? PENJAO SE PO ZIDIĆU RUKAV PODERAO. KAPUTIĆU, KAPUTIĆU S KIM SI SE HRVAO? OKLIZNUH SE NA MOSTIĆU NA ZEMLJU SAM PAO. SKITANĈIĆU, MUSAVĈIĆU, ŠTO SI MI JOŠ SKRIO? JURICA ME DOHVATIO PA ME ISPRAŠIO. Marela Mimica TINTILINIĆ br.7 Ĉasopis za igru i uĉenje MAŠKARICE U VELJAĈI SA DVA LICA ŠETA SVAKA MAŠKARICA. BAŠ U DOBA MAŠKARA SVAKA NAĐE SVOGA PARA. NA BALU KAD SVIRA STRAUSS MAĈKU BIRA MICKEY MOUSE. BAŠ UPRAVO S LUDOG PIRA MIŠI VUKU KOLUT SIRA. A U SKUTU SRETNE LIJE DEBELA SE KOKA SMIJE. VUKA ZA REP VUĈE OVCA U DRUŠTVU LUKE LOVCA. I DOK CVILE VIOLINE PODIŢU SE KRINOLINE. A UMJESTO SVOJE KOSE GLAVE TUĐE VLASI NOSE. I DOK SE VESELE I SMIJU

PONOĆNE IH URE RAZOTKRIJU. Marija Đanović Mira Jurela: Pjesme ZASTAVA ZEMLJE MOJE KAO KRV CRVENA PRVA JE BOJA NJENA. KAO LABUD ŠTO JEZEROM PLIVA U SREDINI BIJELA SE SKRIVA. KAO MORE ŠTO JOJ U NJEDRIMA SPAVA NA KRAJU STOJI BOJA PLAVA. TO TRI SU BOJE ZASTAVE ZEMLJE MOJE. OSTAVITE PROSTORA PTICI ZA LET VELIKI LJUDI, RIBA VAM SE ĈUDI! RIBA U RIJECI PLIVA, A NE VAŠA STARA CIPELA IL' BOCA OD PIVA. VELIKI LJUDI, PTICA VAM SE ĈUDI! ZRAKOPLOVI I PTICE LETE, A NE KROZ PROZOR NEĈISTE SALVETE. A SADA DJECA VELIKE LJUDE SAVJETIMA NUDE: OSTAVLJAJTE SMEĆE U PAPIRNATE VREĆE! UĈINITE LJEPŠI NAŠ SVIJET! OSTAVITE PROSTORA PTICI ZA LET! POLAZAK U ŠKOLU DO SADA - LUTKA I JA, OD SADA - DVA PLUS DVA. DO DANAS - ŢIVOT BEZ BRIGA, OD SUTRA - TORBA PUNA KNJIGA. DO SADA - POTRĈI, PRESKOĈI, POSKOĈI, OD SUTRA - " LIJEPO PIŠI, OTVORI OĈI." DO DANAS - MAMINO I TATINO ZLATO, I SUTRA ĆU BITI, I NE BRINEM SE ZA TO. VRTIĆ PONEKAD NE ŢELIM IĆI U VRTIĆ HOĆU BITI DOMA I GLEDATI CRTIĆ. A KATKAD, OPET, DOLAZIM SRETAN ŠTO MOGU POKAZATI KAKO SAM SPRETAN. TETU NE VOLIM KADA VIĈE,

AL' JAKO JE VOLIM KAD PRIĈA PRIĈE. NA KRAJU SE SJETIM, TAMO SU MARKO I ANA, A ONDA BIH IŠAO SVAKOG DANA. ZAGREB ZAGREB JE ŠENOA, JELAĈIĆ I KAĈIĆ. MIMARA I KATEDRALA, LUTKA I MOJA LOPTA MALA. ZAGREB JE TRAMVAJ BROJ PET, SEDAM I DEVET. ZAGREB JE I MOJ KREVET. ZAGREB JE U MAKSIMIRU DRVO, I MOJI MAMA I TATA, KAO ZADNJE I PRVO. Mira Jurela MORE GALEB LEBDEĆ SVRH MODRIH DUBINA, OD ZORE, TIHO, POLAKO U KRUG SE POMIĆE TAKO IZMEĐU DVIJU MODRINA. NE ĈUJE S KITNIH PLANINA ŠUŠTANJE PROCVALIH GRONJA, S KOPNA NE OSJEĆA VONJA KADULJE I RUŢMARINA. ON KRUŢI, MIRAN I SAM, OMAMLJEN ŠUMOROM VALA, MIRISOM ALGE I SOLI. A KAD SE SMRKAVA DAN, NOSI PUT NEZNANA ŢALA KRIK NEUTJEŠIVE BOLI. Vladimir Nazor GALEBOVI SNOVI Kad ih more u cik zore na veseli ples pozove, gdje skrivaju preko dana galebovi svoje snove? Nad puĉinom ţustro kruţe, sa suncem se bratski druţe, malo plove, ribu love; zar trebaju za to snove? Al' kada ih mjesec ţuti, u kasnije neke sate, kao straţar sna pozove na poĉinak da se vrate, da l' potraţe stare snove,

il' pronaĊu neke nove, pa sanjaju iz poĉetka svaki san u dva tri retka? Ratko Zvrko MASLINA U NOĆI Na krošnju masline srebrnu suzu mjesec je kapnuo. Šuštavom lišću treperavu tajnu lahor je šapnuo. Na posrebrene grane mjeseĉina prostire bijele mreţe. Zlatni snovi zvijezda na mreţama leţe. Tin Kolumbić MORE I GLEDAM MORE GDJE SE K MENI PENJE I SLUŠAM MORE DOBRO JUTRO VELI I ONO SLUŠA MENE JA MU ŠAPĆEM O DOBRO JUTRO MORE KAŢEM TIHO PA OPET TIŠE PONOVIM MU POZDRAV A MORE SLUŠA SLUŠA PA SE SMIJE PA ŠUTI PA SE SMIJE PA SE PENJE I GLEDAM MORE GLEDAM MORE ZLATO I GLEDAM MORE GDJE SE K MENI PENJE I DOBRO JUTRO KAŢEM MORE ZLATO I DOBRO JUTRO MORE MORE KAŢE I ZAGRLI ME MORE OKO VRATA I MORE I JA I JA S MOREM ZLATOM SJEDIMO SKUPA NA ŢALU VRH BRIJEGA I SMIJEMO SE SMIJEMO SE MORU. Josip Pupaĉić NA NOVU PLOVIDBU Vedri se nebo! Sunce se raĊa. Plovi iz luke jedna laĊa. Jedna što dugo stajaše u doku, Sva izbijena, s ranama na boku. More ko mati, vuĉe je na krilo. Ljulja je, šapće: Ništa nije bilo. Dobriša Cesarić ZAVIĐALA SAM GALEBU Bila sam zavidna galebu što u letu u tren moţe da prijeĊe mog vidokruga metu.

I što već od rane zore kada se vine u visine, moţe razgledati ljepote mora i tajne dubine. No kada se sjetih da galebu do ljepote nije, već tu jedino vreba gdje se riba krije, ja se nasmiješih i smjesta osjećaj zavisti u meni nesta. Jer i domet dokle mi oko seţe svakog me dana svojom ljepotom sve jaĉe uz drago more veţe. Zlata Kolarić – Kišur TUŢNA SLIKA U LUĈICI STAR, NAPUŠTEN ĈAMAC. JOŠ GA ĈUVAJU SAMO SIDRO, LOKOT I LANAC... Marinko Kovaĉević MORSKA PJESMA U morima miruju morski mudraci: jastozi, zvijezde, školjke, prstaci, uhati, klobuci, morske lepeze! (one su lijepe kao princeze) alge i meduze, rakovi pustinjaci, koralji, jeţinci, lignje i ţarnjaci, hobotnice, rebraši, puţevi svih boja, vodenbuhe, pauci, ribe ĉudnog kroja, kitovi, kornjaĉe, konjici i krave, divno morsko bilje, razne morske trave... Silan je to narod kome nema kraja, po izboru ljepote, raskoši i sjaja. Sunĉana Škrinjarić MALO POMALO Jedan naš prijatelj hodao je u sumrak niz opustjelu meksiĉku plaţu. Dok je tako hodao, poĉeo je u daljini opaţati drugog ĉovjeka. Kako mu se pribliţavao, uoĉio je da se domaći ĉovjek stalno saginje, nešto uzima i baca u more. Ponovno i ponovno vitlao je predmete u ocean. Kad mu se naš prijatelj još više pribliţio, vidio je da muškarac kupi zvjezdaĉe koje je more naplavilo na plaţu te da ih, jednu po jednu, baca natrag u vodu. Naš je prijatelj bio zbunjen. Prišao je muškarcu i rekao: • Dobra veĉer, prijatelju. Pitam se što to radite.

• Bacam ove zvjezdaĉe natrag u ocean. Vidite, nastupila je oseka i sve su se nasukale na obali. Ako ih ne vratim u more, uginut će zbog pomanjkanja kisika. • Razumijem – odgovorio je moj prijatelj – no na ovoj plaţi zacijelo ima na tisuće zvijezdaĉa. Ne moţete nikako doći do svih njih. Jednostavno ih je previše. I, zar ne shvaćate da se to vjerojatno dogaĊa na stotinama plaţa uzduţ i poprijeko cijele ove obale. Zar ne vidite da tu nema pomoći? – Domaći se ĉovjek nasmiješio, sagnuo se, uzeo još jednu zvjezdaĉu i dok ju je bacao natrag u more, odgovorio je: • Za ovu ima. Jack Canfield i Mark V. Hansen POZDRAV SVAKU VEĈER LJUDIMA OKO SEBE TREBA POŢELJETI "LAKU NOĆ" NE ZBOG OBIĈAJA, VEĆ ZBOG PRIJATELJSTVA. PRIJATELJSTVO, UPAMTITE, IMA VELIKU MOĆ. SVAKO JUTRO LJUDIMA OKO SEBE TREBA POŢELJETI "DOBRO JUTRO", U PODNE TREBA IM REĆI "DOBAR DAN", NE ZBOG OBIĈAJA. IZ OBIĈAJA NE VALJA PLJESKATI NI DLANOM O DLAN. SVAKOG DANA, ZBOG PRIJATELJSTVA, LJUDIMA TREBA POŢELJETI NEŠTO LIJEPO, DAROVATI OSMIJEH, CVIJEĆE I BLAGE RIJEĈI, TREBA IM POMOĆI DA SE PRIBLIŢE SREĆI. MLADEN KUŠEC PRAVO NA LJUBAV ... RODITELJSKU LJUBAV ... Danas ... Kad ovo svjeţe jutro umiva njeţne maglene ptice ... Sjedim nad površinom - glatkom, s odsjajem bijelog zida nad stolom domaćim. Još opijena rijekom snova. Danas bi ... Mama!

