J.U.

MS Maglaj
2011/12 god.

MATURSKI
RAD
Predmet: Elektroenergetske
mree
Tema:Mehaniki proraun
nadzemnih vodova

Kandidat:

Mentor:

Adem Husi
Dino dipl.ing.el.teh

erimagi

SADRAJ:
1.UVOD.3
2.SASTAVNI ELEMENTI DALEKOVODA..3
2.1.Stubovi nadzemnih elektroenergetskih vodova..3-4
2.2.Izolatori...4-5
2.3.Pribor za privrenje..5
2.4.Zatitno ue i sistem za uzemljenje.5-6

3.ELEKTROENERGETSKI VODOVI....6
4.PODJELA I OSNONI ELEMENTI NADZEMNIH VODOVA..6-7
5.MATERIJALI ZA VODIE..8
6.NAINI IZVEDBE..9
7.RASPORED VODIA NA STUBU..9-11
8.PROJEKTIRANJE ELEKTROENERGETSKIH VODOVA..11
9.SVRHA MEHANIKOG PRORAUNA..12
10.DIMENZIONIRANJE VODOVA13-14
11.KLIMATSKI UTICAJI.....15-17
12.OSNOVNI PARAMETRI PRORAUNA...18-19
13.MEHANIKI PRORAUN HOMOGENIH VODIA.....19-20
2

14.MEHANIKI PRORAUN ALUELNIH VODIA...20-21

15.MEHANIKI PRORAUN POMOU PN-KRIVULJE...22
16.JEDNAINA PROMJENE STANJA..23-24
17.MEHANIKI STEPEN SIGURNOSTI VODIA I GRANINI
RASPON....25
18.ZAKLJUAK..26
19.LITERATURA.....27

1.UVOD:
Oblast koja je obraena u ovom maturskom radu smo spominjali ranije,tanije u 3. razredu.U
uvodnom dijelu maturskog upoznati emo se sa sastavnim dijelovima dalekovoda kao sto su
stubovi,izolatori,prikljuni pribor,zatitna uad i sl. Zatim emo prei na glavni dio ovog
maturskog tj. na nadzemne vodie koji su ujedno I sastavni dijelovi dalekovoda,vidjet emo
njihov raspored na stubu,zatim emo vidjeti koji to sve klimatski faktori utiu na nadzemne
vodie i ta je sve potrebno poduzeti kako bismo smanjili njihov uticaj. Svrha mehanikog
proracuna nadzemnog voda jest odreivanje natega vodia i provjesa kod montae u ovisnosti o
atmosferskim i ostalim radnim uvjetima voda. Biti e govora o raznim mehanikim proraunima
nadzemnih vodova kao npr. proraun homogenih vodova,proraun alu el vodia,proraun
pomou PN-krivulje isl.U zavrnom dijelu ovog maturskog e biti spomenuta pored ostalog i
jednaina promjena stanja.

2.SASTAVNI ELEMENTI DALEKOVODA:

Sastavni elementi dalekovoda su:
vodii - slue za voenje struje,
stubovi - su predvieni za noenje i zatezanje vodia,
izolatori - spreavaju da struja tee izmeu vodia ili kroz stupove u zemlju;
pribor -slui za privrenje izolatora na stupove, ovjeenje i spajanje vodia, za
mehaniku i elektrinu zatitu dalekovoda;
zatitna uad - tite dalekovod od udara groma;
sistem za uzemljenje - zajedno sa zatitnim uetom u sluaju kvara dalekovoda,
opasnost po iva bia u blizini.
Sada emo spomenuti poneto o svakom,vodie emo posebno.

2.1.STUBOVI NADZEMNIH ELEKTROENERGETSKIH

VODOVA
Prema namjeni stubove dijelimo na:
nosee (nosive ili nosne) i
zatezne.
Nosei stub je stub koji slui za noenje provodnika i zatitnih uadi.
Zatezni stub slui za zatezanje provodnika i zatitnih uadi.

Na stubove nadzemnih elektroenergetskih vodova djeluju sljedee sile:

vertikalne sile (teina provodnika, izolatora, pribora, zatitne uadi, dodatnog tereta
uslijed taloenja snijega, leda, inja i sl. i teina stuba).
sila zatezanja provodnika i

sila vjetra.

Vertikalno prema dolje djeluju:

teina provodnika,
teina dodatnog tereta i
teina izolatora. Ima sluajeva kada ova sila djeluje prema gore (kod stubova u velikim
udolinama, kad su susjedni stubovi na znatno viem nivou).

2.2.IZOLATORI
Izolacija nadzemnih elektroenergetskih vodova je u principu vazduh.
Meutim, na mjestima gdje se provodnici postavljaju na stubove neophodno ih je izolovati
izolatorima.
Izolatori elektrino odvajaju (izoluju) provodnike od stubova i njihovih uzemljenih djelova.
Istovremeno izolatori imaju vanu mehaniku ulogu na vodu, time to teinu provodnika, kao i
dodatni teret (vjetar, led isl.) s provodnika prenose na stub.
Izolatori moraju imati odgovarajua elektrina i mehanika svojstva i moroju biti otporani protiv
atmosferskih i hemijskih uticaja, ne smiju pretjerano brzo stariti u pogonu i moraju biti
ekonomini. Klasini materijal za izolatore je porcelan : kaolin (50%), glinic (25%) i kvarc
(25%).
Za izradu izolatora upotrebljava se i steatit, koji ima veu mehaniku vrstou, a takoe i

staklo kaljano na poseban nain. Prednost je izolatora od stakla je to su sva oteenja vidljiva,
dok porcelanski izolatori mogu biti loi a na oko neoteeni.
Izolator se sastoje od izolacionog tijela i od metalnih djelova.
Prema nainu kako nose provodnike izolatori se dijele:
potporne i
lanaste.
Kod lanastih izolatora koji su danas u upotrebi za nadzemne elektroenergetske vodove postoje
tri tipa:
kapasti,
masivni i
tapni izolatori.
Najvie se upotrebljavaju kapasti izolatori.