Za doruĉak malo, samo malo - ljubavi ljubavi s bosiljkom tvoga osmijeha. Sanja Stanić, 8.d ("ZRNO", oţujak - lipanj 2000.) Ĉasopis za obitelj, vrtić i školu P U Ţ NA P U T O V A N J U Odluĉio jedan puţ da krene na put. Rozima je strignuo pa je sidro dignuo. Kupio je kapu ţutu, stigao je u Kalkutu. Kupio je novu lulu, stigao u Honolulu. Kupio je plavu pticu, doputovao u Nicu. Kupio je espadrile, stigao je na Antile. Kupio je ţutu trubu, stigao je tad na Kubu. Kupio je vau – vau, stigao na Krakatau. Nosio je ţutog pijetla sve do Popokatepetla. Kupio je ţutu kravu, stigao je tad na Javu. Kupio je ţutu patku, stigao je na Kamĉatku. Kupio je ţuto jaje, stigao je na Havaje. Našao je novu kesu, stigao je u Odesu. Kupio je tumbaj-tombaj, stigao je tad u Bombaj. Stigao je i u Rio, tu se malo odmorio. Kupio je ţuto jare, stigao na Baleare. Kupio je ţutu kozu, stigao je na Formozu. Kupio je tingaj-tangaj stigao je tad u Šangaj. Kupio je tintung-tantung, stigao je tad u Šantung. Bio je i u Parizu, Vidio je Mona Lizu,

napravio malu stanku – stigao u Kazablanku. Stigao je u Tokio, umoran je vrlo bio. Prodao je kapu ţutu, napustio je Kalkutu. Prodao je plavu pticu, napustio je i Nicu. Prodao je i ţutu trubu, ostavio je i Kubu. Ostavio ţutog pijetla ispod Popokatepetla. Prodao je ţutu kravu, ostavio je i Javu. Prodao je ţuto jaje, ostavio i Havaje, napravio malu stanku – napustio Kazablanku. Odnio je bijelu patku, pustio je na Kamĉatku. Doputovao u Rio, tu se malo odmorio. Prodao je vau-vau, Napustio Krakatau. Skupio je nove pare, napustio Baleare. Vratio se kući. Poslao je bulu-bulu znancima u Honolulu. Poslao je cici-mici prijateljima u Nici. Poslao je dvije trube prijateljima sa Kube. Poslao je mjau-mjau znancima na Krakatau. Poslao je enci – menci prijatelju u Firenci. Poslao je priĉu kratku prijatelju na Kamĉatku. Poslao je jednu metlu na dar Popokatepetlu. Poslao je dva bombona prijatelju iz Londona. Poslao je gombaj-gombaj prijateljima u Bombaj. Javio se svima da je ţiv i zdrav. Luko Paljetak BAJKA O RIBARU I RIBICI

Ţivio na ţalu sinjeg mora Starac ribar sa staricom svojom; U staroj su kolibi od gline Proţivjeli tri'es't i tri ljeta. Starac mreţom lovio je ribu, A starica prela svoju preĊu. Jednom starac izaĊe da lovi Pa izvuko mreţu punu mulja. Po drugi put bacio je mreţu, izvukao samo morsku travu. Po treći put bacio je mreţu, A u mreţi samo jedna riba, Ali nije obiĉna, već zlatna. Zamolila starca zlatna riba I ljudskim mu govorila glasom: "Pusti mene u to sinje more, Skupim ću se otkupiti darom: Što zaţeliš, to ću ti i dati." Zaĉudi se i prepade starac, Tri'es't i tri ribari već ljeta, A još ne ĉu da govori riba, Pa u more pusti ribu zlatnu, Umiljato njojzi progovara: "Zbogom pošla, ribo moja zlatna, Ne treba mi tvojega otkupa, Već ti poĊi u to sinje more Pa ti šetaj kud je tebi drago." Vratio se starac svojoj baki Pa joj priĉa o velikom ĉudu: "Ja sam danas ulovio ribu, Ne obiĉnu ribu, nego zlatnu. Ljudskim me je zamolila glasom Da je pustim u to sinje more. Skupocjeni nudila mi otkup: Što zaţelim, to će mi i dati. Ja ne htjedoh otkupa da uzmem, Već je pustih u to sinje more." A baka se okomi na starca: "Prostaĉino jedna i budalo! Što ne uze otkupa od ribe? Da si od nje bar korito uzo; Ono naše posve se raspalo." Uputi se starac moru sinjem (Vidi: more lako poigrava), Stao zlatnu dozivati ribu. Doplivala riba pa ga pita: "Što bi htio,reci meni starĉe?" Pokloni se starac pa joj kaţe: "Smiluj mi se, milostiva ribo, Navalila na me moja stara,

Ne da meni, sijedom starcu, mira. Novo, veli, treba joj korito; Ono naše posve se raspalo." A zlatna mu riba odgovara: "Ne jadikuj, nego poĊi s mirom, Novo ćete imati korito." Vratio se starac svojoj baki; Stoji baba pred novim koritom Pa još gore poĉe grdit starca: "Prostaĉino jedna i budalo! Izmolila, budala, korito! Već se vrati, budalino stara, Pa ti kuću od ribe izmoli." Uputi se starac moru sinjem (A muti se ono sinje more), Stao zlatnu dozivati ribu, Doplivala riba pa ga pita: "Što bi htio, reci meni, starĉe?" Pokloni se starac pa joj kaţe: "Smiluj mi se, milostiva ribo, Još me gore grdi moja baka. Ne da meni, sijedom starcu, mira Kuću traţi svadljivica stara." A zlatna mu riba odgovara: "Ne jadikuj, nego poĊi s mirom, Bit će tako: imat ćete kuću." Pošo starac kolibici svojoj, A kolibi nigdje više traga. Pred njim kuća sa gostinjskom sobom A na kući dimnjak od opeka I hrastova od dasaka vrata. Pod prozorom starica mu sjedi, Na sva usta grdi baba starca: "Gle budale, prostaĉine glupe! Izmolila prostaĉina kuću! Vrati se i ribi se pokloni. Neću da sam obiĉna seljanka, Ţelim biti moćna vlastelinka!" Uputi se starac moru sinjem (A burka se ono sinje more), Stao zlatnu dozivati ribu. Doplivala riba pa ga pita: "Što bi htio, reci meni, starĉe?" Pokloni se starac pa joj kaţe: "Smiluj mi se, milostiva ribo, Još se više pomamila stara, Ne da meni, sijedom starcu, mira. Neće više da bude seljanka, Ţeli biti moćna vlastelinka." A zlatna mu riba odgovara,

"Ne jadikuj, nego poĊi s mirom." Vratio se starac svojoj baki A što vidi? - Pred njim visok dvorac. Na doksatu stoji mu starica U bundici od samura skupa. Na glavi joj peĉa zlatotkana, Oko vrata teţak niz bisera, Na rukama zlaćano prstenje, Na nogama crvene ĉizmice. Oko nje se uţurbale sluge, A ona ih nemilice tuĉe, Koga tuĉe, kog za kiku vuĉe. Starac baki rijeĉ upravio: "Zdravo da si, gospo vlastelinko, Je l' ti sada zadovoljna duša?" Ali baba povika na starca, Pošalje ga da u staji sluţi. ProĊe jedna nedjelja i dvije, A još više pomami se stara. Opet šalje k ribi svoga starca: "PoĊi k ribi pa joj se pokloni, Neću da sam moćna vlastelinka, Ţelim biti svijetla carica." Strah spopade starca, pa je moli: "Zar si ludih najela se gljiva? Nit hodati znadeš, nit govorit, Bit ćeš ruglo ĉitavome carstvu." Planu gnjevom svadljivica stara, Po obrazu udarila muţa: "Ti ćeš, je li, seljaĉino jedna, SvaĊati se s moćnom vlastelinkom? Ne rekoh li lijepo, poĊi k moru, Ako nećeš, na silu ćeš poći." Uputi se starac moru sinjem (Pocrnjelo ono sinje more), Stao zlatnu dozivati ribu. Doplivala riba pa ga pita: "Što bi htio, reci meni, starĉe?" Pokloni se starac pa joj kaţe: "Smiluj mi se, milostiva ribo, Posve mi je poludjela stara; Neće više da je vlastelinka, Ţeli biti svijetla carica." A zlatna mu riba odgovara: "Ne jdikuj, nego poĊi s mirom. Dobro! Bit će svijetla carica." Vratio se starac svojoj baki, A pred njime stoje carski dvori. U njima se koĉoperi stara, Sjedi ona, carica, za stolom;

Boljari je sluţe i plemići, Prekomorska nalijevaju vina. Sjedi ona, meden kolaĉ gricka, A oko nje stoji stroga straţa, Na plećima sjekirice drţi. Gleda starac, strah ga obuzeo, Pa se baca pred noge starici: "Zdravo da si, svijetla carice, Bit će da si sada zadovoljna." Ali ona i ne gleda starca, Već znak dade da ga protjeraju. Strĉali se sluge i boljari Pa guraju iz odaje starca. Dotrĉali k vratima straţari, Samo što ne posjekoše starca. Ispred dvora narod mu se smije: "Pravo ti je, budalino stara, To nek, ludo, pouka ti bude: Zašto sjedaš u saone tuĊe?" ProĊe jedna nedjelja i dvije, A još više pomahnita stara. Šalje ona dvorjane po muţa. Našli oni i doveli starca, A starica ovako će starcu: "PoĊi k moru, ribi se pokloni, Neću da sam svijetla carica, Ţelim biti vladarica mora, Pa da ţivim u najvećem moru, A ribica zlatna da mi sluţi, Da je šaljem kud mi se prohtije!" Ništa starac ne smije da kaţe, Ne smije se jadan da protivi, Ka sinjemu uputi se moru, A na moru olujina vlada. Podiţu se i propinju vali, Valjaju se i sve rikom riĉu. Poĉe zlatnu dozivati ribu. Doplivala riba pa ga pita: "Što bi htio, reci meni, starĉe?" Pokloni se starac pa joj kaţe: "Smiluj mi se, milostiva ribo, Što da radim sa prokletom babom? Neće više carica da bude, Ţeli biti vladarica mora, Pa da ţivi u najvećem moru, A ti, zlatna ribo, da joj sluţiš, Da te šalje kud joj se prohtije." Ništa na to ne reĉe mu riba, Samo repom udari po vodi I zaroni u dubinu mora.