2.3.PRIBOR ZA PRIVRENJE
Za privrivanje provodnika o lanaste izolatore primjenjuju se odgovarajue stezaljke:
na noseim stubovima, koriste se nosne stezaljke,
na zateznim izolatorskim lancima, koji se primjenjuju na zateznim stubovima,
primjenjuju zatezne stezaljke.

2.4.ZATITNO UE I SISTEM ZA UZEMLJENJE

Zatitna uad tite dalekovod od udara groma.

Sistem za uzemljenje - zajedno sa zatitnim uetom u sluaju kvara dalekovoda, opasnost po iva
bia u blizini.

3.ELEKTROENERGETSKI VODOVI

Danas se elektrina energija proizvodi u blizini nalazita prirodnih izvora energije (fosilnih
goriva, vodotoka, plina), odakle se vodovima prenosi do potroaa, koji mogu biti i veoma
udaljeni. Elektrina energija koju provodimo moe biti razliitih napona, snage ili frekvencije.
Pod vodom u irem smislu podrazumevamo, osim samog voda, i sav pribor, naprave i ureaje
koji slue za njegovo trajno noenje ili polaganje. Za prijenos el. energije se koriste nadzemni
vodovi i kabeli. Po jedinici prenesene snage, kabel je vie puta skuplji od dalekovoda, te se
kabeli koriste samo u specifinim prilikama, povezivanje otoka s kopnom, u gradovima, u blizini
aerodroma itd.
U prilog nadzemnim vodovima govori i injenica da je njihov popravak jednostavniji i bri nego
kod kabela.
Vodovi se povezuju u TS, gdje se el. energija, ovisno o funkciji prikljuenih vodova (prijenos ili
razdioba), transformira na odgovarajui napon.

4.PODJELA I OSNOVNI ELEMENTI NADZEMNIH

VODOVA
Podjela nadzemnih vodova moe se izvriti po vie kriterija, a to su:
nazivni napon,
broj trofaznih sustava voenih na istom stupu,
materijal i konstrukcija vodia, materijal i
konstrukcija stupova itd.
Osnovni elementi voda su:
provodnik
izolacija provodnika
zatitni plat i ostali slojevi za zatitu provodnika i izolacije od vlage, mehanikih,
toplotnih i hemijskih uticaja
pribor za spajanje, zavravanje, noenje te mehaniku i elektrinu zatitu voda.
Provodnik je izraen najee od bakra ili aluminijuma, a slui za provodenje elektrine energije.
Izolacija se nalazi oko provodnika a kao izolator se upotrebljava:

vazduh (kod vodova s golim provodnicima) sa staklenim, porculanskim ili plastinim

nosaima za veanje,
guma (prirodna) ima veliku savitljivost, termomehanike osobine osrednje (neotporna na
hemikalije, ozon ubrzava starenje),

sintetika guma (neopren, silikonska guma, butil guma...) se odlikuje visokom

postojanou prema ulju, habanju, termikim naprezanjima (silikonska guma do 180C),
PVC masa (polivinilhlorid),
PE (polietilen) je masa koja se odlikuje veom dielektrinom vrstoom i znatno manjim
upijanjem vlage nego PVC masa,
(umreeni polietilen) se odlikuje izvanrednim elektrinim svojstvima a posebno
zbog vie temperaturne klase (90C),
EPDM (etilen-propilen) je sintetika guma odlinih karakteristika u pogledu termikog
starenja, fleksibilnost i na niskim temperaturama, otpornost na visoke temperature (trajne
90C, u kratkom spoju 250C),
i drugi materijali: papir, tekstil i sl

Plat provodnika titi izolaciju od mehanikih oteenja, prodora vlage, hemijskih uticaja i sl.
Plat se izrauje od gume, termoplastinih masa, tekstila, metala.
Pribor za spajanje, zavravanje, noenje, mehaniku i elektrinu zatitu voda je sledei
instalacioni materijal: stezaljke koje smo spomenuli ranije, instalacione cevi, obujmice,
instalacione kutije, uvodnice itd.

5.MATERIJALI ZA VODIE
Vodii su ujedno i najvaniji dio dalekovoda, vode struju, a materijal koji koristimo za vodie
treba imati veliku elektrinu vodljivost i dovoljnu mehaniku vrstou.
Kao materijal vodia prvo se koristio bakar (Cu), isti elektrolitiki, tvrdo vueni Cu. Radi
utede bakra danas se upotrebljava aluminij (Al), ima manju specifinu teinu (30,4% od Cu),
pa je tako Al vodi laki od bakrenog vodia s istom vodljivou.
Bakar je strateki materijal (rezerve ograniene), a za izradu provodnika koristi se
bezkiseoniki bakar visoke istoe i specifine elektrine provodljivosti od najmanje 58
Sm/mm2. Izvuene ice su od elektrolitskog bakra odarene na 600C, dobijene livenjem u
zatitnoj atmosferi. Mogu se izvui i veoma tanke ice debljine od 0,01 mm. Masovna potronja
bakra, kao posledica razvoja elektrotehnike odraava se u nestaici ovog materijala na tritu
zbog ega mu je cena relativno visoka.
Aluminijum se danas sve vie koristi kako u elektrotehnici tako i uopte u tehnici. U Francuskoj
su 1916. godine za vreme prvog svetskog rata usled nestaice bakra izraene prve vazdune linije
od aluminijumskih golih provodnika. Zbog velike vrstoe koristi se za zatitna uad na VN
vodovima, gdje njegova loa el. svojstva ne dolaze do izraaja. Od korozije se titi tako to se
dobro pocina.
S obzirom na nestaicu bakra, aluminijum se sve vie koristi za izradu nadzemnih vodova i
kablova.

Meutim, u odnosu na bakar aluminijum ima niz nedostataka:

specifini elektrini otpor aluminijuma vei je za 65%,
aluminijum ima 3 puta manju mehaniku vrstou,
za proizvodnju aluminijuma potrebne su velike koliine elektrine energije,
na povrini Al stvara se sloj oksida koji predstavlja veliki elektrini otpor na kontaktima,
u spoju sa drugim metalima (npr. bakrom) pojavljuje se elektrohemijski proces (galvanski
element) koji dovodi do razaranja spoja,
taka topljenja aluminijuma znatno je nia nego bakra (931 K = 658C ; 1356 K =
1083).
Poboljanje mehanikih svojstava vri se legiranjem Cu i Al s drugim metalima, pri emu se
vodljivost ne smije bitno smanjiti.
Od legura koristi se bronca (legura Cu i kositra s dodatkom Al ili silicija) kod onih s bakrenim
vodiima, gdje se trai vea mehanika vrstoa (veliki rasponi preko prijelaza rijeka i dolina,
podruja s velikim teretom leda i sl.).
Nadalje se upotrebljavaju Aldrej (AlMg), sastava 0,3-0,5% Mg, 0,4-0,7% Si, 0,3 e, 98,5-99%
Al, i to bilo za pojedine raspone, gdje je potrebna vea mehanika vrstoa, bilo za cijeli vod.
Spoj dobrih elektrinih svojstva Cu odnosno Al s dobrim mehanikim svojstvima elika, koristi
se za izvedbu kombiniranih vodia od dva razliita materijala.
Najee se koristi ue izraeno od Al i elika, Aluel (Al/e). Mehaniki teret preuzima jezgra
od elika a voenje struje preuzima Al plat. Ova se uad najvie koriste za SN i VN napone,
gdje se zbog visine napona ne moe upotrijebiti obino Al ue.
Izrauju se ueta i od Aldrej-elika (AlMg/e).

6.NAINI IZVEDBE
Naini izvedbe prikazani su na slici ispod. Vodi u obliku ice (a) zbog svoje krutosti kod veih
presjeka se ne upotrebljava. Niti obloena ica (b), npr. elik obloen bakrom iz istih razloga se
ne upotrebljava kod dalekovoda.
Da bi se dobila vea gibljivost, izrauju se vodii kao ueta (c), pletena od veeg broja ica. Kod
ueta od istog materijala upotrebljavaju se ice jednake debljine, koje mogu oko srednje ice biti
upletene u vie slojeva, pri emu je svaki sloj pleten naizmjenino u drugom smjeru. Broj ica u
pojedinim slojevima iznosi redom 1, 6, 12, 18, 24.
Zbog pletenja poveavase neto duina ica (oko 3%), to treba uvaiti kod odreivanja
teine, otpora i sl.

7.RASPORED VODIA NA STUBU

9

Raspored vodia na stubu moe biti razliit i o njemu ovisi oblik stuba. Na slici spod
prikazani su uobiajeni rasporedi vodia trofaznih jednostrukih vodova.

Na stubovima a i b vodii su rasporeeni u trokut, ime je prilino izjednaen induktivitet i

kapacitet pojedinih faznih vodia. Prednost ova- kovog rasporeda vodia je u tome to je
dovoljno samo jedno zatitno (zem- ljovodno, dozemno) ue. Stubovi su, meutim, vrlo visoki i
to je mana ovakvog rasporeda vodia. Zbog toga se ovaj raspored vodia upotrebljava za
eline i betonske stubove i za drvene stubove manjih napona. Na stubovima c, d i e vodii su
na istoj visini, pa su i stubovi nii. Meutim, za dobru zatitu od atmosferskih prenapona
potrebna su dva zatitna ueta.
Donji dio stuba ima kod drvenih stubova portalni oblik (stub c), a kod elinih stubova Yoblik (stub d). Y-oblik je zbog nesimetrinog rasporeda vodia prilino nepovoljan, dok se oblik
stuba e prilino rijetko upotrebljava.
Na stubovima mogu biti postavljeni i dvojni vodovi (dva paralelna voda na istim stubovima). Na
slici ispod prikazani su uobiajeni rasporedi vodia dvojnih vodova.

Najee se upotrebljavaju trovisinski rasporedi vodia (stubovi a,b,c,d i e) s jednim zatitnim

uetom. Ovi stubovi su vrlo visoki i veinom betonski i elini. I drveni stub moe imati tro10

visinski raspored vodia (najee je izveden kao stub c). Ponekad se vodii rasporeuju u
jednoj ili dvije visine (stubovi f, g, h i j), ime se dobijaju nii stubovi, ali je potrebno dva ili
vie zatitnih ueta. Oblici f,g i j primjenjuju se uglavnom za eline stubove, a oblik h i za
betonske stubove.
Vodii na stubu moraju biti tako rasporeeni da ne postoji mogunost meusobnog dodira
vodia, odnosno dodira vodia i zatitnih uadi ili usamljenih dijelova stuba. Minimalni razmak
izmeu vodia, kao i izmeu vodia i uzemljenih dijelova ili dijelova stuba, naziva se sigurnosni
razmak. Tehniki propisi za gradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova odreuju vrijednosti
sigurnosnih razmaka. U tablici date su vrijednosti sigurnosnih razmaka.
Nazivni
napon kv
Sigurnosni
razmak za
neotklonjene
vodie
cm
Sigurnosni
razmak za
otklonjene
vodie
cm

do 1

do 20

35

60

110

220

20

20

25

40

75

150

20

20

20

30

55

110

Smatra se da e razmaci izmeu vodia, odnosno izmeu vodia i zatitne uadi u sredini
raspona, biti vei od sigurnosnog razmaka u svim pogonskim uslovima (dodatni teret i djejstvo
vjetra) ako je udaljenost izmeu vodia, odnosno izmeu vodia i zatitne uadi:
D=k f +l+ s r [cm]
Gdje je:
-f(cm) provjes vodia odnosno zatitnog ueta na 4- 40C,
-l(cm) duina izolatorskog lanca o take vjeanja do vodia (za potporne izolatore,
zatezne izolatorske lance i zatitnu uad je /=0),
sr sigurnosni razmak iz tablice i
k koeficijent ija vrijednost zavisi od rasporeda dva posmatrana vodia, odnosno vodia i
zatitnog ueta
Vod i e n i s k o n a p o n s k i h v o d o v a m o r a m o p o s t a v i t i t a k o d a s e n e m o g u
sudariti pri ciklonu vjetrom, s tim da nji hov razmak otklona vjetrom
iznosi najmanje 35 cm raspone do 60 m.