Dugo starac odgovor je ĉek'o, Al' ga jadan doĉekao nije, Pa se svojoj povratio baki. Al' što vidi? - Pred njim kolibica, Njoj na pragu starica mu sjedi, A pred njome prepuklo korito. MALA RUGALICA (Posvećeno mojoj Marini) Oĉi krase tvoje lice kao prve ljubiĉice, kao prvi bijeli snijeg kad se spuštaš niz naš brijeg. Ti si moja mala ptica, ti si mala rugalica, sve je prošlo k' o u snu, ti si ovdje, još si tu. Sanjam kosu, usne, lice, jedne male rugalice, odrasla si, sad sam sama, bit ću uvijek tvoja mama. Kad si tuţna, kad si sretna, osmijehom ti sreću šaljem, svaka mama tako treba voljet dijete sve do neba. Sanjam kosu, usne, lice, jedne male rugalice, odrasla si, sad sam sama, bit ću uvijek tvoja mama. Kad ti kaţem da te pazim ja te strepnjom svojom mazim, ti si moja mala ptica, ti si mala rugalica. MORE ... MORE MOJE PLAVO Nakon dugih putovanja, nakon lijepih, djeĉjih sanja, ti ćeš opet k meni doći da mi spustiš san na oĉi. More ... more moje plavo ... Nakon igre lijepe, duge, nakon svake djeĉje tuge, ti ćeš pjesmom svojom znati

lijepe priĉe meni tkati. More ... more moje plavo ... More ... more moje plavo, svako jutro ja ti kaţem "Zdravo", a ti meni svaku veĉer sklapaš oĉi dok valovima priĉa teĉe ... ŠKOLJKA Što rade školjke dok se more ljulja, je li more mama što ih noću ĉuva? Je li školjka spava dok se more valja valovima bijelim od ţala do ţala? Svaka školjka ima srce, jedan mali biser ima, ona srce svoje ĉuva nek' ne ode kad je plima. SUZA SREĆE Kada poĊe topla, slana, niz obraze djeĉje, meke, suza krene bez prepreke, poput neke brze rijeke. Sklopi oĉi, lakše ti je suzu pustit neka teĉe, nije kriva suza sreće što zbog smijeha na put kreće. KOMADIĆ PLAVOG NEBA

Dijete je ko cvjetić njeţan i mirisan na livadi što raste, umivat se ţeli rosom, poletjeti poput laste. Samo komadić ljubavi svome djetetu kad' date vi mu pomaţete u svom domu neka ljepše cvate. Djeca su kao banka što najbolje kredite daje, sva ljubav koju im darujete u njima vjeĉno tinja i traje. Budite uz njih zbog svega lošeg kroz ţivot što ih vreba jer njima vaša ljubav treba i samo komadić plavog neba. PLAVA SKITNICA Nekada, davno, prije tisuću ljeta, moru je bilo dosadno, zato je krenulo na put oko svijeta. Vrlo brzo se umorilo, u jednoj dolini je zaspalo a ujutro, kada se probudilo, na prvi pogled u Dalmaciju se beznadno zaljubilo. Znalo je more to kraj je puta, ono je postalo dio Hrvatskog skuta, to plavo ţito u valovima što se njiše od tada zauvijek u Hrvatskim njedrima diše. KOLIJEVKA U kolijevci se lijepe stvari dogaĊaju, u njoj spavaju djeca što se raĊaju. Kolijevke su male

i malo veće, u sjećanjima mama zrno su sreće. Ali, postoji jedna za sve nas kolijevka neobiĉno vrijedna, ona u kojoj je naša domovina snivala, u kojoj se dugo ... dugo skrivala. Svi smo je ĉuvali u dane rata, svi smo joj bili i mama i tata. Danas dok prve korake pravi pazimo je dok se ne uspravi. Ĉuvajmo je neka odraste, neka ojaĉa, neka bude najljepša kolijevka bez djeĉjeg plaĉa. TELEGRAFSKE BASNE ZEĈJA LOGIKA - IMAM OKLOP - KORNJAĈA SE HVALI - A JA BODLJE! - JEŢ ĆE NATO MALI. ZEC ĆE HRABRI: - U MOM SELU DRŢE KAŢU DA JE BOLJE, KAD SU NOGE - BRŢE... MAGAREĆA POSLA MAGARAC SE UPUTIO VLASTI. TUŢI ZECA ZBOG UVREDE ĈASTI: - SLAVNI SUDE, ZEC MI UGLED RUŠI TVRDEĆ SVUD DA IMAM - DUGE UŠI. IMA DANA POSLAO SAM PO KURIRU ZECU MLADOM JARCU PJESMICU ZA DJECU. - BAŠ TI HVALA! - PORUĈI MI JARAC ĈITAT ĆU IH KADA BUDEM STARAC. ZEĈJA ŠKOLA O VUKU SRED ŠUME NEKE ZEĈIĆIMA ZBORI ZEKA, AL' NE ZNAJU JADNI ZEKE U ZASJEDI VUK DA ĈEKA. NEPOPRAVLJIV ĈITA JAGNJE EZOPOVE BASNE,

PA SE DIVI: MUDRE SU I KRASNE. TEK JEDNO JE PRI TOM GRDNA MUKA, ŠTO NE MOGU DA POPRAVE - VUKA... MILO ZA DRAGO VUK SE JEDAN SMIJAO PSETANCU ŠTO JE DANJU VEZANO NA LANCU, A PSETANCE SMIJATI SE STADE, KAD VUK NOĆU U STUPICU PADE... VUĈJE POKAJANJE - EZOPA MI! - VUK PASTIRU REĈE - ZBOG JARETA TVOG ME SAVJEST PEĈE! A NA OVE "POKAJNIĈKE" RIJEĈI PASTIR VUKA TOLJAGOM IZLIJEĈI... TUŢNO PRIMIRJE VIDJEH KAKO JAGNJE VUKU POMIRLJIVO PRUŢA RUKU. TAJ MI SLUĈAJ STVORI POVOD DA ZAMISLIM - SKORI SPROVOD. KOZA KO KOZA PITAO SAM JEDNU STARU KOZU DA LI VOLI PJESMU ILI PROZU ? A KOZA SE CRNIM PAPKOM KRSTI: - JA TI VOLIM ONO, ŠTO SE BRSTI! NIŢI RAZLOZI DVA SE JARCA SUSRELA NA BRVI, PA SVIJET GLEDA: KOJI ĆE PRIJEĆI PRVI ? ALI JARCI JOŠ NA BRVNU STOJE, JER SE OBA - HLADNE VODE BOJE... MAJMUN I NAOĈARI SLAB NA VIDU, JEDAN MAJMUN STARI KUPIO JE NOVE NAOĈARI, PA SE HVALI: - SA STAKLIMA OVIM MNOGO LAKŠE SADA - BUHE LOVIM... VIŠI RAZLOZI ZAŠTO KRADEŠ TUĐE VOĆE ? PITA MAJMUN SINA. - OPROSTI MI, DRAGI OĈE, NEMAM - VITAMINA... PRIĈA IZ DAVNINE USRED NAŠEG MALOG, PTIĈJEG SREZA POSTAVILI GAVRANA ZA KNEZA... - A ŠTO KOS I SLAVUJ VELE NA TO ? - ONI VELE: "ŠUTJETI JE - ZLATO!" NA BUNJIŠTU GIZDAV PIJETAO OSTRUGAMA STRUŢE. PITA VRAPCA: - KAKO PJEVAM, DRUŢE? - DIVNO PJEVAŠ, VELIM TI PO DUŠI - REĈE VRABAC - PA ZAĈEPI UŠI... SUDBINA CAREVA TUŢIO SE STARI LAV:

- ZVIJERI MOJE, NISAM ZDRAV! A NA OVE RIJEĈI LAVLJE PRIREDILE ZVIJERI SLAVLJE... GORKA SUDBINA LAV SE TUŢI NA SVOJ JAD, ŠTO NE MOŢE OSTAT MLAD. JER KAD JEDNOM BUDE STARAC, ZA REP ĆE GA VUĆI - JARAC... KOME ZVONI MIŠEVI SU SPLELI TANKE KONCE PA SVEZALI MAĈKU O REP ZVONCE, AL MAĈAK RAZMRSIO KONCE, PA SAD NJIMA ZVONI - SMRTNO ZVONCE. STARA ŠKOLA VAŠ SAM SLUGA - ŠAPĆE LISAC LAVU I PONIZNO PRED NJIM SPUŠTA GLAVU, A KAD ZECA SUSRETNE KRAJ BRAZDE, VIĈE: - SKIDAJ ŠEŠIR ISPRED - GAZDE! KOKOŠJA PAMET ĈEPRKALA JEDNA KOKA ŢUTA I PRONAŠLA BISER POKRAJ PUTA. - ŠTO ĆEŠ S NJIME? - PIJETAO PITA. - PRODAT ĆU GA ZA TRI ZRNA ŢITA ZAŠTO ŢURE ZEC SPAZIO IZDALEKA MOTORISTE KAKO ŢURE, PA POMISLI JADNI ZEKA: SIGURNO IH LOVCI JURE. NESHVAĆENA POŢRTVOVNOST NA SELJAKA CRN SE KUDROV TUŢI: - NE ZNAM ŠTO ME ZBOG LIJENOSTI RUŢI, A JA, JADAN, SVE OD SEBE DAJEM CIJELE NOĆI DOK NA MJESEC LAJEM! GUSTAV KRKLEC U GRADU ĈIRI-BIRI U gradu Ĉiri-Biri ţivio je Ĉiri-Bu, u zemlji Ĉiri-Bi. Imao je tri sina: jednoga Tandara, drugoga Mandara, trećega Broć. Imao je tri kćeri: jednu Kiki, drugu Riki, treću Ki. U gradu Lili-Hip ţivio En-Ten-Tin, u zemlji Tra-La-Lu. Imao je tri sina:

jednoga Trala, drugoga Lala, trećega La. Imao je tri kćeri: jednu Šam, drugu Šni, treću Tu. Odluĉio Ĉiri-Bu da oţeni sva tri sina sa tri kćeri En-Ten-Tina, Tandaru za Šam, Mandaru za Šni, a Broća za Tu. Odluĉio En-Ten-Tin da za ţenu svaki sin uzme kćeri Ĉiri-Bua, Trala - Kiki, Lala - Riki, a La - Ki. I tako se zbilo, i tako je bilo. Sad u zemlji Ĉiri-Bi ţivi Trala s Kiki, ţivi Lala s Riki. Sad u zemlji Trala-Lu ţivi Tandara sa Šam, ţivi Mandara sa Šni. Ĉiri-Bu i En-Ten-Tin zadovoljno tuku klin, zadovoljno puše lule svaki navrh svoje kule. Što je bilo s Broć i Tu? Što je bilo s La i Ki? Oni su u drugi grad Ĉiri-Bu-Ĉiri-Bad otišli u zemlju Kli. Lijepo im je tamo, imaju i Gic, imaju i Mic, imaju i Iš, imaju i Mu, imaju i Be, imaju i Ble, imaju i A, imaju i Cic, imaju i Šiš, imaju i Ga, imaju i Ko-Ko-Da. LUKO PALJETAK

Napomena : Ovu je pjesmu STROGO ZABRANJENO uĉiti napamet. Dopušteno je samo glasno joj se smijati ŠTO SE PRAVI OD VINA Od VINA se pravi djedoVINA domoVINA, jugoVINA, ivoVINA, MoslaVINA, PodraVINA, LepaVINA, siroVINA, osoVINA, poloVINA, rušeVINA, piloVINA, paljeVINA, koVINA, miroVINA, mahoVINA, cedroVINA, ušteĊeVINA, svetkoVINA, slaVINA, padaVINA, a najĉešće se pravi od VINA ţiVINA volovi, jarci i magarci. Zvonimir Balog VISIPRABABA I ovog pretproljetja u šumarku na proplanku cvate visibaba u inju se srebreći i slani*; tu je visiprababa cvala lani, tu je visišukunbaba cvala preklani, tu je visiprapra . . . i tako unatrag u vjetrovito vrijeme babinih huka mogo bi se zbrojit buket cvjetibaba za Ali-babu i ĉetrdeset mu hajduka . . . CVJETIBABE Na vrh gore TRESIBABE zazvonile prve visibabe ! Usred BABINE GREDE takoĊer cvjetna prinova – bijeli se sestrica ĊurĊevaka i krinova ! Pokraj Dubrovnika na BABINU KUKU visibaba staraĉku podmladila ruku !

VISIDJED Da joj je zvonĉić bar malo mrk, da joj je bar obrijan jeĉmoklasov brk, da joj netko iz klipokukuruzne brade pramenĉić najmekši i uvojak ukrade, da joj se u lulicu pretvori tuĉkova mjed: VISIBABA BI BILA VISIDJED! VISI-UNUĈIĆI Isplazila visibaba peludnog tuĉka klatno – to cvjetni je uskliĉnik kojim proljeću kliĉe, svi potonji cvjetovi njeni su visi – unuĉići, zvonolikim krunicama na babu roĊenu sliĉe: zvonasto otvoreni pupovi, krĉazi latiĉasti i ćupovi, zdjelice medne i lonĉići, vrĉevi šarni i zvonĉići – dignut će uvis ĉašicu laku da procvali visi – unuĉići popiju gutljaj majske rose za ocvalu martovsku visi – baku ! Iz knjige: Visiprababa i Djed Maslaĉak Tekst: Salih Isaac Izdavaĉ: '' Školska knjiga '' Zagreb, 1987. VOLJETI JE LAKO ODRASLI KAŢU "LJUBAV JE TEŠKA", JA IM KAŢEM "TO JE GREŠKA". UVIJEK ĆU MISLITI DA NIJE TAKO. JER JA VOLIM VRLO LAKO: KOKU ŠTO JAJE DAJE, PSIĆA ŠTO GLASNO LAJE. CVIJET U TRAVI, ZVRK NA JEDNOJ GLAVI. BAKU SA ŠTAPOM, DJEDA S KAPOM. ETO TAKO, VOLJETI JE LAKO. MIRA JURELA "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004

Odgovori s citatom  28.04.2004., 20:41 #9 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

USPAVANKE
Uspavanka Tiha pjesmo, išarana paunovim sjajnim krilom, pauĉinom izatkana, opsivena ţutom svilom, tiša nego voda plava, uspavaj mi malog mrava! On je danas, pjesmo vita, kotrljao zrnce ţita. Mala pjesmo, ispunjena slavujevim toplim dahom, na usnama zatvorena, obasuta cvjetnim prahom, zaţubori poput vrela, nek´ umorna zaspi pĉela. Ona je sred cvjetne paše sakupljala med u ĉaše. Laka pjesmo , uhvaćena na plamenu plavog svoda, traĉkom sunca pozlaćena, od srninnog meka hoda, kao dašak vjetra laka, uspavaj mi mog djeĉaka.

On je danas, kao lane, pretrĉao tri poljane.

Uspavanka Buji, paji, ĉedo materino, uspavaj se u šimšir-bešici. Besa ti je na moru kovana, kovale je do tri kujunĊije. Jedan kuje, drugi pozlaćuje, treći meće od zlata jabuku. San u besu, a nesan pod besu, Nesanka ti voda odnijela.

Uspavanka Spavaj, spavaj dušo mila ti si danas vrijedna bila, spavaj, spavaj luĉe moje umorne su oĉi tvoje. Trebalo je cvjeće brati malu macu okupati zeki trave naĉupati i kokama hrane dati. Spavaj, spavaj dušo mila ti si danas vrijedna bila, spavaj, spavaj luĉe moje umorne su ruke tvoje.

Tiha, tiha pjesma (G.Vitez) Tiho kos u grmu spava, A još tiše raste trava. Tiho tamni bor šumori, A još tiše trešnja zori. Tih je zeko ispod granja A još tiše bilje sanja. Raznobojne snove sniva

Cvijeće, šuma, polja, njiva. Svud su snovi razasuti: Jaglac sanja san svoj ţuti, Modro sanja šumarica, Ljubiĉasto ljubiĉica, Nebo plavo-potoĉnica, Bijelu iskru tratinĉica, A duboko sanja noć Ti još dublje...Laku noć!

Uspavanka do 9 (G.Vitez) Jedan, dva- mjesec na dnu rijeke sja. Tri, ĉetri-zaspali su svi leptiri. Pet, šest-zec donio vaţnu vijest Sedam, osam-nek se svlaĉi ko je pospan. Devet-hej pospanci svi u krevet. Devet-zvijezda crvenkastih, Devet-zvijezda zelenkastih, Devet zvijezda bjeliĉastih, Devet zvijezda ljubiĉastih. Samo jedna plava, Al i njoj se spava. Klonula joj glava. Na plav jastuk neba, Jer-spavati treba. Jedne noći Kad su već sva djeca snivala... Kad je već svaka klupa poĉivala.... Kad su mjesec sakrili oblaci... I kad su u parku ušutjeli koraci.... Na jednu ljuljaĉku vjetar skoĉi... I na njoj se ljuljao cijele noći... Uspavanka Nina – nana, nina-nana Savija se njeţna grana, Pod njom mali zeko spava, Osuta mu snijegom glava. Sniva sunce i leptire, Zelen pašnjak i pastire. Nina nana, nina-nana, Naš će sinak jednog dana Poigrat se sa leptirom, Milovat ga polagacko, Da ne slomi njeţno krilo...

Spavaj,spavaj Ĉedo milo. Nina –nana, nina-nana Ispod bijelih snjeţnih grana Spava zeĉić u šumarku. Sitan snjeţak Nad njim snjeţi Dok moj sinak U sumraku na perini mekoj leţi I u toploj svojoj zipki Svu noć sniva Snjeţak sipki... Nina-nana,nina-nana... LAKU NOĆ Laku noć, vam svu noć Sada snovi će doć I lagani san jer Nestat će dan Laku noć snivaj sne Slušaj pjesmice te Snivaj san, Laku noć, sada sanje će doć Snivaj spavaj, daj spi Dok majka ti bdi Ĉuj ptiĉice poj Ti djeĉaće moj Laku noć snivaj sne Slušaj pjesmice te Snivaj san laku noć Sada sanje će doć. "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  28.04.2004., 20:42 #10 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi

1,242

BR, BR BROJALICA
Stoja, trica, brojna lica pa nastane brojalica! Sto mornara svi sa Hvara, brojalica tu se stvara! Zumba, zumba, a bez gumba, tu se pleše samba, rumba! Eci, peci i pereci! Mjesto peci reci leci! Što, ĉa, kaj, djeco, baj, brojalici tu je kraj! Pajo Kaniţaj BROJALICE: -En ten ti ni sava raka ti ni sava raka tika taka bija baja buf. -jedna vrana gakala i po polju skakala u to dode crni kos i odgrize vrani nos -iso medo u ducan nije reko dobar dan vec je reko dobro vece pokloni se pa utece.