11

8.PROJEKTIRANJE ELEKTROENERGETSKIH
VODOVA
Nadzemni elektroenergetski vodovi projektiraju se kao sistem koji se sastoji od komponenata,
kao to su stubovi, temelji, vodii i izolatorski lanci, u kojem kvar bilo koje komponente ima za
posljedicu gubitak sposobnosti prijenosa elektrine energije. Ovaj pristup, u kojem pouzdanou
nadzemnog elektroenergetskog voda upravlja najmanje pouzdana komponenta, omoguuje
projektantu da uskladi faktore sigurnosti komponenata sustava kako bi projektirao pouzdan i
siguran vod.
Smjernice za projektiranje pouzdanih nadzemnih elektroenergetskih vodova date su
meunarodnom normom IEC 60826. Ova norma predstavlja okvir za izradu nacionalnih normi
kojim treba utvrditi klimatske kriterije specifine za odreenu zemlju.
Cilj je da se osigura da nadzemni elektroenergetski vodovi izdre definirana klimatska granina
optereenja (vjetar, led, istodobno led i vjetar) i optereenja koja nastaju kao posljedica
navedenih dogaaja za vrijeme predvienog radnog vijeka voda, te da mogu osigurati
neprekidnost rada pod tim uvjetima.
Kao referentna razina pouzdanosti definirana je pouzdanost voda projektiranog za povratno
razdoblje klimatskog dogaaja od najmanje 50 godina.

9.SVRHA MEHANIKOG PRORAUNA

Svrha mehanikog prorauna nadzemnog voda jest odreivanje natega vodia i provjesa kod
montae u ovisnosti o atmosferskim i ostalim radnim uvjetima voda. Ove vrijednosti su od bitne
vanosti za izbor razmaka meu vodiima, za odreivanje potrebne visine stubova, za
projektiranje nosnih i zateznih stubova voda i dr.
Najprije se odrede najnepovoljniji uvjeti pod kojima u vodiu dolazi do najveeg naprezanja,
a zatim se to naprezanje uzme kao doputeno naprezanje koritenog materijala. Nakon toga se
odredi naprezanje vodia i provjesi kod drugih atmosferskih prilika.
Ujedno se odrede vrijednosti maksimalnog provjesa koji je bitan za visinu stuba, te vrijednosti
natega vodia koje su potrebne za projektiranje mehanikih svojstava stubova.
Kako se vodovi jednog dalekovoda polau pri temperaturama koje se dnevno mogu mijenjati,
to se za odreivanje uvjeta potrebnih kod natezanja vodia, koje odgovaraju uvjetima izrauna,
izrauju takoer montani dijagrami ili tablica. Iz tih je tablica mogue uzeti vrijednosti natege i
provjesa za razliite temperature pri kojima se vodii montiraju, a da ni kod najteih projektnih
uvjeta nee premaiti doputeno naprezanje vodia.
12

Prema normama mehanikog izrauna doputena naprezanja odreuju se iz relacije:

2
N /m

dop = max
n
Gdje je:- n bezdimenzionalni koeficijent sigurnosti s obzirom na vrstou vodia.
Najvee naprezanje je omjer izmeu maksimalne sile koja se pojavljuje na vodiu i povrine
presjeka vodia:
Fmax N
max =
( )
A m2

Koeficijent sigurnosti za vodie s vie ica i ueta uobiajeno se uzima 2 za nenaseljeno

podruje trase voda, a 3 za naseljena podruja i krianja s drugom nadzemnom infrastrukturom
(ceste, pruge, cjevovodi, te drugi energetski ili komunikacijski vodovi). Koeficijent sigurnosti
dodatno se poveava za 25% kod jednoinih vodia.

10.DIMENZIONIRANJE VODOVA
Troila su povezana s izvorima elektrine struje prijenosnim vodovima. Pri proraunu takvih
vodova treba paziti na dimenzije vodia i jainu elektrine struje koja tee vodiem, jer su to
veliine koji izravno utjeu na razvijanje topline u vodiu (Jouleov zakon). Kod prijenosnih
vodova Jouleova toplina oituje se kao tetna pojava, iz vie razloga:
zagrijavanjem vodia raste njegova otpornost ,materijali od kojih se izrauju vodii
imaju pozitivni temperaturni koeficijent otpora te se, jer je vod prikljuen na izvor
stalnog napona, smanjuje jaina elektrine struje koja prolazi vodom pa se ujedno
smanjuju i uinci te elektrine struje,
kod prijenosa dolazi do gubitaka energije, naroito ako se radi o duem vodiu,
postoje mogunosti kratkog spoja, poara i slinih neprilika, naroito kod izoliranih
vodia gdje je ograniena mogunost odvoenja vika topline.