-eci peci pec ti si mali zec a ja mala vjeverica eci peci pec -iš, is, is ja sam mali mis ti si moja mica maca, bjez u rupu ja sam mis. -berem berem grozde dok cuvar ne dode a kad cuvar dode obrano je grozde. -je-dan dva tri ce-tri pet sko-ci mac-ka na kre-vet da u-lo-vi mi-su rep oj mi-so mi-so ko bi te-be si-so si-sa-la bi se-ka za ca-si-cu mlj-eka -do re mi fa so la ti je-du mi se ke-ste-ni i pe-ce-ni vrap-ci i ku-va-ni zap-ci i kom-pot od bu-va i sla-tko od mu-va. -zum zum zum zum bumbari se sastali pa na pcele napali kakav je to red sto ne date med zum zum zum zum zum -sje-la ba-ba u ba-lon da se vo-zi u Lon-don u Lon-do-nu ku-pi gris da se vo-zi u Pa-riz u Pa-ri-zu ku-pi mac-ku da se vo-zi u Nje-ma-cku u Nje-mac-koj ku-pi slo-na da se vra-ti do Lon-do-na. -pajo patak dobio zadatak

da poljubi patku u guzicu slatku. -Grlicica grci Petar konja trci Daj mi Petre palicu Da uhvatim grlicu. "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  28.04.2004., 21:19 #11 Kaja

Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Vinkovci Postovi 259

Zeko u kavani Sjedi zeko u kavani i novine ĉita bolje da je tu, u toplom, nego da se skita. Traţi zeko, svuda traţi, ne piše li nešto o zeki i zeĉićima, kako skaĉu vješto. Svu je štampu pregledao dvaput ispoĉetka, o zeĉijem divnom svijetu nigdje niti retka. RasrĊeno zovne: "PLATITIII !!!" Na kelnera planu: "Više nikad neću svratit u ovu kavanu!"

Ratko Zvrko Zec i vjeverica Vjeverici kusat zeko neki dana pod bukvom reko: - Da je meni takav rep, ko sunce bih bio lijep! Vjeverica ko u šali zecu veli: - Ne budali! Za poso se brini svoj, a ne diraj repić moj. Svak ponešto lijepo ima, Ĉim prednjaĉi pred drugima. Duge uši tvoj su dar, a rep dugi - moja stvar! Ratko Zvrko Nogomet u bari U bari je odigrana nogometna utakmica igrali su ţapci protiv komaraca i mušica. Igrao se novi sistem pucalo se preko krila i cijela je utakmica u burnome tempu bila. Ali kad je igra bila na vrhuncu sportskog ţara, i komarci kad su došli u napadu do vratara, ţabac-bek, u silnu strahu da gol neki ne bi pao protivniĉkog centarfora jednostavno -- progutao. Ratko Zvrko Kad su laste odlazile Kad su laste odlazile potoĉiću dah je stao, jorgovan je suzom ţutom za lastama zaplakao. Nad šumom se magle vile, na cesti je vjetar meo; zec od tuge cijelog dana nije ništa, ništa jeo.

Gavranu se od ţalosti (il' od zime) treslo krilo . . . Kad su laste odlazile sve je, sve je tuţno bilo Pjesmice razni autori Mali ptić O kaţi mala ptico ti što tuţno pjevaš to, i oko gnijezda ţalosno ti letiš naoko... Da znaš milo djete ti što tuga je i sram, ukraden mi je mali ptić stog mati plaĉe sad... I gnijezdo je razoreno, moj skromni mali dom. Ja ţivjet više ne ţelim u zlobnom svijetu tom! Kad to ĉuo djeĉak obuze ga tuga i sram, on gnijezdo brzo popravi, i ptica vrati sam! Najtoplije oko Sunce ima ţuto oko visoko, visoko. More ima plavo okoduboko, duboko. Zemlja ima smeĊe okoširoko, široko. Svako ima svoje okoširoko, duboko... Sa njim gleda, s njim se smije. Al´od svih je NAJTOPLIJE : Oko što ko vatra grije, oko što se meni smije, oko što se brine za me...

To je OKO MOJE MAME! Obavezno Prije i poslje jela Treba ruke prati Nemoj da te na to Opominje mati Jer prljavim rukama Zagadi se jelo Pa se bolest zatim Prenese u tijelo Medo Miško Medo Miško zaspao Lezi potrbuške Sanja da je legao Ispod jedne kruške A sve kruške padaju U zelenu travu Samo medo ne moţe Da podigne glavu Štamparska greška Trĉi zeko šumicom i viĉe na glas: - Hura! Lovci ne smiju pucati na nas. šetat ćemo slobodno po brijegu i polju i birati glavice, ljepšu, slaĊu, bolju. Novine su donijele tu radosnu vijest. Eno, dolje ĉitaju i jela i brijest! Iza bukve medo pomalo se smješka: - Sigurno je, zeko, to štamparska greška. Uspavanka Spavaj, spavaj dušo mila

ti si danas vrijedna bila, spavaj, spavaj luĉe moje umorne su oĉi tvoje. Trebalo je cvjeće brati malu macu okupati zeki trave naĉupati i kokama hrane dati. Spavaj, spavaj dušo mila ti si danas vrijedna bila, spavaj, spavaj luĉe moje umorne su ruke tvoje

U svijetu postoji jedno carstvo U svijetu postoji jedno carstvo u njemu caruje drugarstvo, u njemu je sve lijepo u njemu je sve njeţno u njemu se sve raduje.. Tamo su kuće od ĉokolade prozori su od marmelade. Tamo svako radi ono što hoće tamo raste svako voće!!

Gustav Krklec Lav "Što ţeliš?" pitao sam lava. "Ja?... pilule od kojih se spava!" "Vaša ţelja, o slonice mila?" "Da smršavim bar tristo kila!" "A vi medo?" "Da nestanu puške i da rode u izobilju kruške!" "Što ţelite?" pitam vuka tiše. "Manje pasa, a ovaca više!" "Vaša ţelja, o magarĉe sivi?" "Da se slavuj mom njakanju divi!" "A vi zeĉe?" "Ja uz ţelje mnoge ponajviše ţelim brze noge!"

Sve obiĊoh tako prijatelje, pa ih redom upitah za ţelje. Pitah zvijeri, ţivotinje, ptice, Zebre, jarce, gnjurce, kukavice. I, na kraju, do majmuna svratih, Te se znancu starome obratih, Skinuv kapu, rekoh: "Dobro veĉe, Što ţelite moj majmune diĉni?" Namrštiv se, majmun odmah reĉe: "Da mi ljudi budu manje sliĉni!" Gustav Krklec Telegrafske basne Zeĉja logika - Imam oklop - kornjaĉa se hvali - a ja bodlje! - Jeţ će nato mali. Zec će hrabri: - U mom selu drţe kaţu da je bolje, kad su noge - brţe... Magareća posla Magarac se uputio vlasti. tuţi zeca zbog uvrede ĉasti: - Slavni sude, zec mi ugled ruši tvrdeć svud da imam - duge uši.

Ima dana Poslao sam po kuriru zecu mladom jarcu pjesmicu za djecu. - Baš ti hvala! - Poruĉi mi jarac ĉitat cu ih kada budem starac. Zeĉja škola O vuku sred šume neke zeĉićima zbori zeka, al' ne znaju jadni zeke u zasjedi vuk da ĉeka.

Nepopravljiv Ĉita jagnje Ezopove basne, pa se divi: Mudre su i krasne. Tek jedno je pri tom grdna muka,

što ne mogu da poprave - vuka...

Milo za drago Vuk se jedan smijao psetancu što je danju vezano na lancu, a psetance smijati se stade, kad vuk noću u stupicu pade... Vuĉje pokajanje - Ezopa mi! - Vuk pastiru reĉe - Zbog jareta tvog me savjest peĉe! A na ove "pokajniĉke" rijeĉi pastir vuka toljagom izlijeĉi... Tuţno primirje Vidjeh kako jagnje vuku pomirljivo pruţa ruku. Taj mi sluĉaj stvori povod da zamislim - skori sprovod Gustav Krklec Ludi dan Pijetao mi jutros reĉe: - Kume dragi, dobro veĉe! - Je li ovo san il' java? S miševima maĉka spava. Krezub jarac puši lulu, siv magarac svira frulu, za rep liju guska vuĉe, šaran leti iznad kuće... S punom torbom majmun stran ĉestita mi - ludi dan! Darova je puna torba: od bunike u njoj ĉorba, posoljene tu su šljive, na roštilju lude gljive, od trnjina šljivovica, od kopriva gibanica, od paprika med u zdjeli, od kukolja hljebac bijeli ... Rep podvinu majmun tad: - Pij i jedi, bit ćeš mlad !

Gledam jadan, što se zbiva: sjekira u vodi pliva, koza vijenac meće na se, u pidţami zijeva prase, potkovana ţaba rza, uz brijeg teĉe rijeka brza, vjeverica pjesmu piše, u maramu mjesec kiše ... - Jao, ljudi, što je to ? U rog roĊen duva vo ! Obratih se tad na pijetla: - Obraza ti, rekoh, svijetla, kakve li su ovo stvari ? A meni će kokot stari: - Gle, u Mudroj Knjizi piše: "Ĉarolija nema više. Tek istina jedna ţiva u ovoj se knjizi skriva: da još ima ludu ĉar tridesetifebruar za kog ne zna kalendar !" Grigor Vitez Neposlušne stvari Uh, ma što je smojim ĉarapama? Jesi li ih gdje vidjela, mama?" "Da, vidjela sam jednu bijelu vranu, Gdje ih nazuva jutros na tavanu!" "Olovĉica mi je sinoć ovdje bila, A sad je nema. Gdje se samo skrila?" "Ah, da sjećam se: Maĉak je svom pokojnom djedu Pisao pismo. A gdje ju je metnuo to vidjeli nismo!" "Šal sam ovdje negdje ostavio, Reci, mama, gdje bi on sad bio? "Jutros proĊoše dva šarena zeca Kaţu, treba im za put do Mjeseca!"

Grigor Vitez Kako ţivi Antuntun U desetom selu ţivi Antuntun.

U njega je malko neobiĉan um. On posao svaki na svoj naĉin radi: Jaja za leţenje on u vrtu sadi. Kad se jako smraĉi, on mrak grabi loncem. Razlupano jaje on zašiva koncem. Da l' je jelo slano, on to uhom sluša. A ribu da pjeva nauĉiti kuša. Na livadu tjera bicikl da pase. Da mu miše lovi, on zatvori prase. Guske sijenom hrani. Snijegom soli ovce. A nasadi kvoĉku da mu leţe novce. Kad kroz ţito ide, on sjeda u ĉun. Sasvim na svoj naĉin ţivi Antuntun. Grigor Vitez Tuţna muha Tuţna muha jutros izjavila: Joj, sva mi se ĉeljad udavila: Jadan otac Skoĉio u ocat, Skliznuo djeda U lonac pun meda, Jadnu seku NaĊoše u mlijeku, Dva mi brata Udavi salata, Jednu strinu Izgubih u vinu, A dva strica Ubi šljivovica... Slomila je tuga jadnu muhu Te i ona skoĉila u juhu. Grigor Vitez Dohvati mi tata mjesec Dohvati mi, tata, mjesec, Da kraj mene malo sja! Dohvati mi, tata, mjesec, Da ga rukom taknem ja! - Mjesec mora gore sjati, Ne smije se on skidati.

On mora kod zvijezda biti, Put zvijezdama svijetliti, Da zvijezdice kući znaju, Kad se nebom naigraju. I na zemlju mora sjati, Da zec vidi veĉerati, Da jeţ vidi putovati, Da miš vidi trĉkarati, Da bi ptice mogle spati, I da tebi, moje dijete, Mjesec lagan san isplete Od srebrnih niti Pa da snivaš i ti Grigor Vitez Kako rastu djeca Kako rastu djeca? Kao vrbe iz vode, kao u livadi trava, Djeca rastu iz nogavica i rukava. Kako trĉe djeca? Kao kozlići, kao leptiri, kao brza voda, Dijete radije trĉi nego da hoda. Kako plivaju djeca? Kao delfini, kao papuĉe, kao laĊe, Već kako se koje dijete snaĊe. Kako zaore djeca? Kao ĉavke, kao pokvareni motori, kao pĉele, Bilo da se ljute, bilo da se vesele. Kako se igraju djeca? Kao djeca. Djeca se igraju toliko igara Da ne bi stalo ni u pet ambara. Kako se peru djeca? Kao patke, kao jegulje, kao maĉke kad kišu. Okupana djeca na proljeće mirišu. Kako spavaju djeca? Kao maĉići u košari, kao sjenice mlade, I slatko, slatko, slaĊe od ĉokolade. Pajo Kaniţaj Najšareniji leptir Jedan je leptir strašno tuţan bio, zbog bijelih krila uvijek se je krio!

Bojao se svih leptira što imaju šare i pruge a kad bi vidio admirala, umirao bi od tuge. Kad je jednog dana, nabavio dosta para, sretan je odlepršao do najboljeg slikara. Obojao mu slikar krila, sretan se u zrak vinuo, od prevelike sreće gotovo uginuo! A onda je postajao umišnjen sve više, i tako je to trajalo sve do prve proljetne kiše Stanislav Femenić Ĉetka Jedna ĉetka Etka, KaĈetkala je -ala-la... Dva kaputa lisca ţuta I tri kape ţapca Jape... Ĉetkala ih Ala-La... Ĉetka-etkaNek se zna! Za to vrijeme, Tog su DanaCvrkutale ptice s grana: Naš magarĉić, Arĉić ĈićSkoĉio u potoĉić! Zlato sunce, Unce, Ce-Sjalo iznad šumice... Jedan jarac,

Arac, Ac-Slao kozi poljubac! .. A još ĉetka Etka, KaĈetka, ĉetka... al Ala-la! ... Sto šešira Ujka Ţira. Dva kaputa Lisca ţuta tri kape Ţapca Jape! Sad sve ĉetka Ispoĉetka! To mi reĉe Jednog petka, Ţutog maĉka sedma tetka: Mijauuuuuu Jauuuuuuuu Auuuuuuu Uuuuuuu - Što je, Da jeKraj je tu! Takva vam je (Nek se zna) Ova ĉetka Etka Ka...! Stanislav Femenić Reporter u Zoološkom vrtu Gostoljubivost Prvo stigoh lisici, a ona će smjesta: - U mom stanu ima i za perad mjesta!

Skromnost Što za ruĉak ţeli Pitao sam vuka. - Suha kruha - veli

- I glavicu luka -.

Malenkost - Koliko si teţak? pristupim do slona. - Nisam tako mnogo, Nekoliko tona.

Higijena Javilo se rokĉući Iz kaljuţe prase: - Odgovornost primam Zbog ĉistoće na se!

Nojeva nezgoda - Što ĉekaš pred vratima preko cijelog dana? Pojeo sam kljuĉeve od vlastitog stana!

Krokodilska - A koja bi vaša vruća ţelja bila? -Da ponovno stignem na obalu Nila!

Majmunska Cereka se majmun, pa mi reĉe strogo: - Od mene bi mogao nauĉiti mnogo!

Ljepota Uzdahnula deva kad je vodu pila: - S tri grbe bih moţda Triput ljepša bila..."

Visoka ţelja Ţirafa mi vaţno Sa visine veli - Da odavno Mjesec obrstiti ţeli...! Kreštalica Papiga je opet Objavila svima: - Ja kreštati mogu na svim jezicima! Stanislav Femenić Razgovor u prolazu TIKVA: Dobro jutro puţu! Uberi mi ruţu... PUŢ: Ţurim nemam vremena Nisi iz mog plemena! TIKVA: Što se ovdje šećeš Ako k meni nećeš? PUŢ: Ovdje mi se puzi Po srebrnoj pruzi!... TIKVA: Ja tako ne mogu Nemam takvu nogu! PUŢ: A ti onda puzi Po debeloj guzi! TIKVA: O puţiću muţiću... Što te je spopalo...? PUŢ: Nešto mi se dopalo, Pa me svrbi stopalo...

TIKVA: Još dugo poţivio! Krov ti se nakrivio...! PUŢ: Kad ĉuĉiš u travi Ĉeškaj se po glavi... TIKVA: Ako ti se puzi.. Ti opet dopuzi! Leptiriću šareniću Leptiriću, šareniću, doĊi meni 'amo, evo imam lijepu ruţu, pomiriši samo. Ja bih doš'o, al se bojim te igle klete stisnut ćeš me probost ćeš me a onda zbogom svijete. Neću lepko, neću lepko, ţivota mi moga, samo hoću da izbrojim kolko imaš noga. E pa to ti mogu reći iz daljine malko, leptir ima šest noţica a sad zbogom Ranko, leptir ima šest noţica a sad zbogom Ranko.

Snivaj, spavaj Snivaj, spavaj djete moje drago, nek ti pjesma nosi laki san. Svega svijeta ti si blago, snivaj mirno dok ne svane dan. Snivaj, spavaj, koljevka će meka, tebe blaţit´ kao slatki sni. Tvoje ţelje sada neka doĊu tako kako ţeliš ti.

Šubi dubi dubi Ja sam se uglavnom ĉokoladom hranio i nije bilo toga ko bi mi zabranio. Punjenih bombona pojaĉane doze najbolja je sva protiv nervoze. Šubi, dubi, dubi sad me bole zubi, ne pomaţe ništa kaladont u tubi, a najveći problem zapravo mi stvara to što moram sutra hitno do zubara. Uvijek sam ostavljao šnicle i salate slušajući prijekore zabrinutog tate već sam oguglao na njegove rijeĉi, ali nešto drugo hoće da me sprijeĉi. Šubi, dubi, dubi sad me bole zubi, ne pomaţe ništa kaladont u tubi, a najveći problem zapravo mi stvara to što moram sutra hitno do zubara

Mala maca Imam malu macu lijepu kao san oĉi su joj tamne kao kišni dan. Brĉići joj njeţni dlaka joj se sja volimo je svi a najviše ja. U šumici U šumici na granĉici ptiĉica se ljulja, ona jadna ni ne sluti da se maĉak šulja. Šic macane oblizane ne idi blizu k njoj ĉisti kuću od miševa to je pos’o tvoj.

GrigorVitez Tiha, tiha pjesma Tiho kos u grmu spava, A još tiše raste trava.

Tiho tamni bor šumori, A još tiše trešnja zori. Tih je zeko ispod granja A još tiše bilje sanja. Raznobojne snove sniva Cvijeće, šuma, polja, njiva. Svud su snovi razasuti: Jaglac sanja san svoj ţuti, Modro sanja šumarica, Ljubiĉasto ljubiĉica, Nebo plavo-potoĉnica, Bijelu iskru tratinĉica, A duboko sanja noć Ti još dublje...Laku noć!

GrigorVitez Uspavanka do 9 Jedan, dva- mjesec na dnu rijeke sja. Tri, ĉetri-zaspali su svi leptiri. Pet, šest-zec donio vaţnu vijest Sedam, osam-nek se svlaĉi ko je pospan. Devet-hej pospanci svi u krevet. Devet-zvijezda crvenkastih, Devet-zvijezda zelenkastih, Devet zvijezda bjeliĉastih, Devet zvijezda ljubiĉastih. Samo jedna plava, Al i njoj se spava. Klonula joj glava. Na plav jastuk neba, Jer-spavati treba. GrigorVitez Jedne noći Kad su već sva djeca snivala... Kad je već svaka klupa poĉivala.... Kad su mjesec sakrili oblaci... I kad su u parku ušutjeli koraci.... Na jednu ljuljaĉku vjetar skoĉi... I na njoj se ljuljao cijele noći... GrigorVitez Uspavanka Nina – nana, nina-nana Savija se njeţna grana, Pod njom mali zeko spava, Osuta mu snijegom glava. Sniva sunce i leptire,

Zelen pašnjak i pastire. Nina nana, nina-nana, Naš će sinak jednog dana Poigrat se sa leptirom, Milovat ga polagacko, Da ne slomi njeţno krilo... Spavaj,spavaj Ĉedo milo. Nina –nana, nina-nana Ispod bijelih snjeţnih grana Spava zeĉić u šumarku. Sitan snjeţak Nad njim snjeţi Dok moj sinak U sumraku na perini mekoj leţi I u toploj svojoj zipki Svu noć sniva Snjeţak sipki... Nina-nana,nina-nana... Dora - 14/01/04 Odgovori s citatom  19.08.2004., 22:15 #12 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

sortirala sam sve pjesmice pa više nije onakav kupus.... neko mi se bio javio da mu to pošaljem na mail al ja sam pp izbrisala tako da se ispriĉavam što nije poslano...ako ko ţeli nek se javi šaljem novu, sortiranu verziju "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  20.08.2004., 08:11 #13 apricot

Osoblje foruma Datum pristupanja Jan 2004 Lokacija zagreb, istoĉno od... svega Postovi 25,632

Ne mogu vjerovati! ORKA; 26.09.2002. ZRIN; 02.04.2008. Rodina savjetnica na SOS telefonu za dojenje Odgovori s citatom  20.08.2004., 10:41 #14 emy Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Svicarska Postovi 235

Salji meni! Danas imam vremena pa bih mogla slagati "ono za ono" (malo sam tajnovita, ali moram tako ) Odgovori s citatom  20.08.2004., 20:51 #15 brane

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 1,242

apricot prvotno napisa Ne mogu vjerovati! :? :? :? :? :? a o ĉemu je rijeĉ???? "Bez obzira tko si što si, budi uvijek to što jesi...." dječak 2001 dječak 2004 Odgovori s citatom  20.08.2004., 21:33 #16 emy Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Svicarska Postovi 235

Pa vjerojatno je odusevljena kako si to samo uspjela sortirati sve ove silne pjesmice, pa nemoze vjerovati!