13

Pri odabiru presjeka vodia, osim jaine elektrine struje, prema propisima, moraju se uzeti u
obzir i doputeni padovi napona i doputeni gubitak snage na vodovima te cijena materijala od
kojeg se izrauju vodii.
Kako jaina el.struje najznaajnije utjee na razvijanje topline u vodiu, jer je razvijena toplina
razmjerna kvadratu jaine el. struje, posebna panja se posveuje odnosu jaine elektrine struje
i presjeka vodia. Izraene su tablice u kojima su navedene jakosti elektrine struje za razne
presjeke vodia i vrsti vodia.
S obzirom na jakost elektrine struje proraun nije sloen.
Iz poznatih podataka, snage troila i radnog napona, odreuje se jakost elektrine struje:
I=

P
(A)
U

Najjednostavnije je, dalje, za tu jainu elektrine struje uzeti odgovarajui presjek vodia S iz
tablica (ako je jakost elektrine struje izmeu dvije tabline vrijednosti, uvijek se uzima prvi vei
presjek). Kako vodii imaju otpor, na njima dolazi do pada napona:
U v =I R v
Dimenzioniranje vodia glede doputenog pada napona svodi se na odreivanje presjeka vodia.
Otpor vodia rauna se po relaciji
2l
Rv =
S
U proraun se uzima i povratni vodi te je stoga u predhodnoj relaciji dvostruka duljina. Ako je
zadan doputeni relativni pad napona na vodiu u (kao bezdimenzionalni broj) ili u% (u
postocima):
U
u= v 100[ ]
U
Gdje je: -Uv- pad napona u apsolutnom iznosu,
-U- napon na koji je prikljuen vod
Presjek vodia odreuje se po relaciji:
l I
s=200
U u

Ako se vod dimenzionira s doputenim relativnim gubitkom snage:

14

Pv
100[ ]
P

p=

Gdje je Pv doputeni gubitak snage u apsolutnom iznosu,vrijedi i:

s=

200 l I 2
P p

Predhodni izraz, moe se, s obzirom da vrijedi: P = U I, pisati i na sljedei nain:

S=

200 I l
P U

Ako se jednadina iznad pomnoi s U/U, to joj ne mijenja vrijednost, dobiva se:
S=

200 P l
U2 p

Izniman znaaj relacije ove dolazi do izraaja kod prijenosa veih snaga na vee udaljenosti. Iz
nje je vidljivo da se gubici mogu smanjiti ako se umjesto poveanja poprijenog presjeka S (to
je kod dalekovoda ogranieno na 150 [mm2], a ujedno bi i znaajno poskupio materijal)
poveava prijenosni napon U koji je u relaciji odreen kvadratom u nazivniku.
Dakle, moglo bi se uz isti relativni gubitak snage p% prenositi snagu na sve veu udaljenost
porastom prijenosnog napona. Iz relacije iznad prijenosni napon je:
U=

200 P l
PS

11.KLIMATSKI UTICAJI
Temperatura
Usljed toplote, odnosno poveanja temperature okoline, provodnici se ljeti izdue, zbog ega se
povea ugib, a smanji naprezanje.
Zimi se uslijed hladnoe, odnosno snienja temperature okoline, provodnici skrate, zbog ega se
ugib smanji, a naprezanje povea.

15

Prema Pravilniku, provodnike i zatitnu uad nadzemnih vodova raunamo pod sljedeim
predpostavkama:
minimalna temperatura
-20 0C
maksimalna temperatura +40 0C
temperatura kod koje se pojavljuje zimski dodatni teret -5 0C
srednja temperatura (u naim okolnostima) +15 0C.

Dodatni teret
U hladnom vremenskom periodu na provodnicima i ostalim elementima dalekovoda mogu se
nahvatati inje, led ili snijeg, koje zajednikim nazivamo dodatni teret. Situacija je jo tea ako na
tako zaleenu povrinu djeluje vjetar. Ta dodatna optereenja mogu biti znatna i mogu dovesti do
prekida provodnika, a poto se sve sile naprezanja provodnika prenose na stubove, moe doi i
do teih havarija uslijed loma stubova.
Pri projektovanju nadzemnih elektroenergetskih vodova moraju se svi elementi proraunati i
konstruisati tako da i pri teim atmosferskim uslovima izdre mehanika naprezanja.
Dodatni teret je optereenje provodnika injem, ledom ili snijegom, koje djeluje vertikalno nanie
i dodaje se teini provodnika.
Dodatni teret se izraava preko specifine teine dodatnog tereta, odnosno specifinog dodatnog
optereenja, koje se oznaava sa pd. Prema Pravilniku, dodatni teret se pojavljuje pri temperaturi
-50C,te se za specifino dodatno optereenje esto koristi i oznaka p s .
Normalni dodatni teret je najvei dodatni teret koji se na datom mjestu pojavljuje prosjeno
svakih 5 godina, ali ne manji od vrijednosti koja se rauna po empirijskom izrazu:
Pd =k z

0,18 d
s

Gdje su: -k z - koeficijent zone leda,zavisno od klimatske zone (oblasti) kojom vod prolazi
S[mm ]- presjek provodnika, odnosno stvarni presjek ueta
d[mm] - prenik provodnika, odnosno prenik ueta -d Al [mm] .
/

Pored normalnog dodatnog tereta u nekim proraunima se pojavljuje i izuzetni dodatni teret. To
je najvei dodatni teret koji se pojavljuje prosjeno svakih 20 godina, ali ne manji od dvostruke
vrijednosti normalnog dodatnog tereta:
piz =2 p
VJETAR

16

Provodnici, zatitna uad, kao i stubovi nadzemnih elektroenergetskih vodova su izloeni

djelovanju vjetra.
Sila vjetra ne utie na ugib provodnika, nego samo dovodi do pomjeranja provodnika u smjeru
djelovanja sile vjetra.
Dodatno optereenje od vjetra poveava naprezanje provodnika i sile koje djeluju na stubove.
Optereenje (sila) od vjetra rauna se po formuli:
F v =A Pv c sin
Gdje su:
A[m 2] - povrina objekta na koju vjetar djeluje,
-P v [daN / m 2 ] - pritisak vjetra,
-c - koeficijent dejstva vjetra,za provodnike c=1
a - napadni ugao sile vjetra na povrinu dejstva'
Mehaniki proraun se izvodi pod predpostavkom da je pravac vjetra normalan na provodnik,
odnosno da je sina = 1, a napadnuta povrina za provodnik duine l [m] i prenika d[mm ] je:

A[m2] = ld10-3 => F v [daN ] = ldP v 10-3

Pritisak vjera se rauna prema formuli:

Pv =

v2
16

Gdje su:
-v[m/s] maksimalna brzina vjetra koja se na posmatranom dijelu trase pojavljuje
prosjeno svakih pet godina.
Dejstvo vjetra u izuzetnim sluajevima, kao npr. na zaleene provodnike, moe imati veliki
uticaj na veliinu dodatnog optereenja provodnika. Povrina zaleenog provodnika izloena
vjetru moe biti znatno vea nego golog provodnika. U takvim sluajevima ak i mala brzina
vjetra stvara velika dodatna optereenja.
Prema Pravilniku, u mehanikom proraunu vodova ne predpostavlje se istovremeno djelovanje
dodatnog tereta i djelovanje vjetra. Meutim, te pojave nisu iskljuene, pa ukoliko su na osnovu
hidrometeorolokih podataka registrovane treba ih uzeti u obzir. Tada se u izrazu za specifino
optereenje od vjetra preniku mora dodati dvostruka naslaga dodatnog tereta, jer se za tu
vrijednost poveava prenik na koji djeluje vjetar:

17

Specifino optereenje od vjetra na zaleenom provodniku:

Pv (d +2 b)103
Pzv =
S
A ukupno specifino optereenje od teine provodnika sa dodatnim teretom i vjetra na zaleenu
povrinu provodnika je:
puzv= p2u + p2zv
Prema Pravilniku, treba uporediti sljedee dvije veliine specifinih optereenja:
1. rezultantu od optereenja nezaleenog provodnika i vjetra:
puv = p 2+ p2v
2. optereenje od teine provodnika sa izuzetnim dodatnim teretom (2pd ili, u nekim
sluajevima definisanim Pravilnikom, 3pd):
puiz =p +2 p d
Ona veliina specifinog optereenja koja je vea, mjerodavna je za mehaniki prorain
nadzemnih vodia.

12.OSNOVNI PARAMETRI PRORAUNA

Dva su osnovna parametra predmet razmatranja u mehanikom proraunu nadzemnih
elektroenergetskih vodova:

naprezanje provodnika: [daN/mm2]

ugib provodnika: f [m ].

18

U svim uslovima djelovanja uticajnih parametara, prvenstveno spoljanjih klimatskih uslova,

mora se obezbijediti:
da vrijednost naprezanja ne prekorai granine vrijednosti i ugrozi "vrstou"
provodnika,
da ugib provodnika ne poprimi nedozvoljene vrijednosti i ugrozi
okolinu.
Isti uslovi vae i za zatitnu uad.
U mehanikom proraunu vodova pojavljuju se tri karakteristine vrijednosti naprezanja:
Maksimalno radno naprezanje je zadata maksimalnavrijednost naprezanja za posmatrani
dalekovod i pojavljuje pri najteim klimatskim uslovima za naprezanje, odnosno pri dodatnom
teretu i temperaturi pojavedodatnog tereta, a to je -5C , ili pak pri najnioj temperaturi od
- 20C.
Maksimalno radno naprezanje ne smije biti vee od normalno dozvoljenog naprezanja:
m nd

[daN/mm2]

Normalno dozvoljeno naprezanje nd provodnika, odnosno zatitnog ueta je naprezanje koje

se ne smije prekoraiti pod normalnim uslovima, tj. na temperaturi od -5 oC i normalnom
dodatnom optereenju i na temperaturi -20 oC bez dodatnog optereenja i odnosi se na
horizontalnu komponentu naprezanja.
Izuzetno dozvoljeno naprezanje id provodnika, odnosno
zatitnog ueta je naprezanje koje se ne smije prekoraiti pod izuzetnim uslovima ( temperatura
od -5 oC i izuzetno dodatno optereenje) i odnosi se na naprezanje u taki vjeanja.
Vai:
m nd id kidanja=F kidanja S
Gdje su:
-kidanja-naprezanje pri kojem dolazi do kidanja ueta
-Fkidanja-sila kitanja provodnika odnosno ueta
Provodnici, odnosno zatitna uad, nadzemnih elektroenergetsih vodova se mogu posmatrati kao
potpuno savitlja, odnosno elastina uad i zbog toga su napregnuta samo na istezanje.
Ukoliko je provodnik vie zategnut utoliko mu je naprezanje vee (ugib manji), i obratno, ako je
provodnik manje zategnut, naprezanje je manje (ugib vei).
Na veliinu naprezanja i ugiba djeluju:
vlastita teina provodnika i
klimatski uslovi:

19

temperaturne promjene okoline,

dodatni teret od inja snijega i leda
vjetar.

13.MEHANIKI PRORAUN HOMOGENIH

VODIA

Vodi u rasponu izmeu dva stuba, tj. izmeu ovjesita, poprima oblik
lananice. Lananica prikazana na slici iznad definirana izrazom:

1 x 2 1 x 4
y= 1+
+
+ (m)

2
24

[ () () ]

Gdje je:
-a (kp/mm2) naprezanje vodia na istezanje,
- (kp/m mm2) specifina teina vodia,
-y (m) ordirtata bilo koje take lananice i
-x (m) apscisa bilo koje take lananice.
Do izraza za provjes vodia f doi emo na taj nain da pomou izraza za lananicu izraunamo
ordinate u taki B (slika) i u najnioj taki lananice. Razlika tih ordinata je provjes vodia.
Ordinata u taki B (ista je i u taki A), raunajui samo sa prva dva lana u zagradi izraza za
lananicu iznosi:

20

y 1=

[ ( )] ( )

1
1+

= +
2

a 2 1 a2
= + [m]

8
2

Ordinata najnie take lananice (x=0) iznosi:

[ ( )]

1
y 2= 1+

= (m)

Provjes je jednak razlici ovih ordinata:

2

1 a a
f = y 1 y 2= + =
(m)
y 8 8

Izraunavanje provjesa po datom izrazu daje za praktinu upotrebu sasvim tane rezultate za
raspone do cca 500. Za raspone vee od 500m do 1200m provjes se rauna po izrazu:
f=

a 2 y3 a4
+
(m)
8 384 3

14.MEHANIKI PRORAUN ALUELNIH

VODIA
Mehaniki proraun aluelinih vodia vrimo na isti nain kao i kod homogenih vodia, ali
tako da raunamo s vrijednostiina a, E i a koje se razlikuju od brojnih vrijednosti ovih veliina
za aluminij i elik. Modul elastinosti dobijemo iz izraza:
E=