Odgovori s citatom  16.02.2005., 17:11 #17 Kalina Datum pristupanja Jan 2005 Postovi 24

Moram reci jednu ispravku, jer sam videla par gresaka u pesmama , npr :

Mala Luca Naša mala Luca Sa stolice muca Mati mati mati Koliko je sati

Gladna sam već i ja Gladna je i kuca Eno i sat kuca Treba da se ruĉa A i ptica pjeva I njoj krĉe crijeva Autor: nepoznat

Greska: pesma se zove : "Nasa mala JUCA" , a ne "Luca" , a autor ni slucajno nije nepoznat, vec je itekako poznat : Jovan Jovanovic Zmaj, ili za decu "cika Jova Zmaj", pesnik najlepsih pesama za decu .

A pesma inace ide tacno ovako :

---Napomena materi---

Nasa mala Juca sa stolice muca : Mati, mati, mati, Znas kolko je sati? Zdlavo mnogo kuca, Tleba da se luca; Gladna sam vec i ja, Gladna je i kuca. Odgovori s citatom  16.02.2005., 18:10 #18 Kalina Datum pristupanja Jan 2005 Postovi 24

Evo dodacu jos neke pesme Jovana Jovanovica Zmaja, koji je po mom (subjektivnom) misljenju najdivniji pesnik za decu

neke pesme mozda i znate, ali nema veze, sigurna sam da ce se deci dopasti : --------------------------------------------------Zaba cita novine Sedi zaba sama Na listu lokvanja, Od zarkoga sunca Stitom se zaklanja. Da novine cita, To vam slika kaze, Al' ne moz' da nadje Sto joj oci traze. Znate vec o cemu Zabe brigu vode : Hoce li se skoro Odseliti rode? ---------------------------------------------------------------Mali brata Docepo se mali brata, Ocevoga sata, A sat je od zlata, Pa ima i vrata. Ala je to lepo! A na uvo kad ga metne, Tad se cuje neka zveka, Sat govori : Tika-taka! Brata misli, hoce mleka. Ala je to mudro! Zalio ga slatkim mlekom Nekoliko puti, Brata misli, sat se najo, Pa sad zato cuti. Al' se razumemo! Sad su puni obadvoje, I satic i brata, Obadvoje sada cute, A kad dodje tata, Al' ce biti guzve! ------------------------------------------------------------

Kupanje Ala je to divota Kad se ko okupa! Sto se ne bi kupali, Voda nije skupa! Moramo se kupati, Prljavstinu stresti, necistoca privlaci Rdju i bolesti. Zato je majka spremila Vodu, ali mlaku, Zato je okupala Svoga malog Laku. A sad veli : Cicu mi Pustati ne smete, jer ce mislit da je sir, Pojesce mi dete. Kucovu je slobodno, nek se zaigrava, On ce Laku cuvati kad legne da spava. A stariji, Andreja, On se vecem svuko, Sto ga vec ne kupaju, Cisto bi se tuko. Cekaj, cekaj, Andreja, Dok obrisu Laku, Ti ces onda dobiti Drugu vodu mlaku. Laka ce se u kolevci topiti u slasti, A sta bude snevao Nece nikom kaz'ti. ---------------------------------------------------------------Materina maza Ima dete u selu, Ime mu je Laza, Al' ga zovu drukcije-Materina maza.

Kad sva deca ustanu, On i dalje spava, Kad mu kazu : Ustani! njega boli glava. Kad ustane, ne ume Da se sam obuce, Ne sme da se umije, Ishte vode vruce. Kad ga zulji cipela, On cipelu tuce, Tad ga ruka zaboli, Pa onda jauce. Kad mu dadu jabuku, On bi hteo sljiva, Kad mu pruze pogacu, Onda bi koljiva. Kad se malo ogrebe : Place i zapeva : "Jao, jao, pomagaj, Izic ce mi creva!" Kad je suvo, zamesi Blata pa se kalja, Kad ga mati pokara, Legne pa se valja. Kad mu uspu tarane, On bi jeo riba, Kad se ribe najede, Tad ga boli tiba. Pa zato ga ne zovu Po imenu : Laza, Vecem jadno, zalosno : Materina maza! -------------------------------------------

Nece macka da se igramo Ala je to macka! Ceo dan je grdim; Al' sad mi je doslo Da se vec rasrdim!

Nosim je ovamo, Nosim je onamo, Pokazem joj knjigu : "Hajde da citamo!" U knjizi su slike Ona i ne gledi "Pa kad neces da citas, A ti malo predi!" Nece ni da prede (A jos kako ume). Sto god recem cini se Ko da ne razume. Ogrnem joj cebe, Strese ga sa sebe; Ja joj pruzim lutku, Ona je ogrebe. "Ako hoces, evo ti Moj sesiric mali!" Tek joj metnuh na glavu, A ona ga svali. Pa zar vredi takav stvor Da se s njime druzim... Doslo mi je, bogami, Da je majci tuzim! Odgovori s citatom  02.05.2005., 14:15 #19 mamma Juanita

Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Zagreb Postovi 6,308

podizem ovaj super topic voditeljica Rodinih radionica o trudnoći i porodu "They who can give up essential Liberty to obtain a little temporary Safety, deserve neither Liberty nor Safety." Benjamin Franklin Odgovori s citatom  02.05.2005., 19:17 #20 ifi

Datum pristupanja Feb 2005 Lokacija U autu Postovi 298

Nemojte se ljutiti,ali ĉemu ispisivanje rijeĉi tolikih pjesama?Nije li jednostavnije napisati veb adresu s tekstovima?Svaka ĉast na trudu! Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:27 #21 berlinka

Datum pristupanja Apr 2005 Postovi 494

A zna li netko onu o bubamarcu koji mora vrijeme gubiti i sve bube redom ljubiti? J., 2005. L., 2011. Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:32 #22 tweety

Osoblje foruma Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija zagreb,medvescak Postovi 4,421

a ja bi onu kiša pada kap,kap,kap.............................ne znam što da radim, nosića da brišem......nešto tako ..... a koji je web sa djeĉjim pjesmicama? FRAN sreća najveća 1.4.2004. sigurno u autosjedalici! Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:37 #23 anek Datum pristupanja Jun 2004 Lokacija Zagreb, Centar Postovi 2,304

trudnica05 prvotno napisa A zna li netko onu o bubamarcu koji mora vrijeme gubiti i sve bube redom ljubiti? Nije lako bubamarcu zum zum zum zum bubamarinom muškarcu zum zum zum zum pored toliko bubamara zum zum zum zum iste boje istih šara znati koja je njegova bubamara bubamarac ne smije vrijeme gubiti i sve bube redom ljubiti buba mara buba klara buba dara dok pronaĊe svoju maruuu!!! Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:38 #24 anek Datum pristupanja Jun 2004 Lokacija Zagreb, Centar Postovi 2,304

anek prvotno napisa bubamarac ne smije vrijeme gubiti i sve bube redom ljubiti buba mara buba klara buba dara dok pronaĊe svoju maruuu!!! pardon, evo ispravak; bubamarac MORA vrijeme gubiti Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:42 #25 ivancica

Datum pristupanja Jan 2004 Postovi 3,333

Za one koji ţele slušati. Moja najdraţa pjesma iz djetinjstva! Tata ti me voliš F/03 M/06 Odgovori s citatom  13.12.2005., 11:49 #26

Ja mislim da je "buba Saru, buba Klaru, buba Daru..." Ili prvo Daru, pa na kraju Saru? :? Odgovori s citatom  13.12.2005., 13:25 #27 anek Datum pristupanja Jun 2004 Lokacija

Zagreb, Centar Postovi 2,304

dille prvotno napisa Ja mislim da je "buba Saru, buba Klaru, buba Daru..." Ili prvo Daru, pa na kraju Saru? :? jes jes, u pravu si...provjeriiću doma toĉan redoslijed -mara, pa javim. Odgovori s citatom  13.12.2005., 15:08 #28 tanja_b Datum pristupanja Oct 2004 Lokacija Zagreb, Trešnjevka Postovi 4,990

Ja sam mislila da su bube Dara, Klara i Bara :? Ili nisu??? Odgovori s citatom  13.12.2005., 21:42 #29 Brunda

Datum pristupanja Feb 2004 Lokacija Zagreb Postovi 4,892

anek prvotno napisa buba mara buba klara buba dara dok pronaĊe svoju maruuu!!!

... dok ne naĊe svoju maruuu!!! Zum zum zum! I imena su sigurno buba dara, buba klara i buba bara ali ne znam redoslijed. Sven, 11. 3. 2003. Leon, 17. 3. 2008. podupiruća Roda Odgovori s citatom  13.12.2005., 22:25 #30 Lutonjica

Osoblje foruma Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Samobor Postovi 12,360

oprostite, ali bubamarac naĊe svoju ZARU i nemojte sluĉajno nešto drugo otpjevati kad ste s nama u Ċiru 8) 2003 prevrtuša varljiva 2007 blondina tipiĉna 2011 dobrovoljĉek nasmijani Odgovori s citatom  14.12.2005., 10:11 #31 anek Datum pristupanja Jun 2004 Lokacija Zagreb, Centar Postovi 2,304

najbolje je što dnevno odslušamo barem 3 x tu pjesmicu, a ja još uvijek nisam toĉno zapamtila... Odgovori s citatom  18.01.2007., 00:35 #32

bubi Datum pristupanja May 2006 Lokacija zagreb Postovi 63

odliĉna stvar,super topic, nego zanima me da li netko sluĉajno ima audio verrziju MIŠEVI I MAĈKE NAGLAVAĈKE Luko Paljetak? Ja sam tu kazeticu imala kao mala i doslovce se izlizala prije par godina (tek sam onda prisilno prestala slušati sve te pjesmice!!!) i sad bi voljela naći neku audio verziju. Ima tu par Paljetkovih pjesmica, ali ja bi voljela ĉuti i ostale. a evo i jedne za arhivu, te se najolje sjećam: STONOGA U TRGOVINI Stonogi jednoj, odjednom, usred ljeta (kad u dućanu ima mnogo svijeta), na pamet palo kupovati sandale! Sve bi to bilo lako kad bi sve noge njoj imale jednak broj, ali to nije baš tako. Njoj samo prvih deset ima broj ĉetrdeset, dvadeset osam nogu, koliko vidjeti mogu, ima broj pet i po, a zamislite samo još onih drugih sto! Po redu kako koja svaka je drugog broja. Ali što ja tu mogu, ja joj ih nisam krojio, ja sam ih samo brojio i baš sam se oznojio. Sedam je dana trgovac radio, bez prestanka je cipele vadio i uopće se nije odmarao i kutije je samo otvarao i cipele je samo brojio i kao nilski konj se znojio. A stonoga je birala, birala, svaku je cipelu prstima dirala, svaku je cipelu redom dataknula, svaku je kutiju s police maknula. Gospon je Stonoţac sjeo na tronoţac i ĉitao je dnevne novine dok doĊe kraj te kupovine. Da znate samo što je sve radila! Na pod je svaku cipelu vadila, neke je bacala, neke je lomila, a u dućanu rasla je gomila. Neke su bile vrlo tijesne, neke su bile vrlo desne, neke su bile vrlo lijeve; neke su bile vrlo široke,

neke su bile vrlo duboke, neke su bile dobre a skupe, neke su bile ruţne i glupe, neke su bile lijepe i ĉvrste, a nije mogla uvući prste. Cipela tamo bijaše sva sila: neke su bile od krokodila, neke su bile od mišje dlake, neke su bile dobre i jake, neke su bile od zmijske koţe, neke su bile gospodeboţe, neke su bile vrlo zgodne, neke su bile staromodne, neke su bile glatke, neke su bile kratke; neke su sive, neke su plave, neke su krive, neke su prave, neke su bile od crnog laka; neku je manu imala svaka! Trgovac sav se od posla kidao i cipele je samo skidao. Sve bi to bilo vrlo lako, da je sve bilo samo tako. Kad su sve kutije skinuli s polica i iz svih izloga i sa stolica, odmah je bilo jasno, odmah se vidjelo da stonogi se nije baš ništa svidjelo. rekla je samo: - Hvala, drugi put! A trgovac je bio kao limun ţut, i bio bi joj razbio zube, da se ne boji policije. Evo i jedne bez naslova o stonogi Stavili insekti bumbara za šefa A on se brinuo da pos'o ne šteka. Svi su morali dobro znati Da posao poĉinje u sedam sati. Svi su osim stonoge krasne Dobro pazili da ne zakasne. Bubo ju došao stoga upozorit' Da o kašnjenju više neće zborit. Kad, jedno jutro ispred uredskih vrati' Baš kad bilo, toĉno, sedam sati Ĉulo se neko grecanje dugo Netko je nešto uporno strugo. Podigne bumbo pogled sa sata I naglo otvori uredska vrata I prije no što izusti prijekore stroge Stonoga pokaţe, natpis: "OBRIŠI NOGE" Odgovori s citatom  18.01.2007., 22:44 #33 clumsy mom

Datum pristupanja Jul 2006 Postovi 1,302

tweety prvotno napisa a ja bi onu kiša pada kap,kap,kap.............................ne znam što da radim, nosića da brišem......nešto tako ..... a koji je web sa djeĉjim pjesmicama? Jel nije ova: Kaplje kisha kapljicama kap, kap, kap Gazi gusan baricama shljap, shljap, shljap Vrat je dugi nakrivio ga, ga, ga Oba krila rashirio nek se zna Poshao je da se kupa repic kus Veselo po vodi lupa pljus, pljus, pljus! Ta nam je omiljena kad se kupamo. Oduvek je bila. Oni odushevljeni a mama mokrija od njih I object to violence because when it appears to do good, the good is only temporary; the evil it does is permanent. - Gandhi BOYS, 7.12.2004. Odgovori s citatom  18.01.2007., 23:44 #34 Goga40 Datum pristupanja Feb 2005 Lokacija Pula Postovi

243

Zna li tko nastavak ovih pjesmica Kiša pada, sve je mokro kapit lovit' ja bih mog'o al' mi bjeţe na sve strane noge su mi razigrane ... Najdraţa bakica moja kapicu meni je dala kapicu crvenu slatku od mekog toploga šala Odgovori s citatom  19.01.2007., 17:53 #35 Kaja

Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Vinkovci Postovi 259

Goga40 prvotno napisa Zna li tko nastavak ovih pjesmica Kiša pada, sve je mokro kapit lovit' ja bih mog'o al' mi bjeţe na sve strane noge su mi razigrane Prva kitica: Kišica na zemlju pada kapi lovit baš bih rada al mi lete na sve strane već su noge zaprljane.

E sad, ne sjećam se dalje, a pjesmarica mi je u školi. Ako nitko ne posta nastavak do ponedjeljka, poslat ću ti tada (kad provjerim) Dora - 14/01/04 Odgovori s citatom  19.01.2007., 17:56 #36 Kaja

Datum pristupanja Nov 2003 Lokacija Vinkovci Postovi 259

Joj draga oprosti, nisam ti se htjela beljiti smajlićem. Ovoga sam htjela staviti poletio prst (moram poĉeti koristiti miša ) Dora - 14/01/04 Odgovori s citatom  19.01.2007., 18:03 #37 aleksandra70vanja

pa mi je

Datum pristupanja Nov 2003 Postovi 5,842

anek prvotno napisa najbolje je što dnevno odslušamo barem 3 x tu pjesmicu, a ja još uvijek nisam toĉno zapamtila... anek, si u meĊuvremenu nauĉila 8) ? Mi pjevamo kako nam padne, saru, daru, maru, zaru, baru, klaru, ali bi htjeli toĉno. Odgovori s citatom

 19.10.2007., 08:19 #38 mirje

Datum pristupanja Feb 2007 Lokacija Zagreb Postovi 759

Išĉitavam i mislim, osim što ima još pacijenata kao što sam ja vrtićko-pop pjesmici spominje izraz "dječak neopranac" ? ~~~ Odgovori s citatom  19.10.2007., 09:12 #39 Loryblue

, zna li netko u kojoj se

Datum pristupanja Jan 2006 Lokacija napokon sam se vratila doma Postovi 2,872

proĊe ljeto, doĊe jesen sa drveća pada kesten. ĉas na glavu, ĉas na bok, pada kesten tok, tok, tok. groţĊa crna, groţĊa bijela, jabuka, krušaka.

to je nama, djeĉice, naša jesen dala. draga naša jeseni veliko ti hvala. sklupĉao se mali jeţ pa sad mirno spava. boc, boc, iglicama ne diraj ga ruĉicama. bode, bode jeţ, bit će suza - bjeţ.

zeko, zeko, zekane uši su ti mekane. šaren ti je rep, ma baš si zeko lijep. ove moja šefica donosi iz vrtića zvir Lorea 02.09.2004. još veća zvir Dominik 18.07.2009. Odgovori s citatom  19.10.2007., 09:13 #40 donna

Datum pristupanja Jun 2005 Lokacija osijek Postovi 1,806

a kak ide ona "bila mama kukumka,bio tata taranta...." moja princeza 1.10.2005. http://lb5f.lilypie.com/wwbLp1.png Odgovori s citatom  19.10.2007., 09:15 #41

donna

Datum pristupanja Jun 2005 Lokacija osijek Postovi 1,806

aleksandra70vanja prvotno napisa anek prvotno napisa najbolje je što dnevno odslušamo barem 3 x tu pjesmicu, a ja još uvijek nisam toĉno zapamtila... anek, si u meĊuvremenu nauĉila 8) ? Mi pjevamo kako nam padne, saru, daru, maru, zaru, baru, klaru, ali bi htjeli toĉno. ide ovako "buba Daru,buba Klaru,buba Baru... zum zum zum !! imam taj cd i rijeĉi sve-.... moja princeza 1.10.2005. http://lb5f.lilypie.com/wwbLp1.png Odgovori s citatom  19.10.2007., 09:45 #42 marena Datum pristupanja Dec 2004 Lokacija Trnje Postovi 285

A kako ide ona nešto kao ... bubamari nestale (ukrale???) toĉkice s krila...? Pojma nemam a znam da mi je to bilo slatko. Odgovori s citatom  19.10.2007., 09:49 #43

,

clumsy mom

Datum pristupanja Jul 2006 Postovi 1,302

donna prvotno napisa a kak ide ona "bila mama kukumka,bio tata taranta...." trebalo bi da ide ovako: Bila mama Kukunka, bio tata Taranta, imali su maloga Juju Jednom su se šetali kraj duboke reke Nil gde je bio velik krokodil Poskočio krokodil iz duboke reke Nil uhvatio maloga Juju Plače mama Kukunka plače tata Taranta vrati nama našega Juju Progovara krokodil iz duboke reke Nil Dones'te mi vola pečenog Trči mama Kukunka trči tata Taranta doneše mu vola pečenog Progovara krokodil iz duboke reke Nil Evo vama vašega Juju (prihvatam sve ipravke, ovo je pisano iz glave) Inaĉe, nama je od jesenjih pesmica trenutno aktuelna ova:

Mali meda njuška od ranog uranka al' miriše kruška kruška karamanka Grančica se njiše kruška se ljuljuška medi se sve više diže crna njuška Pa sve skuplja usta pa sve žmuri žmuri a vodica pusta na usta mu curi I object to violence because when it appears to do good, the good is only temporary; the evil it does is permanent. - Gandhi BOYS, 7.12.2004. Odgovori s citatom  19.10.2007., 14:42 #44 alanovamama Datum pristupanja Jan 2006 Lokacija Zagreb Postovi 549

Jedne noći bubamara jako tuţna bila netko joj je sakrio toĉkice sa krila plakala je u samoći na mirisnom cvijetu nitko od nje nije bio tuţniji na svijetu u zoru je došlo sunce presretna je bila vratilo joj ono opet toĉkice na krila

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->