E Al S Al+ EFe S Fe kp
(
)
s
mm2

Gdje je:
21

-EAi (kp/mm2) modul elastinosti aluminijskog plata,

-sAl (mm2) presjek aluminijskog plata,
-Epe (kp /mm2) modul elastinosti eline jezgre,
-sFe (mm2) presjek eline jezgre i
-S= SAI + sFe (mm2) presjek itavog ueta.
Toplotni koeficijent rastezanja aluelnih uadi dobijemo iz izraza:

Al s Al E Al + Fe s Fe E Fe
(1 )
sE

Gdje je:
-al-(C_1) toplothi koeficijent rastezanja aluminijskog plata.,
-Fe(C-1) toplotni koeficijent rastezanja eline jezgre.
Specifina teina aluelinog ueta data je izrazom:
=

s Al Al + S Fe Fe
kp
(
)
S
m mm2

Gdje je:
-al -(kp /mmm3) specifina teina aluminijskog plata i
-Fe-(kp/m mm2) specifina teina eline jezgre.
Na kraju, najvee dozvoljeno naprezanje aluelinog ueta dato je izrazom :
m = Alm

E
kp
+ ( tt 1 ) ( Al ) E(
)
2
E Al
mm

Gdje je:
-Alm- (kp /mm2) najvee dozvoljeno naprezanje aluminijskog plata,
-t (C) temperatura pri najveem naprezanju (obino je i = 20C) i
-t1-(C) temperatura radionice u kojoj je izraeno ue (obino je - I5C).
Prema DIN propisima aluelina uad se normalno izrauju s elinom jezgrom ispitne vrstoe
120 kp/mm2.

15.MEHANIKI PRORAUN VODIA POMOU

PN-KRIVULJE
22

Odnosi izmeu promjenljivih veliina u jednaini stanja su vrlo komplikovani. Kod manjih
raspona sluimo se pojednostavljenjima u proraunu, ali kod velikih raspona ona dovode do
prilino netanih rezultata. Sve je to navelo brojne autore da potrae jednostavnije, i to najee
grafike, metode za rjeavanje jednaine stanja. Jedna od najjednostavnijih i najtanijih grafikih
metoda je grafiko rjeavanje jednaine stanja pomou takozvane PN-krivulje. Autor PNkrivulje je njemaki inenjer F. Beser. PN-krivulja daje grafiku ovisnost provjesa i naprezanja
(PN) i po tome je i dobila ime. Meutim, na koordinatama nisu naneseni provjes f i naprezanje
, nego njihove reducirane i relativne vrijednosti.
Reducirano naprezanje dato je izrazom:
'=

Gdje je:
-' bezdimenzionalna veliina,
- (kp /mm2) naprezanje vodia,
-a (m) raspon i
-y (kp /m mm2) specifina teina vodia.
Relativni provjes dat je izrazom:
f
=

Gdje je:
-- bezdimenzionalna veliina,
-f (m) provjes i
-a (m) raspon.
PN-krivulja nam, prema tome, daje ovisnost relativnog provjesa o reduciranom naprezanju.
Koristei se PN-krivuljom, moemo pomou poznatih veliina i ' izraunati stvarni provjes iz
izraza:
f = (m)

A stvarno naprezanje na istezanje vodia iz izraza:

kp
= ' (
)
2
mm

16.JEDNAINA PROMJENE STANJA

23

Jednaina promjene ili jednaina stanja omoguava nam izraunavanje provjesa i naprezanja pri
promjeni temperature i dodatnog tereta. Na duinu vodia utie promjena temperature (toplotno
rastezanje) i promjena naprezanja (elastino rastezanje). Promjene duine vodia moraju isto
tako biti u skladu s oblikom lananice. O svim ovim uticajima vodi rauna jednaina stanja, koja
za homogene vodie glasi:

f0 2
8
8
a 2
0 + E ( ) + E (tt 0 ) = E ( )
3

3
8
2

Gdje je:
-m =0 (kp/mm2) najvee radno naprezanje na istezanje vodia,
-E (kp /mm2) modu] elastinosti,
-a (C-1) toplotni koeficijent stezanja,
-ta (C) temperatura pri kojoj je naprezanje na istezanje najvee,
-f0 (m) provjes vodia pri temperaturi t0,
- (kp/mm2) naprezanje na istezanje vodia pri temperaturi f (C) i
-y (kp/m mm2) specifina teina pri temperaturi t (C).
Najvee radon naprezanje se pojavljuje ili kod najnie temperature (-20C) ili kod
najveceg dodatnog tereta (-5C).Kod malih raspona naprezanje je maksimalno kod
najnie temperature, a kod velikih raspona naprezanje je maksimalno kod temperature
-5C sa dodatnim teretom.Uzmeu ta 2 krajnja sluaja postoji raspon kod kojeg je
naprezanje maksimalno I kod temperature -20C I kod temperature -5C sa dodatnim
teretom.Taj raspon se naziva kriticni raspon. Izraz za kritini raspon glasi:
ak =6 m

10 a
(m)
2u 2

Uporeujui kritini raspon ak sa rasponom a dolazimo do sljedeih zakljuaka, koje nazivamo

kriterij kritinog raspona:
ako je raspon a vei od kritinog raspona ak, najvee naprezanje na istezanje javlja se kod
temperature -5C sa dodatnim teretom,
ako je raspon a manji od kritinog raspona ak, najvee naprezanje na istezanje javlja se
kod temperature -20C bez dodatnog tereta.
Najvei provjes nastaje ili kod temperature 5C sa dodatnim teretom (vodi se izduuje zbog
djelovanja mehanikih sila), ili kod temperature 40 C bez dodatnog tereta (vodi se izduuje
zbog toplotnog rastezanja vodia).
Da bismo utvrdili da li je provjes najvei kod jedne ili kod druge temperature,
sluimo se kriterijem kritine temperature.
24

Kritina temperatura je ona temperatura kod koje je provjes bez dodatnog

tereta isti kao i kod temperature -5C sa dodatnim teretom:

t k = m 1 5 C
Ea
u

( )

Usporeujui kritinu temperaturu tk s temperaturom +40C dolazimo do sljedeih zakljuaka:

ako je kritina temperatura tk manja od -+-40oC, onda se najvei provjes javlja kod
temperature -40C;
ako je kritina temperatura tk vea od +40C, onda se najvei provjes javlja kod
temperature -5C sa dodatnim teretom
Izraunavanje naprezanja je oteano,jer je jednaina stanja po nepoznatom naprezanju kubna
jednaina. Ako jednainu svedemo na izraz ispod onda je moguce je rijesiti pomocu
logaritamskog raunala:
+ B=

A
2

Na osnovu izraunatih vrijednosti provjesa I naprezanja pri razliitim temperaurama crtamo

montane krive.Karakteristian oblik ovih krivih prikazan je na slici:

Vrijednos provjesa I naprezanja na temperature -5C,s dodatnim teretom na montanim

krivuljama,posebno se oznaavaju.Montane krivulje I montane tablice imaju veliki znaaj za
montiranje vodia na stubu. One omuguavaju monterima da, u ovistno od temperature u
trenutku polaganja I uvrcivanja vodia na stubove,odrede naprezanje,silu zatezanja i provjes.

25

17.MEHANIKI STEPEN SIGURNOSTI VODIA I

GRANINI RASPONI
Kao i kod svih tehnikih konstrukcija, tako i kod nadzemnih vodova dozvoljeno naprezanje na
istezanje je nie od prekidne vrstoe materijala vodia. Na taj nain se postie sigurnost u
konstrukciji, jer do loma konstrukcije moe doi samo ako naprezanje bude znatno vee od
nazivnog naprezanja. Viekratnik nazivnog optereenja pri kojem naprezanje u konstrukciji
dostie vrijednost prekidne vrstoe materijala naziva se mehaniki stepen sigurnosti. Kod
vodia nadzemnih vodova mehaniki stepen sigurnosti jednak je viekratniku nazivnog tereta pri
kojem naprezanje vodia u ovjesitu dostie vrijednost trajne vrstoe. Prema propisima za
gradnju nadzemnih vodova mehaniki stepen sigurnosti vodia mora biti jednak ili vei od dva.
To znai da kod. dvostrukog nazivnog tereta naprezanje vodia u ovjesitu ne s m i j e biti vee
od trajne vrstoe.
Mehaniki stepen sigurnosti vodia nadzemnih vodova ovisi o rasponu, i to tako da je mehaniki
stepen sigurnosti vei kod malih raspona I m a n j i kod velikih raspona. O ovoj injenici se vodi
rauna kod onih raspona u k o j i m a nadzemni vod prelazi preko eljeznikih pruga, putova i TTvodova. Naime, u ovim sluajevima s m a n j i v a n j e m raspona dobijemo vei mehaniki stepen
sigurnosti vodia.
Postoji n e k i r a s p o n k u d kojeg je m e h a n i k i stepen s i g u r n o s t i j e d n a k p r o p i s a n o j
vrijednosti, tj, stepen sigurnosti j e d n a k je 2. Taj raspon se naziva granini raspon.Prema tome
ako elimo da kontroliemo da li je mehaniki stepen sigurnosti vodia nekog nadzemnog voda
manji od 2 treba samo usporediti stvarni raspon sa graninim rasponom. Ako je stvarni raspon
manji od graninog,mehaniki stepen sigurnosti vodia je vei od 2,i obrnuto.

26

18.ZAKLJUAK
Danas se elektrina energija proizvodi u blizini nalazita prirodnih izvora energije (fosilnih
goriva, vodotoka, plina), odakle se vodovima prenosi do potroaa, koji mogu biti i veoma
udaljeni. Vodii su ujedno i najvaniji dio dalekovoda, vode struju, a materijal koji koristimo za
vodie treba imati veliku elektrinu vodljivost i dovoljnu mehaniku vrstou. Kao materijal
najee upotrebljavamo bakar i aluminijum. Raspored vodia na stubu moe biti razliit i o
njemu ovisi oblik stuba. Najee se upotrebljavaju trovisinski rasporedi vodia s
jednim zatitnim uetom.Svrha mehanikog prorauna nadzemnog voda jest odreivanje
natega vodia i provjesa kod montae u ovisnosti o atmosferskim i ostalim radnim uvjetima
voda. Ove vrijednosti su od bitne vanosti za izbor razmaka meu vodiima, za odreivanje
potrebne visine stubova, za projektiranje nosnih i zateznih stubova voda i dr. Nadzemni
elektroenergetski vodovi projektiraju se kao sistem koji se sastoji od komponenata, kao to su
stubovi, temelji, vodii i izolatorski lanci, u kojem kvar bilo koje komponente ima za posljedicu
gubitak sposobnosti prijenosa elektrine energije. Pri proraunu takvih vodova treba paziti na
dimenzije vodia i jainu elektrine struje koja tee vodiem, jer su to veliine koji izravno
utjeu na razvijanje topline u vodiu (Jouleov zakon). Kod prijenosnih vodova Jouleova toplina
oituje se kao tetna pojava:Na proraun utii i razni klimatski faktori kao to su
temperatura,dodatni teret,vjetar i sl. Postoji vie vrste mehanikih prorauna kao npr.:mehaniki
proraun homogneih vodia,aluelnih vodia,proraun pomou PN-krivulje itd.

27

19.LITERATURA
Internet
Elektrine mree za III i IV razred elektrotehnickih kola III
izdanje-dip. ing. RAJKO MISITA, prof.

